Besposadni kargo helikopteri kao smisleniji koncepti od eVTOL-ova: Proizvođač iz Kine novi igrač na tržištu

6. nov 2025

Rumuniji zbog rata u Ukrajini kasni modernizacija aviona IAR-99, izraelski Elbit za sada obustavio podršku projektu

4. nov 2025

Hrvatsko-slovenački borbeni zemaljski besposadni sistem za borbu protiv dronova

31. okt 2025

U Republici Srpskoj počeo projekat izgradnje puta do spomen obeležja pilotu Zoranu Radosavljeviću

29. okt 2025

Turska konačno obnavlja flotu borbenih aviona: Potpisan ugovor za nabavku EF-2000 sa Velikom Britanijom

28. okt 2025

[NAJAVA] Veliko finale dokumentarnog serijala „Top Gans: Sledeća generacija“: „Poslednja šansa“ za mlade pilote Mornarice i Marinaca

26. okt 2025

Učešće Rusije na vazduhoplovnoj izložbi „China Helicopter Exposition 2025“, glavni aduti helikopteri Ansat, Mi-8/17 i Ka-32

25. okt 2025

Među klijentima češkog „LOM PRAHA“ Bugarska, Hrvatska i Poljska, zainteresovani i za vojno tržište Srbije

24. okt 2025

Nagoveštaj još jedne narudžbine Rafala za francusko ratno vazduhoplovstvo

23. okt 2025

Indonezija dodatno diversifikuje inventar borbenih aviona od čak šest različitih proizvođača: Najavljena nabavka kineskih J-10

21. okt 2025

„Miraž 2000D još nije rekao svoju poslednju reč“: Francuska namerava da lovce-bombardere koristi i za uništavanje dronova

17. okt 2025

Daso proizveo 300-ti višenamenski borbeni avion Rafal, do sada naručeno 533 primerka

9. okt 2025

„Dassault Aviation“ otvorio novi pogon za sklapanje i proizvodnju Rafala i Falkona

8. okt 2025

Bugarskoj isporučena još dva naručena F-16, ponovo problemi sa već isporučenim avionom

6. okt 2025

[NAJAVA] Nova epizoda dokumentarnog serijala „Top Gans: Sledeća generacija“: Bliska vazdušna borba

5. okt 2025

[REPORTAŽA] „Malta International Airshow“: Vazduhoplovni spektakl iznad Mediterana uz prvo učešće (MUP-a) Srbije

2. okt 2025

[PARTNER 2025] EDePro predstavio naslednika ALAS-a, raketu A-50

1. okt 2025

[PARTNER 2025] Emiratski „EDGE“ prvi put izlagao u Beogradu: Najava prodaje novog tipa lutajuće municije Srbiji i povlačenje zajedničkog projekta iz ponude

30. sep 2025

[PARTNER 2025] PR-DC treći put na Partneru: Zaokružen FPV portfolio, razvija se nova anti-dron kinetička platforma

29. sep 2025

[PARTNER 2025] EDePro raketa ALAS XX ušla u naoružanje Vojske Srbije

29. sep 2025
[PARTNER 2025] EDePro predstavio naslednika ALAS-a, raketu A-50
Poslednja verzija izgleda rakete A-50 prikazana na ovogodišnjem Partneru / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

[PARTNER 2025] EDePro predstavio naslednika ALAS-a, raketu A-50

Domaća kompanija EDePro, kao što smo već izvestili, na Partneru je predstavila nekoliko novih proizvoda i saopštila da je njihov ALAS XX ušao u naoružanje Vojske Srbije.

Sledeći korak u dopunjavanju game proizvoda koji su evoluirali iz višegodišnjeg razvojnog programa ALAS rakete je verzija nazvana A-50.

Kako je na Partneru za Tango Six ispričao inženjer kompanije Miroslav Borzanović, raketa je imenovana kao A-50 zbog početno projektovanog dometa od 50 kilometara ali, kako kaže, sudeći prema prvim ispitivanjima u letu, razvojni tim očekuje da će domet ići bar do 60 kilometara.

Kako je potvrdio za naš portal, proces razvoja rakete trebalo da se okonča do kraja ove godine:

– Raketa je suštinski unapređeni ALAS, sa većom bojevom glavom koja može po potrebi klijenata biti visokoeksplozivna, termobarična ili fragmentaciona. Lansira se upotrebom buster motora.

Što se vođenja i upravljanja tiče, prva varijanta je da se koristi GPS i INS, što bi na neki način značilo da let balistički sa korekcijom putanje ali sada radimo i na radio linku koji je ispitan na daljini od 55 kilometara. Radio link tako omogućava potragu za metama u pokretu u realnom vremenu u opciji sa optičkim navođenjem.

Takođe, jedna od prednosti u odnosu na osnovnu raketu ALAS XX je povećana masa bojeve glave. Kod ALAS-a iznosi 11 kilograma, kod A-50 je 20 kilograma. –

Pogon rakete A-50, marševski turbomotor, proizvod EDeProa, oznake TJE-45 / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

A-50 je od strane EDeProa projektovana da bude kombatibilna sa sistemom ALAS. „Pakuje“ se u isti lanser, dok se turbo mlazni motor može startovati na više načina. Startovanje može da se obavi vazduhom, a razvojni tim je imao i uspešan start sa „piro“ startom, malim raketnim punjenjem sa kojim se pokreće turbo mlazni motor u lanseru, dok se samo lansiranje obavlja sa otpadajućim busterom .

– „Booster“ je isti koncept kao pod ALAS-a. To je dakle otpadajući „booster“ raketni motor koji raketu izbacuje sa lansera. U ovom slučaju malo je jači jer ova verzija letelice ima veću brzinu. Brzina krstarenja je veća nego kod originalnog ALAS-a kod kojeg je, otprilike između 120 i 130 metara u sekundi, na A-50 je očekivana između 150 do 170 metara u seknudi.

Jedan od zahteva je da A-50 bude fizički kompatibilan sa postojećim sistemom lansera. Dakle da ulazi u isti lanser, da se koriste ista vozila, samo što je sada u pitanju „fire and forget“ princip.

Bitno je i da se lanser vozilo nakon izlaska rakete skloni sa lokacije jer je bojište puno senzora, primetiće vas. Kod ALAS-a let rakete traje oko 200 sekundi, A-50 će leteti od do 400 sekundi do mete. Previše da lansirno vozilo ostane na istom položaju.

Marševski turbomotor je naš TJE-45.

Motor je robusnijeg dizajna i zato izdržava start sa „piro“ starterom. Naravno, s obzirom da u lanseru ima mesta i za bocu pod pritiskom moguće je da se turbo mlazni motor rakete pokrene i na vazduh.

Uspeli smo da obezbedimo napajanje takođe sa vratila turbomotora. Imamo generator struje napred, tako da za taj let od 400 sekundi ne koristimo ni kondenzatore ni baterije koje bi odnele puno mase. Raketa praktično samu sebe napaja. To sve rezultira većim prostorom za bojevu glavu. – ispričao je Borzanović za Tango Six.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Mi

Lepe vesti na repeat ovih dana. Eh što nije Partner svakih 3 meseca…

Odgovori
Jo

Kakav mu je radarski i IC odraz? S obzirom na malu brzinu koja odgovara recimo Maljutki ili nešto brže, da li je ALAS-a u letu lako oboriti LPRS-om PVO (Strela, Igla, Stinger…) ili PAT-om (Zastava M55 20 mm/3, ZSU 23, Praga 30 mm/2 …)?

Odgovori
Br

Al’ su ti pat-ovi…

Vo

само објасни како ћеш оборити цевним системима ракету која се креће до 600 км/х?

Vo

М20 која са корекцијом путање има ЦЕП до 250 метара,док ће Алас А50 на истој даљини са оптичким навођењем преко радио линка да погоди возило у покрету, нема шта у праву си

Iv
Vo

мој Иване, ја пријатељу питах како је могуће оборити ракету са брзином до 600 км/х са цевним системима, а ти ми показујеш снимак обарања камиказа које се на снимку крећу 50 км/х, шта си ми доказао снимком?

Ro

Ma odraz je : ) ko generator .Priča o generatoru je čudna ,ova a 50 treba struju da bi radila njena „elektronika“ (GPS, senzori, itd.). I to rješava na jednostavan način: staviš bateriju unutra.vaka kompanija koja pravi raketu ga koristi.Oni umjesto toga prave super-složeni sistem: motor pokreće generator, generator pravi struju, a onda posebna elektronika tu struju mora „srediti“ da bude upotrebljiva. Ovo je kao da umjesto da ubacite baterije u svjetiljku, stavite dinamu koja ce da je pokreće a to sad niko ne koristi. I najvaznije kaze 400 sekundi do 60 kilometara ili oko 150 metara u sekundi to je 10000 obrataja cirka u sekundi a na tolikim brzinama, bilo kakva neravnoteža je dovoljna da se cijeli generator literalno rastrgara pod centrifugalnom silom. To nije pitanje „hoće li trajati dugo“ – to je pitanje hoće li uopće preživjeti prvih 10 sekundi rada.

Pa

Rodoljub
pogrešio si obrtaje, generator se tako pravi decenijama i uopšte nije tako složen. putnički avioni za ne daj bože imaju generator struje. a na svaki generator potrošnja deluje kao kočioni momenat pa nema zaleta, do tih 10k u sekundi, gde si to pročitao?

Ma

Koliko sam razumeo ovo je model ispali i zaboravi sa korekcijom putanje potencijalno ako je meta u pokretu kao kod manjeg Alasa xx samo bez kabla.Tu je najveći problem vodjenje ako se reši bez većeg ometanja leta biće uspešan projekat.Za nisko tehnološkog neprijatelja gotovo sigurno je dovoljno i ovaj model.Držimo palčeve da inženjeri naprave što sofisticirnije navodjenje bez gotovo ikakve šanse za presretanje po što ne sumunjma u preciznost postojeći Alas xx to je i dokazao.

Odgovori
Al

Standardni ALAS koji je ušao u operativnu upotrebu VS se navodi putem optičkog-kabla. Tako da je nemoguće ometati ovu raketu. Da li je bez obrira da li je upitanju manje ili više sofisticiran protivnik. ALAS na dometa 25km je nemoguće ometati apsolutno uopšte. Takodje još jedna prednost
ALAS-a pošto se vodi putem optičkog-kabla ima izuzetno kvalitetnu sliku odnosno video snimke uživo za operatora.

Ne

Piše da je višekanalno navođenje

NS

Alas XX ima opticko vodjenje i radio link kao beckup ako dodje do pucanja optickog kabla.

DU

Preskup koncept.
OGANJ 128mm rakete M19 i M20 resavaju sve probleme na dometima 40/50km, uz korektor putanje, mnogo brze i sa ubojitijom bojevom glavom.
VTI i Krusik treba da naprave lanser sa 8 raketa na manjoj mobilnj platformi (npr. Aleksandar Ujedinitelj) i matiraju preskupog ALAS-a, kojeg vec danas gaze dronovi vodjeni optikom, i do 30km.

Odgovori
Bu

Nisi dovoljno dobro shvatio navode iz teksta. ovo je domaći proizvod i uopšte nije preskup , vođenje je višekanalno, namena mu je hiruški precizan iznenadni udar . između 3 i 5 sati ujutru 😆🤣🤣🤣🤣👍

Dr

Objasnjenje obaranja cilja sa cevnim sistemima.

Cilj se otkrije radarom na 15..20..30 km daljine,zavisi od više faktora daljina otkrivanja

Zahvata radarom za navodjenje i drži u zahvatu(automatskom)..posluga, svi ruke u vazduhu mogu da drže..sistem sam prati cilj..u zavisnosti od sistema, daljine, meteo uslova, cilj se vidi na ekranu u sredini

Računar u milisekundama izračunava tačku preticanja (u zavisnosti od kursa cilja daljine i brzine)

Rafalom oko 200 granata u sekundi (zavisi od topova,šiljka, tunguska, pancir itd) šalje se gust snop granata u tačku susreta cilja i grnata, cilj se oštećuje ili uništava trenutno.

Odgovori
Da

Довољно је поставити сензор детектора радарског снопа на ракету, пошто она има могућност измене правца кретања, онда се веома тешко уништава. Или се сама усмери на радар, ако је у домету.

Dr

Gadjaju se ciljevi i preko 1200 km/h…dosta gubitaka naneto zapadnim zemljama u intervenciji u Iraku i Americi u Avganistanu (Šiljka)

Odgovori
Mi

Odlično, bravo. Još samo da ga naša vojska što pre usvoji u naoružanje.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs