BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Ove zime Adria ozbiljno povećala, a Air Serbia smanjila broj letova Uprkos velikog smanjenja broja letova Air Serbije i velikog povećanja letova Adrie, i dalje je poredak kompanija po broju letova ostao isti / Foto: Air Serbia

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Ove zime Adria ozbiljno povećala, a Air Serbia smanjila broj letova

Prije tri godine svi smo bili fascinirani napretkom Air Serbije, ali još više povećanjem broja linija i broja letova na postojećim linijama. U isto vrijeme svi smo kritički gledali na ubrzanu propast Adrie, na ogromno rezanje broja linija i broja letova. Tada je bilo nemoguće predvidjeti da će samo tri godine kasnije Adria toliko vrtoglavo rasti, a Air Serbia značajno smanjivati broj letova.

Neosporno je da se Air Serbia našla u situaciji oko potpunog kraha projekta Etihadovih akvizicija i naglog povećanja broja linija u neposrednom susjedstvu, koju je teško bilo predvidjeti i koja je korjenito izmijenila njeno poslovno okruženje. Cijela ta teška situacija nastala je ekstremno brzo, u samo par mjeseci.

Air Serbia je stoga bila prisiljena poduzeti drastične mjere da spriječi teške posljedice po kompaniju, pa čak i dolazak u bezizlaznu situaciju i možebitnog zatvaranja kompanije. Za svaku je pohvalu činjenica da je Air Serbia po prvi puta u svojoj povijesti reagirala vrlo brzo i nije inzistirala na načelima koji bi je u promijenjenim okolnostima doveli u bezizlaznu situaciju, nego je energično i brzo poduzela mjere da se to ne desi.

Neosporno je i da Adria poduzima mjere koje su dio većeg plana 4K, gotovo sigurno po nalogu i za Lufthansu, te da isto nije produkt vrtoglavog uspjeha novog managementa i korijenite promjene poslovne politike Adrie. Ekspanzija nije produkt isplativosti projekta „nove Adrie“, visoke profitabilnosti projekta pod novim managementom, nego dostupnosti sredstava 4K, te povećanja kapaciteta vlastite flote, zbog zatvaranja baze u Lodzu i drugih letova izvan Slovenije, kao i zbog preuzimanja Darwina, te viška aviona koji su tako nastali.

Flota Darwina je u ovom momentu 10 aviona (uskoro će se smanjiti na 6), raskinuti su ugovori sa dosadašnjim angažmanom kapaciteta, i Adria je preuzela dio tih kapaciteta, te je iste „morala“ negdje zaposliti.

Ovaj članak se neće upuštati u gore navedene teme, koje su već obrađene, a biti će i predmet našeg interesa u budućnosti, nego će se pozabaviti promjenama i trendovima koji su analitički vidljivi sa ovim zimskim redom letenja.

Usporedba kompanija regije

Usprkos velikog smanjenja broja letova Air Serbije i velikog povećanja letova Adrie, i dalje je poredak kompanija po broju letova ostao isti. Najviše letova i dalje ima Air Serbia, a najmanje Trade Air.

Uzmemo li u obzir code-share ugovore na direktnim letovima iz baza i fokus gradova kompanija regije, na prvom mjestu je Croatia sa 300 tjednih letova, potom slijedi Air Serbia sa 264 leta, te Adria sa 199 letova.

Usporedimo li broj letova ove zime sa prošlom vidljivo je da je Adria najviše povećala broj letova, da Croatia ima neznatno povećanje, da Montenegro i Trade Air nemaju promjena spram prošle godine, a Air Serbia je vrlo mnogo smanjila broj letova spram prošle zime.

Prema broju linija uvjerljivo je vodeća Air Serbia sa 32 linije.

Air Serbia smanjila kapacitete već drugu zimu

Air Serbia je neugodno iznenadila javnost nakon što je ovog ljeta smanjila broj letova za čak 11,6%, tj. 46 tjednih letova manje. No, taj trend nije krenuo sa ljetom 2017, već sa zimom 2015/16. kada je umanjenje bilo vrlo velikih 34 leta, dok je iduće zime broj letova neznatno porastao, a ove godine ponovo smanjen za 28 letova, što je 11,3% manje u usporedbi sa prošlom godinom. U usporedbi sa zimom 2014/15. Air Serbia danas ima 58 tjednih letova manje, što je umanjenje od visokih 20,9%.

Osim broja letova, smanjen je i broj linija i to za 3, što je 8,6% manje. U stvari su ukinute 4 linije (Abu Dhabi i Istanbul, te Hamburg i Larnaca koje su postale sezonske), no uvedena je linija za Veneciju.

Osim ukinute četiri linije na kojima je izgubila 20 tjednih letova, Air Serbia je smanjila po jedan tjedni let za Banja Luku, Beirut, Berlin, Brusseles, Bucharest, Dusseledorf, Paris, Rim, Stockholm, Tel Aviv, te dva tjedna leta za Zagreb. Povećanje ima samo Zurich (+1 tjedni let), te 3 tjedna leta za novouvedenu Veneciju.

Dodatne tjedne letove od sredine prosinca (decembra) do sredine siječnja (januara) kompanija će imati na Amsterdamu (1 više tjedno), Banja Luci (1), Beirutu (2), Ljubljani (2), Moskvi (3), New Yorku (1), Parisu (1), Podgorici (2), Rimu (1-2), Stockolmu (2), Stuttgartu (2), Thessalonikiu (1), u isto vrijeme lete i linije koje ne lete ostatak zime uopće i to Hamburg (3 tjedna leta), Larnaca (3) i St.Petersburg (2). To znači da u mjesec dana oko nove godine, Air Serbia će imati ukupno 28 tjednih letova više, dva manje nego prošle godine, kada je bilo 30 dodatnih letova tjedno.

Air Serbia u studenom (novembru) i prosincu (decembru) ima po jedan let manje za Tivat i Copenhagen, a isto tako ima i Atlasglobal za Istanbul. Uz to na desetak linija ima smanjenja po jedan let tjedno u siječnju (jaunaru) i veljači (februaru), no ova smanjenja su u načelu 2-4 leta po liniji. Ove godine to je planirano, pa vjerojatno neće biti neugodnih i iznenadnih otkazivanja letova kao prijašnjih godina.

Air Serbia je isticala kako je povećala kapacitete svojih 10 A319 i A320, no ovo povećanje neće imati utjecaja u većini dijela zime jer tada je popunjenost (LF) vrlo loša, pa dodatni kapaciteti ne znače gotovo ništa u kontekstu velikog smanjenja frekvencija. Ovo može utjecaja imati tek na par letova u najudarnijem dijelu novogodišnjeg perioda.

Croatia neznatno povećala kapacitete

Croatia ima tek dva leta više nego prošle zime, što je povećanje od samo 1%. Broj letova raste od zime 2014/15, no još nije dostigao broj letova iz 2012/13, tj. ova zima ima za 1,9% manje letova nego 2012/13. (4 tjedna leta manje).

Croatia ima gotovo isti broj linija već godinama, uz neznatne oscilacije. Povećanje spram prošle godine je dvije linije (+10,6%). No, još uvijek kompanija ima 4 linije manje nego zime 2012/13.

Ove godine Croatia je dvije sezonske (ljetne) linije produžila do 8. siječnja (januara) i to Lisabon i Barcelonu, obje sa po dva tjedna leta. Povećan je i broj letova za po jedan tjedni let za Copenhagen, te dva za Dubrovnik (do 11.1.). No, smanjen je London Heathrow za 5 tjednih letova (prodani jutarnji slotovi).

Nevjerojatno je da uz toliko ogromnu dijasporu koja leti oko novogodišnjih blagdana, te turiste koji lete na Advent u Zagreb (preko 110.000 turista u prosincu u Zagrebu), ali i na doček Nove godine na more, kao i ogromne migracije iz Zagreba prema Jadranu oko Božića i nazad nakon Nove godine, Croatia i dalje nema povećanja broja frekvencija ili čak letova na nekim ljetnim sezonskim linijama u novogodišnje vrijeme.

Ove godine po prvi puta sramežljivo su uvedeni A319 umjesto Q400 na najopterećenije linije, što već godinama naglašavam da se treba napraviti, a Croatia nikako isto nije činila. I ovi prvi pokušaji su vrlo skromni i nisu prodavani još prije par mjeseci, nego tek prije par dana kad je kompanija uvidjela da su Q400 rasprodani. Bez obzira što su veći avioni uvedeni vrlo kasno svi uvedeni veći avioni su već sada potpuno rasprodani. To pokazuje da bi Croatia, da je par mjeseci prije isto pustila u prodaju, mogla veće avione angažirati na više linija, te bitno prije nego ove godine.

Croatia u to vrijeme ima vrlo opterećene pilote i posade Q400 koji lete punim kapacitetima cijele zime, ali A319/320 flota stoji nezaposlena, jedan avion prizemljen, uz ostale smanjenog intenziteta, dočim zbrojeno Croatia ima dva prizemljena A319/320 tijekom zime.

Stoga bi Croatia oko Nove godine trebala na najfrekventnije linije staviti A320 (London, Frankfurt, Paris, Amsterdam, Split, Dubrovnik), dok bi A319, umjesto Q400 trebala staviti na Munich, Brussels i Zurich. Višak kapaciteta Q400 može se staviti na dodatne letove za Split, Dubrovnik, Skopje, Zadar-Pulu (7. tjedni let), te novogodišnje pokretanje ljetnih sezonskih linija za Milano, Prag, Bucharest i Prištinu. Nema baš nikakvog razumnog razloga zašto Croatia to ne čini.

U to vrijeme potražnja je toliko velika da bi Croatia bez imalo problema mogla kratkoročno iznajmiti F100 ili A320 od Trade Aira, CRJ-1000 od Air Nostruma ili CRJ-900 od Adrie za dodatne letove i linije.

Montenegro i Trade Air isti kao i prošle zime

Trade Air nema baš nikakvih promjena u svom redu letenja koji ne samo da je isti kao i prošle zime, nego je jednak kao i ljeti. Šesnaest tjednih letova na 6 linija. Kako je linija financirana iz PSO (Public Service Obligation) sa 2,5 milijuna EUR godišnje na istu ne utječe zimski lošiji LF jer rizik letova u potpunosti preuzima država.

Ni Montenegro nije imao promjena spram prošle zime. Potpuno jednak broj i linija i frekvencija. Do zime 2014/15. Montenegro je imao 10 zimskih linija, nakon toga ih ima 9 (7 iz Podgorice i 2 iz Tivta). Broj letova je nešto niži nego prije dvije godine (3 manje), za 5 letova manje nego zime 2012/13. (-10,2%).

Ni Montengero nema dodatnih letova tijekom novogodišnjih praznika iako bi to mogao imati bar na linijama iz Beograda za Tivat i Podgoricu. Na liniji Beograd-Podgorica Air Serbia ima 3 leta više (5 više tijekom novogodišnjih praznika) nego Montenegro, dok na liniji Beograd-Tivat Montenegro ima 3 leta više (4 više tijekom novogodišnjih praznika) nego Air Serbia. Ukupno na linijama iz Beograda za Crnu Goru oba prijevoznika imaju 50 tjednih polazaka (51 tijekom novogodišnjih praznika). Zagreb ima tek zanemarivo više letova prema Jadranu (58 tjedno).

Adria vrtoglavo povećanje

Spram prošle godine Adria ima viška kapaciteta na svojoj dosadašnjoj floti, bez obzira što je u posljednje vrijeme iznajmila dio svoje flote Luxairu (CRJ-700 od Nove godine) i Eurowingsu (A319 do Nove godine). Naime kompanija više nema bazu u Lodzu. No, višak kapaciteta se prvenstveno ogleda u činjenici da su od Darwina (Adria Switzerland), uzeli jedan ATR-72 i jedan Saab 2000.

Kako Darwin više ne leti na redovnim linijama, prekinuo je leasing ATR-ova i Saabova za Alitaliju, te nema ozbiljnih novih leasing aranžmana, za očekivati je da će Adria i dalje imati bar dva Darwinova aviona u svojoj floti.

Nije ni potrebno isticati kako je Adriji turboprop bio više nego potreban, te kako je na kraćim linijama daleko isplativiji nego jet. ATR-72 odlaze iz Darwina početkom 2018, pa je za očekivati da će tada Adria u Ljubljani imati dva Saaba 2000. I tu se postavlja vrlo ozbiljno pitanje isplativosti Saaba 2000, aviona kojeg su se svi riješili zbog neisplativosti operacija.

Bojim se da bi dva ova aviona na linijama mogla financijski ozbiljno naštetiti Adriji. Iskreno sam mislio da će Adria u Švicarskoj zadržat flotu ATR-72, a rasprodati Saabove, no zadržavanjem neisplativih Sabbova još se više stavlja sumnja na razloge preuzimanja neperspektivnog gubitaša Darwina.

Saab i ATR Adria prvenstveno koristi za letove prema Beču, Munichu, Pragu, Zurichu, Skopju, Sarajevu i Podgorici.

Zbog kratkoročnog leasinga A319 za Eurowings u prosincu (decembru) i početkom (januara) siječnja (Eurowings u siječnju preuzima i involvira Air Berlinove avione) Adria je morala u istom periodu unajmiti Boeing 737-400 od Go2Sky, koji će prvenstveno operirati iz Prištine i Tirane.

Ove zime Adria ima 14 letova više nego prošle godine, što je povećanje od 8,5%. Adria je jedina u regiji uspjela preskočiti najuspješniju zimu 2012/13. i to za čak 10 tjednih letova, te se ozbiljno približila Croatiji i Air Serbiji.

Ove godine Adria ima 1 liniju više nego prošle godine (Ljubljana-Kijev) sa tri tjedna polaska, no ima dvije linije manje zatvaranjem baze u Lodzu gdje je još prošle zime letjela. Iako broj linija od zime 2012/13. raste, ipak je 2015/16. Adria imala 4 linije više nego danas.

Kako Adria više ne leti iz baze u Lodzu, zapravo je stvarni broj letova iz postojećih linija u regiji i prema Europi bitno više povećan (za čak 32 tjedna leta). Iz Ljubljane je sa po jednim tjednim letom povećana Moskva, Prag i Sarajevo, sa po dva leta Amsterdam, Paris, Skopje i Beč, tri dodatna leta dobili su Copenhagen i Tirana, četiri leta više Priština i Podgorica, a čak 5 tjednih letova više dobila je linija za Zurich. Jedino smanjenje osim letova iz Lodza ima jedan tjedni let manje na liniji Tirana-Munich.

Ni Adria nema povećanja broja letova uz Novu godinu. No, ipak povećanja kapaciteta će biti uvođenjem 737-400 na letove iz Prištine, Tirane i Ljubljane.

Konektiranost u regiji

Prošle zime najbolju konektiranost u regiji imala je Croatia, a što je zadržala i ove godine po broju tjednih letova prema feeding destinacijama. Po broju feeding linija na prvom mjestu je Air Serbia. No, ovogodišnja povećanja prvenstveno u regiji ponovo su lansirali Adriu u bitku za hubnog prijevoznika koji se feeda u regiji.

Air Serbia ima daleko najviše destinacija na koje se konektiraju feeding letovi, no prema broju linija koje imaju više od jednog dnevnog polaska na prvom mjestu je Croatia, a na posljednjem Montenegro.

Nakon svih rezanja frekvencija 2015/16. i ove zime, Air Serbia je ozbiljno stavila u pitanje konektiranost svojih linija i opstanak svog huba. Kao primjer konektiranost usporedit ćemo Sarajevo, grad za koji lete sva tri prijevoznika. Nešto veću konektiranost od ovog primjera imaju Split i Dubrovnik preko Zagreba, Podgorica preko Beograda, te Priština, Skopje i Tirana preko Ljubljane. Sve ostale feeding linije ili imaju istu konektiranost kao Sarajevo ili manju.

Za Sarajevo (SJJ) Air Serbia ima 7 tjednih letova svi u 3. valu, Croatia 7 letova u 1. valu i 6 letova u 3. valu, te Adria 7 letova u 3. valu.

Na konkurentnim (zajedničkim) tržištima situacija je slijedeća:

Air Serbia je silnim rezanjima reda letenja ozbiljno naškodila konektiranosti i ona više ne pokriva sustav 4 vala zimi, jer najveći dio potencijalnih konekcija nema čak ni mogućnosti minimalno prihvatljive 3 tjedne konekcije. Air Serbia bi morala ozbiljno razmisliti o promjeni sustava zimi, nakon ovih rezanja. Poseban problem su letovi za New York koji imaju ekstremno slabu konektiranost. Sa postojećim brojem letova moguće je ovu konektiranost osjetno poboljšati, te time popraviti LF na liniji za New York, a samim time, eventualno, i povećati broj frekvencija.

Croatia ima nelogičnosti u prelamanju nekih linija koje dolaze tek par minuta nakon što je feeding avion otišao ili za par minuta nema dovoljno minimalno konektirajućeg vremena. Ipak situacija je bitno bolja nego prethodnih godina, no još uvijek ne i dovoljno dobra. Migracijski letovi prema Jadranu (petkom kasno poslije podne) i u povratku (nedjeljom kasno navečer) su bitno bolje pokriveni nego prijašnjih godina, no tu još uvijek treba ozbiljno poraditi na poboljšanjima.

Dijaspori koja također pojačano putuje petkom i nedjeljom ne nude se povećani kapaciteti (već opisan primjer A319 umjesto Q400 petkom i nedjeljom navečer za Munich). Općenito sustav Croatijinih valova je nakaradan, potpuno pogrešan i vrlo neisplativ, on se potpuno mora izmijeniti kako zimi, tako i ljeti.

I Adria ima grešaka u prelamanju konekcija, no u bitno manjoj mjeri nego Croatia. Iskreno nisam siguran da Adria može izdržati ovakav sustav sa tolikom količinom feeding letova i relativno skromnim konekcijama u 4 vala. Bojim se da će to dovesti do ozbiljnih minusa zimi, kao i prije 15-tak godina kada je Adria odustala od ovog sustava valova zimi jer je donosio ozbiljan gubitak.

Osim preko Zagreba Croatia ima mogućnost konekcija preko drugih hrvatskih aerodroma sa Trade Airom (code-share).

Jednako tako putnik iz Splita za Osijek može birati nekoliko konektiranih opcija:

Konekcije Montenegra iz Beograda preko Podgorice, zbog devijacije, nisu konkurentne osim prema Rimu. No u slučaju Rima broj frekvencija Montenegra i Alitalije (u code-share) nije dostatan spram broja direktnih letova Air Serbije i Alitalije (isto u code-share) iz Beograda.

Nije za očekivati da putnik iz Beograda preko Podgorice putuje za Beč, Frankfurt, Ljubljanu, Paris, Beč ili Zurich posebno radi vrlo malo tjednih frekvencija iz Podgorice. Tako da su eventualni konektirani putnici rezultat stihijskog slučaja, a ne sustava, eventualno pogođene vrlo niske cijene Montenegra, popunjenosti beogradskih letova (toga ima vrlo malo zimi) ili eventualnog stopa radi poslova ili privatnih razloga u Podgorici.

Glavni aerodromi regije

Osim povećanja ili rezanja linija i frekvencija koja smo spomenuli najveći aerodromi regije imaju i osjetnih promjena drugih avio-kompanija koje lete prema njima.

Beograd

Zagreb

Split

Dubrovnik

Skopje

Priština

Ljubljana

Tivat

Podgorica

Sarajevo

Ukupno sagledavši rast ove zime u regiji nije značajan, za razliku od ljetnog porasta koji je bio fascinantan. Iskorak su napravili Ljubljana (prvenstveno zahvaljujući Adrijinoj ekspanziji) i Skopje (baziranjem 4. Wizz Airovog aviona), a zapažen rast broja letova imaju još Zagreb i Podgorica. Beograd ima ozbiljan porast letova brojnih kompanija, no veliko rezanje linija i frekvencija Air Serbije su na koncu rezultirali skromnim ukupnim rastom broja letova.

No, kako je rast prvenstveno rezultiran LCC (Low Cost Companija) za očekivat je značajan porast broja putnika i tijekom zime. Split i Tivat su poprilično razočarali i rast linija je tek simboličan, dok je Dubrovnik uspio pridobiti zapažen broj zimskih letova (čak i dvije nove linije, te jednog novog prijevoznika), što je odličan način smanjenja sezonalnosti, toliko prisutan na Jadranu.

Komentari

1

Odlicna analiza, Alene.

Da li mislite da za Er Srbiju nije vise pitanje da li ce se razici sa Etihadom, vec kada?

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

A ne, ne… U prijašnjim člancima sam jasno naveo da je najrealniji scenarij da Etihad ostane u Air Sebiji (posebno ako srpska politika nije osigurala drugog strateškog partnera, npr. Hainan koji je vrlo realan u kombinaciji sa aerodromom, ne i bez njega). No, za to će Etihad sada tražiti bitno više nego do sada. Hoće li i može li Srbija to sebi priuštiti ostaje za vidjeti.

S

Adrijina ekspanzija je gotova. Darwinu je oduzet AOC, što je utjecalo i na neke linije iz Ljubljane…

Odgovori
A

Ma nije time ekspanzija gotova. Ti avioni će se vrlo vjerojatno prebaciti u Ljubljanu. Takav je plan već neko vrijeme. Samo će Adrija sada imati opakih problema. Već se otkazuju letovi, danas tri (Zurich, Varšava, Moskva). Za sutra je već otkazana večernja Priština, a kuha se i sa Pragom.

P

Ili tek počinje…
Hamburg, Ženeva, Brač, Dubrovnik, Sofija, Bukurešt-

A

Ja sam zabrinut za Saab 2000. Avion kog su se svi rješili. On je jednostavno neisplativ za eksploataciju. Bojim se da će na njemu Adria slomit zube.

A

Jučer je Adrija iz Ljubljane otkazala Moskvu, Zurich i Vršavu, danas je otkazana Prištinu, a planiran je neki fantomski 737-800 koji će odletjeti Ljubljana – Beč – Prag – Ljubljana umjesto Saaba 2000.

Na nekim linijama su i dalje planirani Saab 2000, iako je Darwin izgubio AOC. E sad meni nije jasno koji se vrag dešava. Očito je da im fali aviona za 3 dnevna leta (od 25 koliko ih prosječno imaju dnevno), što znači da su kratki za jedan avion. Izgleda da im više ne leti ATR 72 (valjda su vračeni lezoru prije planiranog datuma, a planiran je bio siječanj 2018). No, koliko ja znam od 6 Saabova 2000, samo jedan je bio angažiran izvan Švicarske, jedan je letio dva puta dnevno na liniji Geneva-Lugano, koji letovi su sada ukinuti. Dakle na dispoziciji bi ih trebalo biti 5, tj. jedan Saab bi morao moći zamijeniti ATR 72 odmah.

Očito je problem bitno veći jer trenutno od 6 Saabova samo dva su angažirana (jedan u Ljubljani).

M

Odlican clanak, kao i obicno Alane.

Danas se pojavila informacija da ce Adria imati i liniju Ljubljana – Zeneva, sto je prilicno zanimljivo – da li zbog uposljavanja Darwinovih kapaciteta?

Takodje, vidim da pominjete da easy jet povecava GVA – BEG za jedan let u zimskom periodu. Medjutim ta linija je krajnje cudna jer je raspored objavljen i karte pustene u prodaju samo do 23 marta. Iako je navodno easy jet demantovao informaciju koju je objavio b92 da se linija ukida, nikakvih drugih informacija nema.

Ta linija je skoro uvek puna, ali naravno sam podatak po sebi ne moze znaciti i isplativost. Medjutim, interesantno je da je Swiss drzao tu liniju 3 godine, a zatim ukinuo (uostalom kao i sve linije iz Zeneve prema regiji, osim Pristine). Da li je to pitanje nerentabilnosti, ili polakog istiskivanja Swissa iz Zeneve od strane Easy Jeta (sto bi uostalom bila vrlo zanimljiva tema kao pokazatelj kako se lowcost bori sa konkurenijom legacy carriera – na stranu sto easy jet odavno nije lowcost, a i sama linija GVA – BEG je dobar pokazatelj).

Takodje je interesantno da je GVA-BEG i Etihad/Darwin drzao jedno sest meseci, ali ocigledno da od toga, niti veze sa Air Srbijom nije bilo nista.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama Miroslave

Lufthansa je Swissu zaprijetila da će u Genevi umjesto Swissa otvoriti bazu Eurowingsa ako ne porade na isplativosti letova od tamo. Mislim da to dovoljno govori koliko je easyJet tu pritisnuo. EasyJet ima 92 linije iz Geneve, Swiss samo samo 32.

Ja imam informaciju da easyJet zatvara Genevu-Beograd u ožujku.

m

A zbog cega? :(

A

Što zbog čega? Eurowings u Genevi radi Swissa ili zatvaranje linije Geneva-Beograd?

Z

Liniju BEG-GVA koristim bar jednom mesečno, leteo sam je i sa Swiss-om, Darwin-om i Easyjet -om. Leteo sam različitim danima i onako odokativno Easyjet LF je sigurno iznad 95% ne pamtim kada sam video više od 4-5 praznih mesta (+bebe koje u Easyjetu plaćaju jednaku cenu karte). Ogroman šok mi je vest da razmišljaju o ukidanju linije stvarno ne razumem zašto bi to napravili!? U Swissu je bila manja popunjenost i imali su odlične cene karata tako da za njih mogu da razumem da linija nije bila profitabilna.
Ponadao sam se da će Adrija ponovo aktivirati liniju kao feeder Swissu? Ali od toga nigde naznake… Sve u svemu jedna jako dobra linija uz pravi tip aviona i profitabilna. Alene kada Vas iz Adrije ili AS budu pitali koju liniju da aktiviraju lobirajte za GVA :)

M

Hvala na odgovoru Alene, upravo na isto mislimo, mada ja nisam cuo jos nista u vezi Eurowingsa – da li ima nekih linkova na tu temu? I nije mi najjasnije kako bi to izgledalo u praksi – dakle Swiss koji je vec 100% Lufthansin, a i pokusava da bude lowcost i parira easyjetu (ocigledno neuspesno) bi se ugasio, a onda bi ga zamenio Eurowings? Da li bi to znacilo samo prefarbavanje Swissovih aviona? :)

U tom kontekstu je pretpostavljam i Markovo pitanje – zasto easy jet zatvara GVA – BEG? Da li je moguce da je nerentabilna? I da li ju je Swiss zatvorio pre par godina bas zato sto ih je EasyJet izbacio.

Tesko mi je da poverujem da je nerentabilna, jer je to daleko od lowcost linije. Popunjenost je velika, a rekao bih da standardna karta sa prtljagom retko kad moze da se nadje za ispod 200 CHF.

A

Ne razmišlja Lufthansa da Swiss potpuno ukine, samo bazu u Genevi, u Zurichu ih, za sada, ne kane direti. Swiss bi i u slučaju ukidanja baze u Genevi sigurno nastavio letjeti za Zurich, možda i za Munich, Frankfurt, a vrlo vjerojatno i za JFK. Ali ostale linije bi preuzeo Eurowings (i time su zaprijetili i dali rok).

Inače, Luftica strateški sve, osim letova iz MUC i FRA, prebacuje na Eurowings. Svi letovi čak i iz Dusseldorfa prema svim zračnim lukama koje nisu MUC i FRA su sa Eurowingsom. Najavili su da će i Brussels involvirati u Eurowings pa da će iz Bruxellesa letjeti Eurowings. U Beču sve više letova od Austriana preuzima Eurowings. Na nekim linijama (FCO) npr. lete i Austrian i Eurowings, pri čemu je Austrian u code-share na Eurowingsovim letovima. Ima tavkih linija podosta. Dakle Luftica želi što više toga prebacit na Eurowings.

To ne znači da će nužno prebojavati avione Swissa u bazi u Genevi u Eurowings, ali to jest vjerojatan scenarij.

Zašto bi easyJet ukinuo liniju BEG-GVA ako ona ima odličnu popunjenost? Gledajte, ako easyJet ne uspije u Beogradu dobiti ono što želi (povlastice, popuste, privilegije), oni se demonstrativno povuku. I time ne pokazuju zube samo Beogradu nego i ostalim zračnim lukama koje se usude usprotiviti.

Bilo je tako u Zagrebu. Nakon ekspanzije, tri linije, odjednom su otišli, iako je popunjenost bila dobra i dobre cijene. Kasnije sam dobio informaciju da ZLZ nije pristala na njihove nove „uvjete“.

M

Hvala na odgovoru Alene, zaista prave informacije i najrealniji scenario. Ovo sa EasyJetom zaista ima smisla, jer nema drugog logicnog scenarija. Sta li ce biti sa Swiss/Eurowings pricom u GVA ostaje da se vidi, ali fakat je da Swiss zatvara ovaj hub izguran od easyjeta.

A

Napisao sam članak u kojem sam jasno rekao kako bi i čime legacy mogli odgovoriti za LCC ekspanziju. Ali stvarno mi nije jasno da legacy umjesto toga otvaraju svoje LCC, umjesto da se prilagode realnostima, a na njih dodaju svoje prednosti (business klasu, konekcije, ff program, cargo, više platnih modela u kojima su uključene različite usluge…). Takva kombinacija bi morala biti pogubna za LCC. No, eto legacy su radije krenuli sa osnivanjem svoji LCC. Nisam siguran da Luftica time radi dobar posao. Ali eto, tamo ipak radi trust mozgova koji su vrh struke, pa sigurno znaju što je najbolje rješenje.

m

Alene, hvala na indirektnom odgovoru na moje pitanje. Verovatno na bg aerodromu trust mozgova sad slavi sto je posle zastrasivanja Rajanera uspeo da otera i EasyJet……

A

A to stvarno ne vjerujem. Teško da je ikome u Aerodromu Beograd interes da nekoga „potjera“ pogotovo sada kada broj letova Air Serbije ekstremno pada (ljeto -46, zima – 28). Upravo sa LCC (Wizz, Transavia, dodatni let easyJeta) su uspjeli ne samo nadoknaditi ovo ogromno smanjenje Air Serbie, nego čak i stvoriti povećanje koje će biti oko 8-9% na razini cijele godine. I ovo nije samo poslovno pitanje (rast) nego i prvorazredno političko (odjeknulo bi ko bomba da Beograd počne padati po broju putnika, posebno sada kada ide u koncesiju).

Stoga mislim da Beogradski aerodrom nimalo sretno ne gleda na odlazak i jedne kompanije, a posebno LCC, a ponajviše easyJeta (kao konkurencije Wizzu koji ima lavovski dio LCC linija iz Beograda). Beogradu treba više prijevoznika, bitno više LCC, a ponajviše jakih LCC koj će biti konkurencija prenstveno Wizzu, pa će se međusobno „motivirati“ na rast kao što je slučaj Ryanair-Wizz u Sofiji, Temišvaru, Bukureštu i ostalim gradovima.

Z

Negde sam procitao da ce Geneva biti iskljucivo C series hub za Swiss, potrazicu referencu. Sta su ranije leteli za BEG, jumbolino ili 319/20?

Kada smo kod SWISS-a, interesantan let koji sam imao je bio ZRH-LHR 320kom gde je do pola bila „business“ klasa apsoluno prazna (10-ak putnika max) dok su nas u Economy poslagali kao sardine. Obadva emergency reda preko krila su bila potpuno prazna, toliko o bezbednosti letenja :)

A

Ne bi me čudilo da tamo bude isključivo CSerija bazirana, bilo bi to potpuno logično. Jedino je jedan širokotrupac potreban radi letova za JFK ali i on se može kombinirati sa ZRH bazom (ZRH-JFK-GVA-JFK-ZRH i svaki drugi dan je u bazi).

Z

Pronasao sam reference. Inace clanak na Swiss-ovom site-u odrazava upravo ono sto ste naveli u gornjim komentarima

http://www.aviation24.be/airlines/lufthansa-group/swiss/swiss-begins-geneva-fleet-renewal-bombardier-c-series/

https://www.swiss.com/switzerland/EN/C-Series

A i ovi iz Bombardiea nisu bas toliko mutavi. Dali su Airbusu avion ali izgleda da Structures biznis ostaje vlasnisvo BA https://www.theglobeandmail.com/report-on-business/bombardier-to-supply-airbus-for-new-engine-nacelle-program/article37176124/
Kako stvari mirisu ovde je jedino Boeing izvukao deblji kraj. Bas me interesuje sta ce biti konacna odluka za carinu.

A

Da, slažem se da je u ovom poslu jedino Boeing izvukao deblji kraj, no sami su zazivali vraga, a tko pod drugim jamu kopa…

Budite sigurni da sada kada iza toga stoji Airbus neće biti ni c od carine.

M

ZZ, leteli su 319/20. Znam da su Jumbolino koristili jedno vreme za Sarajevo (to je bila i linija koja je najkrace trajala). Samo se Pristina drzi bez problema :)

A

Hvala za info.

V

Alene, kako komentariste gubitak operativne dozvole Darvina – Adrie Sw.?

Odgovori
A

Samo ono što sam predvidio. 4K je to kupio za Lufthansu (Swiss) da spriječi povijesnu grešku kada je Etihad uletio u Lufthansino dvorište (Swissovu kuću). Darwin je mogao preživjeti kao mali feeder Swissa iz Lugana (4x dnevno za Zurich + 2 puta dnevno za Genevu + obih par sezonskih linija sa dva Saab 2000), no očito je to bilo neisplativo i Swiss je nastavio Zurich letjeti sam, a Geneva se ukida.

Predvidio sam da će se iz flote povući 6 od 10 aviona (ja sam mislio da će odlepršati Saabovi koji su potpuno neisplativi, tj. da će ostati na floti ATR-ova), no odlučili su zadržati neisplative Saabove (njih 6) i izbaciti ATR-ove. Računao sam da će ostala dva ATR-a biti prebačena u Ljubljanu za letove od tamo (Adriji svakako trebaju Turbopropi).

No, eto na koncu priča je još daleko žešća nego sam i u naluđijim snovima predvidio. Ide se na potpuno uništenje. U Švicarskoj neće ostati ništa, u Ljubljanu idu neisplativi Saabovi koji će letjeti u regiji (sada lete dva, a sa novim linijama na ljeto za planirane operacije trebat će im još 2 Saaba. Ostale će ili rentati ili će povećati broj frekvencija postojećih linija ili će više linija prebaciti na Saaba (moguće feeding linije za Saaba su sve, PRN, SKP, SJJ, TGD, TIA, a sada dvije od tih 5 se lete sa Saabom) ili će ih prodati pa će smanjiti flotu Saabova na 4.

U svakom slučaju nije iznenađujuće iako je očito napravljeno puno prebrzo jer Adria u Ljubljani sada ima opakih problema, a i otkazuju se najavljeni letovi Geneva-Lugano, dakle nisu planirali da se ovo sada desi, nego nešto kasnije (planirali su sa prekidom letova iz Geneve iza nove godine, pa su vjerojatno mislili da će se to ostvariti mjesec dana kasnije)

V

Čini mi se da je ovo oko Adrije/Swissa/Darwina jedan od prvih pokazatelja da je Lufthansa počela da malo, naglašavam malo, gubi konce i da mora pomno da obrati pažnju na poteze koje povlači.

Velika igra zahteva koordinisane pokrete. Bez toga može da bude belaja.

Kao u onoj poznatoj od Zabranjenog Pušenja:

„Ko igra za raju i zanemari taktiku, završiće karijeru u nižerazrednom Vratniku!“

A

Nimalo Lufthansa ne gubi konce, upravo suprotno. Ovo što se desilo upravo ide njoj na mlin i siguran sam da je to i sama izrežirala. U utorak ide članak upravo o tome.

S

Ono kad čekaš utorak više nego petak. Hvala na odličnom štivu, g. Ščuric. :-)

Jedno pitanje vezano za sezonalnost aerodroma u Dalmaciji. Bi li se npr. Splitu isplatilo izvan sezone pojeftiniti usluge ili to ne bi imalo smisla/efekta?

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama. Puno mi to znaci.

Vidim da niste citali moj clanak o sezonalnosti. Pa evo vam link:

https://tangosix.rs/2017/21/02/kako-prevladati-sezonalnost-2-dio-aerodromi/

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Fpn-ovac na: Vojni budžet za 2018. povećan za skoro četvrtinu, veliki izdaci za mašine i opremu, nabavke, modernizacije, popravke i remonte

@Militarista Pusti snovi, Rusija ima 3% učešća u GDP-u u izdvajanjima za vojsku i to je žestoko opterećenje njenih finansija. Iako je učestvovala u sukobima u Siriji, i u toj situaciji je povećan budžet na pomenutih 3% GDP-a. Ako bi izdvojili 2.5%, pa mi bi rešili 99% naših problema u nekoliko godina. Poređenje sa hrvatskim…

10. Dec 2017.Pogledaj

AM na: Er Srbija medijima: Jedno je obaveštavati javnost a nešto sasvim drugo je širiti paniku

Čitao sam vest na sajtu poznate domaće TV stanice u stranom vlasništvu. Kao prvo, nisu ni proverili osnovne činjenice jer su objavili pogrešni broj leta. Onda su objavili pogrešnu sliku Airbus a ne ATR aviona. Da su se makar malo potrudili našli bi sliku baš tog incidenta na AVheraldu. Profesionalna priprema vesti bi uključila mapu…

10. Dec 2017.Pogledaj

Sasha na: Er Srbija medijima: Jedno je obaveštavati javnost a nešto sasvim drugo je širiti paniku

Nisam to rekao. Ali me iskreno nije mnogo briga za druge (osim ako ne letim njima bas cesto). Ali za AirSerbia mi je stalo i vise ce imati od nasih kritika nego od pohvala. A btw. u toj AirSerbiji su i nase pare, tako da imamo i vlasnickog udela :-) . I da, u svaki…

10. Dec 2017.Pogledaj

Djape na: Brnabić garantuje: Ugovor i aneksi za koncesiju „Tesle“ biće javni

A novi terminal - novo zaduzenje. Gomila novih kompanija.. sve bi to obezbedila drzava?

10. Dec 2017.Pogledaj