Međunarodno udruženje avio-kompanija koje se bave komercijalnim vazdušnim saobraćajem IATA (International Air Transport Assosiation) objavilo je svoju godišnju analizu bezbednosti avio-kompanija na globalnom nivou za 2021. godinu. Prema ovom izveštaju, prethodna godina bila je bezbednija u odnosu na 2020. godinu ali i period od 2017. do 2021. godine. Značajan doprinoseći faktor ovako pozitivnim rezultatima svakako je bio dramatičan pad avio-saobraćaja uslovljen epidemijom Korona virusa.
Srpske avio-kompanije koje komercijalno prevoze putnike u redovnom ili čarter saobraćaju i dalje imaju izvanredan bezbednosni skor. Poslednji ozbiljniji incident na aerodromu „Nikola Tesla“ dogodio se, kako je Tango Six prvi javio, inostranoj avio-kompaniji.
Kako je IATA izračunala, prema podacima za 2021. godinu, ukoliko se statiska izvede na način da se posmatra koliko bi, gledano na celoj planeti i svim komercijalno obavljenim letovima, jedna osoba trebalo da leti da bi doživela nesreću aviona u vazduhu ili na zemlji, dobija se da bi ona morala da leti svaki dan sledećih 10.078 godina ne bi li, prema globalnoj statistici, doživela ozbiljnu nesreću koja ima makar jedan smrtni slučaj.
Kako se dalje navodi u izveštaju IATA-e, primetno je smanjenje kako u broju nesreća tako i u broju fatalnih ishoda incidenata ili nesreća. Vazdušni saobraćaj i dalje je jedan od najbezbednijih vidova saobraćaja, što potvrđuje i izveštaj IATA-e: prošle godine, na ukupno registrovanih 25,7 miliona globalno obavljenih komercijalnih letova, zabeležen je jedan incident ili nesreća na svakih 990.000 bezbedno obavljenih letova. Kompanije koje su članice IATA-e, kao što je na primer Er Srbija, zabeležile su još manji broj incidenata ili nesreća: jedna se dogodila na svakih 2,27 miliona bezbedno obavljenih komercijalnih letova.
Prošle godine bilo je ukupno 26 nesreća ili incidenata u kojima su učestvovali jedan mlazni avion i šest turboelisnih. Pri ovim nesrećama život je izgubila 121 osoba. Tokom prošle godine jedan mlazni putnički avion doživeo je veću nesreću na svakih 7,7 miliona bezbedno obavljenih letova, dok je jedan turboelisni putnički avion izgubljen na svakih 0,56 miliona bezbedno obavljenih letova.
Sve avio-kompanije koje učestvuju u IATA-nom IOASA programu (IATA Operational Safety Audit) nisu imali ni jednu nesreću sa fatalnim ishodom prošle godine. Prethodna godina takođe je jedinstvena jer, prvi put nakon 15 godina, nije zabeležen ni jedan incident pogrešnog ili neovlašćenog taksiranja ili izlaska na pistu od strane putničkih aviona.
IATA u svom članstvu ima 290 avio-kompanija što predstavlja 83% globalnog komercijalnog vazdušnog saobraćaja.
Stojko
Prav Sbin se plasi da ce poginuti u avionskoj nesreci, i da ce ga ajkula pojesti na moru, a vi pricajte sta ocete.
Unholy
10 миленијума сваки дан или 1 у правом тренутку #течнопричамцрнихумор
Srdjan
Verovatnoća je čudesna grana matematike. Sa njom možemo da se igramo i ovako i onako.
Možemo medjutim reći i to da je verovatnoća da umremo svaki put kada udjemo u avion ili bilo koje prevozno sredstvo svakako veća nego ako ne udjemo jer se ona ma koliko bila mala sabira sa onom verovatnoćom umiranja koja postoji u svakom slučaju. Dalje, verovatnoća da doživite avionsku nesreću je kudikamo manja nego da istu doživite u automobilu. Medjutim, kada već doživite nesreću koliki je procenat šansi da istu preživite u automobilu a kolika da je preživite u avionu ? Bilo bi lepo da nam neko iznese i tu analizu. Dalje, vazdušni prevoz je po odnosu broja predjenih kilometara i broja žrtava daleko bezbedniji u statističkom smislu od suvozemnog. Ali, kakav bi bio taj odnos ako bi se ista pravila bezbednosti i procedura pridržavali u suvozemnom prevozu ? Da li bi vazdušni transport bio bezbedniji ako bismo prilikom održavanja svojih vozila morali da se pridržavamo strogih pravila EASA, capability liste, pretpoletnih pregleda, najave svakog napuštanja garaže kontrolnom centru i traženja dozvole za putovanje od Beograda do Niša na osnovu planirane rute itd. ?