BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Originalni potezi kompanija tijekom Korona krize A350-1000 u Tuluzu na misiji prijevoza zaštitnih maski / Foto: Airbus

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Originalni potezi kompanija tijekom Korona krize

Koronavirus je napravio puno zla u zrakoplovstvu. Posljednjih 30 godina bilo je velikih kriza uzrokovanih prirodnim pojavama ili ljudskim aktivnostima (ratovi, revolucije, terorizam), čak i prekida prometa, ali nikada ovako velikih, nikada globalnih koji su toliko dugo trajali. IATA je procijenila da je nastala šteta u zračnom prometu preko 250 milijardi USD, a ACI da će zračnom prometu trebati bar 18 mjeseci da se oporavi nakon koronavirusa, tj. da će taj proces trajati sve do 2022.

Upravo radi toga kompanije su postale bitno kreativnije, počele su provoditi mjere i poteze koji se prije nisu mogli ni pomisliti. Neki među njima istinski su originalni i zadivljuju, te zaslužuju sve čestitke. I na njima treba naučiti.

Kompanije masovno pretvaraju putničke avione u cargo

Prva posljedica rezanja redovnih linija manifestirala se na potpuno drugom segmentu zračnog prometa, na cargu. Naime, poduzeća više ne mogu slati svoj teret u prtljažnim prostorima putničkih aviona redovnih linija jer ih jednostavno nema.

Stoga je cargo promet, koji je do tada rapidno opadao i doveo niz kompanija na sam rub bankrota, odjednom procvao. Kargo kompanije rade 100%, traže se dodatni kapaciteti.

Tako cargo kompanija Volga-Dnepr koja je nedavno prizemljila čak 30% kapaciteta i zatvorila podružnicu u Velikoj Britaniji CargoLogicAir (9.2.2020.), sada traži povratak u promet čak 5 prizemljenih Boienga 747. Stoga Volga-Dnepr vidi svoju šansu za povratak u ovim kriznim vremenima.

Prva kompanija koja je putnički avion koristila za cargo bila je Cathay Pacific, a potom je Singapore za istu nakanu iskoristio jedan 787-9 Scoota. U idućim danima većina svjetskih kompanija kopirala je ovu praksu, te su svoje putničke avione počeli koristiti za cargo letove. Danas gotovo da nema kompanije koja to ne čini od A220 airBaltica do 777-300ER niza kompanija.

I dok većina kompanija koristi prtljažni prostor svojih putničkih aviona za teži cargo, a u putničkom prostoru samo najlonima zaštiti sjedala te na njih složi cargo do visine naslona, te ga i učvrsti na sjedalice, Aegean je čak dva od 62 aviona potpuno pretvorio u cargo, jedan A321 i jedan A320. Aegean je na ova dva aviona izvadio sve sjedalice i podove, a da nema pretinaca za prtljagu, većeg broja toaleta i galleya, promatrač bi se mogao zavarati da se radi o cargo avionu. Naravno ovaj prostor ima limit ulaznih vrata koja su manja od uobičajenih cargo rampi.

American će koristiti svoj putnički Boeing 777-300ER za cargo letove iz Dallasa prema Frankfurtu. Ovo je prvi puta da American leti cargo letove od 1984. kada je iz flote izbacio posljednji Boeing 747-200F

Airbus je iskoristio jedan novi A330-800neo koji je na testnim letovima da usput tijekom testnog leta obavi specijalnu isporuku dva milijuna zaštitnih maski iz Tianjina, Kina, a koje će se podijeliti zdravstvenim radnicima diljem Europe, a najviše u Španjolskoj i Francuskoj. Airbus je najavio da će i budući testni letovi biti obavljeni na isti način, te da planiraju na ovaj način prevesti više milijuna maski i druge opreme iz Kine.

Boeing je za dostavu zdravstvenog materijala ustupio i svoj mega-cargo avion Dreamlifter koji ima čak 1.840 kubičnih metara cargo prostora, maximum take-off weight od 364 tone i payloda od 113,4 tone.

U regiji cargo letove putničkim avionima radili su Air Serbia (A330 i A320), Croatia Airlines (A320) i Trade Air (A320).

Kako bi mogla ovakve letove činiti i u budućnosti Croatia je sa jednog od svojih A320 skinula ograničenje težine koji je prije sama postavila na 73,5 tona kako bi plaćala manje aerodromske takse. Sada jedan A320 ima MTOW od 78 tona, dočim avion može obaviti duže evakuacijske letove, te cargo letove sa maksimalnim payload-om. Uz to Croatia je i novi A319 koji joj je prošli tjedan isporučen ostavila na maksimalnom MTOW-u od 73,5 tona, dok ostali A319 imaju limit od 64 tone. Istime Croatia ima dva aviona (od ukupno sedam) različitih veličina sa kojima može raditi duže cargo i evakuacijske letove.

Dobru koordinaciju i maksimalno korištenje resursa je napravila i Air Serbia koje je 26.3. svojim Airbusom A330-200 prevezla 64 američka državljana iz Beograda za Los Angeles što je organiziralo Američko veleposlanstvo. U povratku je avion preveo medicinsku opremu iz SAD-a za Beograd. Ovo je bio najduži let u novijoj povijesti kompanije.

Najoriginalniji potez u regiji napravila je FlyBosnia koja je ponudila kompanijama i institucijama iz BiH da iskoriste dio prtljažnog prostora na jednom od planiranih 10 cargo letova iz Kine. Kompanije će tako moći direktno dostaviti zdravstvenu i drugu opremu iz Kine. Potez koji bi svakako trebale napraviti i Croatia, Air Serbia i Montenegro, te isto proširiti i na dovođenje komercijalne robe kao dodatan prihod u ova istinski teška vremena.

Ipak najoriginalniji cargo potez u svijetu napravila je Austrlija. Naime, australijski ribari su u specifičnom problemu jer jastozi i ostali plodovi mora ne mogu biti isporučeni na tržišta diljem svijeta. Naime, njihovi proizvodi su se prevozili u prtljažnom prostoru redovnih linija kojih više nema. I dok je prvotno potražnja ozbiljno pala, pa prijevoz i nije bio bitan, sada se naglo otvorilo tržište Kine koja je dovršila borbu sa koronavirusom. Stoga su ribari dobili ponude nekoliko kompanija koje su svoje putničke avione htjeli pretvoriti u cargo avione za prijevoz plodova mora. Na koncu je plan za jeftinije prevoženje iznašla Australijska vlada koja je angažirala 40 Qantasovih i Virgin Australianovih aviona za prevoženje plodova mora vrijednih preko 1,3 milijarde AUD u idućih nekoliko mjeseci. Avioni će u povratku prevoziti zdravstvene potrepštine iz Kine u Australiju pa je i sam prijevoz u Kinu postao bitno jeftiniji. Dokaz kako svi mogu imati koristi kada se koordiniraju aktivnosti, te kada vlada zbroji 2+2, te radi u korist zajednice u ova teška vremena. Dvije australijske firme će za taj posao dobiti 67,4 milijuna USD.

Do jučer nezamislivo: glavni konkurenti surađuju

Glavni prijevoznici u SAD-u su se obratili DOT-u (Department of Transportation) te su predložili konsolidaciju linija kako bi smanjili troškove tijekom krize koronavirusa.

SAD je odobrila 58 milijardi USD avio kompanijama uz uvjet da ne otpuštaju radnike bar 6 mjeseci, te da održe što više mogućih linija i frekvencija. No, kompanije su uvidjele da niz linija nije održiv, ali da bi jedan od prijevoznika mogao obnašati liniju u code-shere svih prijevoznika. Kompanije smatraju da je daleko racionalnije da na pojedinoj liniji leti samo jedan avion sa putnicima svih kompanija, umjesto nekoliko gotovo praznih aviona. Iako se čeka odobrenje DOT-a, kompanije su već dogovorile redove letenja, tko će preuzeti koje linije i kako će dijeliti prihode linija. Ovo je dokaz kako su kompanije radi zarade i businessa voljne pristati na ono što je još prije mjesec dana bilo nepojmljivo.

Sve tri USB3 su interkontinentalne linije koncentrirale na samo tri aerodroma, po jedan aerodrom na zapadnoj obali (za Aziju), na jugoistoku za Srednju i Južnu Ameriku, te na istočnoj obali za Europu i Bliski Istok.

U Australiji Qantas, Virgin Australia i Regional Express su već postigle dogovor oko pokrivanja letova unutar države, te su koordinirale redove letenja.

U Europi ovakvog dogovora nema iako je evidentno da kompanije moraju surađivati radi istinski malog broja letova koje imaju u svojim hubovima, te frekvencija među pet glavnih hubova Europe: Frankfurtu, Amsterdamu, Parizu, London Heathrowu i Madridu. Hubovi imaju tek pedesetak dnevnih letova, dok jedino London ima stotinjak. Ipak evidentan je ogroman broj kodova na svakom letu različitih kompanija, kao i jača interline suradnja nego prije.

I u našoj regiji zabilježen je jedan slučaj međudržavne suradnje. Croatia Airlines je u nedjelju 29.3. obavila let Zagreb – Mazar-i-Sharif – Podgorica – Zagreb (OU2704/2705). A320 je otišao u Sjeverni Afganistan po 140 pripadnika NATO Resolute Support Mission. Od 140 vojnika, 105 je iz Hrvatske, dok se u Podgorici iskrcalo 26 vojnika iz Crne Gore, 7 iz Makedonij i 2 iz Albanije koji su put nastavili kopnenim putem. I na nizu evakuacijskih letova Croatie i Trade Aira uz hrvatske državljane vračaju se i oni iz BiH, Slovenije i Crne Gore, pa se potom cestovnim putem uz policijsku pratnju propraćuju do svojih država.

I dok svi režu Qatar povećava kapacitete

Qatar Airwas je od 24.3. dodao 10.000 sjedala na planirane linije zbog prekida operacija glavnih konkurentskih prijevoznika Emiratesa, Etihada, flydubaia i Turkisha. Kompanija je dodala letove za Paris, Perth i Dublin, dok će za Frankfurt, London Heathrow i Perth povećati kapacitete i letjeti sa A380,  avion kojih u ovom momentu leti samo 8 jer ih sve kompanije prizemljuju i lete sa manjim avionima. Za Frankfurt je u ponedjeljak 30.3. Qatar imao čak 5 letova, od 63 letove koliko je Frankfurt imao ukupno taj dan, što znači da u ovom momentu Qatar ima 8% svih letova iz Frankfurta.

Qatar je prošli tjedan letio 75 linija, a ovaj tjedan će operirati 57 linija, no naglašava da je moguće da neke linije ukine ako se zatvore aerodromi, kao i da neke otvori čim se aerodromi otvore. Qatar ima popunjenost kabine 80% zadnjih dana, a u to vrijeme je preveo preko 100.000 putnika. 72% putnika su mu građani država koji se vračaju kući, a nemaju osigurane evakuacijske letove. Uspjeh Qatara u ova preteška zrakoplovna vremena je u tome da tijesno surađuje sa veleposlanstvima (ambasadama) zemlja diljem svijeta da evakuiraju njihove građane preko Dohe.

Doha je u ovom momentu aerodrom sa najvećim brojem međunarodnih letova, te možebitnih konekcija. Naglašavam da Katar ne dozvoljava ulaz stranaca u državu, al, eto, dozvoljava tranzit diljem svijeta preko svog huba.

Qatar za veleposlanstva leti i evakuacijske letove pa je tako letio iz Phenom Penha, Danpasara, Manile i Kuala Lumpura za Europu, a na taj način je u Europu vratio čak 5000 putnika. Idući tjedan planira evakuacijskim letovima prevesti više od 15.000 putnika.

Kompanija je intenzivirala i cargo letove i to ne samo na 28 cargo širokotrupca koji maksimalno lete, nego i na povećanom korištenju prtljažnog prostora u putničkim avionima redovnih linija.

Zatvaraju se terminali, manevarske površine postaju stacionari

Većina glavnih aerodroma, pa čak i dobar dio onih manjih su pretvorili svoje stajanke (aprone) i rulnice u stacionare za avione gdje su prizemljene flote stacionirale svoje avione doslovce kao srdelice.

Aerodromi sa više uzletno-sletnih staza su čak dio svojih staza pretvorili u prostor za stacioniranje avione gdje su kompanije avione smjestili u dvije kolone. Paris CDG je tako, primjerice, zatvorio dvije od četiri piste, a Orly je zatvorio jednu od tri piste, na kojima će stacionirati prizemljene avione Air Francea, easyJeta, Transavie i drugih kompanija. Copenhagen je zatvorio čak dvije od tri piste te iste pretvorio u parkirališta za SAS-ove, Norwegianove i druge avione.

Kompanije su u gradovima u kojima imaju više aerodroma preselili svoje operacije na samo jedan aerodrom. Tako su i Virgin Atlantic i British sve svoje operacije preselili iz Gatwicka na Heathrow. Ovo je više nego logično jer se na ovaj način smanjuje broj zaposlenika i troškovi operacija, ali i koncentrira i ovako skroman broj letova i možebitnih konekcija na jednom mjestu. Kako je easyJet zatvorio sve svoje operacije Gatwick ima tek desetak dnevnih letova i odlučio je zatvoriti Sjeverni terminal, a operacije vrši samo iz Južnog terminala. British je prekinuo i sve operacije iz London Citya, dočim je aerodrom zatvoren do kraja travnja (aprila).

Većina aerodroma je zatvorila višak kapaciteta i ostavila otvoren samo jedan terminal. Kako je Heathrow pao na samo 130 dnevnih letova management je odlučio zatvoriti terminal 4, kojeg je koristio SkyTeam i njihove operacije preseliti na terminal 2 kojeg je do sada koristio Star Alliance. Jednako tako British je preselio sve operacije sa terminala 3 na terminal 5, a uskoro će sve operacije na terminal 5 preseliti i ostale kompanije oneworlda, dočim će Heathrow operirat sa 2 od 4 terminala. London Heathrow, aerodrom koji toliko očajno čeka treću pistu i koji zbog nedostatka dodatne piste ima najvećih problema sa slotovima u svijetu, sada će radi koronavirusa operirati samo jednu pistu. London je spao na manje od 100 dnevnih letova, točnije u nedjelju 5.4. ih je imao 90.

Kompanija masovno iz flote izbacuju starije avione

Kompanije su radi prizemljenja i neisporuke preko 900 Boeinga 737MAX masovno vračale u uporabu starije avione, pa čak i one 30 i više godina stare, iznajmljivali su takve avione od AMCI i drugih kompanija za svoje operacije, te su prolongirale izbacivanje iz flota ili prodaju svojih starijih aviona. Ovo je bila masovna pojava, a kompanije su operacije vršile i sa neadekvatnim avionima, umjesto 737MAX koristili su i bitno veće širkoptrupce uz manje frekvencija, ali čak i regionalne turboprope sa pola manje sjedala. Icelandair je primjerice tako koristio unajmljene širokotrupce za linije gdje je imao planirano više od jednog dnevnog polaska, dočim je broj polazaka smanjio na jedan dnevno sa tako velikim avionom. No, prošlog ljeta je koristio jedan Q400 za letove prema Velikoj Britaniji umjesto 737MAX. Prilično neadekvatno kako zbog kapaciteta, ali i zbog neudobnosti toliko dugog leta.

Kompanije su morale nadoknađivati i kapacitete radi kašnjenja isporuka A320neo i A350, kao i radi prizemljenja zbog tehničkih problema Boeinga 787 i Airbusa A220.

No, u ožujku potpuno preokret. Odjednom su kompanije imale ogroman višak kapaciteta radi prizemljenja 80-90% flote. Stoga su se kompanije odlučile prvo koristiti manje avione, tako da su prizemljile one najveće, da bi ostvarile što više frekvencija. U jednom momentu letjelo je samo 8 Airbus A380, a u travnju je taj broj i dodatno smanjen (leti ih još samo Qatar). Kineske kompanije su tako letove od 6 sati operirale sa A320 i 737, umjesto širokotrupaca. Potom su kompanije prizemljile one starije i žednije avione, da bi za operacije koristile one ekonomičnije i isplativije.

No, niz kompanije je i ovdje počeo koristiti zbog malog broja putnika ekonomski isplativije male avione iako za udobnost putnika vrlo neprimjerene. Najekstremniji primjer je Air Greenland koji je prekinuo sve međunarodne i domaće operacije, no ipak je pod pritiskom javnosti i političara otvorio zračni most sa Danskom na liniji Nuuk-Copenhagen. No, kako nema dostatno putnika za ovu liniju radi koronavirusa, odlučili su liniju umjesto sa A330 letjeti sa Dash 8-200. Let sa Dash 8-200 traje 8 sati sa stopom u Reykjaviku, i prevozi prvenstveno cargo i tek pokojeg putnika. Maksimalni kapacitet avion je 37 putnika.

Na koncu su kompanije masovno počele iz flota prije planiranog roka izbacivati najstarije i najneekonomičnije avione. Velik broj kompanija tako je prije planiranog roka izbacio Boeinge 747-400, 757, 767-300ER, A310 i A330ceo, ali i neke starije 737 i A320, pa čak i regionalne avione. Ovo samo pokazuje da kompanije planiraju nakon krize bitno smanjivati broj letova i frekvencija, po mojoj procjeni bar 1/3 ako ne i 1/2.

American je tako iz flote prvo izbacio 35 Boeinga 757 i 11 Boeinga 767 iako su ovi avioni trebali letjeti još tijekom sezone. No, samo par dana nakon ovog izbacivanja najavio je i prijevremeno izbacivanje iz flote 76 Boeinga 737 proizvedenih između 1999. i 2001, 9 Airbusa A330-300 i 20 Embraera 190. Ovime je broj prijevremeno izbačenih aviona iz flote porastao na 151 avion. Kompanija je najavila i izbacivanje iz flote za sada nepoznatog broja regionalnih 50-seatera.

No, najekstremniji slučaj je airBaltica. Iako su četiri Boeinga 737-300 trebali iz flote izaći tek nakon ljeta, a 12 Dash 8-400 do 2023. kompanija je odlučila da ni jedan od tih 16 aviona neće vratiti u flotu nakon koronavirusa, nego će operacije vršiti samo sa A220-300. Izbacivanje Dash 8-400 čak 3 godine prije plana samo pokazuje koliko će kompanija rezati linija i frekvencija nakon prestanak krize, te koliko se očajni potezi poduzimaju.

Ostali originalni potezi

No, niz je još originalnijih poteza koje su pametni managementi avion kompanija pouzeli zbog ove planetarne krize.

Da bi potakli putnike da ponovo krenu letjeti usprkos strahu od koronavirusa, Air Asia je poduzela drastične mjere i dala najveći popust u povijesti zrakoplovstva, putnicima karte nudi potpuno besplatno! Dio karata koji se ne nudi besplatno se prodaje po smiješno niskim cijenama, od svega par dolara. Tako se iz Kuala Lupura za Australiju moglo letjeti za samo 16 dolara. Ipak, na koncu je i Air Asia bila prisiljena prizemljiti cijelu kompaniju.

Frontier je odlučio dati studentima pravo da besplatno lete na njihovim letovima u idućih mjesec dana.

 Vietnam Airlines je pak napravio vrlo morbidnu marketinšku akciju najavivši da će platiti od 850 do 8500 USD svakom putniku koji dobije koronavirus na njihovom letu.

Kompanije odobravaju putnicima potpuni povrat novca za letove bez obzira na tarifu. No, Wizz Air nudi 100% refundiranje cijene, a ako putnik želi vaučer za letove unutar godinu dana umjesto novca, dobit će 120% iznosa karte (20% više nego je platio).

Kako bi potakla putnike kojima su otkazani letovi da ne traže povrat novaca, Delta je produžila vrijeme za korištenje vaučera za rebukiranje letova na čak 2 godine (do sada je vaučer isticao nakon godine dana).

Zbog koronavirusa Air Tahiti Nui je poduzela vrlo kreativnu novost, pa je dosadašnji let Papete-Los Angeles-Paris napravila nonstop Papete-Paris, kako bi izbjegla slijetanje u SAD. Istime je ovaj let postao najduži na svijetu, dugačak 15.715 km, koji traje 16 sati i 30 minuta. Da kuriozitet bude veći ova linija je de facto domaća obzirom da je Francuska Polinezija francuska kolonija.

Qantas je ukinuo liniju Sydney-Singapore-London, no zato je povećala letove na liniji Sydney-Perth-London sa jednog dnevno na dva dnevno, kako bi putnici izbjegli Singapur koji ima velik broj zaraženih osoba. Kasnije je Qantas jedan svoj let Sydney-London sa A380 radio sa tehničkom stankom za punjenje goriva u Darwinu. Ovo je prvi puta da Darwin udomi A380 i da ima nonstop let za London. Ipak, je krajem mjeseca Qantas odlučio prekinuti sve inozemne letove, pa i ove za London, i leti samo domaće letove.

Condor je otvorio bazu za posade u Phuketu (Tailand). Naime, njihov 767-300ER ne može dobaciti do Australije i Novog Zealanda odakle evakuiraju njemačko stanovništvo, pa se posade mijenjaju na pola puta u Phuketu. Istovremeno Condor evakuira i državljane iz Tajlanda i Indonezije preko Phuketa.

Wizz Air je obavio dva „domaća“ leta u SAD-u. Naravno, ne radi se o redovnim, nego o evakuacijskim letovima. Prvi je bio iz Los Angelesa za New York, pa dalje do Budimpešte sa tehničkim stopom u Reykajaviku. Drugi je bio iz Miamia za Chicago, uz nastavak za Budimpeštu sa tehničkim stopom u Reykjaviku.

Ryanair svakodnevno obavlja desetke kratkih letova oko aerodroma sukladno EASA regulativi i Boeingovim zahtjevima kako bi avioni u svakom momentu bili operativni, te mogli nastaviti letove po prekidu pandemije. Ryanair je prizemljio većinu svojih aviona, a tek par aviona leti na nekoliko linija.

Portugal će zatvoriti svoje aerodrome tijekom Uskrsnih blagdana od 9. do 13. 4. Ovi blagdani su inače vrijeme kada je bitno više putnika,  no sada će zbog korone svi aerodromi biti bez i jednog putnika.

Willie Walsh će ostati CEO IAG-a iako je već bilo najavljeno da će otići sa ove funkcije, no IAG je isto prolongirao dok ne prođe kriza zbog koronavirusa. Javier Sanchez će ostati na mjestu CEO Vuelinga.

Velika Britanija je pozvala tisuće kabinskog osoblja koje je prizemljeno zbog koronavirusa i ne dobivaju plaću ili dobivaju minimalne prihode da dođu raditi u nove bolnice koje su otvorili. Britanija smatra da su kabinci educirani za osnovne medicinske postupke, te postupke u kriznim situacijama i nuždi, poglavito za djelovanje u velikom broju preplašenih ljudi, što ih čini kvalificiranima za pomoćne radnje sa bolesnicima u bolnicama. Svi oni prošli bi dodatnu obuku prije rada u bolnicama. Istovremeno je British Airways ponudo svoje radnike za pomoć raznim institucijama koje se bore sa koronavirusom. British naglašava da među svojim radnicima ima niz kvalificiranih radnika koji mogu pomoći poput liječnika i drugih zdravstvenih radnika, stjuardesa koje su educirane za prvu pomoć, vozača, logističara i dispečera, djelatnika call centra, skladištara isl.

I Virgin Atlantic i easyJet za zamolili svoje zaposlenike da volontiraju u bolnicama gdje će mijenjati posteljinu, te pomagati liječnicima i medicinskim sestrama u njihovim obvezama.

Vrlo bizarna situacije je sa Kinom, koja je potpuno suzbila pandemiju koronavirusa, broj novih slučaja je minimalan i prvenstveno su isti vezani dolascima iz inozemstva, a liječi se manje od 4000 preostalih bolesnika. No, zemlja je sada u panici od „uvoza“ vlastitog virusa. I tako je zemlja od kuda je virus krenuo, sada zatvorila granice za dolaske iz inozemstva. Kina je dozvolila kineskim kompanijama najviše jednu destinaciju po državi gdje lete, te na istoj samo jedan tjedni let od 29.3. U isto vrijeme stranim kompanijama su limitirali da na linijama za Kinu mogu imati najviše jedan tjedni let, te mogu imati najviše jednu liniju za Kinu.

Zbog velike nestašice toaletnog papira u Australiji Virgin Australia je odlučila donirati toaletni papir iz 125 prizemljenih aviona i svojih skladišta za opskrbu aviona.

Još bizarnije je jedan specifična „korona-pljačka“. Deltina isporuke 250.000 maski za lice koje su bile namijenjene zaposlenicima je ukradena tijekom dostave (polovica od ukupno pola milijuna maski koliko se prevozilo). Nekada se avio-kompanijama krao novac, pa elektronički podaci putnika, danas se kradu maske za lice. O tempora o mores.

I u regiji ima pozitivnih primjera. Tako je Zračna luka Zagreb odlučila potpuno otvoriti parkiralište, tj. ne vršiti naplatu kako bi se smanjio kontakt putnika prilikom plaćanja i prolazaka kroz rampe.

U regiji i dalje leti samo Zagreb

U regiji i dalje komercijalne letove ima samo Zagreb. Iako je Croatia Airlines još prije dva tjedna imala 20 letova, a još 8 kompanije je letjelo redovno za Zagreb (Air France, KLM, Aeroflot, British, Aegean, Eurowings, Turkish i Qatar), do petka Zagreb je imao tek 3 do 7 dnevnih letova Croatie Airlines, Qatara i Eurowingsa. Croatia je prošli tjedan letjela na četiri linije: Amsterdam (svakodnevno), Frankfurt (2 leta dnevno), Brussels (6 puta tjedno) i London (4 puta tjedno), no nakon petka je ukinut Amsterdam i London.

Od ponedjeljka za Zagreb više ne leti ni Qatar, što je ogromna šteta za Zagreb jer Doha ima najbolju planetarnu povezanost u ovom momentu. I Croatia je ozbiljno smanjila broj letova te leti na samo dvije linije i to jednom dnevno za Frankfurt te dva puta tjedno za Brussels (ponedjeljkom i petkom). Ovo je stvarno minimum minimuma. Od stranih kompanija letove još ima jedino Eurowings i to tri puta tjedno za Cologne (ponedjeljkom petkom i nedjeljom, kasnije u travnju isto će se smanjiti na dva tjedna leta). Istime Zagreb ima 12 tjednih letova, što je manje od dva dnevno, tj. ponedjeljkom i petkom će operirati po tri leta, nedjeljom dva, a ostale dane po jedan dnevni let. Smanjenjem broja redovnih letova povećao se broj evakuacijskih letova. Tako je u zadnjih tri dana čak pet evakuacijskih letova za Zagreb napravila Croatia Airlines (Rim, Madrid, Stockholm, Hamburg i Lisabon) i tri Trade Air (Kiev, Madrid i Sofija). Croatijinim avionima su došli i državljani Crne Gore, BiH i Slovenije koji su nastavili put cestovnim prijevoznom u pratnji policije. Ukalkuliramo li cargo i evakuacijske letove Zagreb će idući tjedan imati 4 leta dnevno.

I sa ostalih zračnih luka kompanije vrše evakuacijske i cargo letove. Srbija ima u prosjeku dva cargo i evakuacijska leta dnevno, a brojni letovi su obavili i prema Kini, te jedan prema SAD-u. Najveći dio ovih letova obavila je Air Serbia, čiji A330 se koristi maksimalno. U idućim danima očekuju se i dalji letovi.

FlyBosnia planira niz cargo letova prema Kini, a imala je i par evakuacijskih letova. U Sloveniji evakuacijske letove obavlja Croatia, Trade Air i Amerlia. U Makedoniji evakuacijske letove leti Wizz Air, dok iz za Crnu Goru obavlja Montenegro Airlines. I niz stranih kompanija leti cargo i evakuacijske letove u regiji.

Iako smo mislili da je druga polovica ožujka (marta) zrakoplovni smak svijeta, rezanja u travnju (aprilu) pokazuju da je ožujak bio tek priprema za ono što slijedi. Svi abnormalno režu, na istinski minimum. Lufthansa će u travnju imati samo šest interkontinentalnih linija po tri tjedna polaska, a broj dnevnih polazaka pao joj je na tek 50 zajedno iz Frankfurta i Minhena. London je pao na tek 90 letova dnevno (donedavno ih je imao 130), ogromni aerodromi poput Minhena i Brusselsa imaju tek 10-15 dnevnih letova. Niz kompanija već najavljuje prizemljenja i za lipanj (jun). Zrakoplovstvo prolazi svoj najteži period u povijesti. No kreativnost kompanija i suradnja na koju su natjerani pokazuje da su kompanije žilave i da će sve napraviti da prežive.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

Mi

Ozbiljna analiza! Svaka cast, zaista, primetio sam nikad vise 747 na nebu! Imate li kakvih informacija sta planiraju spanci(Iberia, Level) s obzirom na to da imam kartu za 20/04 (BCN-BOS). Hvala i samo napred

Odgovori
Al

Hvala puno na pohvalama.

Level je prekinuo sve operacije, Iberia leti i dalje (pa i za Boston iz Madrida), čak štoviše ima prilično mnogo letova, a Madrid danas ima 78 letova, više nego Frankfurt, tek neznatno manje nego London Heathrow. I Barcelona ima prilično mnogo letova ali unutar Europe.

Ne znam odakle počinjete putovanje, ali iz Europe je za Boston moguće putovati iz Madrida (Iberia), London Heathrowa (British, Delta), London Gatwicka (Norwegian), Amsterdama (Delta i KLM), Pariza (Delta i Air France), Reykjavika (Icelandair), Frankfurta (Lufthansa), Lisabona (TAP).

Mi

Hvala za odgovor. TSR-BCN-BOS. Ja bih da promenim za neki bolji datum, ali me je strah da li ce sve sve normalizovati do 06/05 kada mogu celu avanturu opet da organizujem po njihovim planovima… U kakvom vremenu zivimo: za neverovatnih 140€!

Al

Problem je svakako Timisoara-Barcelona, jer iz Barcelone ima za Madrid, pa dalje za Boston.

Imate opciju letova za Barcelonu iz Budimpešte, dok iz Timisoare leti jedino TAROM za Bucharest, pa onda dalje iz Bucharesta (London npr. pa promijenit IAG-ovu kart iz Levela na British).

Do svibnja vam se ništa neće smiriti. Wizz vam nudi 120% za voučer koji možete koristiti godinu dana. Level isto nudi promjenu leta.

Mi

Vec sada su ti datumi dostupni u njihovim kalendarima (Level; WizzAir) nego me brine potencijalno dalje odlaganje ili nemogucnost dolaska do Temisvara iz Srbije.
Kad smo kod carga – da budemo precizniji, military carga: juce na nebu ni manje ni vise nego A400M – glasan kao An12 i pored godina…

Al

Da, to bi mogao biti problem ako EU ne digne ban državljane država izvan EU.

Pr

Zanimliv tekst.

Iako je sa sadasnje pozicije tesko ista prognozirati bilo bi zanimljivo da ste naveli neka svoja malo opsirnija zapazanja ili procene kako ce celokupna ova kriza uticati na buducnost avio saobracaja.

Na primer da li ce karte postajati skuplje ili jeftinije, da li ce se vise obracati paznja na cistocu u avionu, cime se ocekuje da avio kompanije a pogotovo LCC nakon krize privuku putnike, da li ce na primer putnici biti privuceni kad ovo sve prodje merama kao sto je besplatni predati prtljag do 20 kg, kakve promene moze da ocekuje charter saobracaj itd.

Odgovori
Al

Ovaj tekst se odnosi na čudne poteze u zračnom prometu, i 4. je u nizu o krizi koronavirusa. Svakako nije zadnji. Nažalost.

To

Vecina zemalja je najavila da i kada otvore ugostiteljske objekte, obrte, skole i ostalo unutar zemlje, planiraju jos otprilike 4 do 6 mjeseci na snazi ostaviti mjeru da po ulasku u zemlju se mora 14 dana u karantenu/samoizolaciju.
To postavlja pitanje; tko ce se normalan odluciti na napustanje svoje zemlje pa da mora prvo odraditi tih 14 dana? Mislim da nece biti puno letenja dok se to ne ukine.

Pr

Apsolutno se slazem Toni. Tesko da iko sebi moze to priustiti bez obzira da li se radi o poslovnom ili privatnom (turistickom) putovanju.

Al

Ja iskreno nisam čuo da će to većina zemalja učiniti, a stanje stvarno pratim svakodnevno.

Ali da će biti bitno manje putnika, linija, frekvencija, to je sigurno. I evidentno obzirom da kompanije masovno izbacuju stare avione iz flota, prekidaju lizinge, otkazuju i odgađaju isporuke novih aviona.

U svakom slučaju kompanije i asocijacije predviđaju da će potražnja biti manja za oko 50% odmah po prekidu koronavirusa, a da će se stabilizirati tek do kraja 2021. Austrian smatra da će stabilizacija nastupiti tek 2023.

To

Neki dan je na tv spomenuo onaj epidemiolog Capak. Kaze da bi bez toga sve do sada napravljeno palo u vodu.
To je na snazi u Kini vec duze vrijeme.

Al

OK, onda je to rekao jedan epidemiolog, ali nisu i „većina država“. Kina ima ban (jedan let tjedno jedne kompanije za Kinu, ili jedan let tjedno kineske kompanije za neku državu), te karantenu. No, pandemija je u punom jeku. I jasno je da će tako biti dok će biti u punom jeku. No, kada pandemija stane (bilo cjepivom, bilo kolektivnim imunitetom) baš nikakvog smisa neće imati da se zadrži takav ban.

BB

Ima li neko podatak koliko je planeta u mjesec dana dobila manje CO2 od aviobsaobraćaja zbog korone?

Odgovori
Al

Konkretnih ne, ali satelitske snimke pokazuju da je stanje zagađenosti bitno manje, da nam je zrak bitno bolji. Pokuštat ću potražit konkretne podatke.

go

Za CO2 će uskoro biti više podataka jer se za svaki let beleži predviđena emisija.

Ono što je fascinantnije da je virus Korona promenio kretanje planete Zemlje i buku koju ljudska civilizacija stvara za 1/3. Pročitati na :
https://www.linkedin.com/pulse/coronavirus-lockdowns-have-changed-way-earth-moves-gehrig-schultz/?trackingId=OcX2gc1pKPpeS%2FHLPcg5%2FA%3D%3D

Al

Hvala Vam puno za link. Jako interesantno.

Sv

Alene, samo mali ispravak, fali jedna nula u donedavnom broju dnevnih letova na Heathrowu: „London je pao na tek 90 letova dnevno (donedavno ih je imao 130)“. Heathrow je imao oko 1300 letova dnevno.

Odgovori
Al

Ne, ne fali. Kad mislim donedavno, onda mislim na stanje od prije tjedan dana, koja brojka je i navedena u prošlom članku. Sorry, što nisam preciznije naveo pod što mislim „donedavno“.

de

Tužno pogledati nebo nad Evropom. Sve manje i manje aviona. Prođe i po 15 minuta da na nebu iznad Srbije i Hrvatske ne bude aviona. Nad Istambulom takođe pustoš.
Volio bih da možćemo pročitati Vaše mišljenje kako će se ovo otpetljati. Pogotovo ovde u regiji. Kako će kompanije startovati. Aegan definitvno neće kupiti CA. Srbija je najavila nova ulaganja u AS.

Odgovori
Al

Krize su obično i prilike. Možda baš sada Aegean hoće kupiti, odnosno dobiti Croatiu.

Da

Jedan mozda zanimljiv podatak , trenutno stanje proizvodnje goriva je dosta kriticno. Pitacete se zasto , sirova nafta je jako jeftina sto bi trebalo da bude dobro zar ne . Medjutim nije sve bas tako kako izgleda, problem rafinerija je skladistenje gotovih proizvoda rezervoari i skladista su puni. Kerozina ima na pretek , proizvodnja je smanjena za 50% a dizela i benzina za 15% ,cak dodaju i laksi kerozin u benzin a tezi u dizel da ne bi proizvodnja stala. E sad laiku koji nepoznaje proces zaustavljanja i pokretanja rafinerije to i nije neki problem. Sa jedne strane gorivo ce biti jeftinije ( kerozin je i ovako jeftin ) a opet ako dodje do zaustavljanja proizvodnje tek onda ce nastati haos. E sad da malo pojasnim zasto je veliki problem zaustaviti i pokrenuti proizvidnju, ukratko sam proces mora biti postepen da nebi doslo do zacepljenja cevi, izmenjivaca toplote ,itd. primera radi za jedan pogon je potrebno izmedju 10 i 15 dana. Kad se zaustavi proizvodnja potrebno je odredjene delove ocistiti i pripremiti za ponovni start. Isto tako za pokretanje prizvodnje potrbno je vreme i naravno firme koje ce da izvedu radove ( mogu to i operateri ali ih nema dovoljno za tako obiman posao ). Da ne idem u sitna crevca moglo bi da dodje do velikih problema sto se tice isporuke goriva kad se ovo stanje sa Koronom stisa tako da bi to i te kako moglo da utice na cenu goriva a smim tim i na cenu letova. Ostaje nam da sacekamo i vidimo sta ce se desiti.
P.S. Radim u rafineriji tako da mi je ovaj problem poznat.

Odgovori
Al

Hvala puno na ovim informacijama. Istinski zanimljivo. No, budimo realni to svakako nije glavni problem, zar ne? Bogati proizvođači nafte i rafinerije će iznači načina i sredstava da ponovo pokrenu proizvodnju. Avio kompanije će bitno teže naći načina da ponovo dođu na zelene grane.

Tz

Zanimljiva informacija, uvijek volim gledati na stvari iz neobičnih kuteva.
Jedno opažanje odnosno predviđanje za turističku sezonu, ukoliko je i bude.
Koji smještaj bi mogao profitirati? Privatni, općenito će se nakon ovoga izbjegavati mjesta s većim brojem ljudi. Budući da hotela ni nemamo puno zanimljiva mjesta će biti ona gdje nema hotela, iz razloga osobne tj. zdravstvene sigurnosti. U kriznim vremenima preferira se putovanje automobilom jer u bilo kojem trenutku možete otići kući. Standardna tržišta hr turizma su ionako većinom dolazila automobilom(zadnjih godina se i to mijenjalo u korist zračnog), buduću je velika većina na 6 sati vožnje do hr(opet ovisi koji dio hr) . Velika većina tih turista je bila u hr ranije i ne dolaze u neku egzotiku već na poznati teren i vrlo vjerojatno kod poznatog domaćina koji ima određen broj smještajnih jedinica sa zasebnim ulazima i ostalim stvarima koje će dati osjećaj sigurnosti. I u konačnici doći će do pada cijena. To su neke moje procjene za turističku sezonu ako ovo ludilo završi relativno brzo i bude bar nešto od sezone.
Zračni promet će se oporavljati jako dugo, putovanja će prilično pasti na ljestvici proriteta.

BB

Da li je to prijeteći problem samo za kerozin ili za sve derivate?

Al

Kako to mislite da nema hotela?

U Hrvatskoj ukupno ima 806 kategoriziranih hotela sa 123.880 kreveta. Od toga je 388 hotela sa 4**** i 5*****.

Uz to u Hrvatskoj ima 57 turističkih naselja sa 21.934 kreveta. Od toga je 23 sa 4**** i 5*****.

Mislim da će najviše nastradati upravo apartmani i mali iznajmljivaći. Hoteli će privući klijantelu iz Hrvatske (koja sada neće ići van, ja prvi nakon 20 godina ljetovat ću u Hrvatskoj), potom okolne zemlje do 800 km (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Njemačka, Austrija, Švicarska, Italija, BiH) koji će tražiti „sigurniju“ alternativu (Italija je totalno uništena i ima loš image žarišta pandemije, a loš image sa pandemijom imaju Francuska, Španjolska i Turska). Hrvatska je blizu, ima jedan od najmanjih brojeva zaraženih, postotaka zaraženih i smrtnih slučajeva u Europi, te ima dobar zdravstveni i preventivni sustav. Hoteli su tu svakako „sigurnija opcija“.

No na koncu sve ovisi o tome kakve će biti cijene. U ovom momentu rovinjski super hotel (koji je moja opcija) Lone ima cijenu za 7 dana 2.800 EUR po osobi. Ako to zadrže neće pasa tamo bit. Da je pameti i država bi dala voučere za hrvatske turiste da idu na ljetovanje u Hrvatsku, umjesto da potpisuje bjanko čekove za pomoć praznim hotelima. Iskreno ako će hoteli sa 5***** imati polupansion do 80 EUR po osobi i danu biti će ljudi iz okolnih zemalja i Hrvatske koji će tamo ići. Ako neće, onda će biti prazni.

Ipak oni stalni će doći i u apartmane. Moj ujak ima 5 aparmana sa 4**** kod Karlobaga (između Rijeke i Zadra). Svi stalni gosti su mu potvrdili dolazak i brinu se (nazivaju, šalju mailove, posebno nakon potresa iako se dolje nije ni osjetio). No, booking novih gostiju direktno i preko agencija je 0.

Da, uvjeren sam da će turisti koji i dođu to učiniti automobilima. Bez obzira na eventualne superniske cijene aviona ljudi se neće na to odlučivati kako radi razloga kojeg ste rekli, tako i radi udaljenosti (neće se odlučivati na duža putovanja, poglavito ne na interkontinentalna).

de

Slušao sam najave, na… Otvoreno čini minse da će Hrvatska nuditi domaćim turistima CRO BON ili tako nešto. Ne tvrdim da sam dobro upamtio ime za ljetovanje domaćih turista.

Al

Ja tako što nisam čuo, pod CRO BON nema ništa na googlu. A bože mili, možda ova vlast konačno i napravi nešto normalno.

Ma

>> neće se odlučivati na duža putovanja, poglavito ne na interkontinentalna

Iskreno se nadam tome i spremam se da u roku od par dana izaberem destinaciju i kupim kartu cim krenu letovi odnosno situacija se umiri.

Al

Ne kužim, hoćete reči da ćete iskoristiti jeftine long-haul linije kad se „sve smiri“?

de

Ministar turizma Capelli je pominjao projekt vaucera za hrvatske drzavljane. Projekat je osmisljen i prije korone, a namjera je bila da se vauceri koriste van glavne sezone 5, 9 i 10 mjesec kako binse sezona produzila i kapacitetindodatno uposlili. Neki dan je pominjao da je projekat sad jos zanimljiviji ali zbog nastale situacije bi se termini pomakli upravo za spic ili bar ono sto je nekad bilo spic sezone, dakle 7 i 8 mjesec.

Al

Aha, kao i svaka ideja treba im godine da je realiziraju. Eto, plan je bio da se to desi izvan sezone, dakle svibanj, sad je 14.4. i još ništa od toga osim da je i dalje ideja. Oni će taman to donijeti za ovu top sezonu negdje oko listopada.

St

Pozdrav Alane,

Zanima me da li moze da se uspostavi bilo kakva veza ili poredjenje sa dogadjajem iz 2010. kada je vulkan na Islandu blokirao avio saobracaj – tipa posledice ili povratak na staro.. Naravno da je ovo sada presedan najvecih mogucih razmera. Hvala

Odgovori
St

Izvinjavam se Alene, slovna greska

Al

Moje poštovanje Sten i ne brinite za ovu pogrešku sa slovom, stalno se dešava. Naviko sam. A tek sa prezimenom…. :-)

Sve krize u zadnjih 30 godina sam naveo u 1. članku o koronavirusu. No, ovo jest zanimljiva tema i hvala na sugestijama.

Bo

„dugačak 18.085 km, koji traje 16 sati i 30 minuta.“ … koji avion ovo oni koriste? Ovo ispade 1100 km/h prosecna brzina

Odgovori
Al

Ma objavljena je pogrešna brojka. Sorry. Točna brojka je 15.715 km. Fakat ne znam kako, još sam pisao kolko je to km od do sada najdužeg leta (371 km). Koriste 787-9, let je planiran 16:30 minuta, prvi je bio brži, točno 16:14 minuta.

Hvala na ukazanoj grešci.

Al

Ma objavljena je pogrešna brojka. Sorry. Točna brojka je 15.715 km. Fakat ne znam kako, još sam pisao kolko je to km od do sada najdužeg leta (371 km). Koriste 787-9, let je planiran 16:30 minuta, prvi je bio brži, točno 16:14 minuta.

Hvala na ukazanoj grešci.

Odgovori
Du

Evo originalnog poteza Lufthanse. Ugasila je Eurowings. Nekima kriza dođe kao naručena. Sada je pravi trenutak za nepopularne poteze, ucjene sindikata, nedozovljene subvencije, lov u mutnom.

Odgovori
Sl

Korekcija, mislim da je reč o Gramanwingsu, molim za ispravku ako grešim

Du

Germanwings. :)

Sl

Jedini pravi dobitnik, iz čitavog ovog dešavanja jeste i biće jedan privredni subjekat čije ime počinje na slovo B, a dolazi iz grada Čikaga

Sl

Dobitnik br.2 aktuelnih događanja, će biti od pre godinu dana novi vlasnik ANT u Beogradu

Al

Ne, nije Lufthansa ugasila Eurowings, to nije istina. Ukinual je AOC Germanwingsa koji je samo formalno postojao (dio ljudi je tamo bio zaposleni i dio flote je bio na taj AOC).

Lufthansa je to već odavno najavila ukidanje Germanwingsa. Žele zadržati jedan AOC-a za svoj LCC, pa su rekli da će ugasiti Germanwings i Eurowings Europe (Austrija).

To nema veze sa koronavirusom.

Pisao sam o tome ovdje na Tango Six 23.7.2019:
„(…) Nadalje, Eurowings planira ukinuti dva AOC-e (Germanwings, Eurowings Europe), i ostaviti samo jedan osnovni AOC. Planira se da će Germanwings biti zatvoren do 2022, no konkretan plan ovisi o pregovorima sa sindikatima pilota i ostalih djelatnika. (…)“

https://tangosix.rs/2019/23/07/kolumna- … og-sukoba/

Sad su samo malo ubrzali stvar, iskoristili vrijeme kad se sindikati ne mogu buniti i napravili to dvije godine ranije od planiranog (i bitno jeftinije).

Ali iskreno ta stvar je pametna, ima smisla ukinuti dva nepotrebna AOC-a, čak i da je stanje normalno bez virusa. A pogotovo sada kada se otpušta masovno, smanjujuju se flote, kada će trebat godina i pol da se stanje normalizira i kada će se trebati smanjiti troškovi i maksimalno racionalizirati poslovanje. Mislim da je ovo potez koji najmanje boli i poslodavca i radnike, daleko manji nego izbacivanje po 100 starijih aviona iz flote i otpuštanje tisuća djelatnika radi toga.

to

Alene ali i drugi komentatori, kakvo je vaše mišljenje da li posljedica ove krize može može biti u vidu dodatnih kontrola na aerodromima s termo kamerama na pr. i obaveznim mjerenjem temperature i ako da, da li permanentno, ili samo u slučaju lokalnih ili globalnih epidemija a s kamerama stalno instaliranim ali mjerama samo u tom slučaju? Najgore što mogu zamisliti je da su te mjere stalno na snazi i da se putnike s običnom temperaturom ne pušta dalje, ali koliko je to realno?

Odgovori
Go

Pozdrav,
Interesantno pitanje. Ako se ispostavi da ce se covid-19 ili neka njegova mutacija vracati sezonski svake zime kao i obican grip, apsolutno sam siguran da ce neko progurati dodatne uredjaje i sl. stvari za kontrolu. Prilike za zaradu po grbaci raje se nikad ne propustaju.
Ako se dobro secam, i ove sadasnje skenere su u pocetku proglasili besmislenim, neefikasnim i ozbiljnim zadiranjem u privatnost, pa su na kraju opet bili progurani skoro svuda u svetu.

Al

Upravo tako Golub, potpuno ste u pravu.

to

kad god letim, ako nisam sam taj, uvijek vidim bar pet putnika koji trče na idući let, malo potrčiš, zadišeš se, nema šanse da ti se temperatura ne digne i da ti glava nije crvena na IR kameri(:

Al

Da, da… stoji.

ma

Ovo je prilika da se nešto napravi sa zrakom u avionu. Koliko sam samo puta izašao bolestan. Vecina zraka je recirkulirana, a hepa filteri nisu dovoljni za zaustaviti virus. Vjerujem da ce se sad konačno ozbiljnije pozabaviti ovim zdravstvenim rizikom.

Odgovori
Al

U ovom momentu zabranjeno je korištenje recikliranog zraka, sustavi su u avionima ugašeni. A hoće li se isto rješavati nakon Vam, iskreno, ovisi koliko je to novca. Ako je mnogo neće od toga biti ništa, a svi će vrlo brzo zaboraviti opasnost poput koronavirusa.

Pe

Pozdrav, odlicna analiza. Zanima me imate li info o postupnon odgadjanju letova. Moram iz Zga u Madrid I pred 2 tj Sam gledao I bilo je letova u ponudi od 1.5 nadalje. Jucer uopce vise ne postoje letovi za 5 nego samo 6 mjesec pa ne znam sta se dalje moze ocekivati. Ako imate ikakvu ideju sta bi tu moglo biti puno bi pomoglo

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Perko na: [ANALIZA] Vreme je da se zamene Utve-75: Šta bi Srbiji na tržištu školskih aviona moglo biti zanimljivo?

Grob je težak "overkill". Pričamo o avionu za selektivnu i početnu obuku pilota pre nego što se pređe na Lastu. Dovoljno je da avion ima krila i duple komande.... Dakle, imperativ je da bude pouzdan, bezbedan i jeftin. Ne mnogo više od toga.

30. Apr 2025.Pogledaj

Markus1463 na: Indija postaje prvi inostrani korisnik palubne verzije Rafala

@ KK tako će biti tj ići dok ne krenu u nekom sukobu da padaju ili da ih uništavaju na pisti kao bilo koji drugi avion. Jeste odličan Rafal, ali je ranjiv kao i svaki drugi avion, posebno od napada dronovima dok je na stajanci. A u takvim napadima ne pomažu ni kamponiri, ni antidron…

30. Apr 2025.Pogledaj

KK na: [NAJAVA] AIRVG 2025: Zagrebački aero-miting ove godine sa bogatijim programom i inostranim gostima, demo-Rafal francuskog RV jedan od gostiju

Tehnologija koja se koristi u lovcima 4+ generacije, ili nekih specijalizovanih aviona za el ometanje je toliko ispred znanja bilo koga od nas da ima malo smisla nesto udarati na tu temu. Da ne spominjem da je to sve neka tehnologija iz 70-ih i 80-ih. Ovo sto sada rade tipa Tempesta itd, pokazuje takav tehnoloski…

30. Apr 2025.Pogledaj

IvicaM na: [ANALIZA] Vreme je da se zamene Utve-75: Šta bi Srbiji na tržištu školskih aviona moglo biti zanimljivo?

Da, samo mu ime nekako simbolise gde smo dospeli i šta trebamo raditi... ima logike.. ;)

30. Apr 2025.Pogledaj