[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Originalni potezi kompanija tijekom Korona krize

Koronavirus je napravio puno zla u zrakoplovstvu. Posljednjih 30 godina bilo je velikih kriza uzrokovanih prirodnim pojavama ili ljudskim aktivnostima (ratovi, revolucije, terorizam), čak i prekida prometa, ali nikada ovako velikih, nikada globalnih koji su toliko dugo trajali. IATA je procijenila da je nastala šteta u zračnom prometu preko 250 milijardi USD, a ACI da će zračnom prometu trebati bar 18 mjeseci da se oporavi nakon koronavirusa, tj. da će taj proces trajati sve do 2022.

Upravo radi toga kompanije su postale bitno kreativnije, počele su provoditi mjere i poteze koji se prije nisu mogli ni pomisliti. Neki među njima istinski su originalni i zadivljuju, te zaslužuju sve čestitke. I na njima treba naučiti.

Kompanije masovno pretvaraju putničke avione u cargo

Prva posljedica rezanja redovnih linija manifestirala se na potpuno drugom segmentu zračnog prometa, na cargu. Naime, poduzeća više ne mogu slati svoj teret u prtljažnim prostorima putničkih aviona redovnih linija jer ih jednostavno nema.

Stoga je cargo promet, koji je do tada rapidno opadao i doveo niz kompanija na sam rub bankrota, odjednom procvao. Kargo kompanije rade 100%, traže se dodatni kapaciteti.

Tako cargo kompanija Volga-Dnepr koja je nedavno prizemljila čak 30% kapaciteta i zatvorila podružnicu u Velikoj Britaniji CargoLogicAir (9.2.2020.), sada traži povratak u promet čak 5 prizemljenih Boienga 747. Stoga Volga-Dnepr vidi svoju šansu za povratak u ovim kriznim vremenima.

Prva kompanija koja je putnički avion koristila za cargo bila je Cathay Pacific, a potom je Singapore za istu nakanu iskoristio jedan 787-9 Scoota. U idućim danima većina svjetskih kompanija kopirala je ovu praksu, te su svoje putničke avione počeli koristiti za cargo letove. Danas gotovo da nema kompanije koja to ne čini od A220 airBaltica do 777-300ER niza kompanija.

I dok većina kompanija koristi prtljažni prostor svojih putničkih aviona za teži cargo, a u putničkom prostoru samo najlonima zaštiti sjedala te na njih složi cargo do visine naslona, te ga i učvrsti na sjedalice, Aegean je čak dva od 62 aviona potpuno pretvorio u cargo, jedan A321 i jedan A320. Aegean je na ova dva aviona izvadio sve sjedalice i podove, a da nema pretinaca za prtljagu, većeg broja toaleta i galleya, promatrač bi se mogao zavarati da se radi o cargo avionu. Naravno ovaj prostor ima limit ulaznih vrata koja su manja od uobičajenih cargo rampi.

American će koristiti svoj putnički Boeing 777-300ER za cargo letove iz Dallasa prema Frankfurtu. Ovo je prvi puta da American leti cargo letove od 1984. kada je iz flote izbacio posljednji Boeing 747-200F

Airbus je iskoristio jedan novi A330-800neo koji je na testnim letovima da usput tijekom testnog leta obavi specijalnu isporuku dva milijuna zaštitnih maski iz Tianjina, Kina, a koje će se podijeliti zdravstvenim radnicima diljem Europe, a najviše u Španjolskoj i Francuskoj. Airbus je najavio da će i budući testni letovi biti obavljeni na isti način, te da planiraju na ovaj način prevesti više milijuna maski i druge opreme iz Kine.

Boeing je za dostavu zdravstvenog materijala ustupio i svoj mega-cargo avion Dreamlifter koji ima čak 1.840 kubičnih metara cargo prostora, maximum take-off weight od 364 tone i payloda od 113,4 tone.

U regiji cargo letove putničkim avionima radili su Air Serbia (A330 i A320), Croatia Airlines (A320) i Trade Air (A320).

Kako bi mogla ovakve letove činiti i u budućnosti Croatia je sa jednog od svojih A320 skinula ograničenje težine koji je prije sama postavila na 73,5 tona kako bi plaćala manje aerodromske takse. Sada jedan A320 ima MTOW od 78 tona, dočim avion može obaviti duže evakuacijske letove, te cargo letove sa maksimalnim payload-om. Uz to Croatia je i novi A319 koji joj je prošli tjedan isporučen ostavila na maksimalnom MTOW-u od 73,5 tona, dok ostali A319 imaju limit od 64 tone. Istime Croatia ima dva aviona (od ukupno sedam) različitih veličina sa kojima može raditi duže cargo i evakuacijske letove.

Dobru koordinaciju i maksimalno korištenje resursa je napravila i Air Serbia koje je 26.3. svojim Airbusom A330-200 prevezla 64 američka državljana iz Beograda za Los Angeles što je organiziralo Američko veleposlanstvo. U povratku je avion preveo medicinsku opremu iz SAD-a za Beograd. Ovo je bio najduži let u novijoj povijesti kompanije.

Najoriginalniji potez u regiji napravila je FlyBosnia koja je ponudila kompanijama i institucijama iz BiH da iskoriste dio prtljažnog prostora na jednom od planiranih 10 cargo letova iz Kine. Kompanije će tako moći direktno dostaviti zdravstvenu i drugu opremu iz Kine. Potez koji bi svakako trebale napraviti i Croatia, Air Serbia i Montenegro, te isto proširiti i na dovođenje komercijalne robe kao dodatan prihod u ova istinski teška vremena.

Ipak najoriginalniji cargo potez u svijetu napravila je Austrlija. Naime, australijski ribari su u specifičnom problemu jer jastozi i ostali plodovi mora ne mogu biti isporučeni na tržišta diljem svijeta. Naime, njihovi proizvodi su se prevozili u prtljažnom prostoru redovnih linija kojih više nema. I dok je prvotno potražnja ozbiljno pala, pa prijevoz i nije bio bitan, sada se naglo otvorilo tržište Kine koja je dovršila borbu sa koronavirusom. Stoga su ribari dobili ponude nekoliko kompanija koje su svoje putničke avione htjeli pretvoriti u cargo avione za prijevoz plodova mora. Na koncu je plan za jeftinije prevoženje iznašla Australijska vlada koja je angažirala 40 Qantasovih i Virgin Australianovih aviona za prevoženje plodova mora vrijednih preko 1,3 milijarde AUD u idućih nekoliko mjeseci. Avioni će u povratku prevoziti zdravstvene potrepštine iz Kine u Australiju pa je i sam prijevoz u Kinu postao bitno jeftiniji. Dokaz kako svi mogu imati koristi kada se koordiniraju aktivnosti, te kada vlada zbroji 2+2, te radi u korist zajednice u ova teška vremena. Dvije australijske firme će za taj posao dobiti 67,4 milijuna USD.

Do jučer nezamislivo: glavni konkurenti surađuju

Glavni prijevoznici u SAD-u su se obratili DOT-u (Department of Transportation) te su predložili konsolidaciju linija kako bi smanjili troškove tijekom krize koronavirusa.

SAD je odobrila 58 milijardi USD avio kompanijama uz uvjet da ne otpuštaju radnike bar 6 mjeseci, te da održe što više mogućih linija i frekvencija. No, kompanije su uvidjele da niz linija nije održiv, ali da bi jedan od prijevoznika mogao obnašati liniju u code-shere svih prijevoznika. Kompanije smatraju da je daleko racionalnije da na pojedinoj liniji leti samo jedan avion sa putnicima svih kompanija, umjesto nekoliko gotovo praznih aviona. Iako se čeka odobrenje DOT-a, kompanije su već dogovorile redove letenja, tko će preuzeti koje linije i kako će dijeliti prihode linija. Ovo je dokaz kako su kompanije radi zarade i businessa voljne pristati na ono što je još prije mjesec dana bilo nepojmljivo.

Sve tri USB3 su interkontinentalne linije koncentrirale na samo tri aerodroma, po jedan aerodrom na zapadnoj obali (za Aziju), na jugoistoku za Srednju i Južnu Ameriku, te na istočnoj obali za Europu i Bliski Istok.

U Australiji Qantas, Virgin Australia i Regional Express su već postigle dogovor oko pokrivanja letova unutar države, te su koordinirale redove letenja.

U Europi ovakvog dogovora nema iako je evidentno da kompanije moraju surađivati radi istinski malog broja letova koje imaju u svojim hubovima, te frekvencija među pet glavnih hubova Europe: Frankfurtu, Amsterdamu, Parizu, London Heathrowu i Madridu. Hubovi imaju tek pedesetak dnevnih letova, dok jedino London ima stotinjak. Ipak evidentan je ogroman broj kodova na svakom letu različitih kompanija, kao i jača interline suradnja nego prije.

I u našoj regiji zabilježen je jedan slučaj međudržavne suradnje. Croatia Airlines je u nedjelju 29.3. obavila let Zagreb – Mazar-i-Sharif – Podgorica – Zagreb (OU2704/2705). A320 je otišao u Sjeverni Afganistan po 140 pripadnika NATO Resolute Support Mission. Od 140 vojnika, 105 je iz Hrvatske, dok se u Podgorici iskrcalo 26 vojnika iz Crne Gore, 7 iz Makedonij i 2 iz Albanije koji su put nastavili kopnenim putem. I na nizu evakuacijskih letova Croatie i Trade Aira uz hrvatske državljane vračaju se i oni iz BiH, Slovenije i Crne Gore, pa se potom cestovnim putem uz policijsku pratnju propraćuju do svojih država.

I dok svi režu Qatar povećava kapacitete

Qatar Airwas je od 24.3. dodao 10.000 sjedala na planirane linije zbog prekida operacija glavnih konkurentskih prijevoznika Emiratesa, Etihada, flydubaia i Turkisha. Kompanija je dodala letove za Paris, Perth i Dublin, dok će za Frankfurt, London Heathrow i Perth povećati kapacitete i letjeti sa A380,  avion kojih u ovom momentu leti samo 8 jer ih sve kompanije prizemljuju i lete sa manjim avionima. Za Frankfurt je u ponedjeljak 30.3. Qatar imao čak 5 letova, od 63 letove koliko je Frankfurt imao ukupno taj dan, što znači da u ovom momentu Qatar ima 8% svih letova iz Frankfurta.

Qatar je prošli tjedan letio 75 linija, a ovaj tjedan će operirati 57 linija, no naglašava da je moguće da neke linije ukine ako se zatvore aerodromi, kao i da neke otvori čim se aerodromi otvore. Qatar ima popunjenost kabine 80% zadnjih dana, a u to vrijeme je preveo preko 100.000 putnika. 72% putnika su mu građani država koji se vračaju kući, a nemaju osigurane evakuacijske letove. Uspjeh Qatara u ova preteška zrakoplovna vremena je u tome da tijesno surađuje sa veleposlanstvima (ambasadama) zemlja diljem svijeta da evakuiraju njihove građane preko Dohe.

Doha je u ovom momentu aerodrom sa najvećim brojem međunarodnih letova, te možebitnih konekcija. Naglašavam da Katar ne dozvoljava ulaz stranaca u državu, al, eto, dozvoljava tranzit diljem svijeta preko svog huba.

Qatar za veleposlanstva leti i evakuacijske letove pa je tako letio iz Phenom Penha, Danpasara, Manile i Kuala Lumpura za Europu, a na taj način je u Europu vratio čak 5000 putnika. Idući tjedan planira evakuacijskim letovima prevesti više od 15.000 putnika.

Kompanija je intenzivirala i cargo letove i to ne samo na 28 cargo širokotrupca koji maksimalno lete, nego i na povećanom korištenju prtljažnog prostora u putničkim avionima redovnih linija.

Zatvaraju se terminali, manevarske površine postaju stacionari

Većina glavnih aerodroma, pa čak i dobar dio onih manjih su pretvorili svoje stajanke (aprone) i rulnice u stacionare za avione gdje su prizemljene flote stacionirale svoje avione doslovce kao srdelice.

Aerodromi sa više uzletno-sletnih staza su čak dio svojih staza pretvorili u prostor za stacioniranje avione gdje su kompanije avione smjestili u dvije kolone. Paris CDG je tako, primjerice, zatvorio dvije od četiri piste, a Orly je zatvorio jednu od tri piste, na kojima će stacionirati prizemljene avione Air Francea, easyJeta, Transavie i drugih kompanija. Copenhagen je zatvorio čak dvije od tri piste te iste pretvorio u parkirališta za SAS-ove, Norwegianove i druge avione.

Kompanije su u gradovima u kojima imaju više aerodroma preselili svoje operacije na samo jedan aerodrom. Tako su i Virgin Atlantic i British sve svoje operacije preselili iz Gatwicka na Heathrow. Ovo je više nego logično jer se na ovaj način smanjuje broj zaposlenika i troškovi operacija, ali i koncentrira i ovako skroman broj letova i možebitnih konekcija na jednom mjestu. Kako je easyJet zatvorio sve svoje operacije Gatwick ima tek desetak dnevnih letova i odlučio je zatvoriti Sjeverni terminal, a operacije vrši samo iz Južnog terminala. British je prekinuo i sve operacije iz London Citya, dočim je aerodrom zatvoren do kraja travnja (aprila).

Većina aerodroma je zatvorila višak kapaciteta i ostavila otvoren samo jedan terminal. Kako je Heathrow pao na samo 130 dnevnih letova management je odlučio zatvoriti terminal 4, kojeg je koristio SkyTeam i njihove operacije preseliti na terminal 2 kojeg je do sada koristio Star Alliance. Jednako tako British je preselio sve operacije sa terminala 3 na terminal 5, a uskoro će sve operacije na terminal 5 preseliti i ostale kompanije oneworlda, dočim će Heathrow operirat sa 2 od 4 terminala. London Heathrow, aerodrom koji toliko očajno čeka treću pistu i koji zbog nedostatka dodatne piste ima najvećih problema sa slotovima u svijetu, sada će radi koronavirusa operirati samo jednu pistu. London je spao na manje od 100 dnevnih letova, točnije u nedjelju 5.4. ih je imao 90.

Kompanija masovno iz flote izbacuju starije avione

Kompanije su radi prizemljenja i neisporuke preko 900 Boeinga 737MAX masovno vračale u uporabu starije avione, pa čak i one 30 i više godina stare, iznajmljivali su takve avione od AMCI i drugih kompanija za svoje operacije, te su prolongirale izbacivanje iz flota ili prodaju svojih starijih aviona. Ovo je bila masovna pojava, a kompanije su operacije vršile i sa neadekvatnim avionima, umjesto 737MAX koristili su i bitno veće širkoptrupce uz manje frekvencija, ali čak i regionalne turboprope sa pola manje sjedala. Icelandair je primjerice tako koristio unajmljene širokotrupce za linije gdje je imao planirano više od jednog dnevnog polaska, dočim je broj polazaka smanjio na jedan dnevno sa tako velikim avionom. No, prošlog ljeta je koristio jedan Q400 za letove prema Velikoj Britaniji umjesto 737MAX. Prilično neadekvatno kako zbog kapaciteta, ali i zbog neudobnosti toliko dugog leta.

Kompanije su morale nadoknađivati i kapacitete radi kašnjenja isporuka A320neo i A350, kao i radi prizemljenja zbog tehničkih problema Boeinga 787 i Airbusa A220.

No, u ožujku potpuno preokret. Odjednom su kompanije imale ogroman višak kapaciteta radi prizemljenja 80-90% flote. Stoga su se kompanije odlučile prvo koristiti manje avione, tako da su prizemljile one najveće, da bi ostvarile što više frekvencija. U jednom momentu letjelo je samo 8 Airbus A380, a u travnju je taj broj i dodatno smanjen (leti ih još samo Qatar). Kineske kompanije su tako letove od 6 sati operirale sa A320 i 737, umjesto širokotrupaca. Potom su kompanije prizemljile one starije i žednije avione, da bi za operacije koristile one ekonomičnije i isplativije.

No, niz kompanije je i ovdje počeo koristiti zbog malog broja putnika ekonomski isplativije male avione iako za udobnost putnika vrlo neprimjerene. Najekstremniji primjer je Air Greenland koji je prekinuo sve međunarodne i domaće operacije, no ipak je pod pritiskom javnosti i političara otvorio zračni most sa Danskom na liniji Nuuk-Copenhagen. No, kako nema dostatno putnika za ovu liniju radi koronavirusa, odlučili su liniju umjesto sa A330 letjeti sa Dash 8-200. Let sa Dash 8-200 traje 8 sati sa stopom u Reykjaviku, i prevozi prvenstveno cargo i tek pokojeg putnika. Maksimalni kapacitet avion je 37 putnika.

Na koncu su kompanije masovno počele iz flota prije planiranog roka izbacivati najstarije i najneekonomičnije avione. Velik broj kompanija tako je prije planiranog roka izbacio Boeinge 747-400, 757, 767-300ER, A310 i A330ceo, ali i neke starije 737 i A320, pa čak i regionalne avione. Ovo samo pokazuje da kompanije planiraju nakon krize bitno smanjivati broj letova i frekvencija, po mojoj procjeni bar 1/3 ako ne i 1/2.

American je tako iz flote prvo izbacio 35 Boeinga 757 i 11 Boeinga 767 iako su ovi avioni trebali letjeti još tijekom sezone. No, samo par dana nakon ovog izbacivanja najavio je i prijevremeno izbacivanje iz flote 76 Boeinga 737 proizvedenih između 1999. i 2001, 9 Airbusa A330-300 i 20 Embraera 190. Ovime je broj prijevremeno izbačenih aviona iz flote porastao na 151 avion. Kompanija je najavila i izbacivanje iz flote za sada nepoznatog broja regionalnih 50-seatera.

No, najekstremniji slučaj je airBaltica. Iako su četiri Boeinga 737-300 trebali iz flote izaći tek nakon ljeta, a 12 Dash 8-400 do 2023. kompanija je odlučila da ni jedan od tih 16 aviona neće vratiti u flotu nakon koronavirusa, nego će operacije vršiti samo sa A220-300. Izbacivanje Dash 8-400 čak 3 godine prije plana samo pokazuje koliko će kompanija rezati linija i frekvencija nakon prestanak krize, te koliko se očajni potezi poduzimaju.

Ostali originalni potezi

No, niz je još originalnijih poteza koje su pametni managementi avion kompanija pouzeli zbog ove planetarne krize.

Da bi potakli putnike da ponovo krenu letjeti usprkos strahu od koronavirusa, Air Asia je poduzela drastične mjere i dala najveći popust u povijesti zrakoplovstva, putnicima karte nudi potpuno besplatno! Dio karata koji se ne nudi besplatno se prodaje po smiješno niskim cijenama, od svega par dolara. Tako se iz Kuala Lupura za Australiju moglo letjeti za samo 16 dolara. Ipak, na koncu je i Air Asia bila prisiljena prizemljiti cijelu kompaniju.

Frontier je odlučio dati studentima pravo da besplatno lete na njihovim letovima u idućih mjesec dana.

 Vietnam Airlines je pak napravio vrlo morbidnu marketinšku akciju najavivši da će platiti od 850 do 8500 USD svakom putniku koji dobije koronavirus na njihovom letu.

Kompanije odobravaju putnicima potpuni povrat novca za letove bez obzira na tarifu. No, Wizz Air nudi 100% refundiranje cijene, a ako putnik želi vaučer za letove unutar godinu dana umjesto novca, dobit će 120% iznosa karte (20% više nego je platio).

Kako bi potakla putnike kojima su otkazani letovi da ne traže povrat novaca, Delta je produžila vrijeme za korištenje vaučera za rebukiranje letova na čak 2 godine (do sada je vaučer isticao nakon godine dana).

Zbog koronavirusa Air Tahiti Nui je poduzela vrlo kreativnu novost, pa je dosadašnji let Papete-Los Angeles-Paris napravila nonstop Papete-Paris, kako bi izbjegla slijetanje u SAD. Istime je ovaj let postao najduži na svijetu, dugačak 15.715 km, koji traje 16 sati i 30 minuta. Da kuriozitet bude veći ova linija je de facto domaća obzirom da je Francuska Polinezija francuska kolonija.

Qantas je ukinuo liniju Sydney-Singapore-London, no zato je povećala letove na liniji Sydney-Perth-London sa jednog dnevno na dva dnevno, kako bi putnici izbjegli Singapur koji ima velik broj zaraženih osoba. Kasnije je Qantas jedan svoj let Sydney-London sa A380 radio sa tehničkom stankom za punjenje goriva u Darwinu. Ovo je prvi puta da Darwin udomi A380 i da ima nonstop let za London. Ipak, je krajem mjeseca Qantas odlučio prekinuti sve inozemne letove, pa i ove za London, i leti samo domaće letove.

Condor je otvorio bazu za posade u Phuketu (Tailand). Naime, njihov 767-300ER ne može dobaciti do Australije i Novog Zealanda odakle evakuiraju njemačko stanovništvo, pa se posade mijenjaju na pola puta u Phuketu. Istovremeno Condor evakuira i državljane iz Tajlanda i Indonezije preko Phuketa.

Wizz Air je obavio dva „domaća“ leta u SAD-u. Naravno, ne radi se o redovnim, nego o evakuacijskim letovima. Prvi je bio iz Los Angelesa za New York, pa dalje do Budimpešte sa tehničkim stopom u Reykajaviku. Drugi je bio iz Miamia za Chicago, uz nastavak za Budimpeštu sa tehničkim stopom u Reykjaviku.

Ryanair svakodnevno obavlja desetke kratkih letova oko aerodroma sukladno EASA regulativi i Boeingovim zahtjevima kako bi avioni u svakom momentu bili operativni, te mogli nastaviti letove po prekidu pandemije. Ryanair je prizemljio većinu svojih aviona, a tek par aviona leti na nekoliko linija.

Portugal će zatvoriti svoje aerodrome tijekom Uskrsnih blagdana od 9. do 13. 4. Ovi blagdani su inače vrijeme kada je bitno više putnika,  no sada će zbog korone svi aerodromi biti bez i jednog putnika.

Willie Walsh će ostati CEO IAG-a iako je već bilo najavljeno da će otići sa ove funkcije, no IAG je isto prolongirao dok ne prođe kriza zbog koronavirusa. Javier Sanchez će ostati na mjestu CEO Vuelinga.

Velika Britanija je pozvala tisuće kabinskog osoblja koje je prizemljeno zbog koronavirusa i ne dobivaju plaću ili dobivaju minimalne prihode da dođu raditi u nove bolnice koje su otvorili. Britanija smatra da su kabinci educirani za osnovne medicinske postupke, te postupke u kriznim situacijama i nuždi, poglavito za djelovanje u velikom broju preplašenih ljudi, što ih čini kvalificiranima za pomoćne radnje sa bolesnicima u bolnicama. Svi oni prošli bi dodatnu obuku prije rada u bolnicama. Istovremeno je British Airways ponudo svoje radnike za pomoć raznim institucijama koje se bore sa koronavirusom. British naglašava da među svojim radnicima ima niz kvalificiranih radnika koji mogu pomoći poput liječnika i drugih zdravstvenih radnika, stjuardesa koje su educirane za prvu pomoć, vozača, logističara i dispečera, djelatnika call centra, skladištara isl.

I Virgin Atlantic i easyJet za zamolili svoje zaposlenike da volontiraju u bolnicama gdje će mijenjati posteljinu, te pomagati liječnicima i medicinskim sestrama u njihovim obvezama.

Vrlo bizarna situacije je sa Kinom, koja je potpuno suzbila pandemiju koronavirusa, broj novih slučaja je minimalan i prvenstveno su isti vezani dolascima iz inozemstva, a liječi se manje od 4000 preostalih bolesnika. No, zemlja je sada u panici od „uvoza“ vlastitog virusa. I tako je zemlja od kuda je virus krenuo, sada zatvorila granice za dolaske iz inozemstva. Kina je dozvolila kineskim kompanijama najviše jednu destinaciju po državi gdje lete, te na istoj samo jedan tjedni let od 29.3. U isto vrijeme stranim kompanijama su limitirali da na linijama za Kinu mogu imati najviše jedan tjedni let, te mogu imati najviše jednu liniju za Kinu.

Zbog velike nestašice toaletnog papira u Australiji Virgin Australia je odlučila donirati toaletni papir iz 125 prizemljenih aviona i svojih skladišta za opskrbu aviona.

Još bizarnije je jedan specifična „korona-pljačka“. Deltina isporuke 250.000 maski za lice koje su bile namijenjene zaposlenicima je ukradena tijekom dostave (polovica od ukupno pola milijuna maski koliko se prevozilo). Nekada se avio-kompanijama krao novac, pa elektronički podaci putnika, danas se kradu maske za lice. O tempora o mores.

I u regiji ima pozitivnih primjera. Tako je Zračna luka Zagreb odlučila potpuno otvoriti parkiralište, tj. ne vršiti naplatu kako bi se smanjio kontakt putnika prilikom plaćanja i prolazaka kroz rampe.

U regiji i dalje leti samo Zagreb

U regiji i dalje komercijalne letove ima samo Zagreb. Iako je Croatia Airlines još prije dva tjedna imala 20 letova, a još 8 kompanije je letjelo redovno za Zagreb (Air France, KLM, Aeroflot, British, Aegean, Eurowings, Turkish i Qatar), do petka Zagreb je imao tek 3 do 7 dnevnih letova Croatie Airlines, Qatara i Eurowingsa. Croatia je prošli tjedan letjela na četiri linije: Amsterdam (svakodnevno), Frankfurt (2 leta dnevno), Brussels (6 puta tjedno) i London (4 puta tjedno), no nakon petka je ukinut Amsterdam i London.

Od ponedjeljka za Zagreb više ne leti ni Qatar, što je ogromna šteta za Zagreb jer Doha ima najbolju planetarnu povezanost u ovom momentu. I Croatia je ozbiljno smanjila broj letova te leti na samo dvije linije i to jednom dnevno za Frankfurt te dva puta tjedno za Brussels (ponedjeljkom i petkom). Ovo je stvarno minimum minimuma. Od stranih kompanija letove još ima jedino Eurowings i to tri puta tjedno za Cologne (ponedjeljkom petkom i nedjeljom, kasnije u travnju isto će se smanjiti na dva tjedna leta). Istime Zagreb ima 12 tjednih letova, što je manje od dva dnevno, tj. ponedjeljkom i petkom će operirati po tri leta, nedjeljom dva, a ostale dane po jedan dnevni let. Smanjenjem broja redovnih letova povećao se broj evakuacijskih letova. Tako je u zadnjih tri dana čak pet evakuacijskih letova za Zagreb napravila Croatia Airlines (Rim, Madrid, Stockholm, Hamburg i Lisabon) i tri Trade Air (Kiev, Madrid i Sofija). Croatijinim avionima su došli i državljani Crne Gore, BiH i Slovenije koji su nastavili put cestovnim prijevoznom u pratnji policije. Ukalkuliramo li cargo i evakuacijske letove Zagreb će idući tjedan imati 4 leta dnevno.

I sa ostalih zračnih luka kompanije vrše evakuacijske i cargo letove. Srbija ima u prosjeku dva cargo i evakuacijska leta dnevno, a brojni letovi su obavili i prema Kini, te jedan prema SAD-u. Najveći dio ovih letova obavila je Air Serbia, čiji A330 se koristi maksimalno. U idućim danima očekuju se i dalji letovi.

FlyBosnia planira niz cargo letova prema Kini, a imala je i par evakuacijskih letova. U Sloveniji evakuacijske letove obavlja Croatia, Trade Air i Amerlia. U Makedoniji evakuacijske letove leti Wizz Air, dok iz za Crnu Goru obavlja Montenegro Airlines. I niz stranih kompanija leti cargo i evakuacijske letove u regiji.

Iako smo mislili da je druga polovica ožujka (marta) zrakoplovni smak svijeta, rezanja u travnju (aprilu) pokazuju da je ožujak bio tek priprema za ono što slijedi. Svi abnormalno režu, na istinski minimum. Lufthansa će u travnju imati samo šest interkontinentalnih linija po tri tjedna polaska, a broj dnevnih polazaka pao joj je na tek 50 zajedno iz Frankfurta i Minhena. London je pao na tek 90 letova dnevno (donedavno ih je imao 130), ogromni aerodromi poput Minhena i Brusselsa imaju tek 10-15 dnevnih letova. Niz kompanija već najavljuje prizemljenja i za lipanj (jun). Zrakoplovstvo prolazi svoj najteži period u povijesti. No kreativnost kompanija i suradnja na koju su natjerani pokazuje da su kompanije žilave i da će sve napraviti da prežive.