BEG airport status
Da li će startupovi doneti kraj zvaničnim aplikacijama u avio-industriji? Segmentiranje ide u nedogled, a putnicima i dalje ostaje dilema koliko i koje aplikacije su potrebne za automatizovano putovanje?

Da li će startupovi doneti kraj zvaničnim aplikacijama u avio-industriji?

Avio-industrija polako se preoblikuje uz pomoć novih aplikacija koje se bave putnicima u avio-saobraćaju. Međutim, ono što nedostaje je one-stop-shop i mesto gde možemo dobiti kompletne informacije o letu, aerodromu, putu do aerodroma, kao i do krajnje destinacije.

Informacije su toliko segmentirane da bi, recimo, zatvorili krug i u potpunosti ostali na mobilnom telefonu ili tabletu bez obaveze da razgovaramo sa zaposlenima tokom puta (pod uslovom da je na aerodromu razvijen self bag-drop), potrebne su nam 2-3 aplikacije: npr. Uber ili Taxify za organizovanje prevoza do aerodroma i od aerodroma do krajnje adrese (nije neophodna aplikacija, jer neke aerodromske aplikacije imaju deo sa informacijama o taksi službama; a opcija je i parkiranje sopstvenim vozilom na aerodromu); AirFrance npr. da bismo izvršili check in i imali već spremnu bording kartu kada stignemo na aerodrom; i aplikaciju početnog ili krajnjeg aerodroma, npr. Belgrade Airport i Munich Airport kako bismo najlakše našli put do gejta, rezervisali parking, dobili informacije o vremenu čekanja na bezbednosnim proverama, ili našli najbolju ponudu u tranzitnoj zoni za šoping ili korišćenje usluga.

Sve ove aplikacije pokazale su slabost zbog nemogućnosti da obezbede sveobuhvatnu i trajnu korist putnicima. Kada ne putujemo – te aplikacije nam nisu potrebne. Naročito je to istina za kategoriju frequent travelers koji bi morali da instaliraju aplikacije svih aerodroma i avio-kompanija koje koriste.

Šansu u pokušaju da se prevaziđe takva nepraktičnost našle su start-up kompanije poput FLIO, koja nudi bazične funkcionalnosti aerodromskih aplikacija s tim što pokrivaju istovremeno veliki broj aerodroma, sa ciljem da ih pokriju sve, kako bi nam umesto pojedinačnih aplikacija aerodroma koje koristimo bila potrebna samo jedna. FLIO se pokazao korisnim za automatsko prijavljivanje na aerodromski wi-fi bez potrebe za autorizacijom ili praćenjem specifičnih procedura za korišćenje aerodromske mreže bez obzira o kom aerodromu je reč. Broj aerodroma koji pokriva je ograničen i trenutno fokusiran na Veliku Britaniju:

Lansirali smo FLIO u avgustu (2015) kao iOS aplikaciju i prikupili 80.000 korisnika do danas. To je bila test faza bez nekih posebnih PR i marketing aktivnosti jer smo prvo hteli da vidimo šta ljudi rade sa aplikacijom. Pre nekoliko nedelja smo izdali i Android verziju sa ciljem da u 2016. zaista povećamo broj korisnika. Imamo veliki broj mogućih funkcionalnosti na umu ali želimo da se fokusiramo na one koje putnici zaista koriste. Zato želimo da integrišemo sve više partnera u industriji laundževa i drumskom prevozu kako bi naši korisnici mogli lako da koriste njihove usluge. Tek se fokusiramo na proširenje poslovanja u SAD i pojačavamo napore u Evropi. Za pet godina FLIO želi da opsluži 10-milionitog korisnika. kaže Jennifer Schwanenverg, šef komunikacija u FLIO.

Aplikacije avio-kompanija uglavnom se koriste za bukiranje letova, ali i za check in. Prema analizi kompanije SITA „Passenger IT Trends Survey“, check in na mobilnom telefonu je budućnost i predstavlja kontinuiranu promenu koja će transformisati industriju. U 2015. godini, 11% svih prijava na let je izvršeno preko aplikacije, a očekuje se da će u 2016. taj broj porasti na 20%. Procenat će rasti do tačke gde će se proces prijave na let skoro u potpunosti automatizovati, a to će gotovo dovesti i do eliminacije papira koji se koristi za bording karte. Ista studija utvrdila da je uvek prisutno 10% putnika koji preferiraju tradicionalne i F2F načine bukiranja i čekiranja, tako da se ovom studijom ne očekuje potpuna automatizacija u skorijoj budućnosti.

SITA grafika
Putnici žele automatizaciju / Ilustracija: SITA

U svetu aplikacija avio-kompanija postoji više globalnih pretraživača preko kojih možemo bukirati karte, a takođe i izvršiti check in, bez obzira na to koja je avio-kompanija u pitanju. Od skoro, postoje i aplikacije koje se žale umesto nas u slučaju da nam je otkazan let, izgubljen prtljag, itd. poput Service.

Segmentiranje ide u nedogled, a putnicima i dalje ostaje dilema koliko i koje aplikacije su potrebne za automatizovano putovanje? Ili drugačije: da li će zvanične aplikacije aerodroma i avio-kompanija postati nepotrebne?

Pretpostavka je da neće jer u slučaju zvaničnih aplikacija korisnici uvek znaju kome mogu da se obrate ako nešto krene po zlu, a izbegavanje izlaženju u susret njihovim zahtevima je naplativo. Takođe, aerodromi i avio-kompanije pružaju različite nivoe i vrste usluga, pa će startapovima biti teško da ih objedine. Njihova usluga će se zadržati na nivou bazičnih zahteva korisnika.

Sa druge strane, avio-kompanije i aerodromi će morati bolje da iskoriste potencijal aplikacija za razvijanje portfolia i nivoa usluga za sve rastući broj korisnika koji žele potpuno automatizovano putovanje.

Šta vi mislite?

Koje aplikacije vi koristite pri putovanju avionom?

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Danica Vlačić Gostujući Autor fay.danica@gmail.com

Komentari

pu

Nezavisne komercijalne aplikacije tesko mogu da zamene kompanijske jer je neisplativo obezbediti toliko relevantnih informacija i datih ih prakticno besplatno. Kada koristite aplikaciju avio kompanije vi ste kroz kartu ili aerdromsku taksu vec platili koriscenje ovakve aplikacije a nezavisni igrac kao FLIO zivi od oglasavanja aerodromskih prodavnica i nije mu toliko bitno da vas informise koliko da vas dovede do prodavnica koje su platile oglasavanje. Takav im je poslovni model.

Ako pogledate BEG videcete samo najosnovnije dok kod „butik“ aerodroma ima mnogo vise ali je pitanje da li vam bas to treba. Nezavisni mogu da opstanu samo kao oglasne platforme dok kompanije imaju mnogo vise kvalitetnih informacija jer ih sami generisu.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Pajo na: Hrvatska dogovorila raniju isporuku helikoptera UH-60M i raketnih sistema HIMARS, pregovara o raketama zemlja-zemlja dometa 150 km

@Jordan, GDP nije izjednacen nego je veci RH (105 vs 100 mld USD). Jos uvijek GDP per capita je RH takodjer veci (8800 vs 18413 USD). Vise od duplo GDP ppp je veci kod SRB (212 vs 226 mld USD) ili kako bi vi rekli " tu negdje" GDP ppp per capita je veci u…

19. Sep 2026.Pogledaj

AK-74 na: Elbit iskoristio priliku: Na otvaranju fabrike dronova Srbiji nudili i nova vođena vazduhoplovna ubojna sredstva dugog dometa

@Старо куче A s kim bi trebalo da ih sadimo? Sarađuje se s onim ko hoće i može da radi s nama, da nam proda ili zajednički proizvodi. Bez ucena i ograničenja. Možda niste znali, ali imali smo silne peripetije, mali milion pitanja, podpitanja, uslova..., da nabavimo "getling" mitraljeze za opremanje "hamera" u Žandarmeriji. Braća…

19. Sep 2026.Pogledaj

omniameamecumporto na: [POSLEDNJA VEST] Otvoreno postrojenje za sklapanje i proizvodnju Elbit dronova: Otkrivena i dva nova tipa letelica koje će se sklapati i kasnije proizvoditi u Beogradu

Yrraf@ kako ti nije jasno da je količina samo tehničko pitanje. Orqa dronovi zauzimaju povlašteno mjesto u svome segmentu. Sve što moderna tehnologija omogućava oni imaju. Radio vođene, svjetlom vođene i AI uporabljive. Spregnute sa jednim od najboljih naočala za virtualnu stvarnost u svijetu , jer su razvijane za gaming. To su vrhunski dronovi zbog…

19. Sep 2026.Pogledaj

Thomas na: Hrvatska dogovorila raniju isporuku helikoptera UH-60M i raketnih sistema HIMARS, pregovara o raketama zemlja-zemlja dometa 150 km

@krim Vjerovatno cijela bivša Jugoslavija ce biti ispod dva miliona stanovnika. Nece ni trebati nuklearne bojevne glave. Ja bi rekao za nekih 10 godina. Da napokon bude mira na tom djelu Balkana. Bar su Hrvati poceli malo ulagat u vojsku. Napokon nešto. Sada ni Amerikanci nemaju ništa protiv da se oni naoružavaju dalekometnim raketaman. Za…

19. Sep 2026.Pogledaj