Ekskluzivno: Upotreba dronova u operacijama uklanjanja i uništavanja eksplozivnih sredstava u Bosni i Hercegovini

Da će „DRONEfest“, prva poslovna konferencija o bespilotnim letelicama koja se ove srede (30. marta) održava u Zagrebu biti prilika da se upoznaju i neki zanimljivi regionalni operateri dokazaće i prisustvo Federalne uprave civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine (FUCZ).

Naime, u okviru provođenja mera zaštite i spasavanja iz svoje nadležnosti FUCZ je tokom poslednjih godinu dana počela koristiti bespilotne leteće platforme ili popularno dronove.

Trenutno koriste tipa: DJI Phantom Pro i DJI Inspire Pro. Kako je osnovna funkcija ovih letelica snimanje i prenos slike, praktična iskustva su uslovila njihovu upotrebu kako u operacijama uništavanja eksplozivnih sredstava, nadzoru terena tako i operativnom izviđanju. Pri tome se dronovi koriste kao alat, odnosno sredstvo koje značajno ubrzava i olakšava ove operacije.

Kako je gospodin Sead Vrana, šef Odseka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ BiH ispričao u ekskluzivnom intervjuu za Tango Six, nadzor terena upotrebom dronova je aktivnost koja se najčešće primenjuje prilikom uklanjanja i uništavanja eksplozivnih sredstava, bilo na licu mjesta, bilo na namenskim poligonima:

– Ovakve operacije zahtjevaju strogo nadziranje terena naročito neposredno prije i neposredno nakon aktivacije punjenja za uništenje ili alata za neutralizaciju kada svo osoblje mora biti u zaklonima. U ovim operacijama naročit problem predstavlja prilično velik sigurnosni radijus koji može biti i do 500 do 1500 metara što iziskuje velike ljudske resurse za nadzor i kontrolu, pogotovo u naseljenim ili urbanim područjima, te kraškim ili šumovitim predjelima koja je nemoguće nadzirati sa jednog mjesta.

U takvim situacijama očituju se prednosti bespilotnih letećih platformi. Jednim ili dva drona koji u ključnim fazama operacije nadziru rizičnu površinu eventualno kršenje sigurnosnog obuhvata uočava se značajno kraćem vremenu nego što to može učiniti stražar na tlu. Dron, također, vrši ključan nadzor pristupa eksplozivnom sredstvu nakon što se tehničar koji priprema i postavlja punjenje ili alat udalji u sigurnu zonu, pa neposredno do momenta aktiviranja uključujući i nadzor samog čina uništenja. Dalje, najrizičniji postupak nakon same aktivacije ili neutralizacije, a to je pristup sredstvu radi utvrđivanja rezultata primjene tehničke procedure na samom sredstvu i uočavanja moguće pojave požara u neposrednoj okolini, povjeren je dronu. Time se mnogostruko smanjuje rizik po tehničara koji vrši uništenje/neutralizaciju, a informacije sa lica mjesta pribavljaju mnogo brže. – pojašnjava nam on.

Zahvaljujući ovakvim „očima“ na visini rukovodilac operacije neutralizacije ili uništenja, npr. avionske bombe od 250 ili 500 kilograma, koja može iziskivati evakuaciju i do nekoliko hiljada ljudi, te potpunu blokadu prostora u radijusu i do dva kilometra, omogućava uvid u situaciju na terenu, te proveru mogućih narušavanja bezbednosti u opasnom području u veoma kratkom vremenu, kažu u FUCZ:

– Zahvaljujući brzom pribavljanju informacija i samo donošenje operativnih odluka i njihovo izvršavanje je brže, a resursi, kako ljudski tako i materijalni, su mnogo racionalnije upotrijebljeni. Ne treba ni napominjati da je sigurnost samog osoblja koje provodi operaciju na znatno većem nivou jer se pomoću informacija prikupljenih dronovima svi rizici mnogo brže procjenjuju i u skladu s tim donose odluke i prilagođava djelovanje na terenu.

Naravno, upotreba bespilotne leteće platforme za nadzor sama po sebi ne znači niti bolju efikasnost, niti veću sigurnost. Da bi ovo bilo ostvareno potrebno je upotrebu drona prilagoditi standardnim operativnim procedurama za uništavanje eksplozivnih sredstava, tj. uklopiti ga u postupke koji se već primjenjuju.

Što se naše organizacije tiče to je podrazumjevalo definisanje zadataka koji mogu biti povjereni dronu u okviru operacija uništavanja eksplozivnih sredstava, te integraciju sistema u postojeće formacije i njegove upotrebe u procedure koje su u primjeni.

U praksi ovo je značilo najprije utvrđivanje stvarnih mogućnosti i ograničenja koje jedan dron ima u nadzoru terena, a to su utvrđivanje optimalne visine sa koje operater drona na displeju može pouzdano razlikovati predmete veličine djeteta, odraslog čovjeka i vozila na površini, te potom utvrđivanja koliku površinu može nadletjeti na toj visini u određenom vremenskom periodu. Sam period može da varira u zavisnosti od lokacije, a veličina površine određuje broj dronova koji su potrebni za nadzor, u zavisnosti od situacije obično dva do tri. Veći broj dronova na istom zadatku uslovio je novi problem, opterećenost komunikacionog kanala prema i od rukovodioca operacije koji je prema proceduri istovremeno i tehničar koji vrši postavljanje i aktiviranje alata, dakle osoba koja se posljednja udaljava od eksplozivnog sredstva nakon postavljanja alata ili punjenja, a prva mu prilazi nakon aktivacije. To je riješeno izdvajanjem dronova i stražarskog osoblja na zemlji u grupu za nadzor čiji vođa komunicira sa operatorima dronova, prima od njih informacije, upoznaje vođu operacije sa promjenama stanja u sigurnusnom obuhvatu i prenosi instrukcije stražarskom osoblju na zemlji čime rasterećuje rukovodioca operacije tokom samog rada. –

Kako to izgleda u praksi?

– U praksi postupak se odvija na sljedeći način. Grupu za nadzor i kontrolu područja sačinjavaju vođa grupe, dva ili više operatera dronova i određeni broj stražara na tlu koji u zavisnosti od veličine i konfiguracije terena mogu biti pješaci, u vozilima ili na ATV motorima-quadovima.

Svaki operater drona nadgleda određeno područje koje je podijeljeno na nekoliko sektora. U slučaju uočavanja narušavanja sigurnosnog perimetra o tome obavještava vođu grupe za nadzor, pri čemu mu daje informaciju o lokaciji i obliku narušavanja sigurnosti. Vođa grupe za nadzor procjenjuje ozbiljnost situacije, te u zavisnosti od ozbiljnosti prijetnje u datom momentu realizacije zadatka daje instrukciju za djelovanje stražarima na zemlji i o tome obavještava vođu operacije ili se konsultuje sa vođom operacije te nakon toga poduzima daljnje korake.

Zbog činjenice da vođa grupe za nadzor na osnovu informacije koju dobije putem vazdušnog video-nadzora mora procijeniti prijetnju koja može varirati u zavisnosti od toka samog uklanjanja ili uništavanja nekog eksplozivnog sredstva veoma je bitno da odlično poznaje procedure koje se primjenjuju u uklanjanju eksplozivnih sredstava.

U konkretnoj situaciji koju je Federalna uprava civilne zaštite imala tokom operacije neutralizacije neeksplodirane avionske bombe zaostale iz Drugog svjetskog rata u naslju Bosanska Otoka, u oktobru 2015. godine, grupi za nadzor bila je priključena i daljinski upravljana zemaljska robotizirana platforma PACBOT 510 kojom je izvršen inicijalni prilaz eksplozivnom sredstvu nakon aktivacije alata za neutralizaciju, čime je izvršena provjera efekta alata, te prikupljeni elementi za procjenu rizika prije prilaska samih tehničara. – svedoči gospodin Vrana.

Operativno izviđanje dronovima primenjuje se i u situacijama kada je poznata lokacija eksplozivnog sredstva, ali nije sasvim poznato njegovo okruženje, naročito ako je samo sredstvo udaljeno od puteva prohodnih za vozila. Takođe, ovaj vid upotrebe dronova veoma je primjenjiv u situacijama kada je potrebno izviditi dubinu prostora koji je miniran ili zagađen kasetnom municijom, a poznata mu je samo jedna granica:

– U navedenim slučajevima dron je ponajbolji alat za izvođenje operativnog izviđanja radi prikupljanja informacija o terenu, mogućim pravcima pristupa, najkraćim pristupima u slučaju potrebe za medicinskom evakuacijom, preprekama, gustini vegetacije i slično. U sitaucijama kada je potrebno vršiti uništenje eksplozivnog sredstva velike razorne moći na licu mjesta dron je veoma koristan za utvrđivanje mogućih rizičnih mjesta u okolini, npr. tačaka koje su posebno osjetljive na opasnost od požara ili zona na kojima je potrebno postaviti posebno fizičko obezbjeđenje.

U funkciji samog operativnog izviđanja, i pored upotrebe drugih savremenih tehnologija poput digitalne kartografije i ortofotografskog prikaza terena, dron pruža nezamjenjive informacije koje su veoma bitne za uspostavu i organizaciju samog perimetra i namjenskih tačaka i površina u zoni uništenja najprije jer daje realnu informaciju o licu mjesta odnosno promjenama u odnosu na karte ili ortofoto snimke.

Prednost dronova u provođenju operativnog izviđanja je što omogućava pristup mjestima koja mogu biti nedostupna za pristup ljudima ili vozilima na tlu, a potom što znatno skraćuje vrijeme koje je potrebno za upoznavanje sa nekom lokacijom. Ove su prednosti naročito bitne u situacijama kada je potrebno u što kraćem vremenu ovladati prostorom, te u situacijama kada je prisutna mogućnost nekontrolisane eksplozije, te je nužno zaštiti osoblje. –

Iako su letelice kojima raspolaže Federalna uprava civilne zaštite BiH ograničene u pogledu autonomije i doleta, te rezolucije i vrste optičkog uređaja, one su po rečima gospodina Vrane pružile nove mogućnosti i otvorile nove perspektive osoblju zaduženom za uklanjanje i uništavanje eksplozivnih sredstava. Postavile su osnovu za razvoj protokola i procedura upotrebe koji mogu biti primenjeni i na mnogo naprednijim sistemima. Ipak ono što ističu iz FUCZ-a je da su radno okruženje učinile mnogo sigurnijim, a sam posao značajno lakšim.