BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Imaju li aerodromi regije LCC, cargo ili business alternativu? Jednostavni i jeftini projekti mogli bi biti LCC zračne luke Maribor ili Cerklje (Zagreb i Ljubljana), te poslovne zračne luke Varaždin (Zagreb) i Vršac (Beograd)

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Imaju li aerodromi regije LCC, cargo ili business alternativu?

Sve češće slušamo o tome kako će mali aerodromi u krugu većih postati odlična alternativa. Čak štoviše neki od tih projekata su i prezentirani od lokalnih političara, a u neke se uložio i velik novac. Zasada ni jedna alternativa nije zaživjela, ali kako su sve češći istupi strukovne javnosti, političara, ali i najava investicija, ova analiza i te kako ima smisla, prvenstveno kroz sprječavanje daljnjeg nepotrebnog trošenja novca što je već desetljećima omiljena aktivnost lokalnih ali i nacionalnih političara regije.

Imaju li najveći aerodromi regije alternativu?

Prvo treba jasno naglasiti da današnji najveći aerodromi regije već imaju alternativu. Putnik će koristiti alternativni aerodrom ako potroši 2 do 3, neki čak i 4 sata putovanja automobilom, vlakom, autobusom ili nekim drugim prijevozom do obližnjeg aerodroma. Naravno, udaljenost u kilometrima pritom nije osnovni motivator ili demotivator potencijalnog putnika, jer nije isto putovati suvremenim autoputom prosječnom brzinom od 130 km, pri čemu u tri sata puta automobilom možete priječi i 400 km, ili istu kilometražu proputovati lokalnim loše održavanim cestama, za što treba 7 ili čak 8 sati. Na dužinu putovanja utječe i prijelaz granice (poglavito u današnje vrijeme kada se na ulazak u EU čeka po sat vremena i više), eventualne redovne gužve na cestama i brzina prilaza samom aerodromu (primjerice obilaznica do Bečkog aerodroma u špici je ekstremno zakrčena i potrebno je dodatnih pola sata da se prijeđe relativno kratak put od Bečkog Novog Mjesta gdje gužve počinju, do aerodroma).

Uz to putnik će se radije odlučiti za alternativu ako ima jeftin, brz, jednostavan i frekvencijama čest prijevoz javnim sredstvima poput vlaka ili autobusa, posebno u slučaju linija od vlastitog grada direktno do terminala alternativnog aerodroma. Ovdje je veliku ulogu napravio GoOpti, kompanija specijalizirana za prijevoz putnika od kućnog praga do željenog aerodroma i nazad, a put se prilagođava putnikovim potrebama, uz minimalna ograničenja ekonomičnosti puta, tj. povezivanja više putnika na bliske lokacije. Ovu uslugu nude i neke druge kompanije, čak i sami aerodromi. U regiji ovu uslugu je prvi pokrenuo Niški aerodrom, koji osim usluge shuttlea iz Beograda i Jagodine ima i uslugu prijevoza od kućnog praga do aerodroma, o čemu sam pisao prije par mjeseci.

Putnik koji se odlučuje na alternativu, u prvom redu to čini radi bitno niže cijene karata iz alternativnog aerodroma nego iz onog u svom gradu. Upravo stoga je on vrlo osjetljiv na sveukupne troškove putovanja, pa će i te kako izračunati isplati li mu se put do alternativnog aerodroma. Naime, ukoliko je aerodromska karta za željenu destinaciju jeftinija 100 EUR nego iz vlastitog grada, a troškovi putovanja do alternativnog grada automobilom koštaju 150 EUR, putnik sigurno neće odabrati tu opciju. No, ako sa putnikom putuju još 4 osobe, onda je ušteda na kartama ukupno 500 EUR, a pošto su troškovi putovanja automobilom fiksni, onda takva grupa uštedi 350 EUR, što je za mnoge motivirajuće. Naravno, većina putnika za uštedu od 100-150 EUR neće si produžiti putovanje za 3-4 sata u jednom pravcu.

Upravo stoga potencijalni putnik će jako paziti na to kolika je razdaljina do alternativnog aerodroma, koliko koštaju cestarine (tunelarine, mostarine), koliki su troškovi parkirališta na aerodromu (po danu, ili na long-term parkiralištima za više dana), te koliko će pritom dodatno potrošiti na hranu i piće. U slučaju prijevoza vlakom, autobusom ili GoOpti, putnik će paziti i na dodatno produžavanje putovanja radi mogućnosti kašnjenja javnog prijevoza, limitiranosti reda vožnje (rijetko kada će javno prijevozno sredstvo idealno doći na planirani let), ima li potrebe za dodatnim putovanjem taxijem ili javnim gradskim prijevozom od stanice do aerodroma, ali i udobnost takvog putovanja.

Uzmemo li sve to u obzir putnik u načelu vrlo često odabira aerodrome na sat i pola vožnje (uvjetno rečeno do 200 km), često one do dva i pol sata vožnje (300 km), no nemalo puta i one unutar tri i pol sata vožnje (400 km), no u nekim slučajevima većih grupa putnici će charter autobusom ili drugim prijevoznim sredstvima posegnuti i 1000 km radi alternative. Tako je moja grupa od 25 ljudi putovala za Martinique preko Munchena (550 km), a za Tajvan preko Frankfurta (910 km), pri čemu smo do tamo putovali iznajmljenim autobusom, koji se vračao u Zagreb i došao ponovno po nas. Ukupna ušteda je za grupu bila preko 5.000 EUR (oko 200 EUR po putniku) i nakon što smo platili sve troškove 2 rotacije autobusa.

Upravo zato velik broj putnika iz regije putuje iz aerodroma koji imaju velik broj LCC linija, brojne chartere ili su im karte na legacy carririma jeftinije radi veće konkurencije i daleko većeg broja frekvencija. Na svim većim ili LCC aerodromima šire regije moguće je vidjeti velik broj registarskih pločica iz regije. U ovom momentu aerodromi regije imaju alternative u:

LCC i cargo alternativa

Iako će putnik odabrati aerodrom udaljen i 400 km od svog matičnog aerodroma radi jeftine LCC opcije, u načelu su LCC alternativni aerodromi do 150 km, a u tom slučaju nazivaju se imenom tog grada (npr. Frankfurt Hahn, Brussels Cherleroi, Stockholm Skavsta).

Tri aerodroma regije mogli bi imati svoje LCC alternative u krugu od oko 100-150 km.

Batajnica je vojni aerodrom koji se nalazi 25 km sjeverozapadno od Beograda i 22 km od Aerodroma Nikola Tesla. Aerodrom je izgrađen 1951. godine. U NATO bombardiranju 1999. godine aerodrom je pretrpio veliku štetu, a dugo vremena korištena je samo jedna pista obzirom da se druga nije obnovila. Aerodrom ima dvije paralelne asfaltne piste, jednu dugu 2.438, a drugu 2.494 metra, obije široke 45 metara, te treću travnatu pistu dugu 1.100 metara. Prilikom najave obnove piste na Tesli (2015.) planirano je da se promet preseli na Batajnicu. Ovo se trebalo desiti prošle godine, no očito su se ti planovi prolongirali na duže vrijeme.

Vlast u Beogradu je 2011. godine najavila transformaciju Batajnice u LCC aerodrom do 2016. godine, uz niže cijene nego one na Tesli. Po njihovom planu do 2013. aerodrom se trebao prebaciti iz vojnog u vlasništvo Grada Beograda.  Godine 2015. ideju ponovo iznosi Milutin Popović, zamjenik ministra prometa Srbije koji iznosi plan pretvaranja Batajnice u LCC i cargo zračnu luku, te pretvaranja Aviogenexa u LCC pri čemu je planirao njihovom Boeingu 737-200 pridodati Jatove 737-300, te Aviogenex kao LCC kompaniju pridodati Jatu kao podružnicu. Iskreno ne znam koja je ideja od ove dvije (Aviogenex kao LCC sa prastarim avionima ili Batajnica kao LCC zračna luka) bila smješnija. Niz srpskih stručnjaka zagovaraju ovu ideju, a objavljen je i stanoviti elaborat koji opravdava isplativosti Batajnice kao cargo i LCC zračne luke.

Dva su moguća modela osnivanja LCC zračne luke u blizini velike zračne luke. Prvi je da je velika zračna luka prezagušena i nema mogućnosti potrebnog širenja, pa sama zračna luka ili lokalna/državna vlast želi istu rasteretiti, te otvara jednu ili više zračnih luka u blizini, na koju prebacuje LCC, cargo, charter i/ili regionalni promet. Ovo je primjer Londona koji je zbog nemogućnosti adekvatnog širenja Heathrowa otvorio još 5 zračnih luka od kojih su čak 3 LCC (Luton, Stansted i Southend), dok Gatwick ima dobar dio prometa LCC. Drugi slučaj je kada drugi vlasnik (operator, koncesionar) želi privući dio prometa konkurentskog aerodroma i u tome vidi poslovnu mogućnost. Na taj način je Bratislava de facto postala alternativna LCC zračna luka Beča iako je 82 km od Beča i u drugoj državi. Vlasnik je poslovnom politikom, novim LCC prilagođenim terminalom i autobusnom povezanošću sa Bečom motivirao putnike i kompanije da koristi Bratislavu kao jeftiniju alternativu za Beč.

Upravo radi toga je notorni nonsens da isti vlasnik (Republika Srbija) razmišlja o pretvaranju Batajnice u LCC i cargo terminal. Beograd je, u europskim okvirima, mala zračna luka, sa 4,9 milijuna putnika. Uz to postojeći terminal ima dovoljno kapaciteta za 7,5 milijuna putnika (nakon nedavnih obnova i dogradnji). Uz minimalne investicije od tek 20-tak milijuna EUR u dogradnju C-konkursa, obnovu preostalih gateova A6-A10 i izgradnju trećeg kata, aerodrom bi imao kapacitet od čak 10 milijuna putnika. Daleko praktičnije, neusporedivo jeftinije i za promet Beograda daleko bolje bi bilo, nakon toga, napraviti terminal 3 koji bi bio dizajniran za LCC i charter promet (sa jednostavnijim i jeftinijim operacijama). Batajnica bi odmah oduzela milijun putnika Beograda, u doglednoj budućnosti i više, smanjila bi cargo promet samog Beograda, bitno otežala transfer putnika koji bi dolazili konektiranim linijama do Beograda, a potom morali autobusima putovati do Batajnice i tamo loviti LCC ili chartere. Iako ovo nije institucijalna praksa, takvih putnika ipak ima (npr. Montenegrom do Beograda, pa dalje Wizz Airom). Konačno, današnje LCC zračne luke propadaju, pa tako Hahn sa gotovo 3 miljuna LCC putnika i zavidnim cargo prometom na rubu je bankrota i vjerojatno će postati shopping centar. I ostale zračne luke sa pretežnim LCC prometom u vrlo su lošem financijskom stanju.

Paris CDG je velika baza easyJeta, Norwegiana i Vuelinga; Rim Fiumicino Vuelinga, Ryanaira, Norwegiana; Beč je bazirao Eurowings, Niki i easyJet, Frankfurt je privukao Ryanairovu bazu, ali i letove drugih LCC. Čak štoviše Fraport, operator Frankfurta, je prodao svoj dio u Hahnu. U Bucharestu, aerodromu koji je bitno veći od Beograda (11 milijuna putnika), su 2012. zatvorili Aurel Vlaicu Airport (BBU) za LCC i chartere i sve prebacili na Otopeni (OTP). Danas je BBU business aerodrom, sa prevelikom i neiskorištenom terminalnom zgradom i stajankom, a TAROM i ostale kompanije dio svoje flote tamo stacioniraju dok se ne upotrebljava. No, Rumunjske vlasti su ipak shvatile da je vrlo bitno, praktično, daleko jeftinije i za putnike bolje, sav legacy, cargo, charter i LCC promet prebaciti pod jedan krov, pa čak i da infrastruktura na bivšem LCC aerodromu, kao rudiment socrealizma, ostane neiskorištena. Letio sam iz Aurel Vlaicu nakon pretvaranja u business luku i doživljaj je vrlo nelagodan, gomila neiskorištenog prostora, no ovaj potez Rumunja je poslovno potpuno logičan. I dok je danas trend da donedavni bastioni legacy carriera, koji su odbijali LCC, u posljednjih dvije godine iste privlače, Beograd bi svoje LCC „motivirao“ da odu na obližnji aerodrom, time nepotrebno potrošio resurse države za dogradnju i prenamjenjivanje Batajnice, te smanjio prihode Tesle. Krajnje nelogično.

Još veći je nonsens plan za otvaranje aerodroma Morava. Do sada je potrošen ogroman novac, planira se potrošiti još 10 milijuna na potrebne dogradnje piste i opremanje terminala, a operiranje aerodroma i eventualne subvencije LCC bi koštale bar 2-3 milijuna EUR godišnje. Za aerodrom koji je doslovce u susjedstvu Beograda, koji će vrlo skoro sa Beogradom biti spojen autoputom i time ga približiti na manje od sat i pola vožnje. Sat i pola, zanemarivo za potencijalne turiste, ali i sve druge kategorije zrakoplovnih putnika. Čemu ovakvo nepotrebno trošenje novaca? Da se stvori LCC alternativa Beogradu, smanji beogradski promet, prihod i konkurentnost Tesle, te da se stvori još jedan gutač novaca, dugoročno neprofitabilna i nesamoodrživa Morava?

Za one koji još uvijek nisu ubrali argument: Hahn i slične zračne luke su u debelom minusu i sa 3 milijuna LCC putnika i ozbiljnim cargo prometom. Argument da se terminal vrijedan 20 milijuna EUR već izgradio je nonsens u kontekstu da je potrebno investirati još bar 10, a vjerojatno i više da bi aerodrom postao operativan, te još 20-30 milijuna u idućih 10 godina za operiranje. Umjesto toga, aerodrom bi trebao veći dio zgrade prenamijeniti (shopping centar, business centar, skladišni prostor, dvorana, iznajmiti), a manji dio zgrade pretvoriti u daleko manji terminal za generalnu avijaciju, business i manje putničke zrakoplove, koje postojeća pista i vrlo mala investicija u opremu može podnijeti bez velikih ulaganja i troškova daljeg operiranja.

Za razliku od toga u Sloveniji je Cerklje, vojni aerodrom na samoj granici sa Hrvatskom, odlučila uz vojnu funkciju namijeniti i za civilni promet. Planovi da se na aerodromu pokrene civilni promet i to kao alternativa za puno preskupi Zagreb postoje već desetak godina. Aerodrom ni na koji način ne može preživjeti na skromnom broju potencijalnih putnika Dolenske (Novo Mesto), no obzirom da je samo 47 km od Zagreba i to suvremenim autoputom vojska i civilne institucije Slovenije razvile su projekt Phoenix kojim planira razviti poslovnu zonu uz aerodrom, ali i suvremeni terminal za civilni promet. Aerodrom bi trebao biti LCC alternativa Zagrebu. Sa tom nakanom iskorišten je dio sredstava NATO-a koji je investirao 40 milijuna USD, te Republike Slovenije u visini 30 milijuna EUR.

Aerodrom ima potpuno obnovljenu pistu od 2.400 metara, kao i ogromne manevarske površine od kojih je dio predviđen za civilni promet. Obzirom na to da Zagreba demotivira LCC, ovaj projekt bi, po uzoru na slične projekte u Europi, vrlo brzo i efikasno mogao privući LCC. Konačno ovaj aerodrom je u prvom redu NATO projekt i financira se iz vojnih izvora, pa samim time i loša profitabilnost LCC aerodroma nije prioritet, već samo dodatni izvor prihoda. Kako je Cerklje autoputom udaljeno od Ljubljane samo 98 km ono bi moglo biti i odlična alternativa za Ljubljanu, koja također nema razvojnu strategiju u privlačenju LCC.

Maribor izgubio svoju šansu / Foto: Aerodrom Maribor

Maribor je sam 128 km autoputom od Ljubljane, što je manje od sat vremena vožnje, jednako kao Hahn od Frankfurta. Više nego povoljno za alternativnu LCC zračnu luku. Uz to on je tek na 68 km od Graza, te 120 km od Zagreba, oba aerodroma koji ne motiviraju LCC. O potencijalima Maribora kao alternative za Zagreb, Graz i Ljubljanu, pisao sam prije par mjeseci. No, u međuvremenu, operiranje aerodroma preuzela je firma SHS koja kani tamo napraviti svoju bazu sa vrlo nadobudnim planovima, dočim ne vidim načina da u svojim planovima imaju ekspanziju koja bi privukla LCC putnike ova tri grada. Sam projekt SHS je nerealan i gotovo sigurno se neće ostvariti, a bombastični planovi sa ogromnom flotom, stotinama tisuća putnika i brojnim linijama za ovo ljeto sveli su se na tek 4 leta sa 200-tinjak putnika za Jadran. No, bez obzira na to što je ovaj plan nerealan činjenica je da navedeni operater nema volje za privlačenje drugih prijevoznika, dočim će se profilirati neki drugi aerodrom (Cerklje ili će se ovi aerodromi otvoriti za LCC), a tada je Maribor izgubio svoju šansu.

Ostali aerodromi regije ili već jesu primarno LCC luke, ili su previše sezonalni, ili imaju premalo prometa da bi imali alternativu.

Snovi pojedinih kvazi-stručnjaka da bi se u regiji mogli napraviti isključivo cargo aerodromi, vrlo su nerealni. Cjelokupan cargo promet svih aerodroma regije nije dostatan za otvaranje profitabilne cargo zračne luke. Samim time ni odljev dijela cargo prometa pojedine zračne luke uz LCC promet ne bi bio nimalo značajnog obujma ili dostatan prihod za anuliranje minusa koje stvaraju LCC.

Business aerodromi

Za razliku od LCC i cargo aerodroma, otvaranje poslovne zračne luke vrlo je jeftino jer može koristiti postojeću infrastrukturu bez bitnih investicija, a eventualne investicije moguće su u suradnji sa poslovnim partnerima koji iste koriste.

Ovakvih poslovnih zračnih luka ima mnogo u Europi. U okolici Londona zračnih luka za poslovne i privatne avione ima desetak, a najpoznatiji business aerodromi Europe su Farnborough (London), Oxford (London), Biggin Hill (London), RAF Northold (London), Le Bourget (Paris), Aurel Vlaicu (Bucharest), Torrejón (Madrid), Mandelieu (Cannes), Braunschweig (Hannover), Myachkovo (Moskva), Ostafyevo (Moskva), Monaco Heliport (Monte Carlo).

Ovi specijalizirani aerodromi daju ogromnu prednost poslovnim putnicima kroz brzinu, luksuz, diskreciju, te izoliranost. Naime, poslovni putnik sa vrlo dubokim džepom, se ne želi miješati sa običnim putnicima, želi brzo proći kroz terminal, te imati posebne uvjete koje mu ne omogućuju velike zračne luke. Na takvim aerodromima nudi se vrhunska usluga za velik novac. Pa tako prebogati poslovnjaci imaju vlastite hangare za svoje business avione u koje dolaze sa svojim automobilima i pod krovom u toploj i suhoj prostoriji bez očiju javnosti iz limuzine prelaze u avion. Često uz svoje hangare imaju i vlastite salone za sastanke, lože za odmor, apartmane, urede i slične prostore. Aerodromi nude usluge iznajmljivanja limuzina, kongresnih prostora, prevođenja, osoblja za iznajmljivanje (posluge, kuhara, tajnica, vozača, osiguranja, čistačica, nosača isl.), usluge komunikacije, iznajmljivanja aviona i helikoptera, smještaja posada, luksuznih restorana i trgovina, mogućnost najluksuznijeg cateringa i dostave super-luksuzne robe (cvijeća iz Nizozemske, svježeg ruskog kavijara, tek ulovljenih norveških lososa isl.) i svih ostalih potreba poslovnog putnika, posada i održavanja aviona.

Osoblje aerodroma, ali i državne službe (imigracija, policija, carina) je vrlo predano i učinit će sve da putnik u tek par minuta na putu od aviona do par metara udaljene limuzine obavi sve formalnosti. Nemalo puta toleriraju se stvari koje se ni u ludilu ne bi tolerirale običnim putnicima na velikim aerodromima. Upravo radi toga poslovni putnik je voljan putovati više kilometara do takvog aerodroma jer će uštedjeti na pristupu aerodromu, parkiranju, te formalnostima. Tako je Farnborough udaljen 70, a Oxford čak 95 km od Londona. Konačno oni najbogatiji (i najrazmaženiji) iz centra grada dolaze helikopterima do svojih hangara sa business avionima.

Ovi aerodromi osim business avijacije često imaju i generalnu avijaciju, te pilotske škole. Tako Oxford 35% prometa ima na pripadajućoj Oxford Aviation Academy, 10% na poslovnim letovima, te 55% na generalnoj, sportskoj, rekreativnoj i privatnoj avijaciji.

Ipak još uvijek većina business prometa Europe ide preko posebno uređenih VIP terminala na velikim aerodromima gdje poslovni putnici imaju sav luksuz i brži prolaz kroz formalnosti. Takve VIP terminale u regiji ima Zagreb i Zadar, dok VIP i business salone i sadržaje ima većina velikih aerodroma regije. Takvi terminali omogućuju stanovite pogodnosti, no ipak ni izbliza uslugu, luksuz i brzinu kao business aerodromi.

U Hrvatskoj je 2008. godine Varaždinski aerodrom prezentirao projekt otvaranja poslovne zračne luke, koji su u prezentaciji nazivali „Hrvatski Oxford“. Aerodrom ima asfaltnu pistu dugačku 1.730 i široku 30 metara i stajanku za 5 poslovnih aviona. Varaždin je samo 85 km od Zagreba suvremenim autoputom (oko 45 minuta), a iz nekih dijelova Zagreba brže se dođe do Varaždinskog aerodroma nego do Zagrebačkog. Osobno sam bio na prezentaciji projekta u kojem se govorilo kako će postojeći hangari biti pretvoreni u takve u kojima će putnici moći iz automobila u avion, te da će dio zgrade biti pretvoren u objekte za zadovoljavanje poslovnih putnika. Također se planiralo investirati 1,6 milijuna EUR u dodatne objekte i infrastrukturu aerodroma. Na pressici je prezentirana i tvrtka Winair, tada najjačeg varaždinskog poslovnjaka Davora Patafte, koja je dobila koncesiju za razvoj civilnog i poslovnog zrakoplovstva Aerodroma Varaždin. Winair je tada u floti imao poslovni mlažnjak Cessnu Citation CJ2+, Cessnu Skyhawk i helikopter Robinson.

Prije tri mjeseca sam sletio na Varaždin u helikopteru i mogu reći da je aerodrom pust, a fascinantni objekti, stajanka i pista zjape prazni. / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

Promotivni let Varaždin-Zadar-Varaždin obavili smo sa Winairovim CJ2+ i sa XLS-om Prince Aviationa. U drugoj fazi projekta planiralo se investirati još 2,5 milijuna EUR u aerodrom, te flotu povećati na 5 poslovnih aviona, od čega bi jedan bio interkontinentalni, te dva helikoptera. Aerodrom je nudio policijsku i carinsku kontrolu, te niz poslovnih usluga. Nažalost, projekt je, nakon početnih građevinskih radova, 2011. prekinut radi kaznenih (krivičnih) postupaka protiv Patafte i tadašnjeg varaždinskog gradonačelnika Čehoka. Obzirom da je Čehok ove godine ponovno postao gradonačelnik Varaždina, možda će se ovaj projekt i ponovo pokrenuti. Prije tri mjeseca sam sletio na Varaždin u helikopteru i mogu reći da je aerodrom pust, a fascinantni objekti, stajanka i pista zjape prazni. Čista suprotnost promociji ambicioznog projekta. Ogromna šteta što se ovaj projekt nije realizirao.

Portorož je sportsko-poslovni aerodrom. Tijekom godina rijetke redovne letove je imala Adrija, ali i Jat. Posljednji pokušaj redovnih letova bio je prije par godina kada je Jat trebalo letjeti iz Beograda i Rima za Portorož, kao i prošle godine kada je minijaturna firma Avex jednom tjedno povezivala Portorož sa Beogradom tijekom ljetne top sezone sa Sabbom 340. Portorož i danas ima ambicije povećati asfaltnu pistu sa sadašnjih 1.200 na 1.800 metara kako bi mogao ostvariti redovne putničke letove. Prošle godine Portorož je imao 22.975 putnika u prvom redu malih poslovnih aviona. Portorož je na 110 km od Ljubljane autoputom, ali je i samo par desetaka kilometara od Trsta, Pule i Rijeke. Aerodrom već sada ima određene usluge poslovnjacima, no da bi postao ozbiljnija poslovna zračna luka morao bi investirati dodatan novac u takve usluge. Negativna strana je relativno skroman promet poslovnih aviona u Ljubljani i Trstu, te ipak malo prevelika udaljenost od Ljubljane.

 Vršac je aerodrom 85 km istočno od Beograda. Aerodrom ima betonsku pistu dugačku 1.000 i široku 22 metara, te dvije kraće travnate piste. Kompleks ima veliku stajanku, pet hangara (jedan veliki), te zgradu sa učionicama i drugim objektima. Od 1972. JAT je u Vršcu imao pilotsku akademiju, a danas SMATSA u Vršcu ima Vazduhoplovnu akademiju koja školuje pilote i kontrolore leta, a na aerodromu ima baziranu flotu od 20 aviona Cessna 172S, 172N i 310T. Aerodrom ima opremu za noćno slijetanje. Unutar aerodrom postoji hotel sa 120 kreveta (bivši JAT-ov hotel), restoran, Flight Club, sportska dvorana i kongresna sala sa 168 sjedala. SMATSA je najavila investiciju od 1,2 milijuna EUR za proširenje piste, te produljenje za 400 metara. Unutar aerodroma je i maitenance centar za održavanje lakih aviona. Uz neznatne investicije ovaj aerodrom može proširiti svoju djelatnost na usluživanje business aviona, prvenstveno iz Beograda, poglavito što osnovno financiranje aerodroma već vrši Akademija SMATSA-e, što bi bitno pojeftinilo business djelatnost. Jednako tako megalomanski projekt JAT-ove pilotske škole stvorio je pretjeran broj objekata koji bi se mogli prenamijeniti u objekte za poslovnjake i pilote. Velika negativna strana je činjenica da aerodrom nije povezan autoputom sa Beogradom, dočim put traje bitno više od sat vremena.

Postojeći najveći aerodromi regije trenutno nemaju dovoljno dobru alternativu za LCC, cargo ili business promet. Nepotrebni, neracionalni i megalomanski projekti su oni Morave kao LCC i charter zračne luke, te Batajnice kao beogradske LCC i cargo zračne luke. Nerealan je i Portorož radi svoje pozicije i nedostatnih potencijala slovenskog poslovnog zrakoplovstva. No, istovremeno jednostavni i jeftini projekti mogli bi biti LCC zračne luke Maribor ili Cerklje (Zagreb i Ljubljana), te poslovne zračne luke Varaždin (Zagreb) i Vršac (Beograd). Ovi projekti mogli bi se ostvariti vrlo brzo, na postojećoj i zadovoljavajućoj infrastrukturi, sa neznatnim ulaganjima, te imaju ekonomskog rezona, prihvatljiv broj potencijalnih korisnika, te su samoodrživi.





[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

Pe

Alene,
Zbog cega Sofija nije uvrstena kao alternativa Beogradu s obzirom da je udaljena 393 km od Beograda?
Hvala

Odgovori
Dj

Sarajevo je blize, 293,5km ;)

Al

Postavio sam limit od 400 km (aerodrom Sofija je istočno od grada, tj. od Beograda udaljen 405 km). No, istinsko pitanje je koriste li putnici iz Beograda stvarno Sofiju? Kao što vidite nisam napisao da je Maribor alternativa Zagrebu jer nema putnika koji to koriste, pa čak ni dok je bilo chartera. Jednako tako obližnji aerodrom Balaton nije alternativa jer nam letova koji bi motivirali potencijalne putnike. Ili Osijek koji Zagrebu nije napisan kao alternativa jer ima identične letove kao i Zagreb (Stuttgart, Pula, Split, Dubrovnik). No, iz Beograda on to jest jel Beograd nema letove prema Rijeci, relativno rijetke prema Puli, a posebno tijekom zime, kada iz Osijeka postoje letovi prema Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Puli, a takvih nema iz Beograda. I da, putnik za te destinacije otić će automobiom do Osijeka da iskoristi taj let, umjesto da presjeda preko ZAG, VIE, MUC, FRA ili ZRH.

Al

Ipsričavam se, točna udaljenost od centra Beograda do Aerodroma Sofija je 412 km.

Al

Djape,
ko što rekoh nisam pisao aerodrome koji nisu realni i koji svojim prometom ne odvlače putnike. Tako primjerice Banja Luka koja je vrlo blizu Zagrebu ne odvlači zagrebačke putnike rijetkim letovima Air Serbie, pa nije ni stavljana na listu. Sarajevo je kilometrima blizu i Splitu, no ne i vremenski, a ima vrlo malo linija. Koliko putnika Vi znate koji su iz Splita ili Beograda otputovali autom u Sarajevo da lete alternativnim letom?

Još jednom, unutar 400 km od Zagreba je i Maribor, Balaton, Banja Luka, Sarajevo, Osijek, Klagenfurt, no oni nisu alternativne zračne luke zagrebačkim putnicima i oni ih ne koriste ni za LCC, ni za chartere, ni za legacy zbog nedostatnih linija ili frekvencija, te zbog visokih cijena.

Pe

Alene,
jasno je da ste postavili granicu na 400 km ali mislim da ne treba biti toliko detaljan jer u ovom slucaju ne govorimo o, za balkanske prilike, malim aerodromima. 5 ili 10 km gore ili dole jer zaista nebitno.

Pokusavam shvatiti logiku da Budimpesta koja je udaljena 379 km i gde postoji auto put izmedju Budimpeste i Beograda jeste alternativa Beogradu a Sofija koja je udaljena tridesetak kilometara vise i gde takodje ima vecim delom auto put do Beograda to nije (do Sofije se iz Beograda vozi oko 45 min duze nego do Budimpeste).

Ne smemo smetnuti s uma da Sofija ove godine svedoci o velikom ratu izmedju FR i W6 gde W6 nudi preko 30 destinacija iz Sofije a FR oko 20-ak. Kao sto znamo BEG nema FR (W6 iz BEG nudi 15 linija od kojih se 2 NUE i FKB gase u novembru odnosno martu) a INI tek ima tek 4 FR linije i 5 W6 destinacija.

Nemojmo zaboraviti da je tokom sankcija i sofijski aerodrom bio koristen za letove u svet putnika iz Beograda (ne u toj meri kao budimpestanski ali sigurno taj broj putnika nije bio beznacajan) tako da ja ne bih ovaj aerodrom otpisao kao alternativnu Beogradu.

TSR koji je napomenut kao alternativa Beogradu ima skoro duplo manji broj FR i W6 linija od SOF a zbog lose putne infrastrukture je samo oko 1 sat blize Beogradu nego sto je to Sofija.

Dakle, BUD jeste definitivno alternativa Beogradu ali to jeste i SOF.

Pozdrav

Pe

I da li zaista ima zagrebackih putnika koji potezu cak do Linza zarad carter letova kad ima toliko blizih i vecih aerodroma (VIE, BUD, VCE) odakle sigurno ima daleko veceg izbora linija nego iz Linza?

Al

Naravno da je nebitno, ali negdje treba granicu postaviti. Pa ako je to 410, onda je i 420, pa 430. Pa to znači da je i Budimpešta alternativa Ljubljani… i što stati na 430, zašto ne na 450, 500? Jednostavno metodologija pisanja. Konačno u tekstu piše da će putnik u nekim okolnostima potegnuti i do 1.000 km, dao sam i moje primjere, a onda je alternativa Zagrebu i Munich, zar ne? Jednom sam radi povoljnog aranžmana za Tenerife autom išao do Stuttgarta (tada još nije letio Eurowings za Zagreb). Jel to znači da je Stuttgart alternativa Zagrebu. Kao što rekoh negdje treba povući granicu, uz objašnjenje koje stoji u tekstu da se ne radi samo o kilometrima, nego i nizu drugih faktora.

Drugi je problem što nije ista stvar 410 km Beograd-Sofija kao primjerice 377 km Zagreb-Beč. U prvom slučaju dobar dio puta nije autoput, za razliku od zagrebačkog slučaja. Uz to granica između Bugarske i Srbije je daleko tvrđa (čekanje, formalnosti) nego ona unutar Europske unije. Stoga na gotovo istoj relaciji u slučaju Beograd-Sofija treba bar 2 dodatna sata putovanja.

Čujte, Pedja, iskreno, 30-tak km više + nedostatak autoputa na čak 128 km puta do Sofije (za razliku od Budimpešte), teško da je samo 45 minuta razlike u putovanju. Za razdaljinu Beograd-Budimpešta realno treba malo preko 3 sata, za razdaljinu Beograd-Sofija realno treba 4 i pol do čak 5 sati. Realno sve preko 4 sata jest demotivirajuće za potencijalne putnike.

Kao što piše u tekstu, nije sve u kilometrima. Broj linija, prijevoznika i frekvencija iz Budimpešte je daleko, ali daleko veći nego iz Sofije, čak i nakon velike prošlogodišnje ekspanzije Sofije. I stoga je opće poznato da velik broj putnika iz Beograda leti iz Budimpešte (kao i u slučaju Zagreba), dok je iz Sofije to ipak izuzetak. Dobar dio toga što ima Sofija nudi daleko bliži Temišvar, bitno više od toga što ima Sofija bliža Budimpešta. I stoga Sofija nije bitna alternativa Beogradu.

Al

Što se tiće Linza ima. Ja sam tri puta putovao iz Linza i dva puta iz Salzburga radi daleko povoljnih udaljenijih turističkih aranžmana (koji su u sebi imali sadržan i let) preko Neckermanna. I nismo bili jedini iz sjeverne Hrvatske i Slovenije, upravo suprotno, svaki puta je bilo poprilično takvih putnika.

Al

Mala ispravka iz Stuttgarta nisma išao za Tenerife nego za Kubu, za Tenerife sam išao iz Linza.

Pe

Alene,

Mislim da se u ovom slucaju trebamo (kao politicari :-)) sloziti da se ne slazemo.

Mislim da je vrlo realno postaviti granicu na 400 km uz 5% odstupanja zarad realnosti prikazivanja podataka. Iskljuciti jedan aerodrom koji je je u 2016 imao skoro 5 milion putnika sa velikom ponudom LCC linija zbog 10 km odstupanja ne doprinosti realnom predstavljanju situacije.

Staviti Linz sa nepunih pola miliona putnika kao alternativu Zagrebu a ne staviti Sofiju sa 5 miliona putnika (10 x vise) kao alternativu Beogradu je najblaze receno neobicno.

Od 410 km razdaljine Beograd-Sofija oko 270 km je pokriveno auto putem (dakle veci deo kao sto sam naveo) a uskoro ce do bugarske granice najveci deo biti pod autoputem.

45 min duzeg putovanja je bila informacija koju sam odokativnom metodom dao a sad kad sam proverio na google maps razdaljina Beograd-Sofija je u zavisnosti od saobracajne situacije za 60-70 minuta duza nego Beograd-Budimpesta automobilom. Sto vi kazete „fulao sam“ za 15-25 min ali nikako vise od toga. To mozete i sami proveriti.

Alene, granica na putu Beograd-Sofija nije nista ni meksa ni tvrdja nego granica na putu Beograd-Budimpesta tako da vas molim da to iskljucite kao argument.

U potpunosti se slazem da je ponuda iz Budimpeste bolja nego iz Sofije, ne znam gde ste procitali drugacije? Rekao sam da je Budimpesta definitivno alternativa Beogradu ali da Sofiju ne treba iskljuciti.

Istina je da deo toga sto nudi SOF moze ponuditi i TSR medjutim u daleko manjoj meri (50 % od broja linija iz SOF se samo moze naci u TSR) ali je zbog svog geografskog polozaja (i pored lose putne infrastrukture) alternativa Beogradu kao sto je i Sofija.

Nema te logike da je BTS LCC alternativa ZAG a SOF nije LCC alternativa BEG

Sorry.

Al

Kao što rekoh granicu moram u svakom tekstu negdje postaviti. I kad god se granica postavi biti će, a zašto nije još i?

Poanta priče nije u jednom aerodromu niti je to važno za analizu. Tako da stvarno nema potrebe dalje voditi ovu raspravu.

Vl

Iz prve ruke, tj sopstvenog iskustva, vremena putovanja od Budimpešta, Sofije i Temišvara ka BG su sledeća.

Od Budimpešte do Beograda sa prosečnim čekanjem na granici najbrže što sam stigao je bilo 03.55 minuta.
Od Sofije do Beograda sa prosečnim čekanjem na granici najbrze što sam stigao je bilo 04.45 minuta.
Od Temišvara do Beograda sa prosečenim čekanjem na granici najbrže što sam stigao bilo je 03.10 minuta.

Inače najduže putovanja bila su neizmerivo duža. Jednom prilikom sam na madjarskoj granici proveo 02 20 minuta samo čekajući da je pređem. Madjari su užasno spori, a da ne znam razlog za to.

Pe

Nazalost ocekivan odgovor

Al

Majko mila Pedja, iz čega Vi problem radite. Stvarno mi nije jasno gdje je ovdje tema za raspravu. Tema ovog članka je alternativni aerodromi uz velike aerodrome. Samo usput spomenuto je da putnici imaju alternative u aerodromima do 4 sata putovanja. Sofija se u tih 4 sata ne ubraja. Ima li beogradskih putnika iz Sofije? Naravno da ima. Ima i onih koji autom potegnu do Beča? Naravno. Ima li ih puno? Nema. Jednako kao ni zagrebačkih putnika iz Milana koji je jednako tako na 5 sati vožnje.

I iz cijelog teksta vi se ulovite jednog neobjavljenog aerodroma koji je preko 4 sata vožnje? Pa zamislite da se sad krene buniti svatko tko smatra da je Munich, Milano, Klagenfurt, Balaton, Maribor, Osijek, Sarajevo ili neki drugi grad alternativa Zagrebu? Ili niz aerodroma Ljubljani?

Mislim da sve što je preko 4 sata jest demotivirajuće za putnike. Naglasio sam u tekstu da je 400 km uvjetno rečena granica, da se to uzme samo kao pojednostvljen parametar. Jer je doslovce nemoguće za 70 potencijalnih alternativa računati realno vrijeme putovanja (ovisno o vrsti ceste, granicama, naplatama cestarine, gužvama…).

Dolazi li se u načelu iz Beograda do Budimpešte za manje od 4 sata? U većini slučajeva i u uobičajnim okolnistima da. A do Sofije? Apsolutno nikada ne! I to je intencija teze o prihvatljivoj alternativi unutar 4 sata vožnje.

Ono Pedje, really?

iv
Al

Ma o tome sam napisao jako mnogo.

Nonsens. Čak i kad se radi o privatnom kapitalu (a ovdje se radi) država tako što ne bi smjela dozvoliti jer uništava potencijale obližnja tri aerodroma (Zadar, Split i Rijeku), a to u globalu uništava konkurentnost zrakoplovstva u Hrvatskoj.

No, radi se o enromnoj investiciji i gomili problema (od organizacijskih, preko operativnih, do vlasničkih i zakonskih), tako da ne vjerujem da će se isto ostvariti, bez obzira na predanost investitora, te volju politike u ovom momentu.

iv

Ne previse vezano za temu ali ja sam jednom bio u Segedinu u madjarskoj na nekom predavanju i tamo je bilo receno da Segedinski aerodrom koji inace ima betonsku pistu ima medjunarodni karakter i da carina i policija iako nije stacionirana non stop tamo izlazi po potrebi. Takodje vatrogasna sluzba je isto tako organizovana. E sad do koje velicine i prometa tako mogu da funkcionisu aerodromi ja stvarno neznam. Na sajtu aerodroma, sto je interesantno, postoji cenovnik izlaska sluzbenika na lice mesta.

Al

Kad sam letio iz Varaždina imali su upravo to. Lokalni vatrogasci su izlazili na poziv (bili su tamo prilikom polijetanja i slijetanja), a rekli su da policija i carina mogu izači po potrebi.

Znam da je slično sa policijom i carinom u Ponikvama.

Ja

Torehon je zatvoren pre neku godinu. Nisam čuo da je ponovo otvoren, ako jeste onda je to lepa vest. Manja gužva nego na Barahasu. Zanimljiv osvrt na malo obradjivanu tematiku. Nekako je biznis avijacija uvek u senci komercijalne. Pozdrav autoru.

Odgovori
Al

Znam da su bili zatvoreni 2013, no dobio sam informaciju da je opet otvoren. U svakom slučaju hvala na informacijama i na pohvalama.

9A

Ceklje & „Phoenix“ predmijeva uz LCC i proizvodnu zonu, tako da nema sumnje da ce kombinacija ta dva faktora biti dovoljna uz vojni da projekt održe iznad vode. Ulaskom u Schengen (2019.?), to postaje ujedno velika šansa za RH jer u 9A nije moguć prilaz ni blizu aerodromima za neku proizvodno-razvojnu namjenu… vjerujem da će i dobar dio GA bazirati tamo jer na LDZA pod koncesijom nije dobro došla.

Odgovori
Al

Da, upravo tako. To piše i u tekstu.

Ne slažem se da nema prilaza aerodromu za proizvodno-razvojnu namjenu. Ima to i Zadar, Rijeka i Pula (uz prednost luke gotovo uz sam aerodrom), te Zagreb ima prostor istočno od aerodroma, a posebno sjeverno od njega, tj. na potezu između ranžirnog kolodvora (raskrsnice željezničkih pravaca), autoputa i piste. Ogroman prostor koji je na idealnoj lokaciji. Samo pitanje je jel razvojni planovi koncesionara tako nešto podržavaju.

Ima to i Osijek, no on ima druge limitirajuće faktore.

Ne

Do Vrsca treba prvo auto put pa posle planovi za aerodrom. Sramota je da ne mozemo napraviti 70 ak km auto puta kroz ravnicu. Da ne pominjem koliko bi tako nesto pomoglo razvoju tog dela Srbije u svakom pogledu.

Odgovori
Vl

Nele,
Slazem se apsolutno. Sramota za Vršac. Za aerodrom sam skeptičan. Iz mnogo razloga.

Al

Apsolutno sramota. Konačno to je i pravac prema Temišvaru i cjelokupnoj Rumunjskoj, pa dalje prema Ukrajini, Rusiji…

Vladmire:
zbog kojih razloga? Da postoji autoput tamo bi business luka bila idealna:

1. Blizu Beograda (45 minuta aerodromom, bitno bliže nego Oxford od Londona) i Temišvara

2. Financiranje već obavlja SMATS-a, dakle neznatno povečanje rahoda

3. Postojeća infrastruktura je dostatna za business letjelice

4. Postoje čak i kapaciteti koji drugdje ne postoje (hotel, kongresni prostor, 5 velikih hangara, klub, velika parkirališta, restoran)

5. Za prenamjenu ogromnih i neiskorištenih prostora potrebna su simbolična sredstva koja bi se vrlo brzo vratila

Dj

Postoji zelja Srbije za izgradnju autoputa Pančevo-Vršac-Vatin-Temišvar ali za sada Bukurest nepokazuje interesovanje za ovaj projekat. Potrebna je saglasnost Rumuna radi dobijanja sredestava iz IPA fondova.

Al

A eto. U svakom slučaju bez autoputa teško bi se Vršac mogao profilirati kao alternativna zračna luka Beogradu.

Vl

1. Do Vršca se ne može stići za manje od 85 minuta sem ukoliko se ne krše saobraćajni propisi.
2. SMATSA želi da proda Aerodrom. Nije joj core business.
3. Infrastruktura jeste dosta dobra, ali ima limitirajućih faktora. Recimo samo jedan od faktora, a to je nemogućnost ugradnje preciznog prilaza za pistu 01 zbog tornja crkve koji je u prilaznoj ravni.
4. Hotel je praktično neupotrebljiv, runiran. Isto je sa restoranom. Klub je zatvoren već godinama.
5. Nisu baš simbolična sredstva, ali nisu ni basnoslovna.

BB

Interesantno je kako se auto put u jednom slučaju ponaša kao ubica aerodroma a u drugom je uslov za njegov razvoj…

Al

Vladimir:
1. Da to smo se složili, i naveo sam na bar 10 mjesta da je preduvjet za tako što autoput. Bez toga nema šanse.

2. Prvi glas da SMATSA pokušava prodati aerodrom. Koliko ja znam žele investirati 1,2 milijuna EUR u produženje i proširenje piste. Bar su tako izjavili. Čudno ako se žele riješiti aerodroma.

3. OK nije presudno za business zrakoplovstvo. Postoji alternativa, zar ne?

4. Dakle potrebna je određena investicija. Ali za nekoliko posada koje bi to koristile nije potrebno 120 kreveta. Dakle dio bi se mogao obnoviti. Ostalo (klub ili dio hotela) može se preurediti u poslovne prostore koje koriste poslovni putnici. Konačno, uvijek se takav objekt može nekome dati na upravljanje ili prodati, pa ga imati unutar objekta u outsourcingu. I u tekstu piše da niz potrebnih usluga može biti outsorcing.

5. Simbolična su sredstva, jer nitko ne treba od Vršca radit Oxford. Za tako što nema niti potrebe, niti korisnika. Teško će netko koristiti vlastiti hangar za ulazak iz automobila uz koji će imati apartman i poslovni prostor. Dovoljno je u početku imati suradnju sa nekim obližnjim hotelom za par posada koje bi tamo boravile. A ako se business zarotira onda se investira u obnovu hotela (vlastitim sredstvima ili investicijom trećih osoba).

No, kao što rekoh, bez autoputa to ići neće. Predaleko je to.

BB:
Naravno da je tako. Različiti aerodromi, različiti korisnici, različiti interesi, različite potrebe. Upravo je tako kako ste napisali.

Ne

Pa poenta je da Smatsa gleda na celokupan Vršac kao na školu letenja i tu se priča završava. Vila Breg je dobar primer kako se Vršac može posmatrati kao destinacija za kongresni turizam. Na primer obnovljen hotel sa kongresnom salom bi mogao da bude idealan za razne poslovne aktivnosti a da se usput prodaju dodatne usluge iz glavne delatnosti – panoramski i turistički letovi. Vršac je atraktivan i kao vinsko područje i moglo bi se mnogo toga iskombinovati da se napravi novac ,mozda ne toliko za profit koliko za držanje reprezentativnog objekta, što diže cenu cele celine. Toga u Srbiji nema, to fali i bilo bi atrakcija koja bi privukla mnoge firme da tamo organizuju skupove. Pored toga hour building aktivnosti bi mogle da se malo vise potenciraju kad vec ne mozemo da skolujemo EASA pilote. Imamo najjevtinije gorivo u regionu, aerodrom moze cele godine da radi….

Al

Naravno, Nele. Proizvod se stvara, on nije bogom dan. Treba ga osmisliti i realizirati.

Svi u Vršcu vide kolko je restoran Dinar prepun, ali nikom ne padne na pamet da na takvom etno štihu mogu izgraditi kompletnu ponudu.

A aerodrom je tu. Postoji. Ima svu potrebnu logistiku i već ga financira drugi projekt (kojem novac nije problem).

ma

Još jedan odličan članak i još jednom sve pohvale autoru :-)
Zaista se slažem s većinom što je napisano, ali mislim da je još uvijek možda malo prerano razmišljati o alternativnim aerodromima kad još uvijek aerodromi kojima bi isti trebali biti alternativa nisu ni blizu svojih maksimalnih kapaciteta. Osim toga privlačenje LCC-ova obično nešto i košta, a kad se to sve ukalkulira nisam više siguran da to može biti poslovno održivo. Može biti politički atraktivno što imamo neke primjere u regiji, ali poslovno održivo na duge staze jako teško.
Isto tako vrlo mi se dopadala ideja poslovnog aerodroma u Varaždinu i zaista bi želio da taj projekt zaživi, ali obzirom na promet poslovnim zrakoplovima u HR i regiji… nekako sumnjam, ali nadam se :-)

Odgovori
Al

Hvala puno Maxim na pohvalama.

Ma potpuno se slažem da ne treba razmišljati o alternativi jer aerodromi nisu ni blizu svojim potencijalima i kapacitetima. Zato sam i protiv Batajnice i Morave. Cerklje je druga priča, jer to ne ovisi o Zagrebu, nego drugom vlasniku koji ima svoju viziju, način financiranja i svakako može iskoristiti poziciju i potencijale.

Poslovne zračne luke trebaju daleko manje investicija, ali u isto vrijeme treba uzeti u obzir da je taj segment toliko malen u regiji da je upitno bi li se isplatila takva investicija. Nismo mi London ili Paris, a čak ni neusporedivo veći gradovi poput Frankfurta, Municha, Beča, Zuricha… nemaju takve aerodrome.

Iskreno sa velikim odobravanjem sam gledao na Varaždin, posebno što taj aerodrom infrastrukturalno ima preduvijete za tako što. No, realizacija je u samom početku bila hiper-aljkava uz fijasko nakon manje od tri godine. Nažalost.

Mu

Kako to da kao alternativa Dubrovniku nije ponuđena Podgorica? Manje od 400km, 2,5 sata kolima.

Odgovori
Al

Dosta optimistično. Iskreno ja za 2 sata ne dođem ni do Budve, a kamoli Podgorice. Cesta je pretrpana i vozi se puževim korakom. Taj put prolazim 3-4 puta godišnje.

Navedeni su aerodromi koji ljudi stvarno koriste. Još jednom: Maribor, Osijek, Klagenfurt, Balaton, Banja Luka su vrlo blizu Zagrebu, ali nemaju baš ništa za ponuditi radi čega bi zagrebački putnici putovali iz tih aerodroma, pa samim time ni nisu alternativa. Jednako tako Podgorica nema što ponuditi Dubrovniku kao alternativu. Ništa što Dubrovnik i ovako nema većinu godine. Zimi je situacija nešto bolja u korist Podgorice, ali tada ima toliko malo potencijalnih putnika iz Dubrovnika, da je to i dalje zanemariva brojka istih u Podgorici. Činjenica: zanemarivo mali broj putnika iz Dubrovnika putuje preko podgoričkog aerodroma.

Vl

Alene,

Večito se osvrćeš na kilometre udaljenosti Morave od Beograda i državnu vlasničku strukturu, pa shodno tome i na konkurenciju Beogradu. Zar samo to ulazi u obzir? Ne mogu se oteti utisku da bi ti najrađe da taj aerodrom, Morava, uopšte ne postoji. Slab bi ti meni bio manager aerodroma.

Ajmo se držati činjenica:

– aerodrom postoji i na dobroj je lokaciji za Cargo i LCC saobraćaj

– geopolitičko stanje u okruženju upućuje na to da će neke zemlje u okruženju profitirati gdje druge gube, što se već i dešava – primer – Turska beleži pad poseta Istanbulu, ukida linije, dok se istovremeno vazdušni saobraćaj u Europi povećava i aerodromi u Hrvatskoj (reče li ti ono da ne postoji interes za aerodrome u Hrvatskoj?) Grčkoj, Portugalu i Španiji beleže porast prometa – o tome piše i The Economist, a i otvaraju se nove linije (ne samo Ryanair)

– vazdušni saobraćaj se iz godine u godinu povećava – postoji kontinuitet rasta

– oni nes(p)retni aerodromi po Poljskoj koje si spominjao još uvek rade, a najjači kritičari tih aerodroma u svojim studijama i izveštajima procjenjuju da će se neki od njih zatvoriti u roku 10 godina! (Što se sve može dogoditi za 10 godina?)

– trendovi u turizmu i brojke vezane uz isti su neoborive – kompletna bivša Juga sadrži ono što se po svim svetskim procenama i razvojnim strategijama spominje kao ne samo aktualno već i održivo kao model ponude, uz vrlo mala ulaganja, da ne spominjem opet sigurnosne prilike u Europi i svetu koje nam samo mogu ići u prilog – btw, broj turističkih poseta je također u stalnom rastu
– aerodrom kao aerodrom, sredini u kojoj se nalazi predstavlja generator razvoja – bitan je rast BDP-a, zar ne? Bez ulaganja nema ni daljnjeg razvoja. O tome govori i ACI Report za 2016., gdje je istaknuto da se najveći povrat investicija u aerodrome događa u zemljama s ekonomijama u razvoju

– Kad smo kod ACI-ja, spomenuo si kako tako šta ne dozvoljavaju ni daleko veće i bogatije države, a eno smo svjedoci da to ipak sebi „dozvoljavaju“. Mnogo je aerodroma po USA, Francuskoj, Španiji, Švajcarskoj u vlasništvu lokalnih i okružnih vlasti. Sve u svemu, ne postoji samo jedan model vlasništva, niti je svaki aerodrom orijentisan na zgrtanje profita već na generisanje koristi lokalnom stanovništvu (opet ACI)

– pisane su studije o pozitivnom uticaju prisustva aerodroma na stanovništvo regije koja je izvukla deblji kraj u svojevrsnoj centralizaciji

– Bez obzira na vlasništvo, postoje i neke direktive koje se moraju poštovati. Nije li EU i krenula u širenje vazdušnog saobraćaja na manje aerodrome kako bi rasteretila velike jer su zagađivači i jer stvaraju buku? Na stranu Open sky policy.

Sve u svemu, puno je tu faktora koji utiču na ovaj business i po meni je vrlo nespretno s tvoje strane što ističeš samo neke od njih kao relevantne. Negirati sve to, pa i socio-ekonomske i sigurnosne i geo-političke faktore je vrlo površno u najmanju ruku. Promene se događaju, trendovi također. Pametno bi bilo da budemo spremni odgovoriti svim tim trendovima i shodno tome pronaći najbolji model i vlasništva i poslovanja. I sam znaš da se u priči oko jednog aerodroma ne radi samo o aerodromu, a uporno se ograničavaš na priču o tome u vrlo vrlo uskom kontekstu. Dajmo im da rade je moja policy. Pa ako ne ide, onda nek’ se stavi pod ključ.

Ovaj put o nedoslednosti kod nekih drugih aerodroma neću da pišem jer su drugi komentatori već pomenuli neke od njih.

Odgovori
BB

Vladimire, odličan 5

?

Al

Vladimire stvarno????

Za cargo promet? Pa bitno premalem cargo promet ima i Beograd, a kamoli Morava. Majko mila cargo promet iz Morave? O čemu ti to? Da Morava ima beogradski cargo promet to ne bi akumuliralo dovoljno novaca za opravdanost istog. A to neće imati ni za 50 godina.

Ovo sa porastom putnika u Europi i padom u Turskoj je vrh. E to će sigurno pomoći Moravi da prikupi 2 milijuna LCC putnika ili 600.000 kombiniranih LCC+legacy da isti postane isplativ (ne kao investicija, to se nikad vrati neće, nego da ne posluje sa gubitkom).

Postoji kontinuitet rasta zračnog prometa. I kontinuitet propadanja neisplativih aerodroma. I kontinuitet subvencioniranja više milijuna EUR po svakom od onih koji pokušavaju preživjeti zbog nerealnih projekcija.

Rade ti aerodromi u Poljskoj. I deseci takvih u Francuskoj i drugdje, ali pritom gube stotine milijuna EURa zajedno godišnje. Novaca koji bi se mogao daleko bolje uporabiti, posebno u današnje vrijeme posrnule ekonomije. No Srbija nije ni Poljska, ni Francuska, ni Švicarska. Ona mora daleko skromnije i racionalnije trošiti svoje resurse.

Turizam u Moravi? Pa ti pišeš o Moravi kao da je Dubrovnik. Vrnjačka Banja i ostali turistički potencijali su puno premali da se gradi aerodrom. Ali i da nisu, zar treba u Pločama radit aerodrom zbog turizma i zato što su Split i Dubrovnik na više od 100 km od Ploča? Ili u Makarskoj?

Neosporno je da aerodrom jest generator razvoja. No to ne znači da svako selo treba imati aerodrom. Ako je to Morava, onda je po istoj logici i Vršac, Ponikve, treba otvoriti jedan u Novom Sadu, Somboru… I po istoj logici u Hrvatskoj u Pločama, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Virovitici… Svagdje tamo bi aerodrom bio generator razvoja. Samo je pitanje po kojoj cijeni i je li investicija daleko veća od benefita. I time nelogična.

Nije istina da je to politika EU. Upravo radi gluposti sa „investicijama“ u neisplative aerodrome EU je prekinula financiranje izgradnje, dogradnje, obnove ili opremanja aerodroma. Više ni jedan aerodrom neće dobiti novac. EU je shvatila. A Srbija?

Socijalno-ekonomski faktori. Stoji. Kao i ulaganje u školstvo, zdravstvo, kulturu, sport. Sve su to socijalno-ekonomski faktori. A u Srbiji, zemlji u kojoj baš svega fali, u kojoj je vrlo nizak nivo socijale, zdravstva, obrazovanja… stvarno je potrebno potrošiti desetke milijuna EUR u aerodrom udaljen malo više od sat vremena vožnje od Beograda (kad se dovrši aerodrom)?

Geo-politički razlozi? Majko mila Vladimire. Mi govorimo o malenom provincijalnom aerodromčiću. Ne o Beogradu, pobogu.

Sigurnosne? Pa vojni dio aerodroma koji se koristi u slučaju elementarnih nepogoda, za policijske potrebe, te u slučaju, nedaj bože, rata postoji. Sa sigurnosnog efekta ne treba šira i duža pista, blistav terminal i oprema za check-in. Sa sigurnosnih razloga aerodrom je više nego dovoljan kakav je danas.

Slažem se ja da treba dati priliku da rade onima koji već postoje. Ali da se investiraju deseci milijuna EUR za nešto što nema perspektive, to je nonsens.

Što se Morava ne da u koncesiju? Pa ako privatnik hoće investirati milijuna samo naprijed. Ako nema interesa kod koncesionara, a bože mili, onda očito nema poslovnog rezona. Sam kažeš da tržište tu mora biti jedini koji dokazuje i pokazuje. Zašto da država ovdje upucava milijune koje nema. Uz Beograd istog vlasnika koji je dobra opcija i za turiste i sve ostale putnike tog kraja.

Neka bude aerodroma na svakih 50 km, ako ima privatni kapital koji će to financirati. Ali da država gradi aerodrome na svakih 100 km je notorna glupost. Još u šezdesetima je to i imalo smisla (cestovna infrastruktura je bila takva da je za 150 km trebalo tri sata, a ne sat vremena kao danas), pa zato danas i imamo puno previše aerodroma u regiji o čemu sam napisao i članak. Ali danas u vrijeme autoputa????? Čemu takve gluposti danas?

Be

Ocu i ja aerudrum u svoje selo

Jo

Kada je Morava u pitanju, mislim da ne treba smetnuti sa uma da je u pitanju vojni aerodrom na kome su smeštene 2 eskadrile. Određena ulaganja u taj aerodrom su nužna nezavisno od toga da li će se aerodrom koristiti u civilne svrhe ili ne. Npr. aerodrom treba da bude osposobljen za noćne operacije.
Druga stvar je da Morava može da bude alternativa Beogradu – ali i Nišu, jer je otprilike na istoj udaljenosti.
Treće, za više od 1,5 miliona ljudi, Morava je bliža od Surčina i Niša, na udaljenosti od 100 km ili manje.
Međutim, slažem se sa Alenom da bi rešenje za civilni saobraćaj na Moravi trebalo tražiti kroz koncesije.

Osvrnuo bih se na neke druge aerodrome. Cerklje ne može da bude alternativa za Zagreb sve dok slovenački carinik može da spusti rampu i napravi kolonu od 3 sata. Isto je i za druge aerodrome u inostranstvu. To je hendikep za Niš koji bi mogao da pokrije Skopplje, Prištinu i Sofiju.

Al

Ovo za rampu ste u pravu, osim što carinik ne može spustiti rampu jer unutar Europske unije nema carinske kolone. Rampu spušta policajac. I da, dok god je tako postoji problem nemotiviranosti prijevoznika za dolazak zbog rizika koji bi im mogao smanjiti promet.

Ne znam jel potrebno ulaganje radi vojnih potreba (tu Vam nema razlog ne vjerovati), to stvarno ne znam. No, siguran sam da je postojeća infrastruktura više nego dostatna za dnevne operacije.

Morava bi u tom slučaju svakako bila alternativa za Niš i za Beograd. Nepotrebna alternativa. Kao što bi Slavonski Brod bio alternativa Osijeku i Zagrebu. Jednako tako nepotrebna alternativa. Za potencijalne putnike je sat i pola vožnje autopoutom više nego prihvatljiva opcija. Nemalo puta sam u turističkim aranžmanima sletio na udaljeniji aerodrom od hotela u kome sam bio, jer je kompaniji jeftinije imati sve operacije na jednom aerodromu, pa onda od njega organizirati autobusne veze prema svim destincijama u krugu dva sata.

Trošenje resursa na četiri aerodroma u krugu 150 km od Morave, a da su svi udljeni manje od 250 km jedan od drugog, je stvarno nepotreban nonsens. Razbacivanje novaca.

Os

Alene, sve ok. Samo mislim da u tekstu preterujete sa kratkim vremenom putovanja. Cak ste na jednom mestu za destinaciju udaljeniju od 120km napisali da treba manje od sat vremena do tamo :)
Tamo gde vi pisete „manje od tri sata“, poput budimpesta beograd, obican putnik (tj ja) mora da racuna bar 5. Pisete da je morava na manje od sat vremena od beograda, a kraljevcani do beograda moraju da planiraju 2.5 sata. Hajde vi to ponovo preracunajte :)

Al

Gdje ste to pročitali? Ja sam napisao:

„Dolazi li se u načelu iz Beograda do Budimpešte za manje od 4 sata? U većini slučajeva i u uobičajnim okolnistima da. A do Sofije? Apsolutno nikada ne!“

E sad, to ovisi o godišnjem dobu (uz snijeg i led se svakako duže vozi), gužvama na cesti, dužini reda za prelazak granice, te afinitetima vozača. Ja osobno do Zadra dođem za manje od dva sata (300 km), ali vozim po autoputu uz prekršaj od 170 km/h kao i dobar dio stanovnika Hrvatske, radi niskih cijena kazni. Jel to u redu? Naravno da nije. Jel to realno? Nažalsot u Hrvatskoj je. No, ima ljudi koji do Zadra voze i 4 sata po staroj cesti. No, to ne znači da oni po propisima ne mogu stići za dva i pol sata, a uz kršenje propisa i za manje, te da većina ljudi danas do Zadra ne stigne za dva i pol sata, dobar dio i prije.

Što se Morave tiće, jako sam pazio da naglasim svaki, ali baš svaki puta da će se do Morave stizati za oko sat i nešto kada se završi autoput do Surćina. Kada se završi!!!! A to je vrlo bliska budućnost. Ne otvara se aerodrom radi stanja danas, nego u projekciji idućih 30-tak godina i duže. Takve investicije moraju uzimati u ubzir kakva će realnost biti za godinu dana, dvije, pet, deset… A realnost je da će preko 100 km autoputa biti završeno za koji dan, a cijeli autoput do Čačka do 2019, uključujući i most preko Save. Aerodrom će teško do tada biti otvoren, pa da se sa ozbiljnim radovima i opremanjem krene i u dogledno vrijeme. Čemu onda takva investicija ako će se autoputom stizati za cca sat i pol direktno do Surćina?

No, nigdje, ali apsolutno i baš nigdje nisam rekao ispod sat vremena od Beograda do Morave.

Os

Ukratko 170kmh je zestoko natezanje istine, jako bih vas molio da ponovo se preracunate ali se normalnom i realnom brzinom od recimo 80kmh. Da ne objasnjavam ponovo zasto uzimati 170kmh kao pretpostavku nije pametno.

Al

Razdaljina jest tolika. Kao što rekoh za koji dan će se razdaljina i smanjit, te bitno povećat otvaranjem 103 km autoputa između Surćina i Čačka. Do 2019 će se otvoriti i preostali dio autoputa. Tada će se vrijeme vožnje osjetno smanjiti.

Vl

Mene interesuje odakle ideja da Država treba da da pare? Nigde i niko ne pominje drzavne pare.

Država ne da koncesiju ni za jedan aerodrom sem za ANT. Znamo i zašto.

Nisam rekao da je samo Cargo na Moravi, već da ima i potencijal za Cargo. Sto tona godišnje Carga je sto tona vise nego sada. I to je poenta koju zastupam.

Tona Carga i par hiljada putnika je bolje od nula tona i nula putnika.

Kapaciteti i mogućnosti Vrnjacke Banje i ostalih Banja oko Morave, plus Zlatibor i Kopaonik, su vise milionski.

Geo-politički razlozi za Čačak, Kraljevo, Gornji Milanovac, Kruševac, Kragujevac, Rašku, Novi Pazar su za mene isto bitni kao geo-strateški razlozi za Beograd. Nemam tu ni najmanje razlike. Sve je to moja Zemlja.

EU nije prestala investicije u Aerodrome, već je poštrila uslove za dobija je iste. Ima zainteresovanih investitora u srpske aerodrome i van EU.

Drago mi je da se slazemo da je aerodrom generator razvoja jednog kraja. Morava postoji, ne treba je od zelene livade praviti. Ne treba je Koncesijom ANT za narednih 25 godina unakaziti.

Ne svidja mi se izvrtanje mog napisanog. Nisam napisao da ce desavanja u Turskoj namaći putnike Moravi, već sam naveo par argumenata koji negiraju nedostatak razvoja aerodroma kao što je Morava.

Odgovori
Al

Bogami kroz sve ove godine od kada se naprvio terminal država jest govorila o daljim investicijama i davanju para.

A tko bi, po tvojim informacijama Vladimire, mogao investirati u:

– opremu za noćno slijetanje

– ostalu navigacijsku opremu

– proširenje i produžavanje piste (država tvrdi da se mora, iako smo oboje ustanovili da nije nužno)

– opremanje zgrade svom apremom od bodičeka, preko check-ina, pa displeja, kompjutera, komunikacije, nadzora…

– opremanje stajanke vozilima, stepenicama, ralicama, kolicima i vučnim vozilima za prtljagu, pa hitna pomoć, vozila za invalide, prateća vozila, pa agregatima, cisternama, vatrogasnim vozilima i svom ostalom potrebnom logistikom

– svom ostalom opremom aerodroma

– komunalnom infrastutkurom (aerodrom nema baš ništa od iste)

OK, SMATSA će napraviti i opremiti kontrolni toranj, a ostalo?

Tko će potom subvencionirati LCC, te naknađivati manjak u hladnom pogonu (poglavito prvih par godina)? Lolalna zajednica? Odakle?

Cargo na Moravi? LCC nemaju cargo. Složit ćemo se da legacy carrieri neće letjeti za Moravu, a i ako se neki zalomi (što je gotovo nevjerojatno) letjet će sa turbopropom gdje je cargo zanemariv. A cargo linije ili letovi za Moravu ipak nisu realnost. Ne pokraj Beograda i Niša. Konačno, za cargo je potrebno opremiti skladište, vozila za utovar i istovar, pa dodatan kompjuterski i distributivni sustav, dodatna komunikacija…

Tona carga i par hiljada putnika jest bolje nego ništa. Ali ne ako to znači par milijuna investicije i još par milijuna godišnjeg minusa.

Mišemilionski kapaciteti Zlatibora i Vrnjačke banje? Vladimire, halo? Bio sam sa direktorima turističkih zajednica ovih dviju destinacija. Čovječe, pa Zagreb ima milijun turista, Dubrovnik ni toliko. Cijela Srbija ima 2,7 milijuna turista, od kojih je dobar dio domaćih koji ne koriste zračni promet. Gdje ti tu vidiš milijune? Plural? Ajde da se ne razbacujemo argumentima bez ikakvog rezona.

Ma koji geopolitički razlozi za lokalnu zajednicu, za provinciju? Geopolitički razlozi postoje za naciju i stanovite dijelove države koji imaju određeni položaj (npr. Kosovo, pa Prevlaka, pa Piranski Zaljev, neke ozbiljne raskrsnice putova). Ovaj kraj to svakako nije. Beograd, za razliku od toga jest. Ne mješati decentralizaciju (koja jest važna i ja sam prvi zagovornik toga) sa geopolitiku.

Žao mi je što sam krivo razumio ovo sa Turskom, ali onda mi stvarno nije jasno spominjanje iste u kontekstu nabrajanja argumenata u korist aerodroma Morava. Koja je svrha te tvoje rečenice?

EU je prestala investicije u aerodrome. Provjereno i sigurno. Dubrovnik je zadnji koji je dobio novac tek pola mjeseca prije te odluke. To ti je rečeno i na kongresu u Beogradu, ako si slušao.

Ako ima zainteresiranih investitora izvan EU, super, neka oni investiraju u aerodrom. Svi sretni i veseli. Od mene tada nećeš čuti ni jedne riječi negative.

Morava ne postoji. Ona je prazna zgrada koja nema čak ni priključak vode, koja nema ni jedno vozilo, nikakvu opremu. Koja nema uvjete ni za prihvat najmanjih putničkih aviona.

Gledaj, ja razumijem da ti kao zaposlenik Ryanaira braniš politiku firme. Ryanair je izgradio carstvo upravo na takvim malim i nepotrebnim aerodromima koji u očaju da imaju ikakav promet, te u prepotenciji lokalnih političara izdvajaju puste milijune da Ryanair tamo leti. A potom su puno preslabi da se odupru kasnijoj ucjeni Ryanaira. Što više takvih aerodroma to Rynaiar bogatiji. Posebno ako su u neposrednoj blizini velikih aerodroma pa preuzmu i dio putnika tih velikih aerodroma uz subvencije lokalne zajednice. U tom slučaju zapravo lokalna zajednica financira letove kompanije koja otima putnike većem aerodromu koji ne subvencionira svoje prijevoznike, pa su oni nekonkurentni. No, da to ima logike, apsolutno nema.

Vl

Opet ne čitaš moje napisano!

Svu opremu koju si naveo, a odnosi se na navigaciju i obelezavanje finansira SMATSA. To nisu pare iz budžeta i ona bi to iinvestirala i da ne postoji civilni deo aerodroma.

Opremu za handling i svakodnevni rad Aerodroma su ponudili da nabave donacijama lokalni privrednici i zainteresovane handling kompanije. Naravno da neću pominjati imena trećih lica.

Toranj postoji. Napravljen 2011. Jel ja pišem klinasto sumersko pismo?

Naravno da Cargo nema LCC. Samo budala bi pomislila da be LCC vozio Cargo sa Morave. Inače dve ozbiljne Cargo kompanije su već se preliminarno javile da pitaju kada bi Cargo operacije bile moguće.

Infrastruktura postoji, ali nije povezana. Jel i ovo pisem na sumerskom?

Ne branim Ryanair. Podrzavam vazduhoplovstvo Srbije.

Logike ima. Da li će se logika prepoznati ostaje da vidimo. Lično sumnjam da će se prepoznati. Koncesija Aerodroma Beograd će nas sve zaviti u crno, pa i Moravu.

Al

SMATSA je rekla da će radit kontrolni toranj. Sorry, njihova izjava.

Navigacijska oprema? E ako će se SMATSA čekat onda će to bit ko u Nišu, sam što nije.

Donacije lokalnih privrednika? Ajd nazdravlje. Sretno bilo. Što bi reko Laza Lazarević „Sve će to narod pozlatiti, pa sve će to bog platiti“… Sam što nije…

Vladimire, majko mila, ovo sa preliminarnim interesom je više nego strašno. Bajke za malu djecu, po balkanskom ključu. E toga se raja ovdje naslušala. Stalno postoje preliminarni interesi. Šampioni svijeta po interesima koji se nikada ne ostvare. Sam što nije stigla vedra budućnost. Pa nitko ne ulazi u taliko ogromno financiranje zbog obečanja.

Malo preskup business za pokuse. Na koncu, bespredmetno. Ako država hoće neka rasipa novac uz političku odgovornost. Ako lokalna zajednica ima za rasipanje samo naprijed, pa će objasnit što nema para za osnovne stvari ali ima za aerodrom koji će živjet od obećanja, jer letova ili neće biti ili će ih biti malo, a aerodrom će stvarati gubitke.

Vl

SMATSA nije rekla da će graditi Toranj na Moravi, već da će graditi u Nišu. Toranj na Moravi je nov napravljen 2010.

Interesantno je da ne znaš da je proces ugradnje navigacijske opreme na Nišu skoro pri kraju.

Ostalo sam već odgovorio na drugim mestima. Nema bajki. Sve je veoma realno sagledano i provereno. Vreme je sudija. Ne mi.

Al

Da, toranj je napravljen 2010, sorry. No, ukupni potrebni radovi su 10 ili čak više milijuna. Eto i izjave resornog ministra:

„No, nove detalje i dodatne komplikacije u vezi sa aerodromom doznali smo protekle nedelje prilikom posete ministra građevinarstva Velimira Ilića. – Tačno je da su Turci spremni da uplate 10 miliona evra, ali uz uslov da to radi njihov izvođač koji je procenio da vrednost posla iznosi 28 miliona evra. Tu se mi ne slažemo, jer je naša procena da je vrednost 14 miliona. Sada razmatramo da li nam je uopšte u interesu da tzv. drugu fazu adaptacije ovog aerodroma za civilni saobraćaj obavljamo prihvatanjem ponude o donaciji ili da to obavimo sami – objasnio je ministar Ilić.“

Na ugradnju navigacijske opreme u Niš čakalo se ko ozebli sunce. Godinama se obečavalo.

Vrijeme je sudaca. Stoji. Koliko je projekata u Srbiji koji su pompozno najavljivani i potom desetlječima ništa? Koliko je armiranog betona koji stoji zarastao? Koliko je pritom novaca bačeno?

Vl

Alene,

Resorni ministar Velja Ilić? Pa to je vest od pre koliko godina? Da li misliš da se ništa od tada nije promenilo?

Od Ilića na ovamo Ministar je bio Milutin Mrkonjić, a sada je Zorana Mihajlović.

Očito da gradiš zaključak na prastarim informacijama,

Al

Što je to bitno? Čovijek je iznio službeni podatak ministarstva kada se odbilo Turke. Misliš li da su stvari pojeftinile od tada ili poskupile?

Konačno, studija je iz 2010. Ne misliš li da je zastarjela?

Iv

Alene, citam komentare, svaka vam cast.
Stvarno imate strpljenja objasnjavati nekim citateljima stvari koje su stvarno ocite, a osobito nakon vasih analiza.

Iskreno, slazem se sa vama u vecini stvari jer sam osobno nekoliko puta letio iz Zadra Ryanairom a i prijatelje vozio na let u Dublin. Naravno, letovi su bili krcati, uglavnom kontinentalci. Dakle ocito su ljudi spremni preci tu kilometrazu radi LCC.
No nazalost ili na srecu trenutno je na podrucju Hrvatske, pa cak bi se usudio reci previse zracnih luka s obzirom na velicinu. U principu od bilo kojeg grada ste udaljeni maks. 100km od zracne luke, sto nije negativno za putnike ali obeshrabrujuce za vece zracne luke (osobito Ljubljana i Zagreb) jer im se otima promet.

Drzave stvarno trebaju pametno odigrati igru sa lokalnom zajednicom da im LCC ne unistavaju hubove… No u to treba ukljuciti i domace aviokompanije, a svi znamo da to ide jako tesko.

Odgovori
Al

Hvala Ivane na pohvalama.

Da, Hrvatska ima previše aerodroma, to sam već više puta elaborirao. Od 9 aerodroma, smao tri su profitabilna, a dva su na rubu profitabilnosti, no uz ogromne subvencije koje izdvaja lokalna zajednica i država u omjeru 50:50. Nelogično. Nonesense!

No, Hrvatska je turistička zamelja, kojoj je prihod od turizma bitna stavka. Pa onda i ima neke logike da ima više aerodroma od potrebnih.

Uz to Hrvatska je te aerodrome nasljedila iz vremena socrealizma, kada je put od Zagreba do Rijeke trajao tri sata, a ne malo više od sat vremena kao danas. Srbija svoja dva od četiti aerodroma gradi danas. U vrijeme autoputeva.

Imati 4 aerodroma u radijusu 150 km, od kojih ni jedan nije udaljeniji od drugog 250 km je apsolutno razbacivanje potencijala, nepotrebno trošenje novaca i na koncu će samo jedan od njih biti profitabilan, a ostali će gubiti ozbiljan novac. Istime se smanjuju potencijali Boegrada i Niša, što je sa nacionalnog stajališta potpuni nonsens.

Recite mi Ivane, bi li aerodroma u Slavonskom Brodu bio motor razvoja tog kraja? Bi! Bi li on oduzimao putnike Zagrebu i Osijeku? Naravno da bi ako bi se subvencionirali prijevoznici. Ima li to logike? Poseno u slučaju slabašnog Osijeka (ekvivalentan primjer Niš u Srbiji) ali i Zagreba (Beograd u Srbiji). A Srbija je uz to zemlja u kojoj ozbiljno fali sredstava za osnovne potrebe građanstva. Kada bi takav aerodrom u Slavonskom Brodu bio profitabilan? Ikada ili nikada? I na koncu ima li to logike ako je na sat i pol autoputom zagebački, a na sat vremena osječki aerodrom?

Iv

Naravno da zracna luka u Slavonskom Brodu bila motor razvoja tog kraja, ali iskljucivo zato sto bi ta zracna luka bila sama sebi svrha – zaposlile bi se gradjevinske tvrtke u izgradnji a ljudi bi se zaposlili na odrzavanju, zastiti – za koje avione bi bili tamo, eee to je vec upitno.

Trenutno cak i Tuzla otima putnike istocnoj hrvatskoj i Osijeku, i bilo kakva investicija u aerodrome u Slavoniji bi bio suicid, osim eventualnih ulaganja u Osijek.

Te subvencije su nuzno zlo, no imaju smisla tamo gdje ima dovoljno veliki broj putnika da kroz druge djelatnosti lokalna zajednica ostvaruje profit. Zadru sigurno ne pase davati novce Ryanu i slicnima, no radi njih Zadar ostvaruje znacajan rast turista.

Drzava to nekako mora regulirati. Trenutno je cilj razvijanja Zagreba kao hub-a, i to i nekako ide (sve vise Slo i BiH tablica se vidi na parkingu.) Zato bi bilo odlicno da se MZLZ i drzava dogovore i da ne omoguce preljev putnika na druge zracne luke. Ja bi sigurno isao do Cerklja radi povoljnog leta, a to je pedesetak km.
Ljudi prevaljuju i 4 puta vece udaljenosti, ne samo radi LCC, nego i radi legacy leta. Isao sam u Veneciju, Trst, Budimpestu i Ljubljanu prijatelje i poznanike pokupiti i voziti.

Sto se Srbije tice, ona je geografski tako polozena da i Beograd i Nis mogu u principu pokupiti sve potencijalne putnike bez nekog narocitog napora, a gradnja zracne luke u nekoj pustopoljini koja nije blizu nekakve autoceste ili drugog znacajnijeg vida prijevoza stvarno nema smisla. U principu kao da mi upogonimo Udbinu.

Al

Upravo tako. To i je ono što želim reći.

OK ne može se Morava ili Ponikve uspoređivati sa Udbinom, a Morava je već skoro povezana autoputom sa Beogradom (Surčinom):
– završenol 52,5 km
– do kraja 2017. će se otvoriti još dvije dionice dužine 50.2 km (dakle 103 km će biti u uporabi za par tjedana)
– odstaje još jedna dionica od 17,6 km koje će se otvoriti do 2019 ukjljučujući i 1.800 metarni most preko Savez.

Upravo radi toga ima još manje smisla (za sat i sitno potencijalni putnik je u Beogradu)

Al

Poštovani Alene,
Očigledno je je da na ovom forumu mozemo „uzivati“ u diskusiji ljudi koji su strucni u materiji vazduhoplovstva…pa i mi entuzijasti mozemo nesto nauciti.
Kolumna je sjajna, ali zeleo bih da obradite temu sa pogledom iz drugog ugla: Imaju li regije i regioni benefite od postojecih i potencijalnih regijonalnih aerodroma i koliki su ti benefiti.
Iz mog ugla, nesporno je da ce Aerodromi Nis, Morava, Ponikve, Banja Luka, Tuzla…kao privredna drustva imati negativno poslovanje, ako se izbace subvencije.
Takodje je nesporno da ce regioni oko ovih areodroma imati profite u slucaju velikog broja putnika na istim.
Ako izmerimo i – i + dobicemo neto efekat, a za jednu drzavu, slozicete se to je i najvaznije.
Gledati Aerodrom kao mikrolokaciju je kao gledati gumu na autobusu koja predje vise kilometara pa je sama po sebi isplativa, ali ignorisati to sto ta guma uzroguje veci utrosak goriva, buku(pa tera putnike),vibracije…i na posletku dovede do negativnog neto efekta.
Molim vas da kao poznavalac efekata vazduhoplovstva obradite pomenutu temu.
Lp

Odgovori
Al

Naravno da se ne može gledati samo jedan aerodrom. To i jest poanta cijelog teksta.

I jednako tako je sve stvar matematike

– ulaganje u aerodrom + subvencije svake godine = u usporedbi sa benefitom koji to donosi

Da pojednostavim, na Moravi sigurno neće biti prometa, osim ako lokalna zajednica ne izdvoji značajna sredstva za subvenciju linija LCC ili država ne investira u PSO da tamo letio nacionalni prijevoznik. I sve je stvar matematike. Koliko je to novaca spram benefita. Potom treba vidjeti može li si lokalna zajednica tako nešto priuštiti. A potom treba gledati i širu sliku (kako ste i sami rekli), tj. koliko će to naštetiti Beogradu (LCC u neposrednoj okolici koji je subvencioniran stvara nekonkurentne prijevoznike u Beogradu bez subvencija), a još više Nišu koji i ovako levitira na granici isplativosti.

Vl

A što bi Čačak i Kraljevo brinuli o šteti Beogradu? Da li treba da se ne razvija ostatak Srbije?

Pa iste argumente sam slušao oko Niša unazad pet godina. I šta sad?

Isplativost Aerodroma nije jedina kategorija za razvoj Aerodroma. Euro pametno ulože u aerodrom donosi 3-4 evra lokalnoj zajednici. U Nišu se to vidi već danas.

I za kraj, ništa njen doveka. Za pet ili vise godina moraće svi u vazduhoplovstvu da traže nova rešenja.

Al

Naravno da im nije prioritet brinuti o šteti Beograda, ali onda neka lokalna zajednica financira aerodrom.

Država mora gledati širu sliku i nedozvoliti nelogičnu konkurenciju svom vlastiom glavnom projektu. I stetiti njegovoj konkurentnosti spram okruženja (v. alternativna aerodrome).

Jel logično da se između autoput Beograd-Čačak (A2), i Beograd – Niš (A1) napravi još jedan na potezu:

Mali Požarevac (A1) – Aranđelovac – Topola – Kragujevac – Kraljevo – K. Mitrovica – Priština – pa dalje Albanija?

Argumenti:
– bio bi to motor razvoja cijelog kraja
– to bi utjecalo na protoko roba i usluga
– bila bi to odlična pomoć lokalnoj zajednici, proizvodnji koja je ovdje razvijena, turizmu…
– tako bi se povezalo Kosovo sa Beogradom
… mogu ja tu do preksutra nabrajat argumente.

Naravno uz postojeća dva autoputa to bi bila najveća moguća glupost, rasipanje novaca i benifit bi bio daleko manji spram enormne investicije. To bi smanjilo i prihode postojeća dva autoputa.

Koja je razlika spram 4 aerodroma u radijusu od 150 km?

Vl

Alene uporno ne čitaš napisano već pokušavaš da opravdaš svoje argumente.

Kod Morave nije sporan novac, već opstrukcija i na lokalnom i na državnom nivou.

Ja ne nabrajam argumente do prekosutra, ja samo pokušavam da odgovorim na netačne informacije koju su ovde pisane. I ništa više.

Al

Vladimire, ajde molim te nemoj me vrijeđati. Znaš dobro da jako pažljivo pročitam svaku tvoju riječ i da nisam glup. Molim te da me ne podcjenjuješ, niti da me ne ponižavaš izjavama kako ne čitam što pišeš. Nema smisla. Ne slažemo se, iznesi argumente ili odgovor na moje argumente, ali molim te bez vrijeđanja. Ovo si ponovio nekoliko puta iako znaš da nije tako.

Netočnih informacija nema. Nije dovoljno samo reči „netočne informacije“. Potrebno je to i dokazati. Daće bog da novac nije problem. I hvala bogu da ima onih koji imaju viška novaca i koji su odlučili uzalud ih baciti. No, nekako ne vidim da je to baš tako.

Ako ima novaca, ako cargo i LCC kompanije samo čekaju u redu, kako to da onda aerodrom već ne radi?

Al

Nisi mi odgovorio Vlado

jel bi autoput Mali Požarevac (A1) – Aranđelovac – Topola – Kragujevac – Kraljevo – K. Mitrovica – Priština – pa dalje Albanija između A1 i A2 bio odlična investicija za Srbiju ii notorna glupost obziorom na dva obližnja autoputa koji idu paralelno?

Vl

Ne bih u ličnu polemiku.

Samo da podvučem već rečeno,

„Kod Morave nije sporan novac, već opstrukcija i na lokalnom i na državnom nivou.

Ja ne nabrajam argumente do prekosutra, ja samo pokušavam da odgovorim na netačne informacije koju su ovde pisane. I ništa više.“

Za neki dan biće još vesti. Neke su veoma interesantne.

Al

Aerodrom Morava je nepotrebno trošenje novaca.

Morava i Ponikve nemaju nikakvog smisla. Ponikve su jednostavnije, jeftinije i imaju ekonomske logike. Morava nema.

Jedina racionalna opcija za Srbiju je

Beograd-Niš-Ponikve

sve ostalo je neracionalno bacanje novaca.

P.S.
Ne vidim ništa osobno u povlačenju paralele sa nelogičnom investicijom izgradnje trećeg paralelnog autoputa.

Vl

Aerodrom Morava nije uzaludno trošenje novca.

Da, slazem se i nigde nisam napisao da su Morava i Ponikve mogući zajedno. No Ponikve su zbog nesposobnog i zlonamernog rukovodstva Grada Užica u totalnoj blokadi. Da li zbog toga treba ignorisati mogućnost Morave?

Za Srbiju jedina realna opcija je Beograd- Niš-jedan Aerodrom na zapadu Srbije (svejedno Morava ili Ponikve).

Svaki sledeći četvrti aerodrom je bacanje novca. Koji će biti treći još uvek ne znam. Samo znam da su se oko Morave okupili mnogi privrednici, da se lokalno rukovodstvo Grada Čačka opsetilo i krenulo u posao.

Gde kod Ponikvi je jos uvek mrtva kapa. Zadnja vest je ponovna opstrukcija tendera za ogradu na Ponikvama od strane Gradonačelnika Užica i pretnja istog, Direktoru Aerodroma da će biti smenjen. Samo zato što sve radi po zakonu.

P.S.
Ja vidim.

Al

I tu se slažemo. Četiri aerodroma nemaju smisla, Ponikve imaju neusporedivo bolje perspektive, ali ako je zajednica toliko blentava…

U svakom slučaju Morava uništava Ponikve. I znači velike gubitke lokalnoj zajednici, državi, smanjuje potencijale Beograda (što Ponikve ne bi).

Vl

Alene,
Čudno se mi slažemo, ako ja moram nakon više dnevnog pisanja da pojasnjavam da nigde ne zastupam četiri aerodroma, a ti to uporno ponavljaš.

Zar treba da da dozvolimo da Koncesija ANT blokira sve ostale Aerodrome u Srbiji za narednih 25 godina, samo zato što po tvom stavu Ponikve imaju bolju šansu iako su u blokadi od strane lokalnih vlasti? I šta znači ako je zajednica toliko blentava? Jeste, bio si na Zlatiboru u oktobru prošle godine i znaš da blokada postoji.

Morava ne znači nikakve velike gubitke bilo kome u Srbiji! Pa ni samoj Državi. Ponavljaš jednu te istu tezu, a da ne gledaš stvarnu situaciju. Nakon potpisivanja Koncesije nema razvojanovih Aerodroma za narednih 25 godina. Morava je novi Aerodrom, jer trenutno nema civilnog operatera.

Jel to tvoja poruka?

Al

Vladimire nit sam reako da to zastupaš, niti da ne zastupaš, nit sam to konkretno mogao znati ili vidjeti iz tvog pisanja. Osobno nisam ovaj tekst pisao radi tebe, niti da vodim raspravu samo sa tobom. To je iznošenje činjenice o četiri aerodroma na ovom prostoru, od kojih su dva u izgradnji.

Isto tako govorim o potencijalima aerodroma, ne o lokalnim glupostima. Lokalne gluposti mogu uništiti i Beograd ako se potrude, a pogotovo Niš, ili Moravu, ili Ponikve (koju preglupo uništavaju). Protiv lokalnih gluposti nije se moguće hrvati.

Zašto bi koncecija Tesle blokirala ostale aerodrome? Čak štoviše, mislim da će koncesijom Tesle Niš „profitirati“. Ova teza nema baš nikakvog smisla.

Da, Morava će donijeti velik gubitak, potrebna je ogromna investicija, aerodrom će dugi niz godina donositi gubitke. To je činjenica. Ni Niš sa bitno preko 300.000 putnika, ni Tuzla sa skoro 500.000, ni Pula, ni Zadar sa više od toga nisu profitabilni i ne bi mogli funkconirati bez subvencija i novaca lokalne zajednice i države. To je činjenica. A Morava je daleko od 500.000 putnika. Jako daleko.

IS

Vladimire,

Pa nije to bas jednostavno kao sto ste predstavili.Aerodrom Morava je drzavno vlasnistvo posto ga nije izgradila opstina, vec drzava preusmerila sredstva iz profitabilne sredine u trenutno neprofatibilnu sredinu.Zateceno trenutno stanje i dalje resava drzava.Zahtev za otudjenje od drzavne svojine je problematican, sve ove godine nesrazmernih ulaganja prodati po jeftinoj ceni ima i negativne osobine u svakom smislu.
Naravno da koncesionar za ANT postavlja uslove, stavkama u ugovoru se odredjuje stanje na trzistu po nadolazecim godinama.Bilo bi najprofesionalnije ako se nesto namerava sa Moravom predociti koncesionaru, posebno ako se namerava privatizacija.Sve to je drzavni interes, ako izuzmemo kako ce se raspodeliti sredstva koja se dobijaju koncesijom.Eventualnim obmanama prema koncesionaru samo se odvlace buduce poslovne saradnje.
Koji poslovni geo politicki razlog ima spomenuti region ?
Turisticki slab, cena aranzmana n.p.r. Zlatibora i Kopaonika je nazalost izvikana.Za tu cenu aranzmana, mozete dobiti kvalitetniju uslugu u Francuskim, Italijanskim odmaralistima.Apsurd je da je prevoz problem za nase drzavljane samo, ne uklapa se u budzet.
Cak u banjama lutamo.Ne mozete imati ponudu za strance koja je izmedju nize i srednje klase.Tacnije ne moze privatnik za malo ulozenih para ocekivati posetioce iz vise srednje klase.U danasnje vreme internet preporuka sa dosta opisa kriticara iz te oblasti, slika, video prezentacija odlucuje o prihvatljivosti aranzmana.
Proizvodnja nazalost nema zeljeni kapacitet, nas proizvod sa taksama, carinama nije konkuretan sa slicnim proizvodima na EU trzistu.Zaboravljate kao i svi nasi proizvodjaci pravila EU nisu blagonaklona prema nasim proizvodima.

Sto se tice procene biznis avioprevoznika stvarno nisam primetio neki ozbiljan biznis plan, studiju izvodljivosti.
Biznis avioprevoznik sa n.p.r. par Air King 350i, Cessna Citation CJ3+, mozda par Mi-38, Bell 525, EC 135 nije veca investicija od 2 mil eur.
Ali iskreno sumnjam koliko je isplativa bez atraktivnih lokacija, cena.Bez stranih biznis korisnika sve se pretvara u ponudu u reklo bi se visoj ekonomskoj klasi.

Odgovori
IS

Zaboravih reci, bila je jedna studija za biznis helikopterski prevoz na destinaciji od 300 do 400 km, ali cena karte je iznosila 65 eur.Za tu cenu popunjenost je morala biti barem 80%.Nosivost helikoptera sa prtljagom je bila 12 putnika.
Racunali su cak na ljude iz filmske i muzicke industrije, tacnije vise ekonomske klase.Samo to poteze zadrzavanje na lokaciji, tesko je kombinovati sa standarnim linijama.Zahteva angazovanje malo vece flote, veceg startne investicije.Tacnije tesko je ustedeti u gorivu, posto biznis enterijer u ponudi helikopterskih proizvodjaca varira izmedju 5 do 14 putnika, ekonomska klasa ide od 8-30 putnika.
Takodje angazovanje bezbednosnih agencija, ispunjavanje njihovih kriterijuma takodje povecava cenu aranzmana.

Al

Koliko sam ja shvatio ISO, sve je to napravljeno zbrda-zdola, nema se pojma tko je zapravo vlasnik aerodroma (država, vojska, netko treći), tko će dodatno investirati u dogotavljanje aerodroma, tko bi bio vlasnik nakon toga, tko bi operirao aerodromom, nema se nikakav realan business plan, nema se pojma kako bi to utjecalo na budućnost aerodroma Beograd, Niš i Ponikve.

Samo svi urlaju „ajmooooo“, a zapravo nemaju pojma kamo bi to išli.

Vl

Gospodo Alene i ISO, razočaran sam ne znanjem.

Aerodrom Morava je vlasništvo Ministarstva Odbrane.
Studija koju pominjete je jedna od pet. Neke od njih daju drugu sliku jer su uzeti neki pokazatelji koje ignorise ta studija o helikopterima. Ona je inače totalan nonsens. Da ne koristim neke teze reči.

Niko ne viče ajmo i ura. Postoji tačno izračunat efekat na Beograd i Niš. Zato se i ovoliko njih buni ovde na T6. Umesto da se potrude da poboljšaju svoj proizvod oni bi da se sakrivaju iza protekcionizma i monopola.

O turističkoj ponudi ne bih da gubim vreme ovde. Veoma je teško sa „ubeđenima“ razgovarati snagom argumenata i činjenica. Samo da zabiberim, dve velike Države iz ne tako bliskog okruzenja su zainteresovane za saradnju na planinskom turizmu. Imaju more, žele planine. A imaju problem sa vizama za EU. Možda Srbija moze da uzme taj deo kolača? Možda? Pokazeće vreme.

IS

Alene upravo tako kao sto ste naveli, pravno veliki problem posto ce postojati prioriteti kao uvek u ovakvim investicijama.
Ne poznajem privatnog investitora koji ce u takvim uslovima investirati.Nemogucnost donosenja brzih odluka koje trziste uzrokuje uvek rezultuje gubitcima.Ali mestarima koji u kapitalnim investicijama imaju profit nije nista strano urgiranje, to je tako reci normalno.Medjutim kad ih pravno uslovis svaku stavku, beze kao djavo od krsta.
Evo imate i odgovor gore, sta ih briga za druge regione.A kad nesto podje po zlu eto in na vratima vlade, puni patriotizma i prica za vece dobro.Sto je jos smesnije, matematika sve sama govori.

Vl

Sto je najsmešnije još se niste predstavili ISO, a drugima sudite. Nekulturno.

IS

O boze Vladimire, nemam problem sa vasim ubedjenjima, jos manje sa svojim, jedino kad nema pravno regulisanih stavki na vise godina sam skeptican.
To su snovi ako pricate oko mozda Bugarskog, Bosanskog planinskog turizma.Saradnja ? Ne mozete porediti skijaske centre koji su vise kotirani u skijaskim sredinama.Opet zahteva investicije koje na nasim planinama nije reseno prirodnim putem.
Ako cemo isto otvoreno pricati Konstantin Veliki sa losijim bezbednosnim procedurama je idealan vrlo dobro se zna za koji region.Nemojte misliti kako to ne prolazi u izvestajima medjunarodnih institucija.Tacnije dobijaju se negativne note na drzavnom nivou.

A kako da poboljsaju proizvod, u aerodromsku taksu ulazi buka, zagadjenje koje stvara avionski transport toj opstini, aerodrom Konstantin Veliki to ne naplacuje.Pa sam taj kargo transport ima uticaj na puteve u prilasku aerodromu, takodje Konstantin veliki ne naplacuje kroz neku taksu.Ali zato Ryanair naplacuje casu vode koju putnik moze zatraziti u slucaju pogorsanja putnikovog zdravstvenog stanja.O cemu pricamo ? Svaka cast vasem marketing timu, ali vi zaista extra profitirate jedino na pravno nedefinisanim aerodromima.

Dobili ste sansu bas zbog monopolistickih visegodisnjeg ponasanja pojedinih kompanija, ali nemojte se praviti neobavesteni i zloupotrebljavati neke stvari.

Vl

Ili se predstavite kao sav normalan svet ovde i ostajete da Vas tretiramo kao totalnog amatera. Veoma prosto.

Da ponovim ako niste „upućeni“ ja sam Vladimir Milićević, kapetan Ryanair i član Asocijacije Srpskih Avio Profesionalaca, ASAP.

Vi ste?

IS

Mozete slobodno i kao dvorsku ludu, to samo pokazuje vasu nesposobnost komunikacije na drustvenim mrezama.

Kao sto rekoh slusao sam mnogo vidjenije, uticajnije ljude iz raznih sfera, pa su uvek prilicno drugacije od vas reagovali na mozda po njih daleko opasnija provokativna pitanja.Ali dobro slazem se u jednom, to su bila predavanja samo za odabrane.

Gospodine Milicevicu shvatite prava resenja u danasnje vreme dolaze samo u moderno receno multitasking modelu.Piramidalni odavno ne funkcionise na zahtevanom nivou.Analiza je pokazala, piramidalni je najvise sklon korupciji.

Al

Postoji studija na utjecaj na Beograd i Niš. Ajde, super. Baš se čudim kako to da je ja nisam mogao dobiti. Kao ni silne elaborate. Baš bi ih volio vidjeti.

Pa Vlado, prijatelju, hajde budi frend pa to sve pošalji. Mail imaš.

Hvala unaprijed.

Be

E moj kapetane, pilotirati avionom i voditi debatu o aerodromu iz perspektive LCC….sta je previse previse je pa i za jednog pilota

Gr

Poštovani ISO,

šta je Država a šta opština? Mi iz Čačka, Kraljeva, Kragujevca smo i Država i Opština! Mi dajemo pare za autoput u Vojvodini, na Jugu,… Sada je red da vi istali date malo za Moravu! Kada smo mi kreditima gradili Prestonicu, nije Vam smetalo! Da li ti znaš koliko Država uzima od onoga što se proizvede u Opštini?

Vaša sumanuta priča o tome da li je aerodrom potreban ili ne, uporedio bih sa sledećim: Da li nam Trebaju bibjioteke, domovi zdravlja, škole? Ekonomski gledano, sa aspekta ovih ustanova NE! One su samo trošak, rade sa gubitkom!

Da li znate da su zapadni stručnjaci izračunali koliko košta život prosečnog čoveka? Kažu da je on vredan oko 500.000 €, kao ekonomski resurs. Školovanje onih boljih košta državu još 250.000 €. Za gradove u celini, trošak na godišnjem nivou od 6.000.000 € se isplati ako se vrate 8 studenata od oko 250 koji odu na studije u Beograd! Alene, ISO, i ostali, o čemu vi pričate! Naša sreća je da nismo članioca EU, inače bi Srbija ostala pusta, ljudi bi otišli trbuhom za kruhom! To Alen (Hrvatska) najbolje znaju!

Al

Ma Grebić, svašta. Da upotrijebim vašu usporedbu:

– naravno da Čačak treba imati Dom zdravlja, čak štoviše treba imati i bolnicu
– Dom zdravalja treba imati i Gornji Milanovac
– ali bogami ga Šarani sa 243 stanovnika koji su blizu Čačka i Gornjeg Milanovca ne trebaju imati.

U Zrakoplovnim relacijama Morava su Šarani. Blizu su Beogradu (u gornjem primjeru Čačak) i Nišu (u gornjem primjeru Gornji Milanovac).

Kad bi netko napravio Dom zdravlja u Šaranima, uludo bi potrošio resurse, Dom zdravlja bi bio neisplativ (lječnici, stomatolozi i medicinske sestre ne bi imali što raditi, a dobivali bi plaču), a zbog toga bi bilo manje lječnika u Čačku pa bi se nekoliko specijalista (avionske linije) moralo smanjiti tj. zdravstvena usluga cijelog kraja bi bila puno slabija.

IS

Postovani gospodine Grebicu ako cemo poslovno pricati kao trenutni gradjani Srbije naravno svi smo sa istim zakonom uredjeni sa razlikom u prioritetima.Ali to ne izglasavamo precutno vec javno, predstavnik n.p.r. Cacka u vladi morao je vas uputiti u tacne statisticke podatke.

Dakle vi ste naveli autoput u Vojvodini – ceo ili deonica ? Koliko tacno ste izdvojili kao distrikt, moze okvirna cifra? Zasto vas ovo pitam, razlikuje se svaka godina, posto neko uvek ima neke subvencije

Takodje koliko ste vi izdvajali za prestonicu ? Kad pogledam takve izjave zapitam se ko stvarno iznosi takve zablude.Mozda niste upuceni ali zakon Republike Srbije oporezuje se na osnovu opstine, sifre delatnosti. U prevodu ako se bavimo istim poslom, vise cu placati porez ako sam registrovan na razvijenijoj opstini, posto to poreski sluzbenici koriguju na osnovu zbirnog mesecnog ili kvartalnog prometa na opstini.Primer Beogradski pasaluk opstina Novi Beograd, Vracar preduzetnici sa istom sifrom delatnosti placaju porez u iznosu od 5000 do 7000 din vise nego na ostalim opstinama u zavisnosti od godine.
Razlika izmedju vaseg distrikta i Beograda nije cak mala u ubiranju poreza.Nikad kroz istoriju niste mogli vise izdvojiti poreza koliko Beograd.Nemojte porediti cifru sa ostalim distriktima, vec jedino distrikt za distrikt.Da je bilo zloupotreba u prioritetima bilo je, ali to zavisi od onog politickog glasa koji svaki gradjanin Srbije daje na odredjeni period nekoj politickoj stranci.

Kazete drzava uzima nesto strasno opstini, navedite mi molim vas te zloupotrebe, u vasem je interesu.

Ono sto masa ljudi ne shvata niko nije protiv decentralizacije vlasti.Vec je jedino problem zateceno stanje i realna procena koliko jedan distrikt moze investicijama doprineti samom sebi prvo, a zatim celoj drzavi.Subvencija je pomoc za visi javni interes nije donacija.

I za skolovanje gresite, tradicionalno nemamo poslovnosti cak ni za skolstvo.U Beograd dodju na doskolovavanje, ali u toku zavrsnih studija krem zavrsi na stipendijama stranih fakulteta.Prakticno mi skolujemo za strane drzave 70%.Ono sto ostane ne vraca se u distrikte vec radi druge poslove u odnosu na obrazovanje samo u vecim gradovima.Mi teramo mlade ljude napolje, jer nema realanog plana razvoja.Ne zavaravajte se mladi ljudi traze cak sami opcije stipendiranja u inostranstvu a nismo clanica EU.Oni naravno ako procene kvalitet bez problema stipendiraju, kao sto rekoh njima je to u krajnjoj racunici povoljno.Ali nase firme izgleda nemaju potrebe za inovacijama, kvalitetnim ljudima, njima treba sto jeftinija radna snaga koja mnogo ne razmislja, posto se samo oslanjaju na subvencije.
Jeste culi za neki projekat, biznis plan mladih ljudi koji su stasavali u nekim distriktima ? Podrzan je od bitnih igraca u istim ?

Al

Naravno da decentralizacije treba biti, ali to ne znači anarhiju i to da se uzaludno i nepotrebno rasipaju resursi. Poglavito ako to znači da lokalna vlast traži od države da financira takvo rasipanje.

Gr

Iso i Purgeru,

možda niste znali, ali Čačak je u grupi razvijenih gradova, pa plaćamo isto kao Beograd. Firme iz Čačka su prisilno selila sedišta u Beograd, da bi se u Beogradu lažno popravila ekonomska krvna slika. Središte Takova je u Beogradu, a proizvodnja u Gornjrm Milanovcu, Tetrapaka u Beogradu, proizvodnja u GM, Elektrovata u Beogradu, a proizvodnja u Čačku (zanimljivo je da im je sedište jedno vreme bilo u Vrčini, čini mi se, jer je Vrčin nerazvijen, pa su plaćali manje poreze nego u Čačku).

Atomska banja Gornja Trepča je jedna od dve banje te vrste na svetu! Dolaze ljudi bukvalno iz Japana. Južnokorejanci, su oduševljeni, (bio sam prisutan kada je dolazila KOTA),…

Što se Vi sikirate ako mi hoćemo i možemo da finansiramo aerodrom prvih 10-15 godina? To je stav vlasnika turističkih preduzeća, privrede, gradonačelnika, ljudi koji nisu entuzijasti poput vas dvojice, već stručnjaci svetskog renomea (Đorđe Đukić)!

Molio bih Alena da mi odgovori zbog čega Hrvatska i ostale zemlje EU subvencionišu poljoprivredu, kada je to neisplativo? ‚

Što bi rekao Veljo „Ko vas plaća?“

ISO, pogledaj NTP Čačak! 100% stanara, su Startupovi! Tu zajebanciju plaća grad Čačak, a osnivači su 2 fakulteta u Čačku, Voćarski institut, 2 poslovna udruženja i Grad!

Mnogo se pravite pametni obojica!

Na ostale gluposti ne želim da gubim vreme i da komentarišem! Mi ćemo aerodrom pokrenuti, a vi kako hoćete!

Što bih se ja sikirao da li moj konkurent gubi kupce, ako ja radim bolje nego on? Što da se mi sikiramo oko propalog JAT-a / Air Srbije? Po ustavu mi je zagarantovano pravo na rad! Zakoni mi omogućuju da mogu da prevedem aerodrom iz vojni u civilni! Hoću li da se obazirem na Vas parazite, koji gledate kako da se uglavite do penzije u ANT?

Mi smo entuzijasti i preduzetnici. Mi guramo Moravu. Verujte mi da ćemo uspeti! Ajd zdravo luzeri!

Al

Tko mene plača? Dajte molim Vas ne pričajte gluposti! Okanite me se gospodine Grebiču, ovakvi naklapanja balkanskog tipa. Nitko me ne plača, ni lipe, nikada nije, i nikada neće! Ja u ovome nemam baš nikakvog interesa.

Ja gledam kako da se uglavim do penzije u ANT? Čovječe božji pa ja ni nisam iz Srbije. Ne živim ni blizu Beogradu. O čemu Vi pričate? Niti imam ikakve odnose sa ANT! Ni poslovne, ni privatne, čak ni strukovne.

Ja sam luzer, a vi ste poduzetnik? Za Vašu informaciju ja već 26 godina imam vrlo uspješno poduzeće, stvorio sam poznati brend, izvozim, nikad nisam bio dana blokiran, nemam eura duga, vodim najveće projekte u Hrvatskoj i radim za najveće europske institucije. Luzer? Ja nisam poduzetnik? Čestitam. Lupite a da se niste ni malo raspitali.

Molio bih i da nastavimo komunicirati civilizirano, jer birtijaškim tonom nećemo razgovarati. Rečenice tipa „mnogo se pravite pametni“, „za*ebancije“, „vi ste paraziti“, „ajd zdravo luzeri“ i sl. stvarno nisu nivo elementarnog civiliziranog komuniciranja i ja u tome neću sudjelovati.

Eto, lokalna zajednica će financirati 10+ milijuna, i 20-30 milijuna gubitka u idućih 10 godina. Za aerodrom koji će otvaranjem autoputa biti na sat i pol vožnje od Beograda. Ni prvi, ni zadnji puta da se u Srbiji uzaludno baci novac. Nazdravlje i čestitam. Samo naprijed. To je odličan način prosperiranja.

Jednako tako Morava će u radijusu od 170 km imati tri aerodroma, a ako se pokrene i Ponikve, eto i četiri. Nazdravlje. I opet čestitam. Odlično korištenje potencijala i resursa. Bravo! Jako logično, kako sa lokalnog stnovišta, a još više sa nacionalnog.

Vaš novac, pa samo naprijed. Razbacujte se. Nakon toga napravite i kozmodrom. Zašto ne?

I nadam se da ćete biti uzor, pa će vaš odličan primjer slijediti i Novi Sad, Vršac, Sjenica, Sombor… A potom i još njih dvadesetak koji imaju travnate staze. Zašto ne? Svaki gradić, svaki okrug jedan aerodrom. Jer to donosi benefite lokalnoj zajednici. A što je to aerodrom? Malo veća autobusna stanica, zar ne?

Gr

Drago mi je Alene da ste uspešni! Setite se koliko Vas je ljudi podržavalo kada ste pokretali biznis! Znam da niste iz Srbije, moj komentar se uglavnom odnosi na kvazi elitu, koja sve zna, a mali stvara i radi.

Da li će Aerodrom praviti gubitke? Da!
Da li je aerodrom generator razvoja zapadne Srbije? Da!

Kada se gleda šira slika, na nivou Srbije, Morava može biti samo finansijski pozitivna, osim u slučaju ako se u menadžment, ne uglave „eksperti“. Tada smi ugasili, kao na primeru JAT-a, odnosno AirSrbije.

Koliko puta ste bili na Ponikvama, a koliko na Moravi? Koliko ja znam na Ponikvama jednom, a na Moravi nijednom. Koliko Sebija treba da uloži u pristupne saobraćajnice do Ponikvi? 10 – 15 miliona eura? Koliko je klizišta na Kadinjači? Kako prići sa strane Zlatibora? Kolovoza ko živi stanovnika u krugu od 40 km od Ponikvi? Dragi Alene, ne više od 200.000 ljudi, u Užicu oko 110.000, Bajinoj Bašti 26.000, Čajetina oko 5.000, Priboj 15.000, Višegerad 6.000. I Vi opet kažete, da se više isplate Ponikve, nego Morava! Samo mi ovo objasnite, i priznajem da ste u pravu. Počeću da podržavam Vaš stav, da nam Morava ne treba! Ne znam da li znate da je kafa u Priboju 25 RSD, a da cigare prodaju na komad?

Al

Na Ponikvama sam bio jednom jel sam bio pozvan. Na Moravi nisam jel nisam bio pozvan. U tom kraju (Kragujevac, Kraljevo, Vrnjačka Banja) sam bio. I višekratno razgovarao sa tamošnjim turističkim djelatnicima i političarima.

Sve o Ponikvama sam napisao u analizi, pa budite slobodni pročitati:

https://tangosix.rs/2016/01/11/zasto-politika-koci-aerodrom-ponikve/

Dakle tri aerodroma u Srbiji, apsolutno da. Četiri ni u ludilu. Ako Morava ili Ponikve, onda svakako Ponikve.

ve

Alene izmedju dva aerodorma od kojih je jedan na nadmorskoj visini od 904 m a drugi na 200 m nadmorske visine sta mislis ti koji je povoljniji za eksploataciju i zasto?
Od dva aerodorme od koji se jadan nalazi u planinskom podrucju koje je zimi cesto pod snijegom i gdje konfiguracija terena otezava prilaz ,a drugi ima manje snijeznih dana i teren koji omogucava jednostavnije prilazne procedure sta mislis ti koji je povoljniji za eksploataciju i zasto?
Prilkom odluke o tome gdje ce se praviti aerodrom u prvom redu se vodi racuna o pitanjima sigurnosti vazdusnih operacija a prica o tome koliko traje voznja od konkretnog aeodroma i koliko je udaljeno neko skijaliste ili banja dolazi tek nakon toga.
Po svi aspektima safety-ja Morava ima prednost u odnosu na Ponikve.

Al

Aha, sad mi je jasno zasto u Svicarskoj i Austriji nema aerodroma.

Bu

Ako je istina da su LCC zainteresovani – zašto im se ne ponudi u koncesiju? makar na 20 god. za 1$? tako država ne bi imala dodatne troškove, a region bi imao korist (ukoliko cost benefit analiza neke LCC postoji uopšte)

Odgovori
Vl

LCC kompanije ne ulaze u aerodromske koncesije.

Al

LCC apsolutno nigdje nemaju koncesiju. Ne žele to. I zašto bi željeli?

Oni ne žele opreriranje aerodroma, nego da im se daju subvencije i pogodnosti pa da mogu za jeftine pare letjeti na male aerodrome i time nepošteno konkurirati većim aerodromima.

Konačno, LCC svagdje pokazuju interes. Ali baš svagdje. No, od njihova interesa do realizacije je ogromna razlika, koja najčešće ovisi o količini para koju ste voljni platiti im. Bili su i Ryanair i Wizz tako jakoo zainteresirani i za Maribor, i Zagreb, i Banja Luku, i Dubrovnik, i Mostar…. pa ih nešto nema na tim aerodromima.

Vl

Alene,

Da li si siguran da sada pišeš iskreno i tačno? Da nedostatak LCC kompanija na pomenutim aerodromima je krivica samo tih kompanija?

Al

Nije, krivica je tih aerodroma koji su odbili davati enormne subvencije. Majko mila. Pa Ryanair je letio za Osijek i za Maribor i pokupio krpice kada nije dobio novac koji je tražio.

No, izokrečeš argument. Ja sam rekao da su na tim aerodromima LCC pokazali velik interes i to javno. Pa ništa nije bilo. Što će reči „velik interes“ i realizacija linije su nebo i zemlja. U nekim slučajevima uspije, u većini nije. A ovdje se investira u aerodroma radi „velikog interesa“ koji se eto toliko puta pokazao kao mrtvo slovo na papiru.

Bu

što država ne raspiše tender za koncesiju, to sam mislio…pa ako se neko javi, javi…

Al

To bi imalo smisla. Iako i tu treba imati mjeru i štititi nacionalne interese. Da se ponudi koncecija na green field za izdradnju 2, 3, 4. ili 5. aerodroma u Beogradu, ne bojte se da bi se javilo gro zainteresiranih zato da preuzme dio tržišta od 5,5 milijuna putnika. Naravno do bi značilo smanjenje broja putnika na Tesli. Jel to dobro za zrakoplovstvo zemlje ili Beograda? Naravno da postojanje 5 privatnih aerodroma u jednom gradu koji si međusobno konkuriraju i imaju po milijun putnika nije dobro. I zato je vrlo malo gradova (i to onih najvećih) koji imaju dva aerodroma, a još manje koji imaju više od dva.

U tom kontekstu treba gledati koliko je logično otvoriti konkurentski aerodrom na sat vremena vožnje i to još aerodrom koji će potom davati novac LCC (Ryanairu i Wizz Airu) da jeftino lete, te će stvoriti nepoštenu konkurenciju prijevoznicima u Beogradu koji takvu financijsku pomoć ne dobivaju.

Bu

Spomenuo bih ovde još 2 stvari:
1. za vreme prošle vlasti Vlada Turske je bila ozbiljno zainteresovana da da donaciju (da, donaciju) za Moravu od 10 mil. €, s tim da bi se “turskim kompanijama dozvolilo da učestvuju u nadmetanju za obavljanje aerodromskih usluga, uključujući, ali ne ograničavajući se na usluge zemaljskog opsluživanja i usluge bescarinske kupovine.“
2. ova vlast stalno govori o izgradnji tzv. moravskog koridora – autoputa koji bi povezao ceo taj region

Al

1. Da bila je zainteresirana. I? Odbijena je od Srpske vlade.

2. OK, što znači da će se isti još više približiti Beogradu i Nišu. Još veći nonsens za otvaranje aerodroma koji je toliko blizu Tesli.

Bu

1. odbijena od strane nove vlasti – nesposobne za bilo šta
2. radi se o koridoru koji bi povezao regije Kruševca, Kraljeva, Čačka, Varvarina, Trstenika, Ćićevca, Vrnjačke Banje…ovog koridora nema 4 godine nakon najave iz razloga spomenutog pod 1.

Al

Ne znam razloge odbijanja, ali to jest činjenica, zar ne?

Vl

Vidiš Alene interesantan pristup imaš. Ne znaš zašto je turski predlog odbijen, a ne pitaš da li neko zna!

Odbijen je zato što je deset miliona pomoći bilo uslovljeno sa turske strane uzimanjem kredita pod jako nepovoljnim uslovima, kamata preko 10%. Zatim davanjem prava turskim kompanijama u više sfera industrije, ne samo vazduhoplovne. Zatim neke poltičke ustupke su tražili o kojima ovde ne bih pisao jer su na nivou drzavnih ingerencija.

Pa misliš li da je ta ponuda u stilu „čuvaj se Danajaca i kada darove donose“ bila dobra?

Al

Da napisao sam u jednom komentaru dolje da su trazili 28 milijuna za posao vrijedan 14, a htjeli donirati 10. Zapravo uzeto 4.

No ovdje je indikativno da vlada tvrdi da treba investirati jos 14 milijuna

Gr

Turci nisu odbijeni, već je Tadić od EU dobio po nosu zbog toga. Zato su se Turci, stavili na čekanje. Ja sam čuo za ovu verziju, ne znam da ki je tačna.

Al

Turci nisu odbijeni? Prvi glas. Zadnje što se zna je da su odbijeni. Ali ako imate neke nove informacije, molim Vas da podijelite sa nama.

ve

Alene ocito ti nije jasno jer je recimo Insbruck u Austirji koji vazi za izuzetno tezak aerodorm tkz C kategorije za koji je u pripremi letjenja potrebno da se prodje vjezba na simulatoru na znacajno manjoj nadmorskoj visini od aerodroma Ponikve.Imas li ti dana radnog staza u civilnom vazduhoplovstvu covjece ?Zasto stalno pises kao da si ekspert a osnovne stvari ne poznajes.Ja sam iznio poredjenje izmedju dva aerodorma na zapadu Srbije od koji je Morava sa aspekta safety-ja prihvatljiviji u odnosu na Ponikve.

Al

Zar je netko sporio što je prihvatljivije? To niste pročitali.

Ne postavljam se za eksperta u segmentima operacija, sigurnosti ili nekim drugim strukovno zrakoplovnim segmentima vezanim uz letenje, održavanje i zrakoplovne operacije. Daleko od toga. Ne vidite da raspravljam na te teme ikada. Ja se bavim analitikom i organizacijom sustava i to je moja grana interesa.

Ja samo kažem da ima aerodroma koji su na visokoj nadmorskoj visini i gdje se operacije odvijaju normalno, te nisu baš nikakva prepreka potencijalima aerodroma.

No, ono što znam Innsbruck nije stvar nadmorske visine nego konfiguracije terena. Sličan problem ima problema i Tivat koji je tek metar-dva od mora, ali konfiguracija terena takvu da je prilaz kompliciran i traži posebne procedure (to i je razlog zašto nemaju mogućnosti noćnog slijetanja). Kompliciran teren ima i Mostarom koji je na samo 48 metara. London City ima posebne procedure radi zgrada, to je imao i Hong Kong (stari aerodrom), što se isto smatra konfiguracijom terena iako su problem zgrade. Svi oni nemaju veze sa nadmorskom visinom.

Sarajevo je na 521 metar nadmorske visine, što je gotovo isto kao i Innsbrucka pa piloti nemoraju imati dodatne vježbe na simulatoru i posebne prilazne procedure (iako ni tamo situacija nije bajna).

Ima masa aerodroma koji su na daleko višoj nadmorskoj visini. Tako parimjerice El Alto u Boliviji koji ima 1,8 milijuna putnika je na 4.100 metara nadmorske visine. Aerodroma koji su na preko 2.500 metara ima 43 u svijetu. Dobar dio njih ima više milijuna putnika.

Mi

Alene hvala na dobrom tesktu, ali izgleda da i narod i političari vole da se gradi. Samo nek se gradi a vrtići i bolnice mogu da čekaju. Kamo sreće da je ovo jedini projekat koji će posisati državni novac ali na našu nesreću ima ih bezbroj kako u srbiji tako i hrvatskoj. Ljudskoj gluposti nema kraja a ukoliko se litijumske baterije naglo razviju možda od tih aerdroma i bude nešto ali za to moramo da pitamo vidovitu zorku ;) . Mislim da bi bio zanimljiv teskt o potencijalnoj elektrifikaciji avijacije ali naravno to će realno biti za nekih 20 do 30 godina. Još jednom hvala na upozerenju o beznadežnim projektima a naši političari će najbolje da presude šta je za nas korisno :D.

Odgovori
Vl

Nasi političari će, Miloše, da upropaste jedan kraj Srbije da bi za svoj račun unazadili drugi kraj Srbije.

IS

Pa vi to upravo radite ako ne primecujete.Ministarstvo odbrane nemoze otudjiti po realnoj ceni svoju svojinu u privatnu svojinu posto je sve dobilo od drzave pod subvencijama.Samim tim cinom ste ostetili najvise Ministarstvo odbrane.
Dakle cemu demagogija ?

Vl

ISO,

Uz svo poštovanje Vi ste diletant i amater.

Niko pomenuo nije otuđenje vlasništva. Stvarno ste neupućeni da je to tužno posmatrati.

Vaša demagogija je tužna i uzaludna. Lepo sam napisao imao nekoliko dana da radimo na opciji da sve ostane vlasništvo kakvo veće jeste, da niko ne bude na šteti, da Ministartsvo Odbrane profitira, da lokalna zajednica profitira. Da Srbija profitira. Vaši komentari su patetično nedosledni. Vi ste protiv, a ni ne znate protiv čega ste i zašto ste protiv.

Vl

ISO,

Ovo postaje tužno. Zamolio bih Vas da citate napisano. Nije teško.

Radimo na opciji da se vlasnička struktura Aerodroma ne promeni. Da profitira i Ministarstvo Odbrane i Lokalna samouprava i Država Srbija.

Vaši komentari samo odaju ili totalno nerazumevanje napisanog ili zlu nameru. Sami nam recite šta je u pitanju.

IS

Vladimire,

Jel moze sa kulturom na koju se stalno pozivate ?

Reci radimo, je striktno politicki, nesto ne vidim finansijski.Jer sam parametar sto oduzimate aerodromu Beograd promet ima ozbiljnih posledica.
Vi kartu do npr Berlina cete naplacivati 100 eur, sam put do Morave ce vise obavljati taxi udruzenja, privatnici iz Beograda za mozda nekih 40 eur sto je opet jeftinije od ANT sa nekih 300 eur po karti bilo koje aviokompanije.Kome to odgovara iz Moravinog regiona ?
Sta tacno ide Moravi, opstini, ministarstvu odbrane regionu od vasih mozda 6 eur po putniku.Po projekciji vama kao kompaniji prihod ide 20%, a ostalima u ovoj zavrzlami jedva 3%, a povecace se jedino ako ostvare posecenost od preko 600k.Slobodno napravite elaborat, ali garantujem za bilo koji ishod vise od 3%, moracete smanjiti vasih 20%.
Jel ste uopste procenili kako grad sa 1.7 miliona stanovnika nije ukljucen u zavrzlamu sa regionom koji ima jedva 350k stanovnika, a pretenduje na posecenost od 600k.Pa zar ste toliko drski ? Poznavajuci poslovanje vase kompanije jeste, cak i vise od toga.Samo sto svojim zaposlenima niste povecali platu godinama je vrlo dobar parametar za nepoznatu u ovoj racunici.
Vi ste zlonamerni, drski i krajnje neuracunljivi.

IS

I voleo bih videti taj biznis plan bez jedne subvencije drzave

Vl

Predstavite se! Nije to tako teško. Krene sa imenom i završi sa prezimenom.

Jo

ISO, u tom regionu ima 1.5 miliona ljudi, a ne 350 hiljada. To je 6 okruga kojima je Morava bliža od Surčina i Niša.

Al

I zato što je nešto bliže putnik će isključivo putovati preko tog aerodroma? To nema veze sa linijama, brojem frekvencija, cijenama, preferencama?

Jordan, u avio businessu 150 km je zanemariva destinacija za putovanje do aerodroma. Tu 20-30-50 km ne igra ulogu, posebno u slučaju autoputa koji je već skoro pa gotov.

1,5 milijuna? Dakle svaki 5. stanovnik Srbije živi u ovom regionu. Stvarno to nisam znao. Ja mislio kako najviše stanovnika živi u Beogradu, Vojvodini (Novi Sad, Subotica), Nišu i okolici, ali ispada da većina stanovnika Srbije živi oko Kraljeva.

Kraljevo ima 68.000 stanovnika
Čačak 73.000

Cijela Moravica ima 212.000
Raška 309.000
Zlatibor 286.000

To je 800.000. Gdje živi još 700.000? Ma neka je još i dio od 293.000 u Šumadiji bliže Moravi, iako je dio iz Moravice bliži Beogradu. Hajde ljudi da se ne razbacujemo brojkama bezveze. Postaje smješno.

Jo

Evo statistike po okruzima, i udaljenost sedišta okruga od aerodroma Morava. Zlatiborski okrug (Užice, 78 km) 286.549, Moravički okrug (Čačak, 22 km) 212.149, Raški okrug (Kraljevo, 17 km) 300.102, Šumadijski okrug (Kragujevac, 38 km) 293.308, Rasinski okrug (Kruševac, 75 km) 240.463, Pomoravski okrug (Jagodina, 78 km) 214.536.
Alene, uz dužno poštovanje, ni jedno selo Moravičkog okruga nije bliži Beogradu nego Lađevcima (tako se zove selo na Ibarskoj magistrali gde je aerodrom Morava). Ljig i Valjevo (Kolubarski okrug) su bliži Lađevcima nego Surčinu. U jugoistočnoj Srbiji (područje koje gravitira prema Nišu) ima manje od milion ljudi.
Taj aerodrom (Morava) je tu gde jeste i ostaće tu radi vojnih potreba. Neke stvari (osposobljavanje za noćne operacije) će morati da se urade na tom aerodromu nezavisno od eventualne upotrebe za civilni saobraćaj. Ukoliko postoji interes investitora (domaćih ili stranih), nema valjanih razloga da im se ne dozvoli da razvijaju civilni saobraćaj na tom aerodromu.
Neće lokalni putnici putovati isključivo preko najbližeg aerodroma, to ne rade nigde u svetu. Ali isto tako neće putovati 150 km ako ne moraju.

Al

Dobar dio Šumadijskog okruga nikako nije bliži Kraljevu nego Beogradu. Kragujevac kao najveći motor razvoja je od Kraljeva 55 km, a od Beograda 115 km, ali autoputom. Dakle razlika u vožnji je 20-tak minuta. Što mislite koji aerodrom bi koristili Kragujevčani?

Kruševac je od Niša udaljen 72 km, a od Kraljeva 63 km. Dakle tu neke razlike nema, pa taj okrug ne možete staviti pod „Moravski“. Jagodina je od Kraljeva 78 km, a od Niša 103 km ali direktnom vezom autoputom prema Nišu, dok je do Kraljeva lokalna cesta. Ni oni neće koristiti Moravu.

Imate pravo Ljig je do Lađarevaca 85 km, a do Surčina 89. Stvarno velika razlika. I zbog tih 4-5 km potencijalni putnici će sigurno koristiti Moravu, a ne Beograd.

Morava je nepotrebna investicija, aerodrom koji će nekoliko desetaka idućih godina donositi milijunske iznose gubitaka i koji će konkurirati vrlo bliskom Beogradu i to na način da se subvencioniraju prijevoznici da bi ih se motiviralo da lete (jer u protivnom neće). Notorni nonsens.

Povukao sam paralelu sa 3. autoputom kroz Kragujevac i Domom zdravlja u Šaranima. Pa se iskreno nadam da vam je sada situacija plastičnije objašnjenja. Ako nije, a bože sveti, barem je regija poznata po tome da je potrošila pare za gluposti i razno-razne projekte koji gube novac i skupljaju prašinu. Pa što onda ne bi i za Moravu.

Jo

Alene, Kragujevac je od beogradskog aerodroma udaljen 130 km kada se ide preko Mladenovca, pola toga puta nije autoput. Vremenski najkraća veza je preko Lapova, gde vam treba 30 km da izađete na autoput, a taj put je dug oko 160 km. Kragujevac je od Lađevaca (ne od Kraljeva) udaljen 38 km. Ljig je od Surčina 96 km, a od Lađevaca 66. Rasinski okrug je po geografskom položaju i rasporedu naselja bliži Kraljevu nego Nišu, Trstenik je na 30 km od Kraljeva.
Ali da skratimo priču. Ponavljam, ako postoji interes lokalne zajednice i investitora koji su spremni da finansiraju razvoj civilnog saobraćaja na tom aerodromu, zašto im se ne bi dozvolilo? Pa čak i ako će subvencionisati prevoznike iz svog džepa? Ako izgube te milione, izgubiće svoje milione.

Al

Čak i da svu investiciju preuzme lokalna zajednica, pa i kasnije subvencije to je nelogično. Beograd je više nego prihvatljiva opcija na samo 150 km autoputom. No, kao što rekoh u ovim krajevima je potpuno normalno da se gubi novac na nereacionalne projekte koji će kasnije gomilati gubitke.

Još je normalnije da ljudi ne slušaju upozorenja unaprijed, od onih koji znaju što govore. A kad potroše kamaru para kažu „što nam je to trebalo“.

St

@Alen Šćuric Purger:

Do Morave ima 36km od centra Kragujevca. Do Surčina ima skoro 160km autoputem odnosno 140km lokalnim putem. Dakle tvoji izneti podaci o udaljenosti nemaju veze sa istinom. Ne moraš da braniš svoj stav po svaku cenu.

Lično da ti kažem kao kragujevčanin ni u ludilu ne bih putovao do beogradskog aerodroma da ne moram. I ono što je najvažnije sve van Beograda se seli u Beograd. Tome mora da se jednom stane na put za rad razvoja cele Srbije odnosno regionalizacije. Svi mi u okolini Morave želimo jednake šanse za život kao što ima Beograda i okolina.

Al

Pa nitko ne spori da je decentralizacija odlična stvar i vrlo potrebna. Posebno u Srbiji koja je stvarno jako centralizirana.

No, izgradnjom aerodroma koji će gubiti milijune EUR a udaljen je tek sat i pol vožnje od Beograda to se neće postići. Nego će se samo uzaludno utrošiti novac koji bi se mogao utrošiti u daleko bolje projekte koji bi zadržali ljude u tom kraju.

Nije sporno da je od Kragujevca Morava bitno bliže (154 km do Surćina autoputom, 128 km lokalnom cestom). Sporno je što je 154 km više nego prihvatljiva opcija za aerodrom i da u tom slučaju nema baš nikakve potrebe za izgradnjom drugog aerodroma. Nepotrebno rasipanje resursa.

Razumijem Vašu frustraciju Stevane, kao što i razumijem da ćete radije odabrati bliži aerodrom, bez prometne gužve koju morate prolaziti u Beogradu, sa jeftinijim (ili besplatnim) parkiranjem, kraćim vremenom za formalnosti… Danas putnici izbjegavaju najveće aerodrome upravo radi gužvi, čekanja, neugodnosti i troškova koji na malim aerodromima ne doživljavaju. No, to još uvijek nije dovoljan argument za ovu investiciju i buduće trošenje novaca.

Vl

Evo i treći put, mada ozbiljnim ljudima i dva puta je dovoljno.

Radimo na opciji da se ne promeni vlasnička struktura. Da Ministarstvo Odbrane bude i dalje vlasnik Aerodroma. Da isto Ministarstvi profitira. Da profitira lokalna samouprava. Da profitira svaki građanin Srbije. Da profitira Država Srbija.

Odgovori
iv

Hvala Alene i Vladimire na clanku i komentarima, lepo je cuti dva razlicita misljenja od ljudi bliskih profesiji.

Al

Iz toga može profitirati jedino Ryanair i Wizz Air. I to na račun lokalne samouprave, Republike Srbije i građana Srbije. Nema boga miloga da na tome profitira itko od nabrojenih. Oni mogu samo izgubiti ogroman novac i to još godinama nakon što se aerodrom otvori.

IS

Gospodine Milicevicu, hteo bih ja mnogo toga u Srbiji bolje, ali ne ide posebno iz razloga sto se svuda vise raspravlja nego sto se radi, nazalost vecina stvari se radi sa kratkorocnim planovima – stihijski.Mi vecito krpimo, ali cak i to radimo bez kvaliteta u istom.Garancija se gubi u nasim poslovanjima, a sanjamo o vecim trzistima.Garancija je vrlo bitna stavka u vizijama sa visegodisnjim planovima.

Samo morate se sloziti, vlasnik trenutno nije sposoban da investira u novu pistu, takodje ne zeli prepustiti staru u vecem obimu zbog svojih cisto vojnih razloga, ako je medjutim investitor ministarstvo gradjevine Srbije koje nije vlasnik dosta ce se odraziti na profit takav oblik vlasnicke strukture.Jedino vidljivo je koncesija, ali u ovom slucaju krajnje nelogicno je da bude drzava.

Ne morate uopste mene smatrati ozbiljno, ali Alen koji je jedinstven u svojoj transparentnosti, raspravi urgira vam na ocigledne propuste u mogucoj studiji izvodljivosti.

Pobogu zar mislite da veliki koncerni prilikom ulaska na trziste, prezentacijama otkrivaju svoje planove u studijama izvodljivosti, oni isto pokusavaju animirati vlasnicku strukturu sa procentima od moguce zarade, dok sa druge strane opipavaju pravne aspekte, izbegavaju pravne garancije samo zato sto je trziste na visegodisnjem planu nestabilno, moze rezultirati nepovoljnim ishodima u profitu.

Drzava je najgori koncesionar, kratko receno kod nas to funkcionise na principu dodjem ti.Kad se postavi pitanje kad ? Niko ne zna pravi odgovor.A presipanje iz supljeg u prazno sa refinasirajucim kreditima vam je kao dokaz nasa visegodisnja svakodnevnica.

I sto ne budemo iskreni barem prema sebi, kakvu drzavu hocemo ? Sa kojim regionima, sa kojim prioritetima, kojim namenskim centrima u pojedinim regionima.Hocemo neki oblik uredjenja ili anarhiju ?

Al

Da sam lječnik htio bih ambulantu u svakom selu od 500 stanovnika, ma i stomatologa, zašto ne? Humano je to.
Da sam knjižničar htio bih biblioteku u svakom selu od 500 stanovnika. To je dobro za društveno zdravlje stanovništva.
Da sam učitelj smatrao bih da svako selo od 500 stanovnika mora imati školu. Nema smisla da onih 50-tak seoske djece putuje do škole u većem mjestu svaki dan.
Da sam policajac htio bih policijsku stanicu u svako selo od 500 stanovnika radi sigurnosti.
Svakako bi dobro bilo da selo sa 500 stanovnika ima i poštu da siroti penzioneri mogu podići poštu, mirovinu, uplatiti račune…

E sad jel sa pozicije države, pa i lokalne zajednice dobro da svako selo od 500 stanovnika ima školu, ambulantu, stomatologa, biblioteku, policijsku stanicu, poštu…

Da sam pilot Ryanaira smatrao bih da u Srbiji treba bar 10 aerodroma koji će mi davati subvenciju da letim. I iskreno bih mislio da je to dobro za zrakoplovstvo tih mjestašca (nek ljudi putuju). A posebno ako mi Beograd ne želi davati subvenciju, onda bih tražio mali očani aerodromčić na 100-150 km koji će mi tu subvenciju morati davati da opravda veliku investiciju u nepotreban terminal.

150 km udaljeni Beograd nije prepreka razvoju gospodarstva i turizma tog dijela Srbije. To je više nego prihvatljiva opcija. Sa pozicije struke više nego dobra.

da

1. Otvaranje novog aerodroma uvek samo po sebi stvara i dodatni saobracaj.

Primer: Navala Rusa na Crnu Goru. Fokusirani su na prostor u krugu do max sat vremena oko aerodroma Tivat i Podgorica. Ne treba im viza. Tamo su omiljen narod.
Milijarde su uložili u Crnu Goru. Kuća pokupovanih ili izgradjenih se ne može prebrojati, a i mnogi su tamo porodice naselili. Ali ako se odmaknete samo malo dalje od sat vremena aerodroma nema maltene nijednog. Idu samo do manastira Vasilija Ostroskog i ponekad do Žabljaka. Da nema aerodroma svega toga ne bi bilo. A zasigurno i antirusko raspolozenje u zapadnim zemljama i terorizam po Bliskom Istoku tome doprinosi.

U svetlu gornjeg primera mislim da aerodrom Ponikve ima jako dobre šanse a Morava nešto manje ali i dalje ne nula.

2. Mentalitet.
Čačani, kao i ceo taj kraj oko aerodroma Morava, su ljudi sa jako razvijenim preduzetničkim duhom. Mučili su se bez autoputa tolike decenije i ipak uspeli da sami izgrade zavidni nivo lokalnog preduzetništva. Ako bi imali svoj aerodrom tipa Tivat ili tako nešto minijaturno, tipa proširena autobuska stanica, možda bi im to odgovaralo.
Najbolje rešenje je da se lokalno stanovništvo na referendumu pita da li i šta želi da finansira. I da onda sami to plate, u stilu nekadašnjih doprinosa, koji se lepo vide na izvodu plate.
Ja sam lično iz Beograda i smatram da Vlada Srbije ili ko god, treba što više da pomaže razvoj drugih delova Srbije i to korišćenjem mojih para koje im dajem kroz porez. Ovako kako je sada svi ćemo propasti.
Ali mi NE PADA NA PAMET da finansiram jeftine avionske karte i profite raznoraznih LCCova. Sve mora da ima svoju transparentnu cenu.

3. Gospodo, diskusije su izvrsne. Samo nastavite ali bez uvreda.
Nisam iz avijacije. Bavim se profesionalno optimizacijom proizvodnje i od vas sam čuo dobre ideje. Hvala svima.

4. Prava stvar će biti kada neko pojednostavi aerodromske procedure, pojeftini aerodrome, pojeftini bezobrazno (nepotrebno) skupe avione i letenje izmedju gradova bude kao vožnja autobusom. Po mom (verovatno nestručnom) mišljenju prostora za to ima puno.
Tako je nekada bilo, i svaki malo jači grad je imao (nekakav) aerodrom i brzu vezu sa svetom.

Odgovori
no

Pa ni meni ne pada na pamet da finansiram Beograd na vodi pa ga finansiram. Ni mene niko ne pita da li hocu da se daju subvencije za javni prevoz u Beogradu pa se daju. Niko me ne pita ni za obilaznicu oko Beograda pa se ista pravi. Niko me nije pitao ni za Kombank Arenu pa je ista napravljena. Ako tako gledamo usko licne interese nikada nista ne bi bilo ni izgradjeno.

Okolina Morave gravitira na isti broj stanovnika kao sto ima Beograd, a ulaganja u infrastrukturu su visestruko manja. Dovoljno je zaci u ovaj kraj Srbije i videti u koliko jadnom stanju je infrastruktura. Pa brzi put Kragujevac Batočina se gradi više od 10 godina i jos nije zavrseno tih 22km puta niti ce u narednih 2 godine. O cemu dalje da pricamo.

Al

Mislim da diskusija ovdje nikako ne može preći na prepucavanja Beograd-provincija i niz projekata koji imaju ili ne smisla sa pozicije Srbije.

Ovo je avio-forum i rasprava se treba voditi na isplativosti i logičnosti igradnje aerodroma Morava. Arena, beogradski javni prijevoz, Beograd na vodi i ostalo stvarno nemaju baš nikakog doticaja sa aerodromom Morava koji je 170 km od Nikole Tesle, i samim time nelogična investicija.

Kao što izgradnja još jedne Arene na npr. Zvezdari ne bi bila logična investicija, zar ne?

da

Jos nesto.

5. Metod analize.
Alen pravi svoju analizu na osnovu odredjene metodologije i na osnovu odredjenih pretpostavki i saznanja. Svaka analiza se mora na nečemu zasnivati.
I zaključci koje je on izveo su tačni i logični u svetlu njegove metodologije. Ako se nekom ne dopada neka napravi svoj metod i postavku, neka se snadbe brojevima i da vidimo onda.

6. Budućnost.
Ovo gore pod tačkama 2. i 3. je moj lični utisak i nemam brojeve pored sebe kojima to mogu da potkrepim.

Ali vam sada mogu reci da su, konkretno na aerodromu Tivat (koji pored beogradakog često koristim) letovi iz Rusije i Ukrajine, pored Srbije glavni izvor putnika. Idite na internet stranu dolasci aerodroma u Tivtu pa vidite sami. A da je neko pravio analizu na primer 2000. godine, sigurno bi zakljucak bio da aerodrom Tivat treba zatvoriti jer je preblizu Dubrovniku i Podgorici. A nikom Rusi i Ukrajinci kao putnici tada ne bi pali na pamet. Oni su tada bili mnogo lošijeg materijalnog stanja. Od tada im je došao Putin, Buš napravio blesave ratove, cena nafte skočila i kolo sreće se po ko zna koji put u istoriji jako brzo okrenulo.
I niko ne bi ni sanjao da će tokom narednih 10 godina Rusi, Ukrajinci i ta exSSSR ekipa postati tako bitna ciljna grupa u turizmu i biznisu. Ko je sledeći? Šta će biti njihovi motivi da dodju na naše prostore? Da li ćemo nekom uopšte biti zanimljivi? Pojma nemamo…

Želim da kažem da postoji mnogo parametara koji će se sasvim sigurno u narednim decenijama menjati i menjati. I ko uspe taj faktor u svoje analize da ubaci svaka mu čast.

Odgovori
Al

Dax hvala Vam puno na ovom komentaru.

Tivat, naravno, nije usporediv sa Moravom. Tivat je centar turistički bogate regije. Ne bih se složio da je netko prije 15-tak godina mislio zatvoriti Tivat, jer je već tada aerodrom imao zavidan promet oko 250.000 putnika). I konačno, Tivatski aerodrom je već bio tu, bio je izgrađen, u njega nije trebalo investirati kamaru para. A i imao je svoj promet, koji je donosio novac. Dakle nije se išlo od nula ili ispod nule.

IS

Zaprepascen sam nekim stvarima, posebno kad je rec o decentralizaciji vlasti.Ako neki zamisljaju Beogradski pasaluk kao centralnu figuru u vlasti onda se grdno varaju.U vlasti sede predstavnici svih regiona, zasto dolazi do gubitka tacne povratne informacije ? Jedino logicno je da neko ne daje tacne povratne informacije.

Taj famozni porez i preusmeravanje sredstava je sporno ? Vrlo jednostavno nek vam transparentno objasne predstavnici regiona.Magicno pitanje ko je investirao u regionalne puteve, tacnije odakle su distrikti, regioni, opstine dobili pare ? Garancije na te investicije ? Plan povracaja ulozenih visegodisnjih sredstava, barem opravdanost sa vecim dobrom.

Jordane vi racunate skoro trecinu Srbije kao potencijalne distrikte za aerodrom Morava, sto i nije problem zaista.Ali treba da se zapitate koliko je u km zapravo cela trenutna Srbija mala.Isto tako realno je u proracunu ukalkulisati prosecnu potrosacku korpu svakog distrikta.
Primer cu dati Zlatibor, po njihovim statistikama trenutna posecenost je 20000 gostiju, pozivaju se na statisticki podatak iz 2143 lezaja, rast 3,6% i najavljuju usmerenost njihove ponude na Nemacko, Rusko, Holandsko, Rumunsko trziste.Trenutne cene na Zlatiboru su skoro iste kao u Beogradu, zadnjih godina uglavnom vecina su bili gosti sa radnim odnosom iz regiona Beograda, Crne Gore.Kvalitet usluge je vise orijentisan visoj ekonomskoj klasi, ali daleko ispod svetskih standarda.Pitanje je koliko district Zlatibor tacno ima koristi od takvog poslovanja ? Zamolio bih da elaborirate, posto nema adekvatne usluge za ekonmsku moc tog distrikta osim opstine Cajetina.Ako stignete napisite korist i drzave Srbije.

Odgovori
Al

I tu dolazimo do krucijalnog pitanja. Treba li Srbiji 3. aerodrom? DA. A 4? NE. Za toliko nema mjesta.

I koji je onda 3. aerodrom?
-Onaj u Moravi treba više investicije (čije li god) nego onaj u Ponikvama.

– Onaj u Moravi je bitno dalje od Beograda nego onaj u Moravi pa samim time je i daleko logičniji jer putnici nisu za sat i pola do Beograda autoputom koji je već skoro pa gotov nego im za to treba 3+ sati. Znači ovdje ljudi nemaju prihvatljivu alternativu kao što je imaju u Moravi

– taj aerodrom će manje naštetiti Beogradu nego onaj u Moravi

– Ponikve će preuzimati putnike i iz BiH i Crne Gore koji nemaju dovoljno dobru opciju

– Ponikve već sada imaju sređenog operatera i nemaju problema sa vlasničko-pravnim odnosima

A 4 aerodroma u krugu 150 km nemaju nikavog smisla. Još manje smisla imaju dva aerodroma na potezu 90-tak km i to u kraju koji je malen, siromašan i ima limitirane potencijale.

Bez imalo dvojbe dva aerodroma su glupost, jedan ima smisla, ali onda onaj u Ponikvama jest i apsolutno jest neusporedivo bolji odabir.

Jo

ISO, Lađevci su jednostavno na takvom mestu da im gravitira trećina Srbije. U Srbiji je radi nesređenog poreskog sistema i sive ekonomije jako teško odrediti potrošačku korpu. Generalno, Šumadija je bogatija nego južna Srbija. Što se tiče Zlatibora, da li je on sam po sebi dovoljan za Ponikve? Sa 20000 gostiju i rastom od 4% godišnje? Mislim da nije. Problem sa Ponikvama je da su „in the middle of nowhere“. Pored Zlatiborskog, mogle bi da budu interesantne za Moravički, eventualno za deo Raškog okruga. Teško da će neko iz Kragujevca da ide za Ponikve. Zlatibor je od Lađevaca nekih 100 km, tako da je Morava bolja opcija za Zlatibor nego Beograd i Niš. Morava je bolja opcija za Kopaonik nego Niš. Morava je na 40 km od Guče, festivala koji godišnje poseti preko 600 hiljada ljudi.
Lađevci su aktivan vojni aerodrom, tako da su određena ulaganja neophodna bez obzira na civilni saobraćaj. Lađevci su klimatski povoljniji za zimske letove.
Autoput za Crnu Goru ide preko Požege, to je trenutno 60 km od Lađevaca, nakon što autoput zameni one krivine u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, biće dosta manje. Morava će biti 20 km sa autoputa za Crnu Goru (koridor 11). Takođe, za autoput koji će povezati Preljinu i Kruševac postoje konktretni planovi. Za autoput koji bi povezao Beograd i Sarajevo ne postoje i pitanje je da li će se ići na Vardište (koliko god bi to po mom mišljenju bila najbolja opcija). Ponikve su boljka opcija za istočni deo Republike Srpske, ali da se ne zavaravamo, u istočnom delu Republike Srpske, pored Istočnog Sarajeva sa 70 hiljada ljudi, jedina opština sa preko 20 hiljada stanovnika je Trebinje. (Bijeljinu i Zvornik ne računam, Surčin im je bliži). Kao alternativa za Sarajevo, Tuzla je i dalje bliža (ne samo kilometarski, nego i srcu).

IS

Jordane hajde da ostavimo demagogiju, pristrasnosti sa strane.U raspravu unesemo malo vise cinjenica
Alen vam spominje strane vec dokazane studije u praksi, za razdaljine manje od 4 sata voznje 50% ljudi se odlucuje za ostale vidove transporta, ne koriste avionski ! To su ljudi sa standardom za sezonska, vansezonska putovanja aviotransportom.Ljudi koji imaju standard jedino za sezonska putovanja u stanju su prevaljivati vise km samo ako im se uklapa u budzet.Dakle vasi podaci sa blizinom u km, uopste nisu relevantni pokazatelji.
Dakle ODLUCUJE SAMO POVOLJNA CENA KARTE, medjutim ako se bavite ozbiljno poslom, obracate paznju na utroseno vreme, zamor prilikom putovanja ne letite LCC kompanijama (ako niste znali oni imaju malo duze vremenske letove na slicnim relacijama, zato sto vode racuna o potrosnji goriva), vec zelite direktan let do odredjene destinacije.Tu kompanije koje nisu LCC izlaze u susret svojim putnicima koji vise upraznjavaju godisnje letove sa popustima, uslugama, biznis klubovima.
70% ljudi koji koriste sezonski transport prilikom razmatranja o povoljnosti cene karte ne uzima u obzir potencijalne guzve na putevima, cene usluga na aerodromima, cene usluga, komforu u avionu, ne zaboravite radi se o visecasovnim putovanjima sa dosta dugim procedurama prilikom ukrcavanja i iskrcavanja.

Zato je Morava zlatna sredina za LCC, sta vam je tu tacno sporno ? Ili cete opet demagogijom bez nekog statistickog podatka tipa – mislim da nije ? Ako ste vec ubedjeni u nesto mora postojati razlog, samo u poslovnoj komunikaciji to se ispoljava nekim statistickim podatkom.Koji aerodrom vise ostaje bez dobrog dela sezonskih putnika, ostavlja im konstantne koji su na godisnjem nivou manjina ? Koji aerodrom od postojeca dva je trenutno samodrziv bez znacajnih subvencija ?

Ja vam postavim pitanje o koristi odmaralista Zlatibor za distrikt Zlatibor, koliko cisto oni prihoduju kao distrikt, drzava Srbija takodje.Ali glavno je koliko od toga dobija stanovnistvo distrikta.Mozda vece plate zaposlenih u tom odmaralistu na visegodisnjem planu ? Ne zaboravite nisu svi zaposleni iz tog distrikta bez obzira na blizinu u km jedini zaposleni (neki konobari, barmeni, kuvari, muzicari, menadzeri su kvalitetniji, drugi jeftiniji mozda manje kvalitetniji – sve to obezbedjuje dobar transport u bilo kom obliku, u danasnje vreme rade i sezonski u zavisnosti od potraznje, ponudjene cene), zato sto se radi o sezonskom odmaralistu, dva kvartala godisnje.

Kazete Guca ? Ona ima svoj ograniceni kapacitet u lezajevima, ostali ljudi se odlucuju za organizovani prevoz posto izbegavaju placati kazne, zadrzavanja za alkoholisano stanje.Apsolutno nema veze blizina u km, vec jedino CENA AVIONSKE KARTE.Medjutim ako usmerite sirenje ponude za strance kojima nije jedini cilj opijanje, degustiranje hrane, pored kvaliteta muzickog aranzmana njih interesuje kultura, znamenitosti tog podrucja.Cak je atraktivnija povezana turisticka ponuda sa posetom vise znamenitosti, gradova.Samo projekcija takve ponude nije strucno napravljena, posto su nedovoljno ukljuceni distrikti, drzava Srbija – profit na visegodisnjem planu zanemarljiv.Koliko god stave cenu uvek im je malo, a investicije za ceo distrikt sa ozbiljnim studijama izvodljivosti ne postoje.

Iskreno ne raumem logiku Ladjevci su na idealnom mestu, a postoje aerodromi koji vec godinama doprinose stanovnistvu, industriji Srbije, ako vec ljudi nesto planski napravise u proslosti mislim da je realan razlog samo prazan budzet sto tendencija otvaranja aerodroma nije uzela maha.

Sivu ekonomiju je vrlo lako sniziti do granice u kojoj ona mora postojati, jako je lako odrediti.Siva ekonomija ima jedino stepen rasta gde zakoni nisu fleksibilni.Nismo mi nista inovatni nego nismo sposobni odrzavati pozajmljeni strani model.NIsmo uskladili zakone, sudstva.Isto molim vas elaborirajte vazu izjavu, barem mali primer u procentima, posto je vec tako olako iznosite.Siguran sam niste uracunali subvencije pojedinih regiona.

Jo

ISO, ne živim u Srbiji i nemam ni vremena ni potrebe da letim LCC kompanijama. Prema tome, neću biti putnik ni za Moravu ni za Ponikve kada budem dolazio u Srbiju. Na 4 sata vožnje obično letim avionom, osim ako ne nosim neku flašu vina. Što se tiče mojih ličnih interesa, meni je dovoljno da Lufthansa leti za Beograd iz Frankfurta.
Moja pozicija po pitanju Morave i Ponikvi je jasna, ali mi iz svega šta ste napisali nije jasno šta vi želite da kažete? Koja je vaša pozicija i na kraju krajeva, koji je vaš lični interes?
Statistički, Kopaonik i Vrnjačka Banja imaju više stranih turista nego Zlatibor. Broj naših ljudi koji posećuju rodni kraj je veći u dolini Zapadne Morave i Šumadiji, nego u užičkom kraju. Znam ljude koji iz Amerike potežu da vide Guču (nemaju veze sa Srbijom) – ne znam nikoga ko je otišao da vidi Zlatibor. Treba videti kako će ukidanje viza za Kinu uticati na celu situaciju.

Al

Neosporno je da će Morava, ako se budu subvencionirala LCC privući par stotina tisuća putnika i to prvenstveno iz Beograda i Niša. No, koja je logika da se time stvara nepoštena konkurencija (subvencije), te da se u krugu 150 km ima četiri aerodroma?

Jo

Zar nije grad Niš tek od sledeće godine ukinuo subvenciju za aerodrom, prošle godine je to bilo oko 800 hiljada dolara? Na 90 zaposlenih, to je $740 mesečno po zaposlenom. Plata od 620 evra nije loša u Srbiji. Zar nije Air Serbia dobijala subvencije za Aerodrom Beograd do prošle godine. O kakvoj onda nepoštenoj konkurenciji pričamo?

Jo

Još nešto. Pojava LLC je povećala ukupan broj putnika. Odvukli su deo putnika tradicionalnih kompanija, ali su počeli da lete i oni koji inače ne bi leteli. Zašto ne bi bilo tako i sa Moravom?

Al

Da dobivali su. I da to je upravo to, nepoštena konkurencija. Osobno uvijek smatram da država mora investirati u zrakoplovstvo i da mora pomagati u prvom redu zapošljavanju svojih pilota, mehaničara, kabinaca, kompaniji koja će letjeti cijele godine, te svakako razvijati svoj hub i svoje zrakoplovstvo. Tu ne podržavam politiku Europske unije koja tako što brani. U tom kontekstu ne slažem se sa logikom subvencioniranja LCC nauštrp nacionalnog prijevoznika.

Istina je i da se u Nišu pomagalo. No, dodavati još jedan aerodrom i imati još jednog gubitaša… A time smanjiti potencijale ostalih i stvoriti ponovnu potrebu subvencioniranja da bi se preživjalo na manje putnika…

LCC su omogućili da lete onima koji inaće nisu letjeli u prvom redu zbog subvencija koje im se daju. Kao što se stipendijama omogućuje da se školuju oni koji se inaće ne bi mogli školovati. Što je bitnije od toga dvoje?

Jo

Pa ako sam dobro razumeo, Niš je stao na noge i gradskim budžetom za sledeću godinu subvencije više nisu predviđene.
Pre par godina sam prisustvovao jednom skupu poslovnih ljudi, na kome je predstavnik grada Brisela ponudio bilo kojoj američkoj ili kanadskoj kompaniji besplatan poslovni prostor u gradu sa plaćenim troškovima (telefon, internet i sl.) i asistentom (part time, on call) – na 6 meseci. Uključujući i start up kompanije.
Subvencije postoje svuda u svetu, na ovaj ili onaj način. Negde su to porezi, negde se radi o zakonskim regulativama… Niš nije subvencioinisao LCC nego aerodrom i doveo ga u položaj da bude konkurentniji.

Al

Niste dobro razumjeli. Niš se financira prvenstveno od jako isplativog businessa sa kamionskim terminalom koji pokriva gubitke aerodroma. OK, sinergijom avionskog i kamionskog carga dobiva se daleko više nego separatnim businessima i to je izuzetno pametno spajanje, ali činjenica je da bi kamionski terminal donosio novac budžetu, umjesto toga on pokriva aerodromski minus. U konačnici to je isto kao da kamionski business puni budžet, a ovaj pak daje novac aerodromu.

Iv

Jordan nemate tačne podatke o Zlatiboru i zlatiborskom okrugu. Zlatibor u sezoni ima preko 20000 posetilaca dnevno (zimska i letnja). Industrija uglavnom izvozno orijentisana, namenska uveliko koristi kargo usluge nažalost iz Niš i Beograda jer još uvek nije moguće sa Ponikava. Velike građevinske firme posluju uglavnom na inostranim tržištima gde za njih radi više hiljada ljudi (svi putuju iz Beograda), mislim da je samo zbog njih postojala poslovnica Air Serbie u Užicu do pre neki dan kad su ih sve koje su van Beograda ukinuli. Ali šta to vredi kada su svi iz lokalne vlasti, koja upravlja JP Aerodrom Ponikve, diletanti.

Al

Nije do upravitelja JP Aerodrom Ponikve, nego do lokalne vlasti u Užicama. Management Ponikva je stvarno kvalitetan i entuzijastičan. I načelnici dobrog dijela općina oko aerodroma su voljni financirati aerodrom. No, vlasnik, Užice, to nije voljan.

Ukoliko se Morava pokrene, Ponikve nemaju baš nikakve šanse. No, to je, u konačnici, njihov problem, zar ne? A političku odgovornost će snositi oni koji priliku nisu iskoristili.

Sa

„Prilikom razmatranja značaja oblasti transporta u bilo kojoj državi, posmatraju se dva dominantna aspekta, i to kvalitet života i ukupan ekonomski razvoj. Transport ima direktan uticaj na pojedinačnu mobilnost i dostupnost bližih i udaljenijih oblasti, ali zbog svog značajnog uticaja na racionalno korišćenje vremena utiče i na kvalitet života ljudi u širem smislu.

Interes ulaganja u transportni sektor prvenstveno je usmjeren na stimulaciju:

1. Opšteg ekonomskog razvoja i direktnog i/ili indirektnog povraćaja uloženih sredstava i dugoročne održivosti investicije;

2. Očuvanja i razvoja manje razvijenih ili nerazvijenih područja u zemlji.

Dobra transportna integracija u međunarodnim ovkirima imaće stimulativni efekat na privredu Republike Srbije.

Inicijativa jedinica lokalne samouprave da o svom trošku preuzmu, razvijaju i održavaju infrastrukturu za opštu i poslovnu avijaciju, ukoliko procene i pokažu da za to imaju potrebe, interesa i sredstva.

U ciju podsticanja regionalnog razvoja, privlačenja stranih investicija i uspostavljanja regionalne povezanosti vazdušnim putem – razvijaće se mreža regionalnih aerodroma.“

(Strategija razvoja železničkog, drumskog, vodnog, vazdušnog i intermodalnog transporta u Republlici Srbiji od 2008. do 2015. godine – „Sl. Glasnik RS“, br. 4/2008)

Odgovori
IS

Dakle izvucete pasus o teoriji razvoja, a ne zavrsite sa glavnim parametrom – studijom izvodljivosti.Toliko o transparentnosti sa danasnjim prisutnim tehnologijama.

Evo i ja cu izvuci prvi pasus sa interneta koji objasnjava nesto !

Studija izvodljivosti i upravljanje projektima

“Kada sam pre nekoliko godina prvi put imao prilike da pročitam statistike koje su govorile da nešto manje od 40% iniciranih projekata bude uspešno završeno, bio sam potpuno zaprepašćen ovom poražavajućom činjenicom. Nekoliko godina kasnije, sa malo više sati provedenih na upravljanju projektima, sa malo više pročitanih stranica na ovu temu, prilično sam siguran u postojanje barem jednog uzroka za neuspeh projekata. Iniciranje projekata bez ozbiljnije analize o mogućnostima za ostvarivanje željenog rezultata, često vodi neuspehu u ostvarivanju ciljeva projekata. Studija izvodljivosti, analiza mogućnosti, studija opravdanosti su različiti nazivi za jednu te istu kategoriju, ta kategorija predstavlja propusnicu za prolazak projekta iz iniciranja u planiranje i realizaciju

Studija izvodljivosti (u ovom članku ću koristiti ovaj naziv) procenjuje šanse za uspeh ostvarivanja ciljeva projekta, uzimajući u obzir trenutnu situaciju, okruženje, tehničko-tehnološke faktore, poslovno-organizacione faktore, troškove, potencijalne benefite. Ovaj dokument služi menadžmentu kompanije, ili finansijeru nekog projekta da donese finalnu odluku da li želi ili ne želi da investira u projekat. Opšte je poznato da postoji opasna bolest i u vrlo razvijenim sistemima, koja se manifestuje stihiskim donošenjem odluka o investiranju u projekte, bez valjane procene da li je to zaista pametna odluka. Posledice ove bolesti obično budu otkazivanje projekta uz uzaludno potrošene resurse, interpersonalni konflikti, demotivacija zaposlenih, i nepoverenje u procenama budućnih projektnih poduhvata.

Sadržaj studije izvdljivosti varira u zavisnosti od složenosti projektnih ciljeva, i složenosti njegove realizacije. Nekada ovaj dokument sadrži na desetine poglavlja i stotine stranica, a nekada stane na svega nekoliko stranica. Bez obzira na obim u broju stranica, postoji nekoliko pitanja na koja Studija izvodljivosti mora da obezbedi odgovor:

– Kakva je trenutna situacija vezana za problem (ideju) koji realizacijom projekta želimo da rešimo?

– Šta tačno želimo da postignemo realizacijom projekta?

– Kakvi su tehničko-tehnološki zahtevi u pogledu ostvarivanja ciljeva projekta, i kakav uticaj oni prave na sistem (kompanju) u celini?

– Kakvi su organizacioni zahtevi u pogledu ostavrivanja ciljeva projekta, i kakav uticaj oni prave na sistem (kompaniju u celini)?

– Da li postoje i koji su ostali zahtevi za uspešnu relizaciju projekta (pravni, ekonomski, politički, kulturološki, ekološki)?

– Kakva je struktura troškova i očekivana dobit, odnosno šta je cost-benefit samog projekta?

– Kakvi su vremenski okviri za realizaciju opisanog poduhvata?

– Koji su osnovni rizici koje nosi realizacija predloženog poduhvata?

Kreatori studija izvdljivosti trebalo bi da znaju da cilj studije nije da impresioniraju menadžment ili finansijera, već da je to prilika da objasne šta je to što projekat donosi, i koji su zahtevi i uslovi da bi se uspešno ostvarili ciljevi projekta. Prilikom izrade studije, preporučljivo je staviti se u kožu onoga koji će tu studiju da čita i na osnovu nje donese odluku, i u tom smislu orjentisati se na rečnik, strukturu, i detalje neophodne da bi se na kraju donela adekvatna odluka o početku ili otkazivanju daljeg planiranja i realizacije predloženog poslovnog poduhvata“

Dakle Savo sta ste tacno hteli reci vasim izdvojenim pasusom ?

Jo

ISO, ostavite se udžbenika iz PM-a. U praksi je cilj studije najčešće da opravda odluku onih koji donose odluke ili privuče investitore. Izuzetak je kada menadžment zaista ne zna šta da radi. Ovo nije samo praksa na Balkanu nego puno šire. Ne treba se bojati neuspeha. Sasvim je ok pasti, bitno je nakon toga ustati.

Al

Spominju se i ovdje razne studije isplativosti i analize koje navodno postoje. Javno sam pozvao Vladimira da mi ih pošalje.

No, ništa dobio nisam. Ako i kada dobijem moći ću dati sud o tome.

Gr

ISO,

hteo je reći da mi studiju imamo. Kakva je, takva je! Uzgred, studiju je platila USAID, izradio Mašinoprojekt, za naručioca Kraljevo! Studiju su uradili tadašnji autoriteti!

Sada jedna zanimljiva činjenica:
Cilj nam je oko 300.000 putnika na primer. Troškovi hendlinga oko 11 € po putniku na loše organizovanom aerodromu u Podgorici, a 7 u Tivtu! Naš plan je da u prvom periodu angažujemo ljude koje možemo kao vatrogasce, medicinsko osoblje,… Aerodromska taksa 3 €. Gradovi u okruženju treba da plate 2.100.000 € godišnje. Pri tome se promet pružaoca zurističkih usluga poveća 100%, primer Niš! U Čačku, Kraljevu, Kragujevcu, je obim stomatoloških usluga, na primer 5.000.000 €. Pa da li se isplati da grad uloži u aerodrom, samo na ovom primeru.

Stranih turista u Čačku, trenutno je na primer 5.000 godišnje. Oni koji dođu radi zabave, verskog turizma, lečenja, potroše minimum 200 €, a realno 500 €. Neka se broj novih turista poveća za 1 avion sedmično (spa centri, kockanje, lov, opijanje dobrom rakijom,…) to je 150*52=7800, i ako svako potroši po 500 €, prihodi su se povećali za 3.900.000 €!

ISO, o čemu ti pričaš? Pa da su se braća Rajt, držala tvojih načela, mi sada ne bi pričali o aerodromima, već o tome kako se potkivaju konji!

Biznis je rizik i kocka! oni najuspešniji su najveći hazarderi, Sir Richard Charles Nicholas Branson na primer! Koliko je puta propao, pre nego što je uspeo?

Ajde ti lepo bavi se teorijom, a mi ćemo kako smo naumili. Živela Morava!

Vl

Alene,
Nije dovoljno ovde napisati dajte mi studiju. Nije ovo seoska kafana. Ovo je Tango Six. Javni medij.

Studiju poseduju ljudi koji su je naručili i za koje je izrađena. Osnovno u bontonu zahteva da se molba uputi onom ko je vlasnik te Studije. Ja nisam.

Niti je TangoSix mesto da uputiš takav zahtev.

IS

Izvinjavam se gospodine Grebicu u kojoj skoli ste ucili da racunate profit, ako mi spominjete od potrosenih 200 do 500 eur sve racunate kao zaradu ? Skrenucu vam paznju profit je jedino poreska osnovica u ovom slucaju za drzavu, a pitanje je koliko u ceni proizvoda prema potrosacu ima ciste zarade prodavca, proizvodjaca proizvoda.Obicno je to 20% sve ukupno od krajnje cene.Cak ako je u pitanju siva ekonomija onda je to 50% ako izbacujete proizvod na trziste kao fabrika.
Idemo dalje sto se tice uspesnih fabrika ako vas drzava subvencionise moze postati 70%, samo ako nastavite sa nerealnim finansijskim izvestajima, tacnije ne ulazete u odrzavanje, modernizaciju masina, ne obnovite subvencije drzave za plate zaposlenih, logistiku na godisnjem nivou taj procenat za uspesnu fabriku ce preci u gubitak na godisnjem nivou.

U ovim podacima koje iznosite ima logike, samo posto je to visoko rizicna investicija polozite n.p.r. racun grada Cacka i ostalih depozit od 35% na ulozenu investiciju, tako se garantuje ozbiljnost na visegodisnjem planu.Izmedju ostalog ako su to relevantni podaci gde su u svemu ovome privatni investitori ? Mozda te turisticke agencije, stomatoloske ordinacije moze im se ponuditi ucesce, procenat od vase dobiti na visegodisnjem nivou ? Glavno pitanje drzava ce subvencionisati plate zaposlenih na aerodromu, LCC kompaniju, mozda HUB-ove za kargo, novi terminal i pistu ? Koliko u procentima dobija Ministarstvo odbrane ?

Ja se drzim proracuna, naravno da ce problema biti, neocekivanih reakcija trzista, ali gledam da ne izgubim kao Ikar zivot, vec poletim kao braca Rajt.

Vl

Evi našeg Demagoga, tzv ISO,

Nigde Grebić nije pomenuo zaradu. Pomenuo je prihod.

Prihod-Rashod=Zarada

Pa ovo je tragikomično kako pišete. .

Al

Da, eto doznali smo da studija postoji. Baš šteta što nije javno objavljena. Za tako veliku investiciju mislim da bi bilo civilizacijski i demokratski elementarno da se objavi javnosti. Istoj onoj koja će plačati desetke milijuna novaca za investiciju i operiranje u idućih mnogo godina.

I da, nije na tebi Vladimire, da ju distribuiraš, iako nadam se da se ne skriva kao zmija noge. Pa te eto, molim, jer ne znam gdje da je pronađem ili zatražim, da mi na mail pošalješ konakt onog tko ju je naručio i u čijem je vlasništvu, pa da njega pitam za studiju radi buduće članaka namjenjenog samo Moravi. Unaprije hvala na pomoći.

Grebić: „živjela!“.

Gr

ISO,
200 ili 500 €, je novac koji je došao u sistem. Zaradili su zemljoradnici, država, trgovci suvenirima, turistički radnici, zubari, frizeri,… Čoveče, za toliko je smanjen deficit!

Naravno da deo para ode na suvenire, napravljene u Kini, naftu, zemni gas,… siguran sam da 80%, tih para ostaje u sistemu, kao „zarada“ koju je ostvarila država (i mi kao osnovni elementi iste)!

Da li znate da je na 18 km od Morave industrijska zona za strane investitore u Čačku? Tu bi trebalo da se zaposli 4000~7000 ljudi. To je korist koja se ne može finansijski iskazati!

Školu sam učio u jednoj od najboljih gimnazija u zemlji, Čačanskoj, a fakultet mašinski u Beogradu. Završio isti za 4 godine i 3 meseca. Fakultet traje 5 godina.

Školstvo je svima besplatno, samo su neki džaba išli u školu! Možda baš ja!

Vl

Alene,
Studija je vlasnistvo Grada Čačka i Grada Kraljeva. Ja je nemam. A i da je imam Studija u sebi sadrži podatke o vojnom delu aerodroma, te je strogo kontrolisani dokument, a kao takav pod nadzorom distribucije.
Moj savet je da se obratiš vlasnicima, pa da oni vide da li se može ukloniti vojni deo iz Studije.
Ne skriva se Studija, već se ne može objaviti tek tako.

Al

Uffff, naslušao sam se ja tih vojnih i državnih tajni koje se ne smiju objaviti iako se radi o javnom dobru. Eto i podaci o koncesiji Aerodroma Beograd su državna tajna. I dobar dio ugovora oko Air Serbie je državna tajna. Baš! Teško izdvojiti iz studije vojni segment.

OK, hvala, pokušat ću pitat da se dostavi. Do tada moram samo pretpostaviti da je dokument zastario (2010.) i da nije podložan javnog raspravi, pa samim time nije ni relevantan jer njegov sadžaj nije poznat struci.

Sa

@ISO dakle da onda niko nista ne radi i ne proba u zivotu. Danas je Turisticka organizacija Cacka organizovala sastanak stranog tur-operatora i direktora banje Gornja Trepca. Specijalna banja takozvana atomska banja za neke bolesti najbolja u Evropi. Po recima prisutnih kada bi radila Morava ( 10 km udaljena ) sutra bi 150 stranih turista bilo u toj banji.
Divim se iskreno ovolikom trudu, hajde ljudi da organizujemo panel da skupimo ekonomiste i strucnjake svih potrebnih profila da razjasnimo treba li Srbiji Morava i Ponikve.
Ne isplati se ni posejati njivu, ni asfalt se ne isplati.
Studija koja je rekla DA postoji uradjena 2010. godine. Na osnovu nje su uradjeni objekti i deo infrastrukturnih radova na Moravi.

Odgovori
Al

Da studija (koja se javno ne može pronaći), investicija od 30 milijuna EUR, nakon toga milijunski iznosi za operiranja = već toliko puta viđeno u regiji.

A uz to stvarno mislim da bi studija koja je napravljena 2010. morala proći reviziju sedam godina kasnije. Za vašu informaciju zračni promet se korijenito mijenja svakih 5 godina. Još prošle godine Lufthansa i Etihad su bili najgori neprijatelji, danas najbliži saveznici. 2010. LCC su još uvijek bili relativno mali prijevoznici, danas su u top 10 europskih prijeznika, Ryanair na poziciji 1 easyJet 5. 2010. je ovim prostorima još haračio Malev, Alitalija je bila neovisna kompanija, Austrian se tek prodao Lufthansi i vrtoglavo je jurio dolje, postajala je B&H Airlines, MAT je tek par mjeseci bankrotirao, Aegean je bio tek minijaturna kompanijica ne veća nego što je Air Serbia danas, Turkish je iamo tek par letova u regiji, imali su pola manje putnika nego danas, te daleko manju flotu, IAG još nije postojao…

Gr

Iztvini ISO, zaboravih da ti kažem,

Metalac iz Goirnjeg Milanovca se ubi od posla praveći šerpe! Alfa plam iz Vranja, pravi štorete. PROFIT Alfa plama pre par godina je bio 10.000.000 €. Koja bi analiza to pokazala? Pa ko nema smederevac i šerpu u kući? Oni uglavnom izvoze!

Jedna firma u Kovinu proizvodi sardine! Mesečno proizvedu 1.000.000 konzervi sardine. Ko je lud da kupi te sardine? Banke, nisu htele da im daju kredit. Risk menadžeri su se pravili pametni. Sada im ljube pete, da rade sa njima!

Jedan ugledni biznismen je rekao, ne može menadžer protiv preduzetnika!

Zato Vas velegradske momke molim, da pustite nas seljake, da se rastrčimo ko Jovanče Micić, po belome svetu, pa šta nam Bog da!

Odgovori
Al

Posljednja rečenica je stvarno krajnje neprimjerena.

Gr

Dragi Alene,

Možda je neprimerena, ali je naša sudbinska, nas van Beograda. Sudbinu nam kroji, kvazi elita, znaju šta nama treba,…

Morava je inicijativa koja je krenula odozdo, od nas, „seljaka i radnika“, a ne od elite! Tema Morave je prihvaćena u mom gradu za manje od mesec dana, od strane privrednika, vlasti i opozicije. Prihvatite to kao činjenicu!

Al

To da je ona došla od seljaka i radnika, od lokalnih privrednika, vlasti i opozicije ne znači da je dobra.

Takvu inicijativu trebala bi pratiti ozbiljna stručna analiza i tim stručnjaka, a ne seljaka, lokalnih poslovnjaka, radnika, vlasti i opozicije. Malo oni znaju o zrakoplovnom businessu. U stvari ne znaju malo, znaju ništa. I upravo u tom neznanju misle da nešto znaju.

Ja malo znam o poljoprivredi, prozvodnji sardina, banjama, pa niti ne sudjelujem u takvim analizama potencijala, niti pomažem pokretanja poljoprivrednih dobara ili proizvodnje sardina.

A u ovom slučaju govorimo o višemilijunskom iznosu. Ne od par stotina tisuća EUR. Nego više milijuna, pa i desetaka milijuna EUR. Novaca kojem tom kraju i Srbiji ozbiljno fale.

Vl

Da stavimo činjenice na sto.

Alen piše iz svog ugla, sa informacijama koje poseduje. Ništa sporno. Poštujem njegov pogled, ali se ne slažem sa njim potpuno.

Takozvani ISO, zastupa demagogiju koja služi jedino da onemogući razmišljanje o posledicama Koncesije Aerodroma Beograd i opcijama koje još uvek postoje da se posledice Koncesije ublaže ili spreče.

Alen se predstavio kao što svaki normalna i kulturan čovek na svetu radi.

Takozvani ISO se nije predstavio. Čak ni nakon nekoliko direktnih poziva. Krajnja nekultura? A ne! Jer ukoliko se predstavi videće svi ljudi ovde koju stranu i koju ideju zastupa. Drugim rečima za čiji racun sprovodi ovde opstrukciju.

Srećom u komentare su se uključili ključni ljudi koji stoje iza projekta Aerodroma Morava. Ljudi koji misle svojom glavom, za svoj kraj, za svoje sugrađane. A ne misle za Kompanije koje se bore oko Koncesije Aerodroma Beograd pri tome uslovljavajući Srbiju da bukvalno zatvori svoje civilno Vazduhoplovtsvo u narednih 25 godina.

Prosudite sami kakav ko ima interes i kome taj interes donosi nesagledivu prednost i profit.

Odgovori
IS

Manite se politike Vladimire,

Pa zar mislite da nama nije dosta losih poslovanja, hocete primer loseg poslovanja Air Srbije, njihovog stranog menadzmenta ? Dali su svakom zaposlenom mogucnost dovodjenja 8 osoba godisnje koji ce karte u bilo kom pravcu placati samo 30% od vazece cene karte.To je klasican damping cena koju ce pokrivat gubitak iz ? To ima smisla samo za menadzere, oni svoje targete ostvaruju i debelo naplacuju, navodno unistavaju konkurenciju na vise kvartala, medjutim posle takvog debalansa celo trziste trpi nagle skokove koje menadzment ne moze instant predvideti, u prevodu sve postaje visoko rizicno.

Koji stranu zastupam ? Evo vas par ovde, udruzili ste se, sto ne iznesete neke relevantne cinjenice, vec me zatrpavate polu informacijama i krajnje

– Alfa plam drzava subvencionisala
– Metalac drzava subvencionisala
– Aerodrom Konstantin Veliki drzava subvencionisala

Ako je ovo tacno http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/2747528/subvencije-i-za-domace-investitore-koji-su-preduslovi.html

Koliki to profit pravi Jovance Micic? Ja mangup nisam, privatnik jesam vec duze godina i uvek se zapitam cemu ovo vodi ? Cak ne pripisujem krivicu vladi, vec strucnom osoblju kako to dolikuje.U normalnim zemljama ako nemas uspeha, sve teze dobijas sansu.Samo ovde je takodje problem utvrditi uspeh!

Da se razumemo, slobodno pravite sta hocete, kao sto rece Alen nece biti prvi, poslednj put.Pokusao sam dobiti relevantne odgovore, sto se mene tice nisam dobio, od ovoga nemam neke velike koristi i vidim nepozeljan sam, rasprava se sve vise udaljava od ozbiljne teme.Nastavicu sa citanjem Alenovih vesti posto covek se trudi da zaokupi paznju interesantnim pogledima na aktuelna desavanja, vi Vladimire koliko vidim okupljate strucan tim, zelim vam sve najbolje ali morate nauciti malo o ekonomiji, povratna informacija u nasem piramidalnom drustvu u danasnje vreme vredi zlata

Svako dobro i dovidjenja

Ko

Vladimire, uopste nije nekultura kad je u pitanju internet. Sem Vas niko drugi ne insistira na koriscenju licnih imena, a pritom niste ni svesni da time hocete da dovedete drugog u opasnost. A sebe ste mozda vec doveli u opasnost. To vam kao IT strucnjak kazem.

Vl

TZV ISO,

Vidite da demagogija nema prolaz kada naiđe na ljude sa stavom i idejom. Oduvaše Vas ljudi iz Čačka što i nije bilo teško jer ne razlikujete osnovne pojmove, kao prihod i zarada. Ili ste namerno zanemarili razliku da bi spinovali?

I Vama svako dobro i doviđenja, očito da Vaša demagogija ovde ne pije vodu. Uostalom do sada najsvrsishodnine što ste napisali je ovo Vaše doviđenja.

Ode čovek, a da ni ime svoje ne napisa!

Vl

Kompjuteraš,

Hvala na brizi za moju sigurnost.

Mogao je ISO kao i svi anonimni da objavi svoje komentare i da da svoj sud. No nije, On je ušao u polemike sa ljudima ovde na T6, a to i po IT standardu zahteva osnovno poznavanje sagovornika.

Kao ne IT stručnjak kažem Vam da za 15 minuta ovde može da se objave sve IP adrese svih ljudi koji komentarišu. Pa šta s tim? Jel živimo u SSSR ili Nemačkoj kasnih 30-ih godina prošlog veka?

Nadam se da niste i Vi jedan od onih koji zastupaju hrabar napad iz rova interneta!

IS

E moj Vladimire samo sebe zakopavate, ja sam jedno shvatio u razgovoru sa vama, ekomomiju povrsno razumete.

Ne brukajte se bez potrebe, gospodin Grebic nije uracunao tacne rashode, u tome jeste veliki problem.Namerno, mozda nedostatak koncentracije stvarno ne znam, ali je velika greska….

Evo vidim ima ljudi iz IT struke, niste svesni sta nam sve nova tehnologija omogucava.U modernom poslovanju vrlo brzo ce se ustanoviti glavni uzrok greske, bez znanja operatera.Kao sto znate i avioni sve vise otklanjaju mogucnost ljudske greske, samo sto je takva tehnologija trenutno nedostupna pojedinim korisnicima.

Ali dobro vi kazete oduvan sam, s ovim komentarom vreme je da odleprsam

Vl

TZV ISO,

Jako poštujem ljude koji drže svoju reč. Ajd bar to uradite, kad nećete da se predstavite.

Ko

Pa, Vladimire, ja sam upravo suprotno. Nalazim se medju ljudima koji zele da internet bude bezbedniji za sve. A najveci problem mi predstavljaju ljudi koji razmisljaju kao vi, iako se u jednom delu slazem sa vama.

Pritom ste pokazali elementarno nepoznavanje IT struke. Za manje od 15 minuta zlonamerna osoba moze da upadne u T6, uzme sve IP adrese, pokrade svima identitete i napravi stetu ogromnih razmera, pritom da ga prakticno nikad ne nadju. Isto tako pitate da li zivimo u vreme SSSRa ili nacisticke Nemacke. Te dve drzave su male bebe naspram onoga sto imamo danas!

PS. T6 i svim komenatorima se izvinjavam zbog ovakvog skretanja sa teme.

Al

Vladimire koji ja to točni interes imam? Jesam li ikada i eura primio za pisanje na Tango 6, ili od bilo koga u Srbiji ili regiji? Jesam li na ikoji način financiran ili pomognut od bilo koga u Srbiji ili regiji? Nikada nisam dao da me se plati, uvuče u logističke grupe ili da me se kupi. Iskreno očekujem ozbiljnu ispriku.

Istovremeno tebe diskreditira položaj u Ryanairu jer zastupaš interese firme u kojoj radiš već dugi niz godina. Ta firma živi upravo na minijaturnim i očajnim aerodromčićima, u blizini velikih, koje muze i ucjenjuje. Za milijunske iznose. Znaš da te cijenim i to jako, ali objektivan nikako ne možeš biti i interes u ovome imaš. Ozbiljan poslovni interes. Što te diskreditira.

Internet jest medij na kome se predumijeva anonimnost. Želi li netko predstaviti se to je njegova stvar. No, nije uobičajno da to čini. I nema baš nikakvog načina da ga na tako nešto prisiliš. Čak nije ni pristojno tako što na forumskoj debati.

Go

„Vanity… Definitely my favorite Sin!“ – reče đavo u filmu „Đavolji advokat“.

Eto, dva Čačana, kao u vicu, nadmudriše „velegradske momke“ i postadoše dika i ponos svoga kraja…

Pošto sam i ja „velegradski momak“ (igrom slučaja, nisam sam birao, ako mi verujete), da vam kažem šta sam na fakultetu vrlo brzo shvatio. Uzmete knjigu iz nekog premeta i pročitate je od korice do korice. Kada završite, imate nekakav divan osećaj – sve znate! Rasturili ste! Nema više tajni. Onda sednete da radite zadatke (ili u realnom svetu – krenete da se bavite poslom). Posle par sati shvatite da nemate pojma. Da ste šuplji na sve strane i da ne znate gde se nalazite. Onda, nakon više meseci vrednog grejanja stolice, počinjete da shvatate neke stvari, dovoljno da položite ispit i da pojmite koliko još uvek ne znate.

Problem je što većina ljudi stane posle pročitane knjige i misle da su najpametniji. Popnu se na brdašce i misle da su na krovu sveta, a da su svi ostali ispod njih. Da su Čačani mudriji od onih umišljenih velegradskih momaka, jer su obdareni tom „seljačkom mudrošću“. Takvi su obično i najglasniji, a danas ih imamo svuda na rukovodećim mestima. Brilijantni umovi, stara srpska krv, hazarderi po prirodi, „he who dares wins“, sledeće godine u ovo doba biće milioneri. Za njihovu sigurnost ne treba da brineš, znaju da se brinu o sebi, uostalom – ovo je Srbija, a ne Istočna Nemačka! Pljuju po onima koji suviše razmišljaju, dva puta mere, a jednom seku, oprezni su. Prozivaju druge što su nepristojni i ne predstavljaju se, a njihovi komentari odišu kulturom i manirima. Ako i padneš, bitno je da brzo ustaneš. Ako i izgubiš milione prilikom pada, nije bitno, nisu tvoji. Najgore je što takvima to stvarno i prolazi! Ako projekat propadne, oni se uvek i izvuku. Probao, nije uspeo, šta sad, račun plaća drugi, šta tu ima loše, ja sam pametan, trba se snaći, „velegradski momci“ su glupi.

Jedan zida aerodrom zbog Guče, drugi zbog 150 turista atomske banje, treći jer je Morava centar Srbije. A mogu i smederevci i šerpe da se lakše izvoze. Karikiram, naravno. Uostalom, šta je gradu i lokalnim privrednicima da izdvoje dva miliona evra godišnje (nakon početnih investicija), kada će im prihodi porasti za četiri (doduše, ne profit, ali znaju oni razliku, ovi drugi ne znaju).

Momci, ja vam od srca želim sve najbolje sa projektom aerodroma Morava! Da se vratite na ovaj forum za 5 godina i da svima nama velegradskim momcima s pravom sve natrljate u lice. Da su vam biznis planovi tačni (iako su oni nepotrebni pravim hazarderima) i da od tog projekta ne profitira samo Rajaner i par privrednika i političara, već zaista i obična raja (koja to i plaća; tj. to malo novca što ima, ne daje za bolnice, škole, vodovod, kanalizaciju, već investira u projekat Morava, htela – ne htela). Da procveta taj kraj kao nekad, da se povrati industrija, da mladi ne idu u Beograd i dalje u beli svet, nego da u sreći i izobilju podižu decu tu, u Srbiji. Da jedemo zdravu hranu iz Srbije i gledamo prenos finala LŠ sa nekim našim timom na Ei Niš televizoru. Da pohapsite hohštaplere koji su nas doveli ovde gde smo sad, što muljaju i bogate se na tuđ račun, kao ovi što upravo zatvaraju Paraćinsku fabriku stakla, ruše zgradu Ikarbusa na Novom Beogradu (doduše, šta vas briga za Beograd), a nedavno su elegantno uništili industriju u Rakovici i svugde drugde. To vam najiskrenije želim, bez trunčice sarkazma.

Oprostićete mi jedino što sam skeptik…
(i, naravno, što sam nepristojan, pa se ne predstavljam punim imenom i prezimenom, ali to mi „gradski momci“ poreklom sa svih strana Srbije i šire imamo neku paranoju; doduše, neki koji su malo duže na tom internetu, smatraju izuzetno nepristojnim da ih se pita za lične podatke… daleko od toga da bih išao tako daleko da vas nazovem nepristojnima.)

Za kraj, samo da objasnim koji je moj lični interes da ovoliko „hejtujem“, kako je sad popularno reći – moj interes je da uživam u čitanju interesantnih i konstruktivnih komentara ljudi iz vazduhoplovne struke i vazduhoplovnih entuzijasta, kao što sam i sam, bez da neki pokušavaju da provuku svoje privatne ili političke agende i ciljeve, objašnjavajući mi kako sam ja u stvari glup, a oni pametni, kako svuda cvetaju ruže i kako sve samo što nije, samo ako se strpim i dozvolim im da oni okušaju sreću sa parama koje pripadaju drugim ljudima; kako migovi samo što nisu doleteli, aerodromi samo što nisu proradili, Er Serbija samo što nije postala profitabilna, bolje je dati surčinski aerodrom u koncesiju (jer imamo domaće pameti da razvijamo Moravu, ali ne i da vodimo Surčin), a „Super Orla“ treba Stavati da prodaje po svetu (neka pokuša, ako uspe – super, ako ne – nema štete?!)…

Al

Gospodine Golub, svaka čast. Skidam šešir i klanjam se do poda. Da je više ovakvih razmišljanja u regiji ne bi bilo hohštapleraja, punjenja vlastitog đepa, ubijanja krave radi kile govedine, bjede i sirotinje.

Do poda, Golub. Do poda!!!!!

Gr

Dragi Golube,

zbog čega ekonomska logika mora da važi samo za nas sa „sela“ (čitaj iz unutrašnjosti)? Verovatno ste Vi, ISO, Purger veći stručnjaci, od projektanata Mašinoprojekta, koji verovatno uz Energoprojekt, jedini imaju licencu za projektovanje i izgradnju aerodroma.

Znamo mi šta je rizik, ali ako ne otvorimo Moravu, sigurno nećemo uspeti! Kamatne stope su trenutno najniže u poslednjih ko zna koliko godina. To vrlo dobro zna Đorđe Đukić, član guvernerskog saveta NBJ.

Molim Vas da mi oprostite, ali više verujem njemu, studiji Mašinoprojekta, nego Vama i ostalim stručnjacima / entuzijastima bez licence!

Gr

Zaboravio sam da napišem, ako je ekonomsa računica jedina bitna, onda se svi slažemo, da Air Srbiju treba zatvoriti?

„Vanity… Definitely my favorite Sin!“, zbog ove rečenice, film ima smisao!

Jo

Golube, šta vam znači to „velegradski momak“? Neka posebna kasta iznad „nedodirivih“ koji žive u ostatku Srbije? Imam prijatelja koji za sebe govori da nije iz Beograda, on je samo rođen na Dorćolu. To radi da bi se distancirao od te „velegradske“ elite.
Za Paraćinsku fabriku stakla, Ikarbus i Rakovicu pitajte velegradsku decu koja vode državu. I predsednik vlade i predsednik republike su iz Beograda.
To što opisujete kao obrazac ponašanja Čačana možete sresti svuda u svetu. Jedan takav „Čačanin“ koiji je nekoliko puta padao pa još brže ustajao sedi u Beloj Kući.

Gr

Godpodine ISO,

Vi ste zluradi! Država je tek počela da subvencioniše domaće firme, u iznosu kao strane. I to Vam smeta! Država je uzimala kredite i plaćala strane firme po 10.000 € po radnom mestu, a kredite su vraćali Alfa Plam i Metalac, kao i svi mi. Pa zar nije normalno da se podstiču domaće firme.

Metalac je 2012. izgradio gradski stadion i potrošio 2,5 miliona €. Država je platila za izgradnju krova, sve ostalo Metalac. Te dve firme su zaslužile mnogo vaće subvencije od 10.000 €.

Ja opet ponavljam, pustite nas da pogresimo, pa nam se onda smejte. Bez rizika nema dobitka. Mi nismo hazarderi, već ozbiljni ljudi koji postuju struku. Za mišljenje pitamo eksperte, a ne entuzijaste. Kada nas nešto boli idemo kod lekara, ne kod medicinske sestre. Ako se studijom dokaže da je to promašaj, OK. Ako ne, guramo do kraja. Studija je rekla svoje, sada je ostalo da mi, na pravi način izguramo do kraja, sa pravim MENADŽMENTOM. U suprotnom smo ugasili.

Gr

Što se tiče linka (poveznice), pravila subvencionisanja propisuje Vlada RS. Ti uslovi su prestrogi za većinu domaćih firmi. Retko koja firma to može da postigne, pa me ne čudi što su uslove ispunile samo ove firme.

Za to je „kriva“ država, a ne Metalac i Alfa Plam. Kriterijum za subvencije je bio, čini mi se, otvaranje 50 radnih mesta.

Gr

Još nešto treba reći, dragi ISO,

Te subvencije postoje kao podrška domaćim firmama, praktično od 2016. godine. Alfa Plam je ostvarila profit od 10 m €, čini mi se 2014., vaša vest je od 28.05.2017. Drugim rečima, mešate babe i žabe, sve u cilju da se stekne privid, da se koristite činjenicama.

Zemlje u kojima je preko 20% stanovništva skoncentrisana u jednom gradu, ne može dovoljno brzo da se razvija (primeri su sledeće zemlje: Turska, Meksiko, Srbija, Grčka, Mađarska,… To je analiza koju sam čuo od Turaka!). Zato nam treba decentralizacija, da bi i vama u Prestonici i nama u kako Vi kažete „dinstriktima“, bilo bolje. U cilju decentralizacije, izgradimo Moravu!

BB

Mislim da nije pristojno to što se Vladimiru „nabija na nos“ to što radi u Ryanair-u. Pa nije on vlasnik. Čovjek radi gdje može i ko mu ponudi normalne uslove. To, da li će RA da leti za Moravu ili ne, Vladimira ne stavlja u sukob interesa.
Ono što ja vidim da pokušava da da’ svoj doprinos u ukupnoj priči da se stvar pokrene sa mrtve tačke. Treba pronaći način koji najmanje boli. Bitno je da li narod tog kraja hoće da ima aerodrom i koliko to košta i kakve benefite donosi.

Znate onu anegdotu kada je vlasnik fabrike obuće poslao dva svoja savjetnika u neku afričku zemlju? Jedan ga zove i kaže: Joj, gazda, pa ovdje svi hodaju bosi, ništa od posla…
A drugi zove u roku od minuta i sav ushićen: Gazda, odmah pravimo fabriku ovjde, pa niko nema cipela…

Stvar je da istu stvar različiti ljudi različito vide.

Al

Gospodine Grebić, Mašinoprojekt je građevinska firma, tj. konzaltor. Oni sigurno znaju izraditi aerodrom, što ja ne znam, niti bi se ikada petljao u taj posao. Ali koliko ja ne znam o izgradnji aerodroma, oni ne znaju o zrakoplovnom businessu. Ako su oni sudjelovali u analizi naravno da su napravili istu toliko pozitivnom da dobe taj posao i počnu graditi ili konzultirati u izrgadnji. To siguno nije neovisna analiza. To bi bio teški diletantizam. K tome još pridodajte zaposlenike iz Ryanaira koji i te kako imaju interes dobivati subvencije u neposrednom susjedstvu Beograda, te ljude iz turizma, kojima je naravno u interesu imati aerodrom ako će ga netko drugi plačati i slušat ćete samo superlative o budućem aerodromu. Kao što rekoh, diletantizam.

Vladimir radi u Ryanairu već mnogo godina, nije samo pilot. I sudjelovao je ispred firme u lobiranju projekata poput Niša, Ponikva, pa eto i Morave, ali i šire u regiji. Dakle, svakako štiti interese firme u kojoj mu je jedan od poslova skautsko lobiranje. I samim time niti je nevisan, niti bez interesa, te je ozbiljno diskreditiran u ekspertizi i objektivnosti.

Sa

Postovani,
@ ISO Drzava subvencionisala? Evo i mene je subvencionisala kada sam primao decji dodatak. Rezultat? Dobar rekao bih, sada ja placam porez da bi drzava neko drugo dete subvencionisala. Nije svaka subvencija losa. Cak i da je bude, a nije o tome rec znamo svi dobro.
@ Svi prisutni
Pitanje Morave nije samo Cacak, Kraljevo, Kragujevac….sta da radimo sa stanovnicima na teritoriji juzno od Zapadne Morave i Zapadno od Ibra? Gospodo to je veliki deo Srbije. Ivanjica, Raska, Novi Pazar, Sjenica, Prijepolje, Priboj, Nova Varos, Tutin, Guca….na koji nacin oni da budu povezani u 21. veku? Preko Podgorice,Pristine, Sarajeva? Da li su i oni stanovnici Srbije?
Samo Novi Pazar sa okolinom 2008. godine imao je 100. 140 stanovnika.
Gospodo ne zameram ako ne poznajete Srbiju, ali….
Ne zamerajte ni Vi nama koji je poznajemo.

Pozdrav

Odgovori
Al

Po toj logici Moravi gravitira 4 milijuna putnika, ubrojimo li sve u radijusu 200 km, uključujući i Beograd. Zračni prometne funkcionira tako. Ne grade se četiri aerodroma u radijusu 170 km. Nema nikakvog rezona, ekonomske opravdanosti, niti potrebe. Putovanje od sat i pola za potencijalnog putnika je vrlo prihvatljiva opcija.

Vl

Kada smo pre vise godina pokrenuli priču Niša, da budem precizan negde 2006-2007, argumenti od istih nivoa vlasti u Državi protiv Niša su identičnim današnjim protiv Morave. Ali identični!

Obzirom da Niš radi normalno, uvećava broj putnika i širi obim poslovanja, koji je zaključak?

Da smo poslušali sve dobronamerne danas bi Niš bio zapušten i zarastao u travu bez ijednog putnika. Kao što je Morava dan danas.

Sreća da ih nismo poslušali.

Gr

Dragi Alene,

na 40 km od Morave, preko 500.000 stanovnika, na 40 km od Ponikvi manje od 200.000 stanovnika. Vi kažete Ponikve su OK, Morava nije. Pri tome ne znate kakav je prilaz Moravi, a kakav Ponikvama.

Kontradiktorni ste! Ja vam više ne verujem!

Gr

Delimično ste, Alene upravu,

Dolazak na Ponikve je odlična avantura za ljubitelje ekstremnih sportova!

Pao je 14. kilometar, ali ne i Kadinjača!

Saši želim sve najbolje u nameri da Ponikve prorade. Na kraju, poreklom sam iz tih krajeva, iz Bajine Bašte!

Al

Gospodine Grebić, ja sam kontradiktoran? Prilaz je investicija jednaka 10+ milijuna koliko još nedostaje Moravi? Čestitam.

Vladimire, od mene nisi čuo riječ protiv Niša. Niški potencijali i oni Morave su neusporedivi. Isto tako nije isto otvoriti drugi, ili nakon toga treći, četvrti… aerodrom u Srbiji. Drugi je bio više nego nužnost, i bio je logičan u Nišu. Treći nije nužnost, ali bi imao smisla. Ali ne u Moravi, nego u Ponikvama. Nije mi nikako jasno kako ovdje možemo govoriti o lokalnom interesu. Zrakoplovstvo je strateška gospodarska grana koja mora, ali mora biti dirigirana od strane države.

Niški nije od Beograda 160 km, zar ne?

Vladimire, nonsens je imati tri aerodroma na potezu od malo više od 200 km, tj. u radijusu od 170 km. Nonsens! Morava se može kvalitetno opslužiti iz Beograda i Niša, poglavito kada se dovrši autoput do Surćina. Pazi dobro, ne do Beograda, nego do Surćina, do samog aerodroma.

ix

Niste vi Alene kontradiktorni ali vaše lobiranje za Ponikve sada već postaje neprijatno za čitanje. To jest, ne mogu da se odlučim da li je osećaj više neprijatan dok gledam sa kakvom upornošću odričete bilo kakav potencijal Moravi, ili dok gledam kako se brukate sa svojim kreativnim procenama udaljenosti i vremena vožnje između gradova u Srbiji.

Da ste barem neki diletant pa da čovek i razume što tako postavljate stvari kada su u pitanju Ponikve i Morava. Ali pošto diletant niste onda je možda bolje i da ne razumem iz kojih razloga tako otvoreno lobirate za jedan od ova dva aerodroma, ignorišete sve što mu ne ide u prilog i čak frizirate neke podatke kako bi mu išli u prilog.

Al

Ma nema apsolutno nikakvog logiranja za Ponikve, samo razumno razmišljanje.

Ja sa Ponikvama nemam baš nikakav kontakt, bio sam tamo sudionik panela i baš ništa više. Nakon toga se nisam čuo ni sa kime od njih, ni sa aerodromom, ni sa turističkom organizacijom, ni sa pripadnicima vlasti. Ali baš ni jedan jedini puta.

Od Ponikva, lokalne vlasti ili ikog drugog nikada nisam dobio niti novac niti ikakve druge protuusluge. Ni u minimalnom iznosu. Niti sam tražio, niti bih prihvatio.

Ja ne lobiram za Ponikve ni na koji način. Samo zagovaram logiku i reacionane argumente.

Apsolutno ne friziram nikakve podatke. Iznesene činjenice ja lako provijeriti. Ne prihvačam stavove općenitog tipa „vi frizirate“ nego sam i iskljčivo arguemntirano demantiranje činjenicama. A to u ovom vašem pamfletu nisam primjetio.

Ukratno kako bi vi rekli u Srbiji „promašili ste ceo futbal“

ix

Ljudi su vam lepo odgovorili kako u stvarnosti izgleda putovanje iz npr. Kragujevca do BEG. Vaše procene udaljenosti i vremena vožnje između različitih tačaka u Srbiji naprosto nisu tačne i onaj ko ih uzme za ozbiljno može samo da zakasni na svoj let ili pogine pri pokušaju da se na srpskim putevima kreće brzinom od 180 kmh. Možete vi te procene nazivati činjenicama do prekosutra, one to naprosto nisu.

Što se tiče pamfleta, mogu vam reći jednu stvar: vi niste Sv. Antun pa da svaka vaša reč ima biti u kamen uklesana kao jedina istina koja postoji. Dali ste sebi za pravo da donosite konačan sud o tome koliko jedna zemlja treba da ima aerodroma i koji bi to aerodromi trebalo da budu a koji nemaju nikakvo pravo da postoje. Da bih taj vaš sud uzeo ozbiljno, voleo bih da vidim koliko vas je zemalja do sada unajmilo da im donesete takav sud i zatim postupilo po vašim preporukama. Kojoj ste zemlji ili regiji projektovali strategiju razvoja komercijalnog vazdušnog saobraćaja, pa da možemo reći da svako ko se ne slaže sa vama piše pamflete?

Ponoviću još jednom: to što niste diletant kao 99% korisnika interneta u ovoj regiji, ne čini vas a priori otpornim na iznošenje pristrasnih sudova, netačnih podataka i smehotresnih procena kilometraže.

Al

Nitko ne govorio o 180 km/h. U Srbiji sam bar 10 puta godišnje, vozio sam te puteve više desetaka puta. Znam dobro što znači taj put, kakve su gužvetine od Lastinog kompleksa do Bežanijske Kose dobar dio dana. Nemalo puta sam vozio do Kragujevca, Vrnjačke Banje, pa i dalje. Znam koliko vremena mi treba, ovisno o dobu dana.

Ljudi, da skratimo. Da put od Kragujevca do Beograda traje i tri sata (a ne traje), Srbija si ne može dozvoliti treći aerodrom na tom potezu. Posebno nakon izgradnje autoputa Čačak-Surćin, kada će put trajati vrlo kratko. Puno premalo potencijala, nepotrebna investicija.

Naravno da nisam Sv.Antun, daleko od toga. Bože me sačuvaj da sam ikada tako što pomislio. No, poprilično toga znam i do sada sam jako mnogo toga predvidio.

Nedajem ja sebi nikakvo pravo, no moj posao jest da analiziram trendove u zrakoplovstvu. To činim ovdje na Tango 6, to činim za mnoge avio kompanije, aerodrome, druge medije i ministarstva. Moja biografija je javna, objavljena je više puta, pa i na Tango 6 i možete vidjeti kolike kompanije i zemlje su me do sada angažirale.

A možete li mi Vi reći, ix, tko ste Vi i koje su Vaše profesionalne reference? Pa da znam što Vama daje kredibilitet da se postavljate iznad mene i drugih, te donosite sudove o nečijim ekspertizama i autoritativno postavljate stavove (što ja ne činim u raspravama).

ix

Ja se ne postavljam iznad vas i nije mi nikakav problem da kažem da o komercijalnom vazduhoplovstvu znam znatno manje od vas. Ili od Vladimira, na primer.

Ali ja nisam taj koji na ovom blogu već mesecima favorizuje jedan aerodrom u Srbiji dok drugom odriče bilo kakav potencijal i odbija da uvaži bilo kakav argument koji tom isključivom stavu ne ide u prilog.

Ja nemam profesionalne reference da donosim takve sudove – pa ih stoga i ne donosim. U isto vreme, nisu mi potrebne neke posebne reference da bih prepoznao vaše otvoreno lobiranje u korist jednog aerodroma. Vi ste taj koji je doneo svoj sud o tome šta Srbiji treba a šta joj ne treba, i tu nastupa moje pravo da vas ljubazno zamolim za neke reference na osnovu kojih tako nastupate.

Al

Faforiziram? Ni najmanje. Nemam baš nikakog razloga favorizirat nekoga jer u tome nemam baš, ali baš nikakvog intresa. Iznosim i branim svoje stavove. Točka! Nema dalje od toga.

Mjesecima? Šalite se. O ova dva aerodroma pisao sam samo jednom komparativno i o Ponikvama još jednom u kontstu gluposti političara. Ni sada nisam pisao o tome, nego je Morava bila samo manji dio jedne daleko šire teme. U ovom članku stvarno najmanje bitan dio. Daleko najmanje bitan. Kako onda ako sam u godinu i pola pisao dva puta o ova dva aerodroma onda mjesecima favoriziram nešto?

Da rezimiramo: Morava i Ponikve nisu ništa bitno u mojoj zoni interesa. Dva minijaturna nebitna aerodroma. Daleko više pozornosti posvetit ću ostalih 25 aerodroma regije, a za one najveće od njih ću posvetiti bar 200 puta više interesa nego za ova dva wannabe aerodroma. Bit ću sada jako grub, ali iskreno oni su na dnu ljestvice interesa svakog tko se bavi zrakoplovstvom, jer zapravo nisu ništa. Ništa bitno i tek bi možda nešto mogli biti. U ovom momentu nisu čak ni blizu onoga što je Banja Luka, Maribor ili Osijek. Sigurno si nitko neće rušiti reputaciju na nečem toliko malom i nebitnom, što bi tek za neko vrijeme možda moglo postati vrlo malo bitno.

Moje reference su poznate. I moj stav je poznat. Temelji se na činjenicama i argumentima. Jednako tako je jasno da se ne temlji na interesima, lokalpatriotizmu ili na nekom drugom razlogu. Stoga je objektivan. Za razliku od svih onih koji iz pripadnosti tom kraju, poslovnim interesima ili političkim razlozima nisu objektivni, nego vrlo subjektivni.

To što sam objektivan ne znači i da sam u pravu. Ali u svakom slučaju moja perspektiva je potpuno drugačija nego od bilo koga tko je iz Srbije ili radi u nekoj firmi koja ima intersu u jedno, drugom ili trećem aerodromu.

A vi sad vidite. Možete me prozvati i crvenim i crnim i ljubičastim vragom. Nadjenuti mi epitet koji god želite. Nemalo puta sam bio i četnik i ustaša u svega par dana. Kada god nekome nije odgovoralo to što sam napisao. Ha, bože sveti… tu nema pomoći. Naši ljudi kada nemaju argumenata onda obično ljepe etipete i pokušavaju na osobnom nivou diskreditirati osobe. Stvar menatliteta.

Gr

Dragi Alene,

ako je verovati merenjima koja je vršila vojska, dovoljno je da se skloni ograda i opa, sleću 737-300 i A319. Problem je širina, ali i to je izvodljivo, bar po Vladimirovim pričama. Dakle investicija, skoro pa 0 (Slovima: NULA)!

Inače, nekoliko mojih komentara nisam našao, pošto iste šaljem sa telefona, pa bude teško propratiti sve. Da ponovim:
1. Šta je sporno ako Morava propadne, vojska dobija obnovljenu pistu, rekonstruisane infrastrukturne objekte.
2. Studiju konverzije vojnog aerodroma Lađevci u MEŠOVITI, je pisalo preko 20 autora. (Za ovu studiju se može reći da je baš opsirna, 300 i više strana A4 materijala)
3. Hvala Vam na divnoj promociji, u ime privrednika grada Čačka, sve vas pozivam na otvaranje Morave. Za datum otvaranja, ćete saznati na vreme ;-)

Biće to jedan od najboljih aerodroma u ovom delu Evrope, siguran sam.

Al

Pod određenim uvjetima 737 i A320 mogu slijetati na pistu usku 30 metara. No to ne mogu svi piloti, za to treba posebna dozvola. No, vlast u Srbiji se očito sa time ne slaže kada tvrdi da se ista mora proširiti. Neko lokalno pravilo ili drugi razlozi stvarno ne znam.

Ako vi mislite da avion može sletjeti samo zato što ima pistu i stajanku, te praznu zgradu, onda ste u ozbijlnoj zabludi. Napisao sam Vam u jednom od komentara što sve treba aerodromu da bi mogao ospluživati zrakoplove od velikog broja vozila, preko vatrogasne zaštite, komunikacije, bodičeka, check-ina, sortirnice prtljage, carga, svih kompjuterskih i inih sustava, navigacije…

1. Što ako Morava propadne? I potroši se nekoliko desetaka milijuna EUR pritom? A niz ljudi bi dobivao neko vrijeme plaču da igraju pasijans. A ništa, ne bi bilo prvi puta, zar ne?

2. Dobro, puno ljudi je pisalo i puno stranica je napisano… I? Imam stav o tome kada se pište puno stranica. Vidio sam sličnu analizu za jedan drugi aerodrom pa su u uvodnom dijelu pisali o povijesti zrakoplovstva Srbije. Štivo na 40 stranica. Ako ništa drugo ona je iz 2010. što je čini ekstremno zastarjelom. Napisao sam i na to odgovor zašto je zastarjela, što su bile realnosti prije 7 godina i koliko su se one izmjenile. Osim globalnih realnosti (Malev je žario i pali na ovim prostorima, Turkish je imao tek pokoji let u regiji, Ryan je bio skoro pola manji, Eurowings još nije postojao, Vueling je bio minijaturna neovisna kompanijica, Austrian se tek prodao Lufthansi i rapidno je jurio dolje, IAG još nije ni postojao, Aegean je bio mala kompanijica veličine današnje Air Serbie, B&H Airlines je još bila na životu, Jat je imao ispod milijun putnika, Tuzla nije imala putnika uopće, Niš je imao tek par tisuća putnika, i sve ostalo što sam napisao)… No, kao što rekoh nisam je pročitao, nije javno objavljena pa je ne mogu ni komentirati.

3. Hvala puno na pozivu.

Ma po „najboljem“ smo uvijek bili šampioni Svijeta. U našim krajevima sve je uvijek najbolje. I svi su najbolji. Bit će da će Morava za 2-3 godine preskočiti Beograd i po kvalieti i po broju putnika. „Siguran sam“.

P.S.
Koja je svrha ponavljanja svih ovih teza?

ix

Alene nema potrebe da se ljutite. Ako ja kažem da ste vi iz nekog razloga odlučili da Srbiji trebaju Ponikve jer imaju lep potencijal, a Morava joj ne treba jer nije i nikada neće imati bilo kakav potencijal, to nije nikakva etiketa. Ja to kažem jer ste vi tako odlučili i tako ste se postavili, i to može da zaključi svako ko redovno posećuje ovaj blog. Uz to, nisam rekao da generalno favorizujete Ponikve (ispred svih ostalih aerodroma) već da ih favorizujete u odnosu na Moravu. To da su oba aerodroma jedno veliko „ništa“, to ste sada uveli u priču jer do sada je uvek Morava bila „ništa“ a Ponikve su imale „nešto“ i to ste klesali u kamen svaki put kada su ovi aerodromi bili na temi. Moravu ste proglasili za večito „ništa“ iako se, po vašim sopstvenim rečima, situacija u vazduhoplovstvu okrene naopako svakih 5 godina. Jedino se za Moravu nikada ništa neće preokrenuti i stoga Srbija ne treba na nju bacati pare. I to kaže isti onaj Alen koji smatra – a ja se potpuno slažem – da profit ne sme biti jedino merilo u vazduhoplovstvu i da država u njega treba ulagati onako kao što se nekada ulagalo u železnicu. Ne radi profita već radi regionalnog razvoja.

Ali onda dođemo tu i tamo do Morave i odjednom svi ti postulati padaju u vodu, traži se i gleda samo profit/samoodrživost, računaju neke sulude kilometraže i nateže svaki mogući razlog zašto Morava ne treba da postoji. Zbog toga bih voleo da vidim da li ste nekoj drugoj vladi – bilo državnoj bilo regionalnoj – izradili sličnu analizu i dali zvaničnu procenu o tome koji aerodromi im imaju perspektivu a koje treba pretvoriti u krumpirišta kako se država ne bi izlagala nepotrebnim troškovima.

Al

Prvo da rješimo nešto, ja nisam Vladi Srbije davao nikakvu „zvaničnu procjenu“ u slučaju Morave. Ovo što ste pročitali ovdje o Moravi je manji dio jedne šire analize, koja nije rađena za Vladu nego za Tango 6.

1. Da oba ta aerodroma su trenutno nebitna. I ako se razviju (jedan od njih, teško oba) oni će biti relativno mali. To sam i napisao zato što ste mi imputirali da su ova dva aerodroma moja zona interesa. Nisu. Pisao sam o njima jednom kao dio šire analize (8 minijatunih aerodroma, a oni su bili oko 15% tog članka), te o Ponikvama još jednom kao gluposti politike. I ovaj članka nije o Moravi nego je ona 10-tak % širek članka. Ne pišem o njima konstantno, čak ne pišem o njima ni često, pa ne bi rekao niti rijetko, nego vrlo rijetko, niti su mi preokupacija. To sam jasno rekao, to se i može provjeriti

2. Srbiji u ovom momentu realno ne treba treći aerodrom, no on bi dobro došao. Četvrti ni u ludilu. Ako usporedimo Moravu i Ponikve, logičniji odabir je ovaj drugi.

3. Da, profitabilnost ne smije biti osnovni kriterij u zrakoplovstvu. Ali još manje smije biti nerazumno trošenje sredstava, resursa i potencijala. I u kulturi ne smije biti kriterij profitabilnost, upravo suprotno, ali to ne znači da bi Čačak trebao imati stalni baletni ansambl, operu i dramu, tj. da se otvori Narodno pozorište.

Bo

Pažljivo čitajući vaše komentare, pa nanovo autorski tekst, došao sam do jedinog pravog zaključka – ljubitelje vazduhoplovstva je teško ubediti da je aerodrom nepotreban, a avion ili helikopter skupo prevozno sredstvo. I kao vazduhoplovac nisam mogao da se otmem tom osećaju.
Međutim, kao poznavalac metodologije pisanja naučnih radova i studija, moram priznati da mi je logika koju zastupa g-din Purger prihvatljivija i razumnija. Možda je trebalo detaljnije razmatrati taj uticaj LCC na „velike“ aerodorme (npr. koliko je tačno a.Tesla izgubio putnika otvaranjem LCC a.Konstantin).
Meni se, kao vazduhoplovcu i osobi koja bi žarko želela da Morava bude aktuelna i profitibilna, čini da ste svi propustili neke detalje ili se meni čine da su oni bitni, pa imam pitanja:
1. Nije mi jasno, g-dine Purger, zašto mislite da bi evropski turista izabrao put na a.Tesla i dodatnih 2,5 sata puta (pričam opciono) uz prosečnu cenu karte od 200$ za posetu Vrnjačkoj Banji, a ne a.Morava i dodatnih 45min puta uz prosečnu cenu karte od 50$?
2. Šta tu a.Tesla trpi? Po meni, cilj tog aerodroma treba da bude organizacija letova ka dalekim destinacijama (Hong Kong, Sydney, Perth, Washington, Rio, Havana…) čime bi oni uzeli dobar deo putnika sa prostora Balkana i malo šire od većih evropskih aerodroma, naravno pod uslovom da su finansijski prihvatljiviji.
3. Za opciju Cargo aerodroma sam dosta shvatio, ali ne i prihvatio. Osnova razvoja cargo aerodroma je privreda, trgovina i saradnja sa stranim investitorima što nije na zavidnom nivou. Ali i postojanje ostale transportne mreže (železnica, auto-put, morsko-rečni saobraćaj…) što a.Morava stavlja u dobru poziciju. Zašto mislite da opcino postojanje cargo terminala ne bi dovelo do profitabilnosti aerodroma?
4. Pomenuta je Turska kao potencijalni investitor. Svi znaju da je njima interes, osim trgovinske razmene (što ide u prilog cargo opciji aerodroma) i razvoj njihovog turizma otvaranjem LCC linija ka njihovim turističkim destinacijama. Da ne pominjem versku povezanost sa Sandžačkim krajem koji niko nije uzeo u razmatranje, a za Tursku, uz Bosnu, je jedan od veoma bitnih evropskih regiona. Zašto mislite da takvi letovi, pa makar i sezonski ne bi stvorili profitabilniju situaciju za a. Morava?
Možda, treba pomiriti stavove i reći: ono što je ekonomično u vazduholpovstvu ne znači da je prihvatljivo vazduholpovcu. Pozz

Odgovori
Gr

Tako je Bojane,

Morava otvara nova tržišta i mogućnosti. Niko nema ambiciju da sa Morave leti Etihad, Air France, BA,… Nama treba novo tržište koje donosi RA, WA, dakle LCC. Oni imaju svoju klijentelu na zapadu, koja kupi kartu, pa ode da vidi šta nudi Čačak, Kraljevo, Kragujevac,… Na nama je da ove ljude dovedemo u što većem broju.

Ti si rekao u jednom komentaru, ono što mi nismo u nekoliko. Svaka čast!

Al

1. Naravno da ne bi. No, to još uvijek ne znači da svakih 150 km treba biti aerodrom. Kao što rekoh a što ne bi na 10-20 ostalih aerodroma pokrenuli civilni promet po istom ključu. Po čemu je to Morava drugačija od Novi Sad, Vršac, Sjenica, Sombor i desetak drugih? Jel bi turista gledao balet u Čačku. Pa što se ne otvori Narodno pozorište u Čačku?

2. Letovi iz Tesle za Sydney? Pa za Sydney ne leti ni Lufthansa, ni Air France, ni KLM, ni Iberia, ni Aeroflot… Qantas leti samo za London i ni jednu drugu destinaciju u Europi. Beograd bi bio druga destinacija u Europi za letove iz Sydneya. Malo nerealno… Rio, Perth, Havana? Majko mila. Bojim se da ovakva realnost i stvara projekte poput Morave. Što gubi Beograd? Napisao sam već 20 odgovora na to pitanje u komentarima uz ovu analizu. Ukratko, Beogradu se smanjuje broj putnika i linija nauštrp subvencioniranih linija u gubitaškoj Moravi. Notorni nonsesn. Što se ne bi uz Beogradski aerodrom napravilo ješ 3-4 privatna, pa da svaki ima po milijun putnika? Nema logike, zar ne?

3. Cargo promet Srbije je vrlo skroman. Cargo promet prolazi ogromnu krizu u svijetu. Nimalo nije realno da bi Morava mogla imati cargo letove, pa čak ni legacy carriere sa A320 ili 737 koji dio prtljažnika koriste za cargo.

4. Turska će svoje turiste dobiti i preko Beograda. Oni ni iz Niša nemaju letova za turiste, pa ni iz muslimanske Tuzle. Mislite da bi iz Morave to bilo realno?

Ovo nije ekonomično. No, ni prvi ni zadnji projekt na koji će se bacit novac.

Jo

Alene, a u Beograd i Zagreb će turisti dolaziti da bi gledali kazalište/pozorište i balet? Čačak nema balet, ali ima Guču koja postaje popularna hedonistička destinacija. Ima banje i ima manastire. Kada kažem Čačak, mislim i na Kraljevo i ceo taj kraj.
Novi Sad je od aerodroma Nikola Tesla manje od 80 km.
Nezavisno od Morave, voleo bih kada mi mogao da pročitam neku analizu, koliko putnika je npr. izgubilo Sarajevo radi WizzAira u Tuzli?

Al

Naravno, neosporno. I bilo bi više nego priglupo raditi Narodno Pozorište u Čačku, eto tu se slažemo. Nema to smisla radi 20-tak turista tjedno koji bi pogledali balet, zar ne? E pa identična je stvar sa aerodromom. Kao što se Narodno pozorište ne radi u svakom mjestu, tako se ni aerodrom ne radi na svakih 160 km. Samo plastična usporedba i ništa drugo.

Novi Sad je od Tesle 82 km. U zrakoplovnim realacijama 82 km i 160 je apsolutno ista stvar. Nema razlike. Sve je to u razmaku koji je prihvatljiv (autoputom, naravno) i nema potrebe izgradnje drugog aerodroma. Za Novi Sad bi vrijedili apsolutno svi argumenti kao i za Moravu, zar ne, uz to što je broj stanovnika daleko veći, industrija (cargo) neusporedivo veća, broj turista je veći…

O utjecaju Tuzle na Sarajevo sam pisao nekoliko puta na Tango 6, pa imate priliku pročitati. Upravo je to odličan primjer. I ne samo da je putnike zbog Tuzle izgubilo samo Sarajevo, nego i Zagreb, Beograd, Osijek i Banja Luka, poglavito od strane onih putnika koji gravitiraju tim aerodromima, a sada imaju alternativu u Tuzli (Istočna Hrvatska, Zapadna Srbija, Sjeverna Bosna). Za letove koji su subvencionirani ogromnim sredstvima od lokalne zajednice, na aerodromu koji bez tih subvencija ne bi imao putnika (kao što ih prije subvencija i nije imao).

BB

Kad se uzima udaljenost u obzir, treba imati na umu i kuda taj put (autoput) ide. Iz NS do Surčina ne prolazi kroz zakrčeni dio Beograda i ide skoro pa direktno na aerodrom. Takođe, skoro da se ne nalazi na koridoru koji turci koriste tokom ljetnih odmora i praznika.

S druge strane, većina drugih destinacija koje se pominju u ovoj analizi trebaju proći preko Bubanj Potoka i kroz grad Beograd i preko Gezele da se stigne do aerodroma. To ponekad zna oduzeti nekoliko sati (ja sam jednom izgubio 2 sata bez Bubanj Potoka).

Takođe, to što ima aerodrom, ne znači da svima odgovaraju linije koje vode sa njega. Možda sa drugog aerodroma odgovaraju druge linije pa tako grade sinergetsku prednost a ne da jedan drugom otimaju putnike. Primjer: kako je Tuzla-Malme mogla oteti putnike Banjaluci?
U suštini, Banja Luka je u povašćenom položaju… Niko joj ne može oteti putnike :-(

Al

Apsolutno treba uzeti i ostale uvjete na putu, to i pište u članku, zar ne BB? Dat je primjer gužvi, lokalnog zagušenja kod Bečkog aerodroma…

No, novi autoput iz Čačka će ići dirketno na Surćin, dakle također će potpuno izbječi sve beogradske gužve i zastoje.

Ovaj primjer koji navodite oduzima putnike Banja Luci iz dva osnova:

1. Smanjuje mogućnosti iste ili slične linije iz Banja Luke (za tako što sada Banja Luka mora izdvojiti daleko veća sredstva, ne samo radi privlačenja kompanija, nego i anuliranja navika putnika već uhodane linije).

2. Smanjuje broj konektiranih putnika iz Banja Luke preko Beograda za Stockholm i Copenhagen.

Jo

Alene, na temu Tuzle, koja poslednjih godina ostvaruje rast i za prvih 8 meseci imala preko 350.000 putnika (rast preko 70%). Sarajevo je u istom periodu imalo rast od 14%. Beograd je imao rast od 33%. Osijek ima neki minimalni rast, ali se radi o malim brojevima. Jedini ko je imao pad je Banja Luka, ali oni imaju tako zanemarljiv broj putnika (20-30 hiljada godišnje) da bi se moglo govoriti o uticajima. Koliko iz Tuzle lete oni koji bi inače leteli sa drugih aerodroma, tradicionalnim kompanijama? Koliko lete oni koji inače ne bi putovali, ili bi putovali autobusima?

Al

Napisao sam analizu oko toga koliko LCC preuzimaju putnika drugim aerodromima, legacy avio kompanijama, koliko stvaraju novih putnika (kada je karta jeftina pripadnik dijaspore ne dolazi kući samo 1-2 puta godišnje nego bitno češće), a koliko preuzima putnika autobusima, vlakovima i automobilima. Tu ništa sporno nije.

U tom kontesktu apsolutno morate prihvatiti činjenicu da je Tuzlin rast i direktan razlog manjeg (iako još uvijek vrlo dobrog) rasta Sarajeva.

Ovo za Osijek niste u pravu, ovogodišnji rast nije minimalan, iako, naravno, nije ni izbliza na razini rasta Tuzle. I ovdje Tuzla ima direktan utjecaj.

Apsolutno se slažemo da je Tuzla fascinantan primjer. No, isto tako je činjenica da i sa tim prometom aerodrom nije profitabilan i bez subvencija ne bi mogao opstati.

Jednako tako postoji rizik naglog odlaska Wizz Aira ako se subvencije prekinu, te problema ako Wizz Air propadne (u ratu sa Ryanairom). Što onda sa svom opremom u koju se investiralo, ljudima, materijalima, objektima? Nemojmo se zavaravati, ne bi Tuzla bila prvi aerodrom koji bi propao preko noči radi tako čega. Takvih primjera u Europi ima više desetaka.

BiH na samo 150 km oko Sarajeva ima 4 aerodroma. Protiv pameti. I zato je samo jedan profitabilan (i to ne baš nešto mnogo), a ostala tri gutaju ozbiljan novac lokalne zajednice. To je trebalo bitno pametnije napraviti. No, eto… A oni bi ih gradili još. Trebinje i Bihać za sada, ali kako su krenuli možda još koji… Zašto ne? Pa 10 je okrugla brojka mislim da to treba biti cilj. Svako mjestašce jedan aerodrom.

IS

Ovo gospodine Grebicu sto vi pisete zove se kompleks nize vrednosti, za razliku od vas mi sto rece covek dole gradski momci – posto ste nas tako „deklarisali“, dopustamo razumnu komunikaciju bez obira na obrazovanje ili strucnost saradnika.Pokusavamo urazumiti sagovornika cinjenicama.Vi sami sebe predstavljate u svakoj situaciji kad se obracate ako niste znali !

Impulsivna reakcija sa predrasudama, zatim izvinjenja Alenu koji vas nigde nije uvredio zlonamernim bahatim recnikom govori o vasoj neostvarenoj poslovnoj licnosti.To sto ste sami mozda nepromisljeno napisali, jer ne mozete adekvatno odgovoriti na postavljena pitanja, zove se nesposobnost rukovodjenja.

Sudbinska ? Mi vas jadne potkradamo, a vi nemate sredstva da se branite.Beograd sa budzetom 100 milijardi dinara, potkrada znacajno Cacak sa budzetom od 3.7 milijardi dinara.Svasta sam cuo, mada sa subvencijama sve je moguce.Po meni kad vec takvo svetsko cudo kao Morava pocne sa najavljenim konkurentskim radom, cisto sumnjam da u ANT rade patriotski nastrojeni menadzeri, samo ako su nestrucni nece vam odgovoriti pravom merom.Ipak su dovedene u pitanje ekonomije dva grada.Mozda je ipak pravi razlog sto nismo EU, pa se koriste rupe u propisima EU :

https://books.google.rs/books?id=-g3PCwAAQBAJ&pg=PA373&lpg=PA373&dq=how+subvention+airport&source=bl&ots=oKUqBRhEwg&sig=Ki8Me_aIxp9AWwBkBRGtxzr_4Ds&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi66vzdkb7WAhXHA5oKHXYYC_cQ6AEIIzAA#v=onepage&q=how%20subvention%20airport&f=false

A zapravo se pokrivaju ekonomskim razvojem regiona, milosrdnim ustupcima Ryan air.

Ali opet kazem, ako ste vec toliko spremni za vase URA ! Samo napred samo ipak se potpisite na tim studijama kad budu spremne za javnost.

Odgovori
Al

Stvarno se nadam da ću dobiti tu studiju iz 2010. Baš me interesira koliko je zastajela, tko ju je potpisao i sa koje osnove je ista rađena.

BB

Čini mi se da je ova tema oborila rekord po broju komentara? Svaka čast i autoru i komentatorima…

Ako gospoda sa Morave budu sa takvom predanošću pristupila razrađivanju strategije i upošljevanju aerodroma, onda se ne bojim za njegovu sudbinu.
:-)

Odgovori
Al

:-)

da

Imam utisak da je odluka o Moravi vec doneta. Pa hajde da budemo konstruktivni i da (Grebicu i drugima iz tog tima) pomognemo sa savetima i predlozima. Lako je kritikovati.
Nisam ni vazduhoplovni ekspert a ni neki preterani entuzijasta ali sam puno putkvao po svetu pre svega avionom.

1. Nikako nemojte da se orijentisete na putnike iz zapadnih zemalja.
Vama treba klijentela iz slovenskih zemalja. Sta god svi mislili mi uopste nismo interesantni zapadnjacima. Ni nasi ćevapi ni rakija ni … Samo su pristojni kada nas preterano hvale. Koji motiv ima neko da obilazi Srbiju? Nemoj da se precenjujemo. Bez problema mogu da zamislim Ruse, Ukrajince, Poljake i ekipu kako sedaju u avion da bi obisli Sumadiju ili tamo kupili kucu i zemlju itd. Vama treba samo 1% tog trzista i vise ste nego uspeli. Primer Tivat.

2. Da li ste se informisali kako prosecni putnik nalazi i kupuje kartu? Sta su mu motivi? Koje internet stranice. Da li se tu pojavljuje LCC? Itd. Sajtovi najpopularniji u npr Nemackoj Rusiji itd… Ryan Air i WizzAir nisu jedini na ovom velikom svetu.

3. Tajming. Obratite paznju da aerodrom otvorite u pravom trenutku a to znaci posle neke krize. Sada ce jos malo tacno 10 godina od pocetka prosle krize. Sledeca bi trebala tu negde jos malo da naleti.

4. Nikako subvencije LCCovima ili bilo kome. Subvencije ce vam stvoriti nerealnu sliku o vasoj atraktivnosti. Ako nema dovoljnl interesovanja radite jos vise i napornije i bolje da poboljsate ponudu. I LCCovi ili ko god ce vec doci sami.

5. Zasto bi neko sa strane posetio centralnu Srbiju? Ja bi i to radim redovno, ali ja nisam Rus ili Englez ili Danac ili Poljak. Kada budete imali dovoljno odgovora na ovo pitanje i to iz raznih zemalja i drustvenih grupa u tin zemljama uspeh je garantovan. Zubara i banja ima i u npr Madjarskoj. Zasto bas centralna Srbija?

Ako mi jos neka sugestija padne na pamet, eto mene opet….

Odgovori
Sa

@dax bravo

Jo

@dax, mislim da je Srbija niche market i za istok i za zapad. Interesantna je NEKIM zapadnjacima. Može da bude interesantna i NEKIM sa istoka, ali ne iz istih razloga kao Tivat. Tivat je nekretnina na mediteranskoj obali, Šumadija je unutrašnjost. Može da bude interesantna Rusima radi verskog turizma. Svima ostalim i sa istoka i sa zapada Evrope, kao čista egzotika ili hedonizam. Zato se treba fokusirati na ciljne grupe, a ne na generalnu populaciju. Srbija ima šanse na kineskom tržištu, jer je komad Evrope za koji im ne trebaju vize, kakva god ta Evropa bila. Pri tome generalno vole roštilj i pečenu prasetinu.
Što se tiče subvencija, subvencije daju svi za sve. Zašto je Apple išao u Irsku, zašto je Boing prebacio sedište u Čikago, zašto se gomila kompanija nabila u Shenzhen, itd.

Al

Ako se aerodrom desi, ne treba plakati nad prolivenim mlijekom, nego naravno da svi trebamo zasukati i pomoći. Nije to sporno.

No, dax, jedna važna napomena. Bez subvencija ovaj aerodrom neće imati prometa. Budite u to sigurni. Kao što nije imao Niš, Tuzla, Osijek… kao što dan danas nema Mostar, Banja Luka, Maribor…

U Hrvatskoj se subvencije rješavaju po načelu Hrvatska turistička zajednica 50%, lokalne turističke organizacije 50% (županijske, gradske i općinske turističke zajednice, hoteli, hosteli, restorani…).

I kod tih subvencija ekstemno je važno da se:

1. Postave pravila igre, ne samo da se daje novac. Nego:

– koliko letova mora obaviti prijevoznik

– da je linija cjelogodišnja, a ne sezonska

– koliko ugovor traje (nikako ne potpisivati na jednu sezonu, već na duži period, no na tome i LCC inzistiraju)

– koliko putnika garantira prevesti (ovo nije neuobičajna praksa u Zapadnoj Europi i LCC pristaju na sito), te koji su penali ako se to ne ostvari

– dodatno financijski pomoći nove kompanije i nove linije koje dolaze na aerodrom

– dodatno financijski pomoći kompaniju koja bi bazirala avion na aerodrom (to je više nego realno da bi se moglo desiti)

– dodatno financijski pomoći domaću kompaniju radi zapošljavanja vlastitih građana i plačanja poreza u vlastitoj državi

2. Postaviti strategiju razvoja aerodoma, tj. postaviti ciljeve koji se žele postići i onda ih kao takve subvencionirati:

– jedna legacy linija sa minimalno 5 tjednih frekvencija radi konekcija (Austrian za Beč, ili Lufthansa za Milano, ili Swiss za Zurich, ili Adria za Ljubljanu)

– što više LCC linija radi turista i dijaspore sa jednim, dva ili najviše tri leta tjedno, a kada se to postigne, ne motivirati dalje frekvencije nego nove linije

– charter i leisure linije koje dovode turiste (ovo je posebno realno za Rusiju)

– cargo linija (nije previše realno, ali i Niš nas je sve iznenadio, zar ne?)

3. Postaviti strukturu troškova koji moraju biti što niži, a ne megalomanski krenuti, uz opciju nepotrebnog trošenja novaca kakva je tako česta pojava u Srbiji

– smanjiti broj zaposlenih na minimum

– maksimalno koristiti lokalne vatrogasce koji opslužuju aerodrom umjesto vlastite vatrogasne postrojbe

– koristiti sve resurse lokalne zajednice (npr. zimska služba za čiščenje snijega i na aerodromu uz prioritet aerodroma)

– dogovoriti sa vojskom koji segment poslova oni mogu preuzeti da se smanje troškovi, te ne duplirati pojedine poslove uz neracionalno korištenje resursa (vatrogasci, osiguranje, dio logistike, back up strojevi…)

– zapošljavati isključivo ljude koji istovremeno mogu i žele raditi više poslova (istovar aviona, bodiček, osiguranje…), koji govore jezike, školovani su, ali se i žele dalje školovati i specijalizirati

– zapošljavati kvalitetnu sezonsku radnu snagu i time si smanjiti ukupne godišnje troškove

– maksimalno smanjiti broj direktora i managementa na aerodormu (npr. Osiječki aerodrom se vodi sa ukupno 38 ljudi)

4. Maksimalno povećati neletačke prihode na aerodromu

– ugostiteljstvo, rent’a’car, trgovina, duty free, mjenjačnice, opsluživanje zrakoplova, VIP salon i usluge…

– dovesti poslove koji možda i ne bi imali smisla, ali privući stanovnike okolnih mjesta da po to dolaze na aerodrom (pošta, banka, trgovina mješovite robe…)

– višak prostora iznajmiti poslovnim subjektima koji nemaju veze sa zračnim prometom, te si time povećati prihode, ali i povećati promet ugostiteljstva, trgovine i drugih uslužnih djelatnosti aerodroma

– ponuditi neke usluge vojsci (npr. prehrana u restoranu za djelatnike aerodroma)

– naplačivati parkiranje (organizirati da isto nije moguće u širem krugu aerodroma)

– organizirati lokalni prijevoz minibusevima prema svim gradovima koji gravitiraju aerodromu (Kragujevac, Kraljevo, Čačak, Užice, Zlatibor, Beograd, Jagodina…)

– organizirati neletačke aktivnosti u neiskorištenim terminima (auto utrke, displeji, promocije kompanija)…

5. Maksimalno koordinirati sve službe koje mogu pripomoći aerodromu i dovesti potencijalne putnike (lokalne turističke organizacije, promotivne agencije, poduzeća, gradske i distriktske vlasti i službe, nevladine organizacije, sportski klubovi, kulturne organizacije, hoteli…), te zajedno raditi na pokretanju linija i dovođenju turista.

6. Iskoristit sve lokalne specifičnosti, pronači lokalnu nishu i realizirati baš svaku od njih.

7. Maksimializirati ostale letačke prihode:

– poslovna avijacija,

– letačka škola,

– sportsko i rekreativno letenje,

– panoramski letovi i aviotaxi,

– održavanje zrakoplova,

– stacioniranje zrakoplova, dugoročno parkiranje zapljenjenjenih zrakoplova ili nekorištenih zrakoplova zimi (ako na aerodromu ima viška mjesta, a niska je cijena kompanije će to i te kako koristiti)

– možda čak ponuditi povoljnije uvjete pa motivirati neku business kompaniju da preseli flotu na Moravu

– aero-show

Vl

Hvala svima koji ste svesno ili ne doprineli svojim komentarima promociji Morave. Bilo pozitivnim, bilo negativnim.
Nismo ni sanjali da ćemo uspeti da privučemo ovoliku pažnju i kada smo razmisljali kako da to ostvarimo nije nam palo napamet da ce biti ovakav odziv. Rezultati ovih komentara su prevazišli sve naše nade i očekivanja,
U svakom slučaju postigli smo ono što smo namerili. Što ne znači da ne nastavite sa komentarima. Kakvim god.

Hvala svima.

Odgovori
Al

Rasprava je uvijek potrebna i dobrodošla, ako je civilizirana i arguemtnirana. Zar ne?

Iz toga ne može izaći ništa loše, a „druga strana“ može nešto naučiti, prilagoditi svoje stavove i kvalitetnije prirediti projekt, te smanjiti troškove. Kao i unaprijed predvidjeti problema, pa na njih imati blagovremene odgovore.

Al

*argumentirana

da

Alene, bravo na KONKRETNIM i DETALJNIM sugestijama. Svaka cast :-).
Dodao bih jos jednu.

– Mozda u pocetku da aerodrom uopste ne bude otvoren za letenje cele nedelje vec samo vikendom. Ne znam da li je to moguće po propisima.

Eto i meni (opet) sa ovog foruma par dobrih ideja za moj nevazduhoplovni posao.

ps. Gospodo „Moravci“, a i „Nišlije“ i „Beogradjani“ eto spiska kako napraviti još bolju priču.

Pps. A oko subvencija bilo kome i dalje nisam ubedjen da je to prava stvar. Zamislite da neko tolike milione daje nekim talentovanim Čačaninima ili Dalmatincima ili kome god. 100% bi na tim prostorima jako brzo nastale super firme, neka dobra tehnologija ili usluga i saobracaj bi krenuo sam od sebe. A najvaznije, mladi bi prestali da se iseljavaju.
Ljudi, niko se nije usrećio sa „turbo turizmom“. Nije zdravo za jedno drustvo da nam je opšti cilj da živimo od prodaje preskupih kafa i piva pijanim turistima.

Odgovori
Vl

Ja bih samo još jedanput skrenuo pažnju da ljudi koji žele da komentarišu bar pročitaju napisano.

Čačak uz Moravu, kao prioritet ima Naučno Tehnološki Park i Industrijsku Zonu. Retka ideja za srpske prilike. No kod Čačana se nije završilo samo na ideji.

Nema tu samo jeftinog turizma skupih piva i kafe, još manje pijanih turista.

Al

Naravno da nema Vladimire. No, to što ima (ili će biti) je dosta da se napravi aerodrom? Hej, ne autobusna stanica. Ne željeznička stanica. Nego aerodrom. Vrlo skupa igračka, koja oduzima kamaru para onome koji se igra, zar ne?

Dj

Čačani će za godinu dana biti na Surčinu za 45min, brže nego iz nekih delova prestonice odakle imaju vezu za skoro 70 aerodroma u svetu.
Vladimire, kao neko ko obozava vazduhoplovstvo, voleo bih da pored BEG i INI zazive i Kraljevo i Uzice, ali koliko je to realno u ovom momentu? Mislim da je u ovom momentu ovaj broj aerodroma realan a da drzava treba kao prioritet da nastavi da razvija putnu i zeleznicku infrastrukturu pre svega.

Vl

Ja mislim da je sad potrebno da se okrenemo sutrašnjem danu i novoj temi koju ce Alen da objavi na Tango.

Kao što već napisah, pomogli ste nam neviđeno oko Morave. Uzburkali ste i tamo gde niste ni u najluđim snovima sanjali da ćete uzburkati. Svi Vi. Hvala jos jednom.

Idemo dalje!

Al

Eto, upravo to ja govorim cijelo ovo vrijeme. Hoće li to biti 45 minuta, ili vjerojatnije sat, sati i 15, to je nebitno. Daleko bogatije države ne investiraju u aerodrome ako postoji opcija na sat i pola. I to kakva opcija.

Sa

Legenda kaze da ce se Morava otvoriti

Odgovori
Al

Pa nakon tolikih godina što predivna i skupa zgrada stoji prazna…

mi

Alene svaka vam čast

Bravo koliko imate živaca i vremena obzirom na vaše aktivnosti i znanje da pokušate da urazumite i podučite amatere i lokalpatriote i palanačke intelektualce (Ratomir Konstantinović). Došlo vreme da se svako razume u avijaciju ko u fudbal. Džaba krečite.

Sa vašim autoritetom možda bi mogli da predložite da Tangosix uvede posebnu rubriku aerodromi (puno se piše o njima) a ne samo da se podvodi pod rubriku aviokompanije iako su neraskidivo vezani.
Sve najbolje vam želim

Al

Hvala puno Milane na pohvalama.

Da dobro bi bilo da su aerodromi posebno, ali to ovisi o uredniku. U urednički posao se ja baš ni malo ne bih mješao. ;-)

Gr

Za kraj Alene i odjavljujem se sa ove teme:

Analizu su pisali ekonomisti, saobraćajni, elektro i mašinski inženjeri. Da li je Vaša ekspertiza obuhvatnija od gore navedenih oblasti, dragi Alene? Podatke koji su orišćeni su kontrolisale dve organizacije, nekoliko osoba. Oni za podatke odgovaraju!

Odgovori
BB

nema tebi odjavljivanja dok Alena ne dočekaš sa pogačom i solju na dolaznom gejtu…
:-)

Al

Evo ga i treći puta. Koliko puta ćemo se ponavljati. Analiza je pisana prije 7 godina kada su realnosti bile potpuno drugačije, zračni promet je bio u potpuno drugačijim okolnostima. Kako globalni, tako i lokalni. Malev je žario i pali na ovim prostorima, Turkish je imao tek pokoji let u regiji, Ryan je bio skoro pola manji, Eurowings još nije postojao, Vueling je bio minijaturna neovisna kompanijica, Austrian se tek prodao Lufthansi i rapidno je jurio dolje, IAG još nije ni postojao, Aegean je bio mala kompanijica veličine današnje Air Serbie, B&H Airlines je još bila na životu, Jat je imao ispod milijun putnika, Tuzla nije imala putnika uopće, Niš je imao tek par tisuća putnika, i sve ostalo što sam napisao gore…

Pisani su elaborati i za stotine projekata diljem regije koji su neslavno propali. I za njih su odgovarali stručnjaci.

Hoćemo li za pola sata još jednom ponoviti ovu tezu?

Dr

@Alan Po tvom misljenju koji bi aerodrom ovde u Engleskoj bilo bolje zatvoriti pod hitno posto su na par desetina milja udaljeni, Bournemouuth ili Sothamptom.

Odgovori
Al

Bournemouthu ima promet manji nego 2005. na aerodrom lete LCC (Ryanair i easyJet), te par letova leisure i charter kompanija. I Southampton stagnira (ima promet manji nego 2007.) usprkos činjenici da je on defacto flybe londonski hub.

London ima 6 aerodroma koji su direktan produkt nemogućnosti širenja kapaciteta postojećih aerodroma. I brojni aerodromi u okolici Londona su produkt istog tog problema. Ne samo ova dva. Ima ih bar 15-tak uključujući i business, cargo, putničke…

Ovo je stvarno uspoređivanje krušaka i jabuka. Uspoređivati Moravu sa okolicom Londona?!?!?!?!?!

Dr

Ili mozda oba jer su na oko sat vremena voznje od Heathrow i Gatwick aerodroma?

Odgovori
Al

V. odgovor gore.

Vl

Evo i po N-ti put.

Ponikve:
-ima pistu dovoljne širine i dužine
-ima deo piste koji nije saniran, ali ako se sanira postaje izuzetno dugačka pista
-ima malu, ali za početak dovoljnu aerodromsku zgradu. Za kasniji razvoj potrebna potpuno nova zgrada.
– ima sva imovinsko-pravna, urbanistička i tehnička pitanja rešena
-ima Aerodromsko Preduzeće
-ima fenomenalno rukovodstvo, Direktora i Tehničkog Inženjera
-ima Zlatibor i Taru, plus ostalu cachment oblast čak i preko Drine ili do Durmitora ili do Kosova i Metohije
-ima aktivnu aerodromsku kontrolu i Toranj

-nema podršku lokalne samouprave, dapače ima direktnu opstrukciju Gradonačelnika Užica koje je i vlasnik Aerodromskog Preduzeća
-nema saglasnost i dogovor okolnih lokalnih samouprava
-nema politički konsenzus različitih političkih partija na vlasti u Užicu i Čajetini. Ne komuniciraju uopšte. Čak idu do otvorene svađe i opstrukcije.
-nema putnu mrežu, ni infrastrukturu puteva na iole potrebnom nivou
-nema ništa od službi za održavanje saobraćaja
-nema ogradu oko aerodroma što je osnovni uslov za putnički saobraćaj bilo kakvog intenziteta
-nema podršku lokalnih privrednika i biznismena

Zaključak za Ponikve je sledeći:

Imaju ogroman potencijal zbog postojecih objekata i prostora, izvanrednog tima koji radi na Aerodromu i ogromnog tržišta koje sam gore naveo.
Nemaju trenutnu šansu jer su u političkoj blokadi od strane samog vlasnika. Blokadu koja se zbog ličnih animoziteta i istorijskih razloga ne može prekinuti.

Morava
-ima pistu dovoljne dužine i širine (pod određenim uslovima i za određenu veličinu aviona)
-ima novu i sasvim adekvatnu aerodromsku zgradu za razvoj saobraćaja
-ima putnu mrežu i putnu infrastrukturu na veoma zavidnom nivou
-ima skoro sve službe održavanja saobraćaja već sad na aerodromu (vatrogasci, spasilačka služba, snabdevanje gorivom, obezbeđenje, održavanje i čišćenje piste, itd)
-ima ogradu i 24/7 obezbeđenje i nadzor
-ima saglasnost i podršku Vlasnika (Ministratsvo odbrane), lokalnih samouprava (Čačak, Kraljevo, itd) i podršku ogromnog broja lokalnih privrednika i biznismena
-ima cachment oblast koja se prostire i do Vranjčke Banje, preko Drine, u Kosovo i Metohiju, Rašku oblast, pa i do Kragujevca i Beograda
-ima aktivnu aerodromsku kontrolu i Toranj

-nema Aerodromsko preduzeće ili Civilnog Operatera
-nema civilni niti mešoviti status Aerodroma (doduše ima odluka Vlade iz 2010 da se prevede u mešoviti status)
-nema rešeno imovinsko-pravno, donekle tehničko i urbanističko pitanje
-nema Direktora niti bilo kakvo osoblje

Zaključak za Moravu

Imaju ogroman potencijal iz razloga da su na putnoj mreži, aerodrom sa aktivnim svakodnevnim letenjem, blizinom više gradova i regija koje su znatno naseljene.
Nemaju trenutnu šansu sem ukoliko osnuju Aerodromsko Preduće i to u najskorije vreme radi negativnog uticaja ugovora o Koncesiji Aerodroma Beograd po ostale aerodrome na teritoriji Republike Srbije.

PS
Uska pista ne zahteva obuku pilota za jedan određeni aerodrom. Zahteva generalnu obuku za narrow runway operations. Tu obuku i kvalifikaciju poseduju svi piloti Wizzair i Ryanair jer obe kompanije svakodnevno lete Memingem u Nemačkoj koji je slican po širini piste kao Morava.

PPS
Za oba aerodroma su i Wizz i Ryan pokazali otvoreno interesovanje što je dostupno u medijima. Još nekoliko kompanija svetskog renomea su pokazali interesovanje, ali dok one to ne objave ostaje samo reč.

PPPS
Otvaranje jednog od ova dva aerodroma automatski svodi drugi aerodrom na nivo general aviation i small charter operations airport. Ne otvaranje bilo kog od ova dva aerodroma dovodi do 25-o godišnje blokade razvoja oba Aerodroma.

I mislim da nam stvarno treba nova tema. Alene!!

Odgovori
Dj

Super, ajd da ulozimo jos koji milon eura u Kraljevo pa da napravimo konkurenciju Nisu, koji nije profitabilan sa 300.000 putnika, koji je na 150km od Kraljeva pa da imamo dva neprofitabilna aerodroma.

ix

Ako će ti aerodromi da poguraju regionalne ekonomije (a hoće) onda profitabilnost stvarno ne bi trebalo da nam bude zvezda vodilja. Mali regionalni aerodromi treba da predstavljaju neku vrstu državne pomoći svojim regionima a ne tobož mašine za pravljenje novca. U tome je sva mudrost.

Jedini aerodrom u Srbiji koji ima smisla pominjati u kontekstu profita je BEG. Kod svih ostalih profitabilnost treba da bude daleko niže na listi prioriteta.

Dj

Ne moraju biti profitabilni ali moraju biti samoodrzivi. Ako profitabinost nije cilj daj da napravimo jos pet, sest aerodroma, sta je to za nasu prebogatu zemlju.

Vl

Apsolutni diletantizam u komentarima se pokazuju kod komentatora koji po svaku cenu traži profit na aerodromima.

Aerodrom je sasvim OK, ako genetiše prihod regiona ili Države. Ogromna većina Aerodroma je neprofitablina sama za sebe. Glupost je pozivati se na profit ili samoodrživost Aerodroma.

Ni autobuska stanica u Čačku nije profitabilna i samoodrživa, kao ni železnička stanica u Užicu. Da li je neko pokrenuo priču da se zatvore ili ukinu subvencije koje lokalna samouprava plaća ovim dvoma preduzećima?

Čist diletantizam i amterizam.

Dj

Vladane, ovo je forum. O temi mozemo raspravljati svi, amateri i profesionalci. Kultura govora je jako bitna za diskusiju. Koji je razlog vaše histerije? Zbog čega vredjate sve ne istomišljenike (uključujući one sa kojima pijete pivo?!) Ovde raspravljamo o aerodromu, ne radi se o pitanju života i smrti. Uporedjujete autobusku stanicu sa aerodromom čiji su troškovi desetostruko veći u odnosu na promet putnika?! „Ogromna vecina aerodroma je neprofitabilna“?! Niste dodali, „na koje sleće Rayan“, jer ste ih svojim ucenama doveli do prosjackog stapa. Želim vam da što pre nadjete normalnu kompaniju u kojoj vas vlastiti šef neće nazivati „preplaćenim taxi vozačima“.

Al

Vladimire potpisujem tvoj post u cijelosti, osim da Ponikve nemaju podršku lokalnih businessmena. No, pa bili smo tamo i vidjeli da imaju. Možda ne kao Morava (ne znam jer tamo bio nisam), ali podršku imaju. Posebno u turizmu.

No, stvarno nema nikakvog smisla uspoređivati autobusni kolodvor u Čačku, sa aerodromom (ti bi rekao diletantizam). Naravno da Čačak mora imati autobusni kolodvor, kao osnovu transportne komunikacije cijele regije. No, aerodrom Morava je kao da Šarani (280 stanovnika, selo u okolici Čačka) očekuju imati autobusni kolodvor veličine onog u Čačku.

Pobogu, zar si stvarno usporedio autobusni kolodvora sa aerodromom? Ono, Vlado. Really?

I da, zapravo je istina koju kaže Djape. Zašto stati uz Moravu i Ponikve? Zašto ne napraviti još 5-6 aerodroma pod istim izgovorima kao i kod Morave. Zašto ne napraviti i Kruševac da može primati 737 i A320? Argumetni za? Isti kao i kod Morave.

Vl

Djape,
Samo bez ličnih opservacija molim.
Ja biram s kim pijem pivo. Svako ko pije sa mnom pivo takođe bira.
Kad vidim diletantizam, ja nemam problem da ga tim imenom nazovem.
Nisam za vas Vladan. Potpisujem se sa Vladimir. Mozda je vama to svejedno, ali ja biram kako mi je ime, kao što biram sa kim pijem pivo.

Dj

Vladimire, moja greška, izvinjavam se.

Vl

Alene,

Nažalost osim Čajetine koja nema uticaj na Aerodrom Ponikve niti jedan drugi organ lokalne samouprave nije zainteresovan za Aerodrom. Pri tom, vlasnik Grad Užice blokira svaku inicijativu Rukovodstva Aerodroma. Svaku.

Autobuska stanica je subvencionisana. To je bila paralela sa Aerodromom. Ne mogu da verujem da ovde se ne čita napisano, već se izvlači iz konteksta. Ako svako koristi jedan pristup polemike, recimo subvencija, onda pravimo raspravu na osnovu tog parametra. Ali ako jedan uzima subvenciju, drugi uzima aerodrom, treći uzima pingvine (karikiram), onda je to razgovor gluvog i nemog.

Da pojasnim za one kojima nisam bio jasan.

Ako lokalna samouprava odluči da subvencioniše prevoz ne može se opravdavati subvencija drumskog, a napadati subvencija vazdušnog saobraćaja. Količina novca je odluka lokalne samouprave. Primer, Čajetina ima godišnji budžet od 20 miliona evra i spremna je da deo budžeta potoproši na Aerodrom Ponikve. Grad Užice ih u tome onemogućava, a da pri tome ne ulaže ni minimum potrebnog u Ponikve.
Grad Čačak i Grad Kraljevo imaju novac u budžetu i žele da ga ulože u Aerodrom Morava. Ko može da im zabrani kad se Aerodrom nalazi na teritoriji ova dva Grada? Ispada da bolje situaciju sa budžetom ova dva Grada znaju svi ovde na TangoSix, a da lokalne samouorave ne znaju. Da nije smešno bilo bi apsurdno.

Al

Ne izvlači se iz konteksta, nego je baš u kontekstu. Autobusnu stanicu ima svako omanje mjesto. Što je i normalno jer je to takav oblik transporta. Željezničku stanicu baš i nema svako mjesto, daleko je skuplja, pa je u nekim mjestima neisplativo dovlačiti željeznicu iako bi to bilo dobro za lokalno stanovništvo. Aerodrom, ima još bitno manje gradova jer je to vrlo skupo i bez obzira na lokalno stanovništvo isti se ne grade u svakom mjestašcu. I zato je ova usporedba krajnje neprimjerena i banalizira argument.

To što netko ima novaca ne znači da pametno čini ako ga nepotrebno rasipa. A nekako sumnjam da ovi gradovi imaju viška novaca sa kojim ne znaju što bi. Moja iskustva dok sam bio tamo govore da jako puno toga trebaju i da imaju ozbiljan nedostatak novaca za elementarne potrebe.

IS

Sto se nervirate zbog gospodina Milicevic Vladimira on vodi svoju marketing kampanju, to mu nalazu poslovne obaveze, problem je samo ako zagrizete udicu.Profit je itekako bitan, inace njegova firma Ryan air to demonstrira godinama.Ako cemo se ugledati na njih kao avioprevoznika broj 1 u Evropi, mozemo dosta i nauciti.

LCC kompanije svima objasnjavaju zasto su u ekspanziji.Imaju ponudu razdeljenu u vise kategorija, ne prisiljavaju putnike u naplati usluga koje nisu zeleli videti u svom aranzmanu, ali naplacaju sve – casu cesmovace ako treba.Takodje trude se saradjivati maksimalno sa turistickim agencijama, hotelima i renta car firmama.Internet online booking je u zadnje vreme cist profit, tako da ako hocete dobru poziciju na njihovoj internet prezentaciji debelo placate jer su oni sa visemilionskim pregledima, postali Brend kod svoje ciljne grupe.

Kad slete na mali aerodromcic tipa Nis, Morava ne placaju nista, ne toce gorivo, slete samo ukrcaj/iskrcaj i polete.Ali kad dolaze na neki aerodromcic mogu zatraziti i subvencije (ja bih to nazvao donacije), po neki HUB viska, prioritete u ……
I tako onda dodje do nepredvidivog pada Wizz Air, zbog male km od Surcina do Morave i onoga sto Alen pokusava reci agresivne poslovne politike (nepravedne konkurencije), mogu usmeravati svoje putnike na vise destinacija, a ne placaju takse dominatnim aerodromima postizu vrlo profitabilnu cenu karte, dok je za putnike ta cena karte niska, a i sta njih briga za aerodrome, avioprevoznike.
U EU Air France je vec godinama poceo da se buni protiv takvih aerodroma i poslovanja, pa su odredili i penale za sporna poslovanja, sto se tice pocetnih investicija ogranicili su minimume i garancije.Mi nismo EU, i tacno koncesija ANT moze na drzavnom nivou smanjiti profit Ryan air ako ne osposobe Moravu sto pre, mada i ako zakasne nije lose posto je to bitka protiv Wizz Air.

Ali dobro iskreno Vladimir (Ryan air) ne uslovljava nikoga, ko se u ovom poslu vidi na visegodisnjem nivou mora se opredeliti za velike igrace na trzistu.Jedino sto ne stoji kod Vladimirovog izlaganja je „ko trazi profit na aerodromima !? “ Koliko vidim svi zainteresovani za „Moravu“ traze profit, ali podseticu, nabavite studiju izvodljivosti, dobro proracunajte koliko zaista mozete dobiti ili izgubiti.

Odgovori
Al

I to ne studiju iz 2010. koja je više nego zastarjela i živi u realnostima Jata, Maleva, Niša bez prometa…

Mi

@ISO
Gresite.Sto se tice Nisa, npr, kad slete nije da ne placaju nista. Subvencije su subvencije, ali placaju se osnovni troskovi. Placa se tocenje goriva (a toce ga, svaki put), placa se koriscenje piste, usluge zemaljskih sluzbi ( vatrogasne, hitne pomoci, keteringa, vozila za odledjivanje zimi), placa se koriscenje svetala na pisti nocu i pri smanjenoj vidljivosti.
@dax Sto se tice otvorenosti vikendom, naravno da je moguce. Postoje objavljena radna vremena aerodroma i aerodromskih sluzbi. Kontrola letenja obicno radi 24h, ali aerodromsko preduzece objavljuje svoja radna vremena. Ne radi se svaki dan po ceo dan, vec po nekoliko sati dnevno, i to 3-6 sati, u zavisnosti od planiranog saobracaja.
Neko je u jednom od gornjih postova oko subvencija aerodromu napisao da u Nisu ima svaki zaposleni u aerodromskom preduzecu po 670 evra platu. Taj ocigledno ne zna da se osoblje placa po satnici, i u vreme otvorenosti aerodroma, i da su plate manje od polovine te sume.
Inace, svaka cast za tekst. Informativan, i potkrepljen cinjenicama. Doduse, komentari se jesu malo otrgli kontroli, i razvila se diskusija o Moravi i Ponikvama iako je, kako rece autor, to samo manji deo teksta. Ali, u svakom slucaju, svi smo sad malo informisaniji i o tome, a mislim da nisam jedini koji je dosta naucio koliko iz teksta, toliko i iz komentara. Mada, potkrade se i poneka nebuloza u komentarima, ali svi smo ljudi, pa gresimo.
I jos jedna stvar. Mozda Ponikve jesu strateski bolji od Morave, ali meteoroloski su na mnogo goroj poziciji. Jesen, prolece i pola zime su u oblacima, bez ILS tad tamo nema saobracaja. Morava i sama pati od toga sto je na mocvarnom terenu, pa im magla smanjuje broj sati otvorenosti u jesenjem i prolecnom periodu, ali mislim da su u boljem polozaju.
Toliko od mene. Pozdrav autoru, i nastavite sa kvalitetnim tekstovima, pa makar svaki put bila ovakva rasprava u komntarima :-D

ki

raspravljate oko desetak milijuna jura a Todoric zavrnuo sve za dve milijarde sa tim bi ste kupili dovoljno aviona da letite na sve kontinente i sa tog pored Morave.

Odgovori
Al

Kakve veze, pobogu, Todorić ima sa aerodromom Morava? Apsolutno nikakve!

O Bože mili, svašta. Baš svašta!

Vl

Za sve zainteresovane da najavim nova i neočekivana događanja na srpskoj vazduhoplovnoj sceni. Vezana i za Aerodroma Beograd i Aerodrom Morava.

Narednih nekoliko nedelja će biti prelomne u ovoj dugoj priči. Ukoliko se ponude Aerodromima ostvare na način kako su prezentirane, mnoga pisanja na ovim komentarima će biti deplasirana i pogrešna.

Usprkos tome svi ovde zajedno smo na ovaj ili onaj način doprineli ovim događanjima u najavi. Samo malo nam još treba, praktično su sitni procenti u igri.

Ipak je vreme najbolji sudija.

Odgovori
Al

Narednih nekoliko tjedana? Samo što nije? Tako česta rečenica u regiji.

No, dobro. I stalno se nešto najavljuje, stalno su neki zainterani za otvaranje linija, investicije… pa nikako da se to desi. Na exYu čitamo bar dva put tjedno kako netko planira nešto otvoriti. Pa se ni 5% toga ne ostvari.

Stoga… hajde da pričamo kad će biti nešto konkretno kad će se nešto otvarati i biti gotovo. Od planova, obečanja, pa čak i potpisanih sporazuma nema ništa. Nije li ono Vučić obečao prije dvije godine 3 milijuna EUR za Ponikve? I kolko od toga se ostvarilo?

Vl

Pa izvinjavam se. Pogrešio sam. Nije „nekoliko“ tjedana. Preteklo me vreme. Ovaj tursko Ambasador izašao sa izjavom ranije no što je bilo dogovoreno. Eh ti Turci! Turkinje da ne pominjem.

Vučić obećao? Ko još tom liku išta veruje?

Vl

Malo po malo ….

https://m.youtube.com/watch?feature=youtu.be&v=OPuhcivEHMs

Sledeća nedelja je veoma intenzivna. Kako vesti budu puštane u javnost tako ćete i Vi svi ovde biti informisani.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

omniameamecumporto na: Delegacija Mašinskog fakulteta posetila pogone kompanije Erbas u Nemačkoj: Stručnjaci iz Erbasa redovno će sarađivati sa kolegama u Beogradu

Jedno su riječi a drugo su djela. Učili bi od mrskog zapada i to vojne tehnologije, kako sad to . Učinite i drugi pametan potez i pređite na zapadne lovce. Da, vi to želite, ali postoje problemi. Samo treba uvjeriti zapad da nisu u pravu i da vi niste ono što oni misle, jedina prava…

27. Mar 2024.Pogledaj

Senka NS na: Delegacija Mašinskog fakulteta posetila pogone kompanije Erbas u Nemačkoj: Stručnjaci iz Erbasa redovno će sarađivati sa kolegama u Beogradu

Napokon neki pametan potez!Srbija treba da uci od zapadnih vojnih korporacija jer je zapad tehnoloski mnogo ispred ostatka sveta sto je dokazano u svim svetskim zaristima.

27. Mar 2024.Pogledaj