BEG airport status
Može i ovako. Kako se čuva istorija avijacije?

Može i ovako. Kako se čuva istorija avijacije?

BEOGRAD – Prvi let na najdužem komercijalnom letu današnjice, između Londona i Sidneja, 16. avgusta 1989. godine obavljen je avionom Boeing 747-400 registarske oznake VH-OJA koji je nosio naziv City of Canbera. Ovih dana, taj avion je imao svoj poslednji let. Kako i dolikuje, biće deo postavke koja prikazuje istoriju australijske avijacije. Lekcija iz Australije mogla bi da bude primenjiva i u Srbiji, samo kada bi neko bio spreman da uči.

 
 

Karavela - deo postavke Muzeja vazduhoplovstva.
Karavela – deo postavke Muzeja vazduhoplovstva.

Muzej vazduhoplovstva na Aerodromu Nikola Tesla bogatsvom svoje zbirke spada u red bogatijih svetskih muzeja, dok istovremeno nebrigom sa svih strana opravdava titulu Muzeja prljavih aviona. Dok nadomak muzeja, oko hangara Jat Tehnike neslavno propadaju delovi istorije vazduhoplovstva nekadašnje Jugoslavije i Evrope, na prostoru oko muzeja propada još mnogo toga. Karavela, prvi mlazni putnički avion koji je nosio zastavu tadašnje države doživljava tužnu sudbinu na najsitaknutijem mestu postavke Muzeja vazduhoplovstva. A deo te postavke sigurno zaslužuje da bude i bar jedan od Boinga 727-200 koji propadaju kraj hangara Jat Tehnike, kao i neki od Boinga 737-300 koji su bili deo flote JAT-a. Kada dođe dan da i Boeing 737-300 YU-AND obavi svoj poslednji let, ostaće pitanje da li će i taj avion završiti u starom gvožđu ili će biti ostavljen da propada. Da li će se tada neko setiti da je YU-AND bio prvi Boeing 737-300 koji je leteo nebom Evrope?
 

YU-AND prvi Boeing 737-300 u Evropi.
YU-AND prvi Boeing 737-300 u Evropi.

Za to vreme, iz Australije u kojoj je i Jatova flota B737 provela neko vreme kada su osamdesetih štrajkovali tamošnji piloti, stiže vest koja predstavlja školski primer brige o vazduhoplovnom nasleđu.
 
dsc_5489-2
 
Prvi avion koji je leteo na najdužem svetskom komercijalnom letu, između Londona i Sidneja, imao je svoj poslednji let kojim se oprostio od neba i postao deo postavke Društva za restauraciju istorijskih letelica u Novom Južnom Velsu. Kvantasov Boeing 747-400 poslednji put je leteo na petnaestominutnom letu između Sidneja i regionalnog aerodroma Ilavara, gde će biti sačuvan i izložen kao deo istorije avijacije Australije.
 

VH-OJA sleće poslednji put.
VH-OJA sleće poslednji put.

Ovaj avion biće presvučen Permaguard zaštitnom slojem, dok će već pomalo potrošeni enterijer biti sačuvan u stanju u kakvom je bio i prilikom poslednjeg komercijalnog leta. Tri od četiri Rols Rojs motora aviona koji je nosio registarsku oznaku VH-OJA neće biti penzionisana zajedno sa letelicom koju su nosili, već će biti montirana na druge Kvantasove avione istog tipa.
 

Posada koja je ovaj "džambo" preletela u istoriju.
Posada koja je ovaj „džambo“ preletela u istoriju.

Ovaj “džambo-džet” će biti samo još jedna od ikona australijske avijacije koja će se naći u postavci na aerodromu Ilavara na kojem se već nalaze Lockheed Super Constellation, Catalina, Douglas DC3 i DC4, kao i Desert Storm US Army Cobra.

Kvantas prethodnih godina iz flote postupno povlači starije vazduhoplove Boeing 747, dok devet novijih istovremeno dobija novi enterijer i ostaće deo impresivne flote australijske nacionalne aviokompanije. Od 2008. godine Kvantas je nabavio skoro 150 novih aviona, čime je prosečna starost flote smanjena na samo sedam godina.
 
 

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

    Komentari

    Ju

    Mi ne cenimo sebe kao narod, a kamoli nasu veliku i slavnu istoriju.
    To je vrlo porazavajuce.
    Stidimo se necega, sto bi drugi narodni mogli itetako da to cene i postuju plus da zaradjuju novac.

    Odgovori
    Sl

    Pa i Airbus u Tuluzu čuva prvi model B 300, a kažu da su ga otkupili od jedne kompanije koja ga je imala prva u floti. Lep primer odnosa prema istoriji.

    Odgovori
    Vo

    Da ovo bar pročitaju likovi iz muzeja i malo razmisle.

    Odgovori
    YU

    Potpuno si u pravu što se tiče B-727 i B-737 ali onda bi trebao biti u postavci obavezno DC-9 avion koji je ubedljivo najviše krasio naše nebo (prvi je iznajmljen 1969 pa sve do 2005) punih 36 godina. Koliko sam primetio i on trune bez motora preko puta hangara ili možda nisam u pravu?

    Odgovori
    Mi

    Svaka cast za clanak. Slazem se sa svima da treba postaviti B727 i B737, samo sto bih dodao tu i B707

    Odgovori
    ro

    ne samo Boeing 737-300, nego su nam stranci uzeli i Douglas DC-6B koji je služio kao Titov avion (usput ameri imaju svu flotu u muzejima od prvog airforce one-a do sadašnjeg), nema ni aviona Boeing 707-321 (YU-AGA) koji je prvi JAT-ov avion preletio svijet, kao i što nema nijednog McDonnell Douglas aviona,
    Ali zato ima volje i to velike za krađu, nerad i uništavanje dobara

    Odgovori
    zZ

    Ako se ne varam mislim da naša avijacija + avio-industrija ima bogatiju istoriju od Australijske? Zar stvarno zaslužujemo sve ovo? Za desetak godina ljudi će plaćati karte da uđu u Australijski 747 i biti oduševljeni njihovom postavkom, dok će zgrada našeg muzeja verovatno biti ostava za smatsu ili neki costa coffe air lounge ili glupost tog tipa. Ubeđen sam da, iako razvučenom, prodanom i prokrijumčarenom postavkom, ipak imamo toliko veliki potencijal da bi mogli da napravimo svetsku senzaciju u ovoj oblasti po pitanju ekskluzivnosti i uzbudljivosti postavke. Na žalost za koju deceniju niko nam neće verovati, pa ni mi sami, da su ovde nekad leteli razni vazduhoplovi, sa svih strana sveta, čak neki i napravljeni ovde i to pre više od 100 godina. Ako neko negde vidi neku svetlu tačku neka nam javi!

    Odgovori
    Vl

    Mi smo imali bogatiju prošlost.
    Mi imamo siromašnu budućnost.
    Odgovor leži u sadašnjosti.

    Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

    Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

    Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

    Ostavite odgovor

    Najnoviji komentari

    Mitar na: [UMEX 2026] Elbitova lutajuća municija „SkyStriker“ u Abu Dabiju predstavljena i u verziji koja se može lansirati iz raketnog sistema PULS

    Kakva je uloga Gavrana u odnosu na SkyStriker, da li se to nema poverenje u domaću tehnologiju ili je upitanju nešto drugo.Imamo mnogu rešenja koja se podudaraju njeihove misije i namene ne znam šta je po sredi.To isto važi i za dronove CH-95 i Hermes koji su slične klase.Ako nabavljamo nabvljajmo jedan u više komada…

    30. Jan 2026.Pogledaj

    Jordan na: [ANALIZA] Sve o varijantama i podvarijantama Rafala: Vodič kroz četvrt veka konstantnog unapređivanja francuskog borbenog aviona

    Svojevremeno je Daso bio spreman da gradi fabriku u Kanadi, ukoliko uzmu njihove avione. Povukao se zato što nije mogao da zadovolji uslove za integraciju u NORAD, zajedničku vazdušnu komandu za Severnu Ameriku. Gripen takođe ne može da zadovolji taj uslov. Nabavka Gripena bi značila raspad NORAD sistema. Odnosi između Kanade i Amerike jesu zategnuti,…

    30. Jan 2026.Pogledaj

    Miloš77 na: [UMEX 2026] Elbitova lutajuća municija „SkyStriker“ u Abu Dabiju predstavljena i u verziji koja se može lansirati iz raketnog sistema PULS

    @Vaste - upravo tako. Embargo na oruzije Izraelu od strane USA je bio čist demokratski PR bullshit.. Grohotom sam se "nasmejao" i sada i tada.

    30. Jan 2026.Pogledaj

    KK na: [ANALIZA] Kako bi Srbija mogla da unapredi svoje helikoptere Erbas H145M: Samozaštita, naoružanje i umrežavanje sa besposadnim letelicama

    Mislim da se vrtimo u krug s nekim temama. Konkretna tema koja se ponavlja je: Zasto nismo proizveli svoje da potaknemo sopstvenu proizvodnju itd. Ljudi kao da su spavali poslednjih 40 godina kroz deindustrijalizaciju ex-YU, kroz bezaniju na vrata i prozore ikoga ko je imao neka znanja i obrazovanje. A da se ne zavaravamo, nije…

    30. Jan 2026.Pogledaj