BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Silver Air otvorio bazu u Lošinju Ovo je prvi slučaj da strana kompanija leti domaće letove u jednoj državi regije / Foto: Silver Air

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Silver Air otvorio bazu u Lošinju

Minijaturna češka kompanijica Silver Air pokrenula je od lipnja (juna) ove godine letove iz Lošinja za Zagreb, Pulu, Split i Lugano. Letovi su počeli 25.6. i održavat će se do 19.9. Vrlo pohvalno, inovativno, ali i sa mnogo dvojbi.

Mnogo letova i malo putnika

Broj putnika u Lošinju već godinama pada. Godine 2015. Lošinj je imao 13.410 putnika, 2016. 6.402, a prošle godine tek 6.042 putnika. ZL Lošinj je u boljim godinama imao oko 10.000 putnika, a oscilacije putnika su iz godine u godinu ogromne, znale su biti i preko 100%. Ipak prošle godine broj putnika je stvarno ozbiljno pao.

Broj operacija je daleko više stabilan i kreće se između 3.000 i 4.300. Ovo je produkt činjenice da na ZL Lošinj prvenstveno slijeću sportski i mali poslovni avioni. Ovi avioni dovoze entuzijaste (manji sportski avioni) i visokoplatežno sposobne poslovnjake. Čak i u godinama u kojima su se uspostavile neke avio-linije broj putnika bi porastao za duplo i više, ali broj operacija bi se neznatno povećao. Jasno, kada je većina letova sportske i poslovne avijacije.

Neke druge zračne luke u regiji imaju bitno manji broj operacija, no pritom daleko veći broj putnika.

Lošinj je ozbiljno limitiran u potencijalnom prometu ekstremno kratkom stazom od samo 900×30 metara koja omogućuje letenje tek par aviona i limitiranog broja kompanija koje imaju te avione u floti. Osim Let L-410 Turbolet, tek par aviona može sletjeti na ovu stazu, uz vrlo limitiran broj kompanija koje te avione imaju. Govorimo o avionima kapaciteta 10 do 30 mjesta, koji su neisplativi bez subvencija ili privilegija.

Aerodrom Lošinj otvoren je 1985. godine. Od 1986. Adria Airways je letjela ljeti sa Dash 7 (50 putnika). Godine 1991. sa Lošinja je dva puta u nedjelju letjela Adria za Zagreb (u 8:40 i u 12:20 h), te petkom i nedjeljom po jednom Croatia Airlines u 18:20 sa Cessnom C-402 (9 putnika). Croatia je letjela na Lošinj do 1996. sa ATR-42. Nakon toga bi povremeno bio neki charter let manjim turbopropima, a zadnji puta veći avion je sletio 2010. godine kada je Austrian jednom tjedno, nedjeljom, letio za Innsbruck, ukupno 17 rotacija tog ljeta sa Dash 8-300 (50 sjedala).

Lošinjski aerodrom je u većinskom vlasništvu turističkih institucija Lošinja, Republika Hrvatska ima tek neznatno suvlasništvo.

Kako je pista ozbiljno limitirajući faktor vlasnici lošinjskog aerodroma žele stazu produžiti na 1.800 metara, a što bi omogućilo slijetanje aviona kapacitete do 180 putnika. Terminalna zgrada je sada predviđena za četrdesetak putnika, te je potrebno i ozbiljno proširenje iste. Ukupno je potrebno 35 milijuna EUR za ovaj projekt. Iako se isto spominje od 2005. godine, a zadnji puta je proširenje najavljeno za 2016. godinu, isto se nije desilo. U projektu je trebalo sudjelovati lokalno hotelsko poduzeće Jadranka.

Silver Air krenuo sa letovima

Silver Air je češka kompanija sa sjedištem u Pragu, osnovana 1995. godine. Kompanija u floti ima samo dva Let L-410 Turboleta sa 17 sjedala. Osim za Lošinj, kompanija leti iz Lugana (Švicarska) na talijansku Elbu, te rumunjsku cargo liniju Timisoara-Cluj Napoca.

Inovativnost Silver Airovih letova ogleda se u dva oblika. Prvo govorimo o češkoj kompaniji koja će obnašati domaće letove u Hrvatskoj. Ovo je prvi slučaj da strana kompanija leti domaće letove u jednoj državi regije. U regiji samo Hrvatska ima domaće letove, a do sada su ih obnašali Croatia Airlines i Trade Air, od ove sezone i Silver Air:

Druga velika inovativnost je što Silver Air povezuje otok sa čak četiri destinacije. Nešto o čemu pričam godinama. Upravo to jest budućnost hrvatskih otoka. Mali aerodromčići sa stazom od 1.300 metara za turbopropne avione i letovima prema Zagrebu, Italiji, Austriji i eventualno obalnim lukama (ovisno o udaljenosti). Takve aerodrome trenutno ima Lošinj, Brač i Krk, pri čemu posljednja dva mogu primati i jetove. Takve manje aerodrome trebao bi imati Vis, Korčula i Rab, dok veći aerodrom sa stazom od 1.800 metara treba imati Hvar, te bi se lošinjski aerodrom trebao produžiti na tu duljinu. Ostali otoci ili su premaleni ili su preblizu kopnu da bi aerodrom imao opravdanja.

U ovim projektima trebaju sudjelovati kako lokalne turističke organizacije (općinske i županijske), lokalne hotelske kuće, tako i državna turistička zajednica. No, država bi morala i osigurati sredstva za revitalizaciju otoka jer ovakve linije ne dovoze samo turiste i obogaćuju turističku ponudu, nego i omogućuju lokalnom stanovništvu bolju povezanost, kao i razvoj svakolikog društvenog života. A što pak znači motivaciju lokalnom stanovništvu za ostanak na otocima i prestanak iseljavanja. Primjer Sjevernoškotskih otoka je svakako vrlo znakovit. Tamo se financiraju takvi letovi, a učitelji, liječnici, državni službenici i razne uslužne djelatnosti (serviseri, edukacija, financije…) dolaze na otok jednom ili par puta tjedno po par sati. Zbog toga lokalno stanovništvo ne mora ići na kopno radi svake potrebe, nego „kopno“ dolazi njemu. Učenici tako ne žive u učeničkim domovima nego profesori dolaze na otok pa profesor povijesti u jednom danu obavi sva predavanja (osnovne i sve srednje škole), idući dan profesor zemljopisa itd, dok su na otoku samo oni profesori koji imaju potrebu za punim radnim vremenom (matematika, domaći jezik, strani jezik). Ovo je u konačnici i jeftinije po državu (ne plaćaju se domovi, prehrana, odgajatelji, infrastruktura, logistika…), ali se i zadržava stanovništvo na otoku. Bez PSO ove zračne luke nemaju budućnosti osim možda Krka, Brača i Lošinja.

Konačno, linije mogu smanjiti rizik i potreban broj putnika tako da dobiju 1 stop, pa linija za Zagreb iz Lošinja može ići preko Pule, a linija iz Brača preko Zadra. Ovime bi se dobilo i to da se ukine nelogična linija Zagreb-Zadar-Pula, gdje putnik do Pule putuje avionom duže nego automobilom.

Iako je ovo vrlo inovativno i pozitivno ipak je realizacija vrlo loša. Prvo je broj frekvencija trebao biti tri puta tjedno za Zagreb, dva puta tjedno za Split i dva puta tjedno za Pulu, te jednom tjedno za Lugano, sada je broj frekvencija smanjen za Split i Zagreb, te povećan za Lugano. Vrlo neprofesionalno da se red letenja mijenja tek par dana prije prvog leta.

Ukupno 7 letova iz Lošinja. Prvi problem je što let Lošinj-Lugano-Elba i nazad nije sustavno omogućen. Zašto ne? Pa to je bar jednostavno i vrlo praktično. U odlasku ima 50 minuta vremena konekcije, a u povratku 40 minuta. Više nego dovoljno, poglavito što se radi o istom avionu, koji ako kasni u dolasku ne može propustiti konekciju pošto će i ista kasnit. Iskreno nije jasno zašto se ne nudi i ova opcija, nego bi se trebale kupiti dvije separatne karte.

Nije baš najbolje organizirana ni linija za Zagreb. Linija je očito namijenjena P2P putnicima jer u dolasku mimoilazi veliku većinu konekcija Croatie, dok u povratku mimoilazi dobar dio potencijalnih konekcija. Da u dolasku linija leti samo sat i pola ranije (petkom dva i pol sata), a u odlasku tek 45 minuta kasnije mogla bi se konektirati na gotovo sve linije Croatie. Ovo je to čudnije što avion u Zagrebu nezaposlen stoji čak 5 sati, dočim dodatnih 2 sata ne bi značilo velike promijene. Nije jasno ni zašto avion stoji u Zagrebu toliko dugo? Jedina pretpostavka je bila da bi u to vrijeme mogao obaviti još jednu rotaciju. No, eto neće. Druga pretpostavka je da je linija namijenjena kratkim izletima za turiste. No, ako je tako zašto samo 5 sati, odnosno petkom samo 4 sata? Vrlo kratko. Moguće, ali kratko. Na kruzerima sam imao i kraćih izleta u velikim gradovima, no ipak za jednodnevni izlet trebalo bi biti duže vrijeme. Ali čak i da ta linija ima prioritetnu tu svrhu, uz još nešto zagrebačkih turista koji dolaze na Lošinj, nije jasno zašto se nije uklopila u valove Croatie. To štetiti svakako ne može, a donijelo bi ponekog dodatnog putnika.

I za Pulu linija ima stop od 4:20 sati utorkom i 7:20 sati subotom. Putnika na ovoj liniji ne može biti, osim onih na jednodnevnom izletu kao što je pretpostavka i za Zagreb.

Splitska linija je sada smanjena na jednu tjedno. Ovdje stvarno ne razumijem logiku. Ova linija nema pauze, nego se avion odmah vrača. Za koga je ona namijenjena? Za turiste na jednodnevnom izletu svakako nije, turista iz Splita koji ljetuju na Lošinju sigurno nema, a sa jednom tjednom frekvencijom ne mogu računati ni na koju drugu kategoriju putnika (poslovnjake, migrante, učenike isl.). Stvarno čudna količina frekvencija. U polasku iz Pule moguće je vezati se za Split sa konekcijom od 40 minuta, ali takva opcija u povratku ne postoji, pa i ovih putnika neće biti.

Avion je sa 7 letova vrlo slabo utiliziran. Morao bi letjeti svaki dan i to od zore do sumraka. Konačno i sam Lošinj ima potencijala za još neke linije. Tako je avion mogao letjeti jednodnevne izlete za Dubrovnik, kao destinaciju broj 1 za potencijalne izletnike. Putnika bi bilo i za Međugorje (Mostar). Jednako tako avion je mogao povezati Italiju sa Lošinjem (najbrojnija nacija lošinjskih i creskih turista) i omogućiti talijanskim turistima brz i jednostavan dolazak, umjesto dugotrajne vožnje automobilom kroz pretrpanu Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, uz višesatno čekanje na granici i na trajektu. Samim time ne bi bile upitne linije sa dvije ili više frekvencija za Anconu, Bolognu i Firencu, a vrlo vjerojatno bi prošli i letovi za Rim i Bari. Turiste bi se moglo dovesti i iz Beograda, te Beča i Innsbrucka (linija je postojala 2010.).

Trubolet je nužan za ovu liniju obzirom na kratkoću piste, no u slučaju produžavanja piste prijevoznik bi morao pribaviti veći i bitno isplativiji avion, osim ako se ne osigura PSO Republike Hrvatske.

Silver air prodaje i cijele aranžmane na otoku u suradnji sa kompanijom Jadranka hoteli u hotelima sa 4**** i 5*****. Same letove i financira hotelsko poduzeće Jadranka hoteli. Konačno na samom avionu je izlijepljena velika fotografija lošinjskog arhipelaga i reklama Jadranka hotela. Jadranka hoteli su vlasnici 3 hotela sa 5***** (Alhambra, Bellevue, villa Hortenzia) i 5 sa 4**** (Aurora, Vespera, Punta, te ville Kredo i Diana). Stoga ne treba čuditi da su upravo Jadranka hoteli oni koji žele revitalizaciju ZL Lošinj. Jadranka hoteli su i suvlasnici Lošinjskog aerodroma dočim su vrlo vjerojatno i osigurali povoljnije uvjete naplate taksi i drugih benefita za ove letove. Osim Jadranka hotela na Cresu i Lošinju ima još brojnih hotela sa 5*****, 4**** i 3***.

U suradnji sa Helicopter Service of Helipratello Silver Air nudi helikopterski servis iz baze u Firenci, a među njima i jednodnedneve izlete sa AS350 za Lošinj za do pet putnika.

Ovo nisu jedini letovi sa malim avionima u Hrvatskoj. Trade Air je svojih 16 PSO linija prebacio sa Jetstreama J32 na L410, u prvom redu radi nepouzdanosti pružatelja usluge. Novi pružatelj usluge, češki One Air, da bi osigurao traženih 98% reliabilitiya, ima i rezervni turbolet na osječkom aerodromu. Egzotične letove za Pulu opslužuje i minijaturna charter kompanijica Air Glaciers koja sa majušnim avionom od tek 8 sjedala, Beechcraft Super King Air 200, leti iz dva švicarska aerodroma: Sion i La Creux de Fonds.

Stoga možemo zaključiti da otočni aerodromi imaju perspektivu, ali i da su letovi sa manjim avionima rješenje za povezanost otoka sa okolnim aerodromima na kopnu, te bi uz pomoć države mogli biti i osnovni alat za revitalizaciju otoka i zadržavanja stanovništva na njima.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

tu

Naravno da ostrvski aerodromi imaju perspektivu. Dok sam citao Vas tekst sve mi se nekako javljala Grcka kao dobar primer pa eto ideje za uporednu analizu iduci put. Jeste da imaju mnogo razudjeniju obalu i vise ostrva ali se mogu povuci odredjene paralele. Skoro sam citao o novom aerodromu na ostrvu Paros, sa 900 produzena je pista na 1400m tako da to je trend da se omoguci vecim i isplativijim avionima pristup. Mada za neka od pobrojanih ostrva mislim da bi aerodrom bio previse pored onolikog mora i luka i tu konkretno mislim na ECA i njihovu na moju veliku zalost neslavnu avanturu.

Odgovori
Al

O Aegeanu mislim pisati u dogledno vrijeme, pa tu povući i paralelu, ali interes ove kolumne jest letenje u regiji, a što ne smatram grčke otoke.

O ECA-i sam napisao članak. Taj poslovni model je traljavo proveden i kao takav nije imao baš nikakvog smisla. Avion je malen, vrlo žedan, neisplativ, ali bez obzira na to mogao se napraviti uspješan mode. Nažalost nije i firma je propala, u prvom redu radi svog ogromnog diletantizma. Više o tome na:

https://tangosix.rs/2016/11/10/je-li-eca-uopce-imala-buducnost/

Ra

Samo sto je Banja Luka manje razvijenija nego Losinj :-). Ako pricamo o regiji valjda Sarajevo i Banja Luka mogu da privucu preko agencija 5.000 aranzmana za sezonu. Ja se ponadao da je poleteo Silver airways sa Floride sa Sabovima https://www.silverairways.com/

Al

Kakve pobogu veze imaju Sarajevo i Banja Luka sa Lošinjem? Tko je spominjao letove za Sarajevo i Banja Luku i u kom kontekstu? O čem Vi, pobogu, pričate? 5000 aranžmana za gdje?

Be

Pa kako su na istoj kugli/ploci, kako za koga, imaju neke veze…….

Al

:-)

i

Ja zaista mogu zamisliti raznorazne seme letenja koje bi funkcionisale preko leta ali to je samo tri meseca, sta raditi ostatak godine? Samo mi pada napamet da neko ko ima para, pojedinac ili fond ili kompanija uzme avion i posadu u najam na tri meseca, odradi letove i posle ih raspusti. Kako se dobijaju dozvole za linije koliko bi sve to kostalo je druga prica o kojoj ja nema pojma. Ustvari bilo bi interesantno videti koliko kosta rad jedne takve kompanije, avion , odrzavanje, osoblje itd itd no nazalost predpostavljam da je jedini nacin da to saznamo je da im neko ukrade finansijske knjige. A mi smo ipak posten svet :D

Odgovori
Al

Niste ovo loše primjetili. Ali tu bi ja napravio ovako:

Ako se ne dobije PSO na liniju Lošinj-Pula-Zagreb-Pula-Lošinj

Ljeto:
1—5– Lošinj-Zagreb*-Lošinj-Beč-Lošinj-Beograd-Lošinj
–3—- Lošinj-Zagreb*-Lošinj-Innsbruck-Lošinj-Bologna-Lošinj
-2—6- Lošinj-Dubrovnik*-Lošinj-Ancona-Lošinj-Bari-Lošinj
—4— Lošinj-Pula*-Lošinj-Bari-Lošinj-Firenca-Lošinj
——7 Lošinj-Split*-Lošinj-Bari-Lošinj-Rim-Lošinj

Zima (ne leti od 6.1. do 20.2.):
—–6- Lošinj-Zagreb*-Lošinj-Beč-Lošinj
——7 Lošinj-Dubrovnik*-Lošinj-Ancona-Lošinj
* jednodnevni kraći izleti u trajanju od 5-6 sati

Ja bih svakako od 28.3. do 17.10. sve linije letio u manjem obujmu (pola manje frekvencija), a maksimalni broj frekvencija od 15.6. do 15.9.

Končno masa kompanija leti samo top sezonu i zimi imaju prizemljene avione, pa imaju poslovni model koji tako funkcionira. EasyJet tijekom ljeta ima 50+ linija na Jadran, ni jednu jedinu zimi. Raynair jednako tako 30+ ljeti ni jednu zimi. Uostalom, da ne nabrajam ljeti za Jadran lete stotine linija više desetaka prijevoznika koji ne lete zimi i te avione imaju stacionirane tijekom zime. Ako to mogu sve te kompanije može i Croatia, ali i Silver Air.

Još bolja bi bila opcija da Hrvatska da PSO Silver Airu (ili nekome drugome) za letove preko Pula za Zagreb. Tada bi PSO linija imala logiku:

Ljeti (uz pretpostavku da se pista u Lošinju osvjetli i uredi navigacija):
123456- Lošinj 06:00 – 06:20 Pula 06:45 – 07:30 Zagreb
123456- Zagreb 08:15 – 09:00 Pula 09:30 leisure linije 12:30 Pula 13:00 – 13:45 Zagreb
12345– Zagreb 14:15 – 15:00 Pula 15:15 – 15:35 Lošinj 15:50 – 16:10 Pula 16:25 – 17:10 Zagreb
—–6- Zagreb 14:15 – 15:00 Pula 15:15 – 15:35 Lošinj
12345-7 Zagreb 17:40 – 18:25 Pula 18:55 leisure linije 21:15 – 22:00 Zagreb
12345-7 Zagreb 22:30 – 23:15 Pula 23:30 – 23:50 Lošinj
——7 Lošinj 15:50 – 16:10 Pula 16:25 – 17:10 Zagreb
od subote u 15:35 do nedjelje u 15:50 leisure i charter linije (Beč, Beograd, Innsbruck, Firenca, Bari, Ancona Rim, Bologna).

Zimi:
1234567 Lošinj 06:00 – 06:20 Pula 06:45 – 07:30 Zagreb
1234567 Zagreb 15:00 – 15:45 Pula 16:15 – 16:40 Lošinj
—–6- 17:10 Lošinj-Beč
——7 17:10 Lošinj-Ancona

i

Predpostavljam da Rayan moze tokom zimske sezone da avione uposli negde drugde ili ih zaista prizemlji ? Sta onda sa pilotima i ostalim osobljem? Zaista mi je cudno sto nisu namestili letove da preuzimaju putnike sa drugih letova. L-410 je staroga dizajna , moguce je da je odrzavanje jeftino, nekad je proizveden u velikom broju ali koliko trosi goriva i koliko je sveukupno ekonomicam neznam. Koji su a avioni u toj klasi, da li bi bilo pametnije leteti na necemu drugom ili jos spustiti nivo pa kao na Aljasci leteti sa DC-3?

Al

Ne Ryanair ne zapošljava avione negdje drugdje. Pokušao je na razne načine i nije baš uspio. Ima nešto malo linija za skijaške destinacije, ali to je zanemarivo. Jednako tako ni svi ostali prijevoznici. Ogroman dio njih prizemljuje kapacitete zimi.

Što sa pilotima i ostalim osobljem? Godišnji odmori, manje lete… Trade Air gotovo cijelu svoju flotu zimi ima na zemlji i svejedno dobro radi. Jednostavno kompanije su pronašle modalitete da tako funkcioniraju i da im avioni i osoblje stoje nezaposleni tijekom zime.

L-410 nije ekonomičan bez subvencija ili ako nije namijenjen nekim posebnim projektima gdje ekonomičnost nije presudna (npr. UN misije gdje se često koristi). On se i danas proizvodi u Češkoj u novijim inačicama L-410UVP-E20 uz katalošku cijenu od oko 6,4 milijuna USD. L-410NG, daleko suvremenija varijanta od novih materijala, sa novim krilima, nešto duža (više prostora za prtljagu), novim kokpitom, većom brzinom, većom snagom, većom nosivosti, 400 kg više carga, skoro duplo većim doletom… je istestiran i postupak certificiranja je dovršen početkom 2018. Prozvodnja L410NG je počela prije par tjedana. Do sada je napravljeno više od 1.200 L-410 i 350 ih još uvijek leti.

L-410 nije avion kao DC-3 i nije spuštanje nivoa. On ima svoju svrhu i namjenu i u toj klasi avion je OK. Ima boljih, ima i daleko lošijih, ali prihvatljiva je opcija za destinacije kao što je Lošinj.

9A

Alene, pls pogledaj sadržaj drafta novog zakona o otocima. Nikakav razvoj zračnog prometa ili nedaj Bože subvencija za prijevoz zrakom nije predviđena. Prometne aerodrome na Hvaru i Korčuli možeš zaboraviti a onaj na Visu ako bude sportski razine onog iz WWII biti će super.

Odgovori
Al

Nisam ja ni rekao da je legislativa ili praksa dobra ili da ide ka tome da bi mogla biti dobra.

Ja sam dao primjere kako je to drugdje, te kako bi to trebalo izgledati. A da naš zakonodavac ima puna usta brige za otoke i „želje“ da se otoci revitaliziraju, a da pritom nema ni najmanju ideju kako to napraviti, da nije upoznat sa praksom sličnog okruženja u Europi, te da nema baš nikakvu strategiju i viziju to jest činjenica. I to ne samo sa otocima, nego općenito nema strategiju razvoja, poglavito prometnog. Mislim da ćete se tu samnom složiti.

BB

Pa zakonodavac očigledno ne prepoznaje vrijednost ostrva. Možda bih trebalo ukinuti? 😜 A da li bi onda Hrvatska imala iste potencijalne u turizmu?

Al

Ma zakonodavcu su puna usta brige za otoke, potrebe za revitalizacijom i financiranjem društvenih potrea otoka. Samo osim puno halabuke, nema nikakvih konkretnih poteza i rezultata.

Mr

Za svaku pohvalu…. Usuđujem se reci da bi takve projekte trebalo i sufinancirati dok projekt ne stane na zdrave noge, dobije klijentelu cak i izvan sezone! Losinj je bio poznato ljeciliste radi klime, mora i borova…. npr prva destilerija etericnih ulja bila na Cresu! Kad sam bio na Maldive to je razvijeno do savrsenstva!

Odgovori
Al

Osobno smatram da bi u otoke trebalo financirati daleko više od avio-linija, no da su one vrlo važne, ako ne i presudne za revitalizaciju otoka. U tom kontekstu prioritet nije „stajanje na zdrave noge“ nego širi društveni interes, pa bi se u takvo financiranje trebalo ići čak i da se zna da projekt nikada neće stati na zdrave noge.

AU

Samo napomena da Austrian nije mogao puniti svih 50 putnika na DH83. Radi piste su bili limitirani na 40.

Odgovori
Al

Da, i ja sam pročitao tako nešto.

to

alene, kako znate da bi bilo putnika za mostar (međugorje) ili dubrovnik, možete li to malo obrazložiti

Odgovori
Al

Jednodnevni izleti iz resorta gdje boravi turista u atraktivne turističke destinacije su trend turizma danas. Ukoliko su oni udaljeni 200, čak i 300 km (ako postoje autoputevi) rade se autobusom, ako su preko toga rade se avioniom.

Kako je Lošinj od Međugorja i Dubrovnika udaljen vrlo mnogo (oko 500 km, od čega više od 200 km bez autoputa) + potrebno je koristiti trajekt, za takav put bi trebalo bar 9 sati j jednom smjeru. Avion je ovdje jedina opcija. A 17 turista (L-410) tjedno iz lošinjskih i creskih hotela za Dubrovnik, odnosno Međurogrje (Mostar) bi svakako bilo. Bilo bi ih i daleko više, pa bi se za tako što mogao koristiti i veći avion ili više frekvencija sa L-410.

de

Ovo je više nego dobro da je jedna kompanija, i to strana, krenula sa povezivanjem otoka sa kontinentalnim dijelom.
Ovde je samo… pomalo ružno da je to pokušaj jedne strane kompanije, a ne domaće ili čak ne na poziv vlade Hrvatske da to neko uradi. Hrvatski otoci, kao i svi otoci uopšte, vape za povezivanjem sa kopnom, a još više sa drugim otocima.
Iz ličnog iskustva znam kako je to sa Brača doći do upravo do Lošinja ili recimo na Krk. Treba vam tri dana da izgubite. A na moru ste 15 dana. Hrvatska sasvim dovoljno zarađuje od turizma da bi komotno mogla da isfinansira/dotira avio linije koje bi „plele“ sa otoka na kopno, sa otoka na drugi otok a sve to opet povezano za većim aerodromima tipa Rijeka, Zagreb, Split i Dubrovnik kako bi mogli da se konektuju na „velike“ letove. Naravno i povezivanje većih gradova u regiji (računajući i Italiju). Za pretpostaviti je da prve dvije tri godine ne bi bio pun uspjeh prve dvije tri godine ali za kasnije… Na početku ne bi jer jednostavno bi trebalo vrijeme da se nešto ispomoviše kako treba i da ljudi imaju predstavu da mogu i na taj način „komunicirati“. Za početak siguno ne bi bilo „navike“ da to može i na ovaj način.
Zima, pa i zimi ima ljudi na otocima. Moraju imati neku vrstu komunikacije. Lekar, profesor, apotekar, neki posao… naravno ne kao leti ali…
Uovom slučaju mi samo nisu jasne ovolike rupe u rasporedu. Jedino ako nisu problem slotovi na ZLZ ili neka želja da se nešto bojkotuje.

Odgovori
Al

Potpuno se slažem. Već 20 godina urlam na svim mogućim pozicijama, i u Vladi, i u Croatiji, i u Trade Airu da je potrebno povezati otoke po načelu

Lošinj-Pula-Zagreb
Brač-Zadar-Zagreb
i to svaki radni dan (noćenje na otocima) + subotom par chartera

Ali kao da govorite zidu. I onda dođu česi pa to naprave. Ako je Jadranka hoteli imala volje to napraviti sa česima i to financirati, onda je sigurno još više volje imala to napraviti sa Trade Airom ili Croatiom.

Mislim da sam „rupe u rasporedu“ objasnio, tj. naveo što bi to moglo biti. Ali utilizacija aviona je užasno loša, a i red letenja je nelogičan. Bojim se da uz takve nebuloze Silver ima budućnost ECA-e.

Br

Gospodine Alene,
Meni Vaši odgovori čitaocima deluju interensatnije od tekstova koje pišete, a koji su takođe za pohvalu.
Po Vašoj analizi, „Silver Air“ mi izgleda kao paravan za pranje novca jer očigledno nije zainteresovan za razvijanje biznisa.
Pre nekoliko godina „Air Baltic“ je otvorio liniju za Beograd pa brže-bolje ugasio kada je njegov vlasnik, neki tajkun iz Rusije, uhapšen zbog malverzacija.
„Pratite tokove novca“, reče Dušan Lučić, mason, teoretičar zavere i pisac špijunskih romana.

Odgovori
Al

Hvala na pohvalama.

Ne mislim da se ovdje radi o pranju novaca. Prvo, utilizacija aviona ne mora biti 100% ili blizu tome. Kada se radi o malim kompanijama, sa malim avionima oni ih iznajmljuju po satu leta. I ne mogu baš previše birati, jel nije baš preveliko tržište za avione poput L-410. Primjerice Trade air ima samo 32 leta tjedno, a obzirom na krake linije mogao bi imati do 70 letova, što znači da taj avion nije utiliziran ni 50%. Ipak, iznajmljivač je pristao na to i postavio cijenu sukladnu tome. Zašto Trade Air nema više letova? Zato što leti isključivo PSO i ne interesira ga više linija jer ne želi ulaziti u rizik, leti samo ono za što ga plaća država. Samim time u cijeni PSO je i cijena najma aviona sa tako polovičnom utilizacijom, dočim je i cijena najma po legu vjerojatno i skuplja nego da je utilizacija veća, a što nije bitno jer troškovi nisu presudan faktor (pokriva ih država).

Kod manjih i starih aviona utilizacija čak i ne mora biti presudan faktor. Naime, cijena samog aviona je zanemarivo mala, on je već odavno isplačen, njegovo korištenje je zanemariv trošak. Čak štoviše obzirom na godine i resurse koje ima, te potrebno održavanje, kompanije i ne žele da leti maksimalno, već ka koriste optimalno, čak i ispod toga. Kako je trošak goriva i posada bitno veći od troška aviona (za razliku od većih i novijih aviona) onda iznajmljivač, ali i unajmljivač optimaliziraju korištenje aviona. U ovom slučaju sve letove može odraditi samo jedna posada, dočim bi veća utilizacija aviona značila i veću potrebu za angažmanom posada (uz maksimalnu utilizaciju bilo bi potrebno bar 4 posade), što ne znači samo cijenu rada, nego i smještaja, prijevoza i prehrane, obzirom da posade nisu iz Lošinja. Pitanje je da li mala kompanija kao što je Silver Air uopće ima na dispoziciji toliko posada, tj. bi li bilo isplativo dodatne posade angažirati sa slobodnog tržišta za samo tri mjeseca maksimalnih letova. Konačno pitanje je i koliko slobodnih posada koje se mogu angažirati ima za L-410. U ovom slučaju trošak takvih posada mogao bi biti daleko veći nego benefiti bolje utilizacije jeftinog zrakoplova.

Ipak, sa jednom posadom mogli su odraditi 14 tjednih rotacija sa intenzitetom letenja od 6 dana u tjednu ili bar 11 tjednih rotacija sa 5 dana u tjednu, uključujući i ove dugačke stanke u Zagrebu i Puli (4 dana, što smanjuje bar 2 potencijalna lega tih dana).

Bez obzira što su mogli odraditi 11-14 rotacija umjesto 9 (uključujući i dvije rotacije za Elbu) sa jednom posadom, u konačnici ovdje se radi i o potrebama naručioca. Kako je financijer ovih letova Jadranka hoteli, očito oni imaju određene potrebe i želje. Možda su oni imali limitiran iznos sredstava, pa se pronašao kompromis između sredstava i optimalnog korištenja resursa. Stoga ako su Jadranka hoteli htjeli organizirati kreća jednodnevne izlete u Zagreb i Pulu, te imaju potrebu za jedan tjedni let iz Splita, a Lugano je prijavoznik morao odraditi kao ferry zbog linije Lugano-Elba (dislociranje aviona), dočim se pokušava na legu Lugano-Lošinj prodati nešto karata, no ako se i ne uspije nije bitno jel je ferry flight, onda je sve to logična priča.

Mislim da je ovdje naručioc (financijer) Jadranka hoteli dosta naiskusna i išla je ziheraški. Mislim da bi oni, lokalne turističke zajednice i aerodrom trebali sjesti sa prijevoznikom i pronači modalitete bolje utilizacije aviona (samim time i jeftinije cijene po svakom legu), procijeniti realna tržišta i prihvatljive rizike, te ući u zajednički posao u većem obujmu iduće godine. To bi svakako bilo dobro za sve učesnike u ovom poslu (aerodrom, hotelijere, turističku zajednicu i Silver Air).

Air Baltic nije zatvorio liniju za Beograd radi pranja novaca. U isto vrijeme kompanija je otvorila niz drugih linija. Istina je da se vlasnik promijenio, no kompanija nije pritom imala nikakvih velikih turbulencija, nastavila je rasti i danas je jedna od najpozitivnijih poslovnih primjera u zrakoplovstvu, kompanija koja ima vrlo zavidan rast, odličnu strategiju, kupila je 50 potpuno novih CS-300 i ni na koji način ju ne treba gledati kao „pranje novca“. Air Baltic jednostavno procijenjuje tržište i obzirom na hibridni model, ako neka linija ne donosi dovoljno novaca (zacrtani profit) oni resurse prebace na isplativiju liniju. Tako je bilo i sa beogradskom linijom.

sa

Napravio sam jednu probnu rezervaciju na sajtu http://silverair.worldticket.net/en/booking/
za povratni let ZAG-LSZ-ZAG datumi 16.7.2018 povratak 23.7.2018. i izbacio je cenu od 320,04 EUR, po mom mišljenju to je ipak previše. Molio bih Alena da to prokomentariše. Hvala unapred.

Odgovori
Al

Puno previše. Ta karta ne bi smjela biti preko 100 EUR. Već sam i ja gledao cijene i došao do istih nebuloza. Mislim da je objašnjenje slijedeće:
– avion je zakupljen od turističkih agencija za cjelokupne aranžmane
– ostavili su tek par karata na slobodnom tržištu i na njima žele zaraditi puste pare jer im nije u interesu da ih prodaju (avion je vrlo malen pa nema puno manevarskog prostora), a ako govorimo o 2-4 karte po letu, vjerujte mi prodat će ih za 300 EUR.

Upravo zato sam rekao da bi trebao veći avion ili bitno više frekvencija. ATR-42 dušu dao za ovaj aerodrom.

BB

Arlene, mislim da bi trebao kontaktirati Silverair i/ili Jadranku, predstavite im se, i objasniti kako si zadovoljan što konačno je neko odlučio iskoristiti postojeće resurse na takav način ali i upozoriti na neke nelogičnosti koje si pronašao u tekstu iznad. Šteta bi bilo da propadne stvar (kako kaže pjesma 😀). Mislim da bi se to moglo dobro završiti za njih, za tebe, za turiste, za ostrvljane, ali i za nas (jer verujem da će se od toga napraviti jedan živi članak, dakle ne samo analiza postojećeg stanja nego projektovati stanje). Isto tako verujem da će to biti i dobar case study za neke buduće projekte (koji se nekima od nas možda mota po glavi). Budući da se radi o manjim kompanijama a i sama činjenica da su već inovativno pristupili, verujem da će se izbjeći nadobudnost tako karakteristične za „velike priče“.

Narode, da li se slažete da podržimo Alena da napravi praktičan korak?

Odgovori
Al

Iskreno već sam razmišljao o tome :-) I vjerojatno ću uloviti vremena i to napraviti.

al

avion bez presurizacije bi trebalo zabraniti za komercijalni prevoz putnika u 21vom veku.

Odgovori
Al

Ma letio sam ja u tom avionu Zagreb-Beč dva puta (LAUS). Nije neki doživljaj. Ali za kraće letove sa Lošinja. Nije baš da ima previše alternative. ATR 42 sa blago limitiranih kapacitetom svakako jest bolja opcija, ali i bitno skuplja.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

K na: Severna Makedonija potpisala ugovor za nabavku 4 helikoptera AW149 i 4 AW169M od Leonarda za 249,9 miliona evra

Znaci cijena tu negdje kao 8 UH-60M. Pa ok, dosta novaca ali znaju valjda makedonci sto im treba.

29. Mar 2024.Pogledaj

MickoNY na: Druga godina profita za Er Srbiju bez subvencija: Preliminarni razultat za 2023. – 40,5 miliona evra zarade

E bas ti hvala sto si ovdasnjim dezurnim pljuvacima i sveznalicama objasnio neke stvari.... kratko ,jasno ,jezgrovito .

29. Mar 2024.Pogledaj

Feline na: Severna Makedonija potpisala ugovor za nabavku 4 helikoptera AW149 i 4 AW169M od Leonarda za 249,9 miliona evra

Koliko je ozbiljno očekivati da bilo kakva naoružana varijanta AW169M može da zameni Mi-24?

29. Mar 2024.Pogledaj