KLM promotivna kampanja: Jeftiniji letovi do preko 30 destinacija

12. jan 2025

Novi termini za „English language proficiency test“ u Trening centru kompanije „Prince Aviation“

11. jan 2025

Er Frans promocija: Jeftiniji letovi iz Beograda za dobar početak godine

10. jan 2025

Erbas isporučio 766 putničkih aviona u 2024. godini

10. jan 2025

[POSLEDNJA VEST] Ministarstvo obrazovanja smenilo direktora Vazduhoplovne akademije Gorana Cvijovića

29. dec 2024

IATA analiza komercijalnog avio-saobraćaja Srbije: Kako Er Srbija i civilni vazduhoplovni sektor oblikuju ekonomiju zemlje

24. dec 2024

Er Srbija i Embraer potpisali ugovor za održavanje E195 flote

19. dec 2024

KLM u svoju zemaljsku ketering flotu uveo električne kamione

16. dec 2024

[POSAO] Prvi „Otvoreni dan“ u Beogradu za pilot kadet program „Wizz Aira“: Od nule do zaposlenja u avio-kompaniji kroz program finansiranja otvoren i za građane Srbije

13. dec 2024

[POSAO] Wizz Air regrutuje u Beogradu: Otvoreni dan za pilote sa srpskim državljanstvom i srpskim ICAO dozvolama u ponedeljak 16. decembra

12. dec 2024

„Prince Aviation“ postaje prvi „Pratt & Whitney“ centar u Evropi za post rental inspekcije turboelisinih motora PW100 serije

6. dec 2024

Konferencija u Nišu posvećena većem učešću žena u inženjerstvu: „Menzies Aviation“ održao radionicu u okviru projekta

4. dec 2024

Direktor MTU-a Lars Vagner preuzima Erbas: Od Nove Pazove do rekordne profitabilnosti

4. dec 2024

Pregled srpske civilne vazduhoplovne industrije u brojkama

3. dec 2024

[ANALIZA] Najbitnije i najinteresantnije stavke u Izmenama zakona o vazdušnom saobraćaju

2. dec 2024

Američki magazin „Global Traveler“ proglasio Er Srbiju za „Najbolju avio-kompaniju u Istočnoj Evropi“ u 2024. godini

1. dec 2024

Nakon 17 meseci rekonstrukcije glavna pista aerodroma „Nikola Tesla“ ponovo u funkciji

28. nov 2024

[INTERVJU] Direktor Menzis grupe Filip Joeinig o poslovanju u Beogradu i širenju u regiji

28. nov 2024

[CAPA konferencija u Beogradu] Podaci o vazduhoplovnoj industriji u 2024: Složena slika oporavka, izazova i transformacije

27. nov 2024

San Dijego, Džordžtaun i Hajderabad nove destinacije KLM-a

26. nov 2024
Ekološka tranzicija avijacije: KLM počinje da koristi održivo avio-gorivo na svim letovima iz Amsterdam
"Upotreba održivog avio-goriva povećaće cenu avio-karata od 1 do 12 evra po karti" / Foto: Embraer

Ekološka tranzicija avijacije: KLM počinje da koristi održivo avio-gorivo na svim letovima iz Amsterdam

Počev od 10. januara ove godine holandska avio-kompanija KLM počinje da koristi održivo avio-gorivo (Sustainable Aviation Fuel – SAF) na svim svojim letovima iz Amsterdama. Za sada će KLM dodavati 0,5% ovog goriva, a ambicija avio-kompanije je da do 2030. godine 10% sveg goriva upotrebljenog u avijaciji bude održivo avio-gorivo, stoji u saopštenju kompanije.

Šta je održivo avio-gorivo i zašto je ono važno?

Održivo avio-gorivo (SAF) je mlazno gorivo napravljeno isključivo iz obnovljivih izvora, kao što su korišćeno jestivo ulje, drvni ostaci ili sintetički kerozin i ono može da zameni obično fosilno gorivo ili da mu se doda bez ikakvih modifikacija motora i dodatnih troškova. SAF se razlikuje od običnog bio-goriva, jer se princip održivosti primenjuje i u samoj proizvodnji, što znači da njegova proizvodnja ne dovodi do krčenja šuma ili smanjenja proizvodnje hrane.

Trenutno je SAF je najvažniji činilac u borbi za održiviju avio-industriju, jer njegova upotreba može da smanji emisiju ugljen-dioksida za čak 75%.

Na nivou Evropske Unije podnet je predlog da obavezni udeo održivog avio-goriva na letovima iz i unutar EU bude 2% do 2025. godine, dok je ambicija KLM-a i njegovih partnera da obavezni udeo ovog goriva u celom svetu do 2030. godine bude 10%.  Zbog toga je KLM već danas na potpuno dobrovoljnoj bazi počeo da koristi SAF na svojim letovima. Na ovaj način su ciljevi KLM-a u skladu sa ciljevima Klimatske rezolucije Ujedinjenih nacija (UN Climate Agreement) potpisane u Parizu, po kojoj se očekuje nulta emisija CO2 do 2050. godine.

Još 2011. KLM je izveo prvi komercijalni let na svetu na kom je korišćeno bio-gorivo / Foto: KLM

Upotreba održivog avio-goriva povećaće cenu avio-karata od 1 do 12 evra po karti

Troškovi proizvodnje SAF su četiri puta veći od troškova proizvodnje fosilnog kerozina, ali bi to moglo da se promeni kada veći broj avio-kompanija počne da koristi ovo gorivo i kada se tržište dovoljno razvije. Zahvaljujući korporativnom SAF programu, KLM već koristi održivo avio-gorivo na svojim letovima. Dodatnih 0,5% ovog goriva koji će se od 10. januara 2022. godine koristiti na svim letovima iz Amsterdama, biće finansirano preko putničkih avio-karata, a doplata će varirati od 1 do 12 evra po karti, u zavisnosti od dužine leta i klase u kojoj putnik leti.

Mali ali važan korak

Održivo avio-gorivo će promeniti budućnost avio-industrije, a KLM kao jedan od primarnih ciljeva postavlja ekološku tranziciju avijacije. Još 2011. KLM je izveo prvi komercijalni let na svetu na kom je korišćeno bio-gorivo, dok je u februaru 2021. avio-kompanija imala prvi komercijalni let na svetu koji je koristio sintetički kerozin proizveden  na bazi ugljen-dioksida, vode i obnovljive energije sunca i vetra. KLM je svestan da je dodatak od 0,5% održivog avio-goriva veoma mali korak, ali i da je vrlo važan i nada se da će i druge avio-kompanije slediti ovu inicijativu u borbi za zdraviju planetu.

Inicijativa za zeleniju planetu – CO2ZERO

KLM već godinama omogućava putnicima da smanje karbonski otisak svog leta preko CO2ZERO programa. Do sada se novac prikupljen ovom inicijativom koristio za pošumljavanje naše planete, te je u Panami zasađeno preko hiljadu hektara prašume. Od 13. januara 2022, putnici KLM-a će imati mogućnost da preko CO2ZERO programa dokupe i dodatnu količinu održivog avio-goriva i tako direktno smanje emisiju CO2.

KLM trenutno kupuje relativno velike količine SAF-a i potpisao je različite kupoprodajne ugovore sa dobavljačima. Ovo će garantovati standardni dodatak od 0,5% za letove koji polaze iz Amsterdama i omogućiti KLM-u da zadovolji dodatnu potražnju koju generišu putnici putem CO2ZERO programa, kao i potražnju koju stvaraju partneri avio-kompanije preko korporativnih programa. Osim obnove flote i  stalnih inovacija unutar kompanije, KLM se zalaže za energetsku tranziciju avijacije.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

V

Da, baš bi se oni pretegli u tom smjeru da država nije uvela nove eko norme i na taj način podržala veliki broj nizozemskih proizvođača biogoriva. Evo i službeni dio od prije koju godinu kad sam pregovarao s jednom njihovom tvrtkom oko transfera tehnologije:

„Fuel suppliers must market a certain amount of biofuels every year. They must also report the quantities to the Dutch Emissions Authority (NEA) annually. If they do not meet the norm, they are fined under the Renewable Energy (Transport) Order. The aim is for 10% of all transport fuel to be alternative fuel by 2020.“

Odgovori
Ha

Naterace i Muja da predje na mast kad uzapte sav zejtin.

Mi

Pa I treba da se podrzava ekoloski čistija industrija.

de

Budalastina kao i skoro sve oko tih ekoloskih pitanja. Pre 10- 15 godina bilo je sve prepuno napisa o dobijanju bio goriva iz kukuruza. Cak su poceli i neke sume po Juznoj Americi da krce da bi sadili taj kukuruz. A onda je neko ustanovio da kukuruz koji je potreban za proizvodnju bio dizela za samo jedan rezervoar automobila hrani godinu dana citavu porodicu u Africi! I ta prica polako zamrla ali suma vise nema. A ta suma je, kao i svaka druga, preciscavala bas taj CO2! Sad su poceli da uvode platnene cegere u prodavnicama i papirne kese umesto obicnih, najlonskih. Jedino nisu rekli na koji nacin najlon kesa ZAGADJUJE. Da prlja to stoji. Ali platneni ceger mora da se pere. A pere se kao i svaka tkanina u masini za ves sa PRASKOM koji kad se ispusti u kanalizaciju ZAGADJUJE VODU! Da bi se napravile papirne kese treba celuloza. A ona se dobija iz drveta. A drvo nece da se odvoji od svoje celuloze dobrovoljno nego ga moraju poseci. A kad se drvece isece opet dodjosmo do onog da nema sta da preradjuje CO2! I na kraju su se setili da treba sve da radi na struju. A ta struja kako se dobija? Kako se skladisti? Ti akumulatori odnosno baterije kako se recikliraju? Koliko treba baterija da se obavi jedan transkontinentalni let? Ili koliko ih treba da jedan brod ode sa jednog na drugi kraj sveta. A i brod i avion imaju ogranicenu nosivost. A koliko ce vremena trebati da se te baterije opet napune? I koja je trafostanica potrebna za tu kolicinu struje koju ce trositi ti punjaci? I iz cega ce se dobijati ta struja?

Mi

@dejanera
Al si se ti nasrdio na nekog. Logika ti je razvijeno falična. Ako ne razumeš zasto su plastične kese, i nafta, ugalj loši za planetu do sada, onda bolje nemoj pisati na temu. Postoji mnogo načina da se proizvede čistija energija, a ti nemoj da se praviš ekspert nego ako te baš interesuje tematika lepo ispočetka gradivo obrni.
Ili ostani tu gde jesi i podrzavaj milijardere i šeike koji buše naftu i ugalj i valjaju ti ih jeftino.

Ha

Mi cemo da uvodimo “novine“, da se reklamiramo i sakupljamo ekoloske poene a vi cete da placate vece cene.
Zahvalite nam se sto spasavamo planetu.

Odgovori
Jo

Ekologija pre svega

Odgovori
ID

Ovo znači da bi sa 100% ovog goriva, karta bila toliko skuplja da bi broj letova opao skoro na nulu…
Zanimljivo. U svakom slučaju nove tehnologije ne smeju biti izgovor za pljačku od dizanja cena.

Odgovori
ve

Pa ako hoće pravu ekologiju, onda neka uvedu cepeline, jedino tako će uz let koji od EU do USA traje cca 3 dana uvesti nultu stopu CO2, naravno morao bi da ima motore na solarnu energiju :) Možda ipak da investiraju u sadnju šuma ?

Odgovori

Ta teorija da humano proizvedeni co2 izaziva globalno zagrevanje je čista pseudonauka. Co2 je hrana za biljke, a ne zagađivač. Koliko ograničenja i poreza uvode zbog CO2, rekao bi čovek da hoće da drže ljude pod većom kontrolom i u većem siromaštvu. Za pola tih para što se ulaže u tehnologije bez Co2 očistili bi planetu od stvarnih otrova i okeane od plastike.

Reklamiraju zagađivačke električne automobile kao ekološke, a u stvari su akumulatori na točkovima. Gde će sve te stare akumulatore da prerađuju. Stvar je u tome da će sve manje ljudi imati svoje automobile, jer su električni skuplji za kupovinu i održavanje (videti Finca koji je digao u vazduh Teslu zbog cene popravke) i više će zavisti od javnog prevoza, odnosno manje će putovati, kao što nekada podložni seljaci nisu mogli da putuju.

Dok uvode sva moguća ograničenja zbog Co2 za obične ljude, privatni mlaznjaci i jahte su izuzeti od svega toga.

Severni pol se ne topi leti, kao što su zagovornici promene klime više puta predviđali, sneg rekordno pada ove zemi na Severnoj hemisferi, a na Južnoj polulopti je bila ozbilna zima, rod kafe je izmrzao, a na Južnom polu je bila najhladnija zima od kada mere.

Ali nije stvar u očuvanju planete već u pretvaranju masa u što zavisniju populaciju. Novi feudalizam. A te lažno ekološke priče su nova religija sve sa krivicom i sudnjim danom, ako se ne odreknemo automobila, jedenja mesa i pristojnog životnog standarda.

Odgovori
Mi

Nije samo Co2… imam milion razloga da se osvestimo sto se cistije i zdravije planete tice. Kao na primer plasticna ambalaza. I pored sve politike.

Necemo valda zbog jeftiniji vartburga da nastavimo istim putem? Sem toga elektricna vozila postaju jeftinija zbog tehnologije i konkurencije. Jel tako? Tako je.
Uvek ce neki novi trend da ti naplacuje nesto skuplje u pocetku. To nema veze sa odlukom da li da batalimo prepotopske dimjake i auspuhe, ili ne.

Takodje, ja razumem da vecina pušača zabole dupe za kvalitet vazduha, i da li puse pored svoje dece, Ili mozda imaju podeljeno misljenje na tu temu :-)

Lakse je sigurno organizovati reciklazu baterija ili bar izdvajanje iz djubreta, nego dimiti vazduh i onda ga udisati.
Na tome treba raditi, i to ce uzeti mnogo godina.

Moze se ici samo u dva pravca. Prljati kako smo do sada, ili ici u čistijem pravcu i usavršavati ga po ma koliko da kosta.

Razumem svu tu politiku o kojoj pričaš ali izbor je prost. Nema tu mnogo sta da se filozofira i politizira. Ili cemo da se pravimo pametni kao do sada i svinjimo i zagadjujemo sve vise, ili cemo da se osvestimo i pocnemo da se ponasamo cistije i radimo u tom smeru. .

Politika je kurva i u tome je jedini problem, ne u ekoloski cistijim idejama.

Miloše,

Električni automobili su se pojavili u isto vreme kada i SUS, u devetnaestom veku, ali su prevaziđeni iz x razloga. Nemojte te priče o varburzima, molim Vas. Današnji SUS automobili su minorni zagađivači, kao što smo mogli da vidimo za vreme policijskog časa kada je Beograd bio zagađen (grejanje) iako su automobili bili parkirani.

Malo se obrazujte koliko jedna baterija od mobilnog zagađuje, a kamoli od električnog automobila.

Električni automibili su otpali i uvek će biti inferniorni zbog gustine energije i čuvanja energije. Malo fizike nije na odmet. Kanta za gorivo, koja je običan čelični lim može da čuva energiju godinama, a za istu količinu električne energije (zamislite tek buriće) vam je potrebna skupa, masivna baterija koja zagađuje okolinu i prazni se na niskim temperaturama. Jednostavno neuporedivo.

Kad naprave ekonomski održivu nuklearnu fuziju a nestane nafte, gasa i uglja, onda će električni automobili imati smisla. Sada su preskupo, zagađivačko rešenje. I ta električna energija koju troše je mahom iz uglja, plina i nuklearki. Dakle, ništa od ekologije.

Da nema subvencija i zabrana za dizele, skoro niko ne bi kupovao električne automobile. Toliko su dobri.

A ne bi ni Rio Tinto hteo da kopa i zagađuje u Srbiji, zbog litijuma.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs