BEG airport status
LYBE 2003:00 Z 240°06KT CAVOK 06/03 Q1025 NOSIG=
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Split juri prema vrhu Split gori. Doslovce gori! I koristi svoj uzlet. Do maksimuma.

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Split juri prema vrhu

Splitski aerodrom je već godinama rekorder u rastu putnika u regiji. Brojke su više nego fascinantne, a već dvije godine u srpnju aerodrom uspijeva preteći i broj putnika najvećeg aerodroma regije, Beograd, došavši prošlog srpnja skoro do 700.000 putnika. Brojke su još fascinantnije jer je Split radio u vrlo skromnim i nadasve skučenim uvjetima. Djelatnicima i managementu treba iskreno čestitati na takvim postignućima u tako lošim radnim uvjetima.

No, otvaranjem novog terminala Zračna luka Split dobiva nova krila, novu odskočnu dasku, koja će ovaj toliko uspješan aerodrom lansirati još bliže vrhu, a istinski omogućiti da aerodrom po broju putnika preskoči i zagrebački. A što bi se, sukladno trendu prošlih godina, moglo desiti vrlo brzo, možda već iduće godine, realno 2021, a najkasnije 2022. Otvaranje novog terminala u Splitu sam najavio kao 3. najpotez za 2019. godinu i on će to svakako biti.

Otvaranje novog terminala u Splitu nije jedino što je ova zračna luka napravila ove godine. Ipak, aerodrom i dalje ima niz neriješenih pitanja, neka i krucijalna, a dok se ne riješe ovi problemi novi terminal neće moći ispuniti svoje potencijale.

U Hrvatskoj se u posljednjih 25 godina napravilo nove terminale u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Braču, obnovila se odnesena oprema i devastirani terminali u Osijeku, Zadru, Dubrovniku i Puli, izgradio se privremeni civilni aerodrom u Čepinu (Osijek), te povećale uzletno-sletne staze ili manevarske površine u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu i Braču, a upravo se to kreće raditi i u Zadru. Započela je obnova i Zračne luke Rijeka, investiralo se u infrastrukturu u Varaždinu, a planira se produžavanje piste i proširenje terminala u Lošinju. Ukupne investicije u aerodromsku infrastrukturu iznose preko milijardu EUR u posljednjih 25 godina.

Vrtoglav rast Splita

2006. godine Split prelazi magičnih milijun putnika, 2016. dva milijuna, a samo dvije godine kasnije i tri milijuna.

Prva zračna luka u splitskoj okolici bila je ona u Sinju. Kao i na svim aerodromima bivše države prve letove sa ovog aerodroma vršio je Aeroput, koji je tri godine nakon prvog leta Beograd-Zagreba povezao i Split, 1931. Aeroput je Split povezao sa Zagrebom, Beogradom, Rijekom, Sarajevom i Dubrovnikom.

Aerodrom se seli na današnju lokaciju 25.11.1966. gdje je izgrađen omanji terminal kapaciteta 150.000 putnika, te stajanka sa šest parkirnih pozicije (200×112 metara). Već iduće godine stajanka je povećana da može primiti 10 aviona. Kako je samo dvije godine po otvaranju, 1968. aerodrom prerastao kapacitete, i primio 150.737 putnika, a već iduće 235.000 putnika i sam terminal je trebao proširenje. Novi terminal je dovršen 1979. kako bi ugostio VIII. Mediteranske igre. Rekordna predratna godina bila je 1987. kada je kroz aerodrom prošlo 1.151.580 putnika, brojka koju je Split dostigao tek 21 godinu kasnije, 2008.

U ljeto 1989. JAT je u domaćem prometu letio za Beograd (34 puta tjedno), Ljubljanu (4 puta tjedno), Maribor (1 tjedno), Niš (3 puta tjedno), Osijek (1 tjedno), Skopje (1 tjedno) i Zagreb (21 puta tjedno).

U ljeto 1991. JAT je povezivao Split sa Beogradom (30 puta tjedno sa AT7, D93, 733, 722), Bruxellesom (1 puta 733), Frankfurtom (1 puta 733), Linzom (1 puta D93), Londonom (2 puta D93 i 722), Lyonom (1 puta AT7), Munichom (1 puta D93), Rimom (2 puta 722), Bečem (1 puta D93), Zagrebom (5 puta D93) i Zurichom (1 puta D93). Adria je tog ljeta letjela za Istanbul (1 puta D93), Ljubljanu (9 puta DH7, D93, 320), Osijek (1 puta DH7), Skopje (3 puta D93 i 320), Zadar (1 puta D93) i Zagreb (11 puta D93, 320). Adria je jednom tjedno (od četiri tjedna leta) povezivala i Pan Amove letove za New York preko Zagreba. Croatia je tog ljeta letjela za Osijek (2 puta M82), Pulu (1 puta M82), Skopje (2 puta M82) i Zagreb (14 puta M82). Uz to za Split je letio Aeroflot (1 tjedno za Moskvu sa TU3), te ČSA (za Bratislavu 1 tjedno sa TU5 i Prag 2 puta tjedno sa TU5).

Iako Split gotovo da i nije imao prekida prometa tijekom Domovinskog rata, za razliku od obližnjih Zadra, Dubrovnika i Mostara, ipak mu je broj putnika ekstremno pao početkom devedesetih. Broj putnika u to vrijeme bio je tek simboličan, a tih godina aerodrom koristi UN i NATO, dočim su se na aerodromu mogli vidjeti i najveći cargo i vojni avioni.

Početkom tisućljeća kreće ubrzan rast splitske zračne luke. Tako je 2000. aerodrom imao tek 540.603 putnika, nakon čega broj konstantno raste. 2006. Split prelazi magičnih milijun putnika, 2016. dva milijuna, a samo dvije godine kasnije i tri milijuna.

Još jedno proširenje zračna luka bilježi 2005. godine, kada osim velikog preuređenja i dizajnerskih preinaka, dobiva više gateova i prostora. Šest godina kasnije, 2011, nadograđuje se stajanka, no kako se istime ukidaju pozicije koje su bile preblizu uzletno-sletnoj stazi, kapacitet iste se ne povećava previše, a povećanje je svakako nedostatno. Aerodrom i dalje ima problema sa premalim kapacitetom stajanke, poglavito subotom u top sezoni. U udarnim vremenima aerodrom ima slotove. Ipak isto je stvorilo 34.000 četvornih metara novog prostora za pozicioniranje zrakoplova, te administrativni i operativni prostor ispod stajanke, za što je aerodrom investirao 13 milijuna EUR.

U neposrednoj blizini splitske zračne luke, 400 metara od praga 05, nalazi se letjelište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Divulje, koja je do 2008. bila 95. baza HRZ, a sada je dio 93. baze HRZ-a Zadar. Divulje se koriste za stacioniranje eskadrile transportnih helikoptera koje  najčešće koriste za protupožarnu sezonu i prijevoz hitnih bolesnika. U ovom objektu je tijekom ljeta smješten i jedan laki protupožarni avion AT-802 koji služi za izviđanje i prvu navalu do dolaska težih vodenih bombardera CL-415. Baziranjem AT-802 u Divuljama odziv je bitno kraći nego iz Zadra ukoliko je požarište na području Splita ili južnije. Po potrebi letjelište smješta i opslužuje i više protupožarnih aviona i helikoptera u slučaju većih požara. U Divuljama je i sjedište protupožarnog NOS-a (namjenskih operativnih snaga). Divulje imaju veliku stajanku, brojne hangare i čvrste objekte. Kako se samo dio bivše baze koristi za potrebe HRZ-a, ista bi jednog dana mogla biti prostor širenja Zračne luke Split, poglavito u sektoru generalne avijacije ili carga, a za isto je potrebno samo lokalnu cestu spustiti kao podvožnjak ispod rulnice, te stajanku bivše baze spojiti sa pragom 05.

Iz sadašnje katamaranske luke polijetali su hidroavioni bankrotiralog ECA. Potrebno je izgrađeni nadvožnjak koji vodi do parkirališta spojiti natkrivenim prolazom prema luci gdje bi trebalo izgraditi omanji terminalčić sa natkrivenim molom, nešto slično kao u Zračnoj luci Venecija. Luka je udaljena 500-600 metara, za što treba 5 minuta hoda iz rubnog dijela novog terminala.

Split danas

Split je dominantan brojem putnika sprem ostalih jadranskih aerodroma. Split je povezan suvremenim autoputom i udaljen samo tri sata vožnje od Zagreba, uz krak autoputa prema Rijeci i dalje Italiji, što npr. Dubrovnik nema. Jednako tako putnike odvozi i željeznica koju povezanost Dubrovnik nema, a Split je i neusporedivo je bolje povezan brodskim linijama nego Dubrovnik, poglavito prema Italiji. I usprkos svemu tome Split od 2013. ima više zračnih putnika nego Dubrovnik.

Za razliku od ostalih najvećih zračnih luka regije, Split nema velikih aerodroma u neposrednoj okolici koji mu mogu odvlačiti putnike. Ipak, u krugu od 250 km ima četiri manja aerodroma koji ne samo da mogu privući splitske putnike, nego privlače putnike koji su između oba ta aerodroma. Ipak, u tom okruženju Split je, uz izuzetak Dubrovnika, potpuno dominantan, a broj putnika Mostara i Brača je zanemarivo malen, dok Zadar bilježi značajnu brojku, no ipak čak pet puta manju od Splita.

I dok je Zadar dva puta pokazao da bi mogao zaprijetiti Splitu, baziranjem Ryanaira, te velikim infrastrukturalnim investicijama za vrijeme ministra Kalmete dok je u isto vrijeme Split grcao u problemima sa kapacitetim, ipak ostao je u sjeni Splita. Čak i nedavnom najavom proširenja stajanke, te produženja piste za prijem širokotrupaca, nakon otvaranja novog splitskog terminala, Zadar više nema baš nikakve šanse.

Iako je 2004. Dubrovnik imao preko 100.000 putnika više od Splita, a još 2012. Dubrovnik imao više zrakoplovnih putnika nego Split, posljednjih godina Split povećava gap spram Dubrovnika. No, u prvih pet mjeseci ove godine Dubrovnik je zabilježio više putnika nego Split. U prvih šest mjeseci ove godine Dubrovnik je imao 42.434 putnika manje nego Split (isključivo zahvaljujući lipanjskom brojkama, ali u istom periodu Split je zabilježio 81.492 novih putnika, a Dubrovnik skoro duplo, 157.184 novih putnika, što je 75.692 nova putnika više nego što ih je imao Split. Nastavi li se ovaj trend Dubrovnik će se približiti Splitu po broju putnika, nešto što nije bila praksa prethodnih godina. Dodamo li tome i činjenicu da je ove godine Dubrovnik otvorio više linija nego Split, te činjenicu da je najveća kompanija na svijetu American otvorila liniju Philadelphia-Dubrovnik, sa čak tri leta tjedno, koje je u rujnu povećala na četiri tjedna leta, evidentno je će Dubrovnik imati bolje rezultate nego Split ove godine. Gravitacijsko područje između Splita i Dubrovnika još uvijek je više vezano uz Split prvenstveno zbog autoputa koji se protegao do Ploča, pa čak i Ploče koje su skoro 50 km bliže Dubrovniku nego Splitu zbog veze autoputom isti vežu na Split, a ne na Dubrovnik do kojeg vodi vrlo zavojita i spora cesta, uz potrebu prelaska granice u Neumu. Iz istog razloga i Dubrovniku bliži Mostar je potpuno vezan na Split, poglavito radi odvojka autoputa A10 koji se nastavlja na izgrađeni dio autoputa A1 u BiH. No, ovo bi se moglo bitno promijeniti otvaranjem mosta prema Pelješcu (planirano otvaranja 2022.), te nastavku izgradnje autoputa A1 prema Dubrovniku.

Split se rapidno približava po broju putnika Zagrebu. Iako Split nije neposredna konkurencija Zagrebu, ipak je to druga najveća zračna luka u Hrvatskoj i treća u regiji. Ovo sustizanje se bitno usporilo ove godine, obzirom da je razlika u broju novih putnika 2016. bila čak 156.298, 2017. još većih 202.229, no 2018. ona je smanjena na „samo“ 61.628 novih putnika. No nastavi li se trend ovako Split će prestići Zagreb 2022. godine. Neovisno o tome što će iduće zime i proljeća Zagreb, radi predsjedanja Europskom unijom, imati bitno više putnika nego prošle zime, Split ovog ljeta ima čak 14 novih linija, dok Zagreb nema ni jedne, što znači da bi se ove godine razlika morala više smanjiti nego prošle. Stoga, je vrlo realno da se prestizanje Splita desi i godinu dana ranije, 2021. godine. Naravno, ne bazira li Zagreb u međuvremenu neku LCC, čime bi se situacija korjenito izmijenila, a tada Split nebi sustigao Zagreb. Split nije dobro krenuo u 2019. Porast broja putnika u prva tri mjeseca je bio samo 3.729 (+3,2%), dok je Zagreb rastao više, 19.753 novih putnika (+3,4%). U ožujku (martu) Split je čak imao i negativan rezultat, tj. 3.128 putnika manje (-5,9%), dok je Zagreb istog mjeseca imao 9.336 putnika više (+4,2%). Ipak u drugom kvartalu splitski rezultati su bolji od zagrebačkih. Split je tako ostvario 1,1 milijun putnika u prvih šest mjeseci, a Zagreb 1,5 milijuna, no Split je imao 81.492 novih putnika, a Zagreb tek 62.477 novih putnika. Udarna dva mjeseca ljetne sezone (srpanj i kolovoz) ovu bi razliku trebali i povećati.

Uostalom, Split ima najveći porast broja putnika u regiji u posljednjih par godina. Više i od Beograda.

Split danas ima 39 prijevoznika koji obavljaju 127 redovnih linija. Skoro polovina svih prijevoznika su LCC, no za njima bitno ne zaostaju ni legacy carrieri. Dodamo li na leisure carriere i chartere dobi li bi brojku jednakog omjera sve tri vrste prijevoznika u Splitu.

U Split lete i sva tri od EUB3 (Europe big 3) prijevoznika, British (London Heathrow i London City), Lufthansa (Frankfurt i Munich) i Air France (Paris CDG). Od najvećih legacy carriera leti još i Aegean (Atena), Aer Lingus (Dublin), Austrian (Vienna), Brussels (Bruxelles), Finnair (Helsinki), Iberia (Madrid), KLM (Amsterdam), LOT (Varšava), te SAS (12 linija među kojima i Copehnagen, Stockoholm, Oslo, Helsinki idr.).

Split je jedini aerodrom koji leti iz regije za London City (British), elitni aerodrom za poslovnjake.

Iz Splita lete sve najveći LCC: Ryanair/Lauda (2 linije), easyJet (18 linija), Norwegian (9 linija), Vueling (2 linije), Wizz Air (3 linije), Eurowings (10 linija od čega 4 cjelogodišnje), Smartwings (3 linije), Transavia (2 linije), Volotea (9 linija).

Kako je Split prvenstveno turističko središte za aerodrom lete i najveći legacy carrieri: Jet2 (6 linija), Condor (3 linije), TUI (4 linije), Edelweiss (1 linija), Thomas Cook (3 linije) i dr.

Croatia Airlines, hrvatski nacionalni prijevoznik, iz Splita ima 18 linija ljeti sa čak 78 tjednih polazaka (11 dnevno) i 4 linije zimi sa 41 tjednim polaskom. Uz to Croatia ima i nekoliko redovnih chartera, dočim obavi i preko 100 letova tjedno u top sezoni iz Splita. Croatia je i najveći prijevoznik u Splitu, a Split je Croatiji najvažniji aerodrom odmah nakon Zagreba, sa bitno više letova nego Dubrovnik, Zadar, Pula ili Frankfurt. Croatijina naj linija je Zagreb, a potom Munich gdje ljeti leti 8 tjednih letova, uz isto toliko letova Lufthanse, što znači čak 16 tjednih letova oba prijevoznika u code-share.

Regionalno Split je povezan sa 6 aerodroma i 53 tjedna leta ljeti i 5 aerodroma i 32 tjedna leta zimi, dočim je jedan od najpovezanijih aerodroma u regiji, odmah nakon Zagreba, Beograda i Ljubljane. Sve linije prema hrvatskim aerodromima su PSO (Public service obligation) i financira ih Republike Hrvatska. Do 2004. je za Split letjela i Adria sa 7 letova ljeti i 4 zimi. Jedne sezone Croatia je letjela i liniju Split-Skopje.

Godišnje Split otvori više od 10 novih linija svake godine. Pokoju i zatvori, ali je broj povećanja linija istinski fascinantan. Jedan od najviših u regiji.

Novi terminal vrijedan 60 milijuna EUR

Koliki je omjer, ali i važnost novog terminala za Zračnu luku Split, najbolje se ogleda u činjenici da je Split čudnovato opsluživao skoro 700.000 putnika mjesečno u samo 13.000 četvornih metara prostora. Novi terminal je prostor povećao za čak 35.000 četvornih metara.

Terminal ima tri etaže, u prizemlju su 32 nova šaltera za registraciju putnika, 10 automata za samoregistraciju, automatski sustav za zaštitni pregled prtljage (kapaciteta 3.000 kofera na sat), sedam linija za sigurnosni pregled putnika i ručne prtljage, na prvom katu je šest novih gateova sa 1.200 sjedalica, još 500 sjedalica u ugostiteljskim objektima među kojima je i panoramski restoran, te bitno veći duty free shop. Teminal je dobio novu business ložu.

U dolaznom dijelu će biti 5 karusela za prtljagu. Najsuvremenija sortirnica je koštala 55 milijuna kuna (7,4 milijuna EUR), a zaposjeda deset puta veći prostor nego što je sortirnica imala prije.

Split nema zračnih mostova, za razliku od Dubrovnika i Zagreba. Management ZL Split svjesno ih ne želi jer smatra da zauzimaju mnogo mjesta, a toga Splitu nedostaje, te da je turnaround aviona bez zračnog mosta brži i efikasniji, a što Splitu i te kako treba u top sezoni. Aerodrom nema planova za uvođenje zračnih mostova u doglednoj budućnosti.

U posljednjim radovima radilo se na ukupnoj površini od 125.000 četvornih metara (uključujući i vanjske prostore). Osim nove putničke zgrade, izgrađeno je parkiralište za osobne automobile južno od državna ceste D409 kapaciteta 900 parkirnih mjesta i površine 30.000 četvornih metara, terminal za autobuse sa 50 parkirnih mjesta površine 40.000 četvornih metara, te pješački most.

Preostala je još rekonstrukcija stare putničke zgrade što se planira do kraja ove godine (intenzivni radovi će biti nakon top sezone). Nakon što se svi radovi na staroj zgradi dogotove i ista se spoji u jedan prostor isti će imati sveukupno 50.000 četvornih metara. Fascinantno. Istime će kapacitet terminala biti 2.500 putnika u satu (40.000 putnika dnevno). Zajedno će oba terminala imati kapacitet od 5 milijuna putnika godišnje.

Broj uslužnih objekata u starom terminalu bio je prilično skroman. Ne baš udoban bar, restoran sa relativno skromnom ponudom, banka sa mjenjačnicom, mini trgovina koja je prodavala i suvenire, te 14 poslovnica rent’a’cara. Iskreno se nadam da će kombinacija novog i starog terminala, kada se stari terminal obnovi i oba terminala se spoje u jednu cjelinu, donijeti i bitno više usluga i sadržaja Zračne luke Split, kakve je ovako velika zračna luka i zaslužila.

Projekt je koštao 450 milijuna kuna (60,8 milijuna EUR), a financirao se vlastitim sredstvima Zračne luke Split (17,1 milijun EUR), te kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Radove su izvodile hrvatske kompanije. Dizajn terminala potpisuje arhitekt Ivan Vulić.

Teminal izgleda fascinantno sa vanjske strane i izuzetno se dobro uklopio u vrhunskih dizajn eksterijera dolazne platforme starog terminala. No, iznutra terminal, izgleda sterilno, kao što je izgledao i zagrebački aerodrom u počecima. I vrlo je prazan. Tu treba još mnogo posla da prostor oživi. Obrnuta kupola kao dio konstrukcije krova izgleda vrhunski, no još je ugodniji prostor drvene valovite krovne konstrukcije gornjeg kata koji ima vrlo topao dojam i stvara wow efekt.

Prema riječima direktora ZL Split Lukše Novaka, a sukladno najavama letova, u ovoj godini Split će imati povećanje od 8% u usporedbi sa prošlom godinom, što znači da će opslužiti 3,3, milijuna putnika. Nešto što na starom terminalu ne bi bilo moguće.

I dalje ostaju problemi

Stajanka je premala za udarne dane top sezone zbog kojih Split ima uvedene slotove

No, novi terminal neće moći maksimlano iskoristiti svoje potencijale, čak ni kapacitete, ukoliko se neće poraditi na ozbiljnim problemima koje ova zračna luka ima. U prvom redu Splitu nasušno treba paralelna rulnica (taxiway), obzirom da se sada zrakoplovi okreće na samoj pisti i vraća se do izlazne rulnice. Ovo je neprihvatljivo za aerodrom ove veličine, a komplicira i usporava operacije. Isto ozbiljno smanjuje kapacitet aerodroma. Rulnica se mora izgraditi na čak 1500 metara dužine i spojiti na postojeću stajanku.

Drugi problem je stajanka (apron) koja je puno premala za udarne dane top sezone zbog kojih Split ima uvedene slotove. Ovo je i najveći problem Splita, obzirom da sadašnji terminal ne može ostvariti ni izbliza kapacitet koji ima pošto se avioni doslovce nemaju gdje parkirati. O interesu kompanija da ne govorimo, osim demotivacije cijenama u udarnim vremenima, aerodrom ih doslovce mora odbijati. Ovo sputava i posebne segmente prometa poput business aviona, sportskih aviona, školskih aviona, aviotaxija isl. za koje u udarnim danima top sezone „nemaju mjesta“ na Splitu, pa vlasnici istih traže alternativu u Zadru i Dubrovniku.

Oba ova projekta, uključujući i obnovu 2.550 metara duge piste su u planovima Zračne luke Split. No, isto je potrebno „jučer“ pa dalji razvoj Zračne luke Split ovisi o brzini realizacije istog. U ovom momentu Zračna luka Split vikendom obavi više od 200 putnika i opsluži preko 50.000 putnika.

Da bi Zračna luka mogla dobiti long-haul linije trebalo bi postojeću pistu sa 2.550 povećati na bar 3.100 metara. Za isto postoji dovoljan neizgrađeni prostor uz prag 23, no postoje i nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Naprosto je nevjerojatno da se tako što nije reguliralo odmah u početku izgradnje zračne luke. U svakom slučaju čak i nacionalizacijom prostora i isplatom procijenjene naknade za zemljište i nasada maslina govorimo o višemilijunskom iznosu. Upravo radi prekratke uzletno-sletne staze Split nije dobio već najavljenu liniju Air Transata za Toronto, nego je planirana jedna tjedna frekvencija prebačena na Zagreb, kao treći tjedni let. Kako Zagreb ima čak 4 linije sa 17 tjednih letova, A Dubrovnik liniju za SAD sa 3 tjedna leta, potpuno je izvjesno da bi i Split imao interkontinentalnih letova da ima dužu pistu.

Iznenađujuće je da za Split, za razliku od Zagreba i Dubrovnika, ne leti ni jedna Bliskoistočna kompanija, pa čak ni Turkish. Ovo je ozbiljan hendikep za Split i management bi na tome trebao poraditi. Potencijala i te kako ima.

Zračna luka Split ima i vrlo lošu infrastrukturalnu povezanost sa ostalim vrstama prometa. Uz aerodrom ide pretrpana lokalna cesta Kaštela-Trogir sa samo dvije trake. Aerodrom je potrebno daleko bolje povezati kako na obližnju brzu magistralnu četverotračnu cestu Split-Trogir, tako i na udaljeniji autoput koji ne samo da je loše povezan nego je veza i vrlo loše označena dočim se niz putnika gubi u pokušaju dolaska na autoput kako u smjeru Zadra, tako i u smjeru Dubrovnika (pisac ovih redova uspio se više puta izgubiti). Na parstometara od aerodroma prolazi i željeznička pruga, a aerodrom je najavio i povezivanje iste sa aerodromom, te uspostava željezničke veze prema Splitu. Osobno smatram da je ovo preskupo, preoptimistično i nerealno, poglavito što aerodrom ima brzu i praktičnu povezanost brodom koju treba razvijati kao alternativu puno pretrpanom cestovnom vezom.

I upravo je na ovome management aerodroma krenuo ozbiljno raditi, a projekt povezivanja brodskog i avionskog prijevoza koji se najavljivao desetljećima, konačno je, po prvi puta, i realiziran. Daleko je to još od onog što bi on mogao biti, ali je bar krenulo, pa će se po sagledavanju benefita isti razvijati. Katamaran Split Expressa krenuo je sa linijama ZL Split-Brač u 10:00, 13:00, 16:20, 20:50 i povratak u 6:15, 11:40, 14:20 (preko Hvara), 17:40. Druga linija je ZL Split-Starigrad na Hvaru koja plovi u 13:00, uz povratak u 5:30 i 15:05. Vožnja za Brač traje 50 minuta do 1:05 sati direktno, no dva polazak u odlasku i jedan u povratku su preko splitsko brodske luke trajanja 1:25 sati, te jedan preko Starigrada trajanja 1:45 sati. Jedan od glavnih problema putnika iz splitskog aerodroma su upravo dalje veze prema otocima. I stoga bi i te kako trebalo pokrenuti stalne brze brodske veze sa minimalno četiri polaska prema otocima iz splitskog aerodroma, tj. terminala u Divuljama koji je tek par stotina metara od aerodromske zgrade. Veze iz Splita bi morale biti oko 10:00, 14:00, 18:00 i 22:00 sata, dok bi povratak morao biti oko 6:00, 10:00, 14:00 i 18:00 sati. Na ovaj način bi se zadovoljavajuće mogle ostvariti sve konekcije na avionske linije. Logične veze su prema Braču, Hvaru, Visu i Korčuli. U presezoni i podsezoni linije bi mogle biti sa 1 ili čak 2 stopa, a u sezoni bi morale biti nonstop.

Otvorena je i brodska linija iz aerodroma (Divulje) prema brodskoj luci Split (centar Splita), brzim katamaranom kapaciteta 145 putnika. Autobus trenutno prometuje svakih sat vremena, a u najgušće vrijeme 35 ili 40 minuta. Vožnja do Splita traje 30 minuta, ali u gužvama se zna desiti da traje i 45 minuta zbog pretrpanosti cesta. Katamarn pak prometuje 9 puta na dan svakih sat i pola od 7 do 19:30 iz Splita i od 7:45 do 20:30 iz Zračne luke. U predsezoni prometuje 8 puta na dan. Iskreno bilo bi pametno da se potpuno ukine autobus i da katamaran ide svakih sat vremena, u špici svakih 40 minuta. Plovidba traje samo 20 minuta. Osim avio putnika od svih ovih brodskih linija koristi bi imali i lokalni putnici iz Kaštele, Trogira, Primoštena i Šibenika, koji bi na ovaj način mogli izbjeći stresno i predugo putovanje cestom, te putovati prema otocima preko lako pristupnog pristaništa u Divuljama, umjesto preko vrlo teško dostupne splitske gradske luke.

Vrlo je pohvalno pokretanje autobusne linije za Šibenik koja u top sezoni (za sada samo od 29.6. do 30.8.) putuje na relaciji Zračna luka Split – Šibenik i nazad. Autobus prometuje 8 puta na dan, od 6 do 20 iz Šibenika i od 8:45 do 22:45 iz Zračne luke Split, svakih dva sata. Planirani put traje sat vremena i cijena karte je 60 kn (8,11 EUR) uključujući i prtljagu. Ista kompanija povezuje Šibenik i sa Zračnom lukom Zadar 5 do 7 puta na dan uz istu cijenu i isto vrijeme trajanja puta. Zračna luka Split bi morala poraditi i na autobusnoj vezi za Primošten, Vodice-Tribunj-Pirovac, te Omiš-Baška Voda-Makarsku, sa bar 4 polaska dnevno.

Uz aerodrom prolazi i linija prigradskog autobusa Split-Poljička-K.Sučurac-Zračna luka (8 puta radnim danom, 3 puta subotom, nedjeljom ne prometuje), Split-Zračna luka-Trogir, koja svakih 20-tak minuta prometuje 57 puta cijeli dan i tijekom noći, dok nedjeljom ide svakih pola sata. Povezanost sa Trogirom je stoga i više nego dobra. To više bi se brodske veze iz Divulja mogle povezati sa ovom linijom i time privući turiste i domeće stanovništvo da koriste ove brodove uz zrakoplovne putnike.

Aerodromu treba i ozbiljan VIP terminal namijenjen putnicima dubljeg džepa kroz koji putuju brže, udobnije i diskretnije, kakve ima Zagreb i Zadar.

Jedan od najvećih problema Splita je ogromna sezonalnosti. I dok će ovog srpnja aerodrom imati preko 700.000 putnika, u veljači ima tek 30.000. Od studenog do ožujka aerodrom u prosjeku ima tek 43.000 putnika, a brojka ne prelazi 55.000 putnika u jednom mjesecu zime. Stoga ogroman kapacitet novog terminala u pola godine stoji neiskorišten. O režijama za hladni pogon, broju zaposlenih koje aerodrom mora imati, problem zapošljavanja velikog broja sezonskih radnika, te logistiku koja je potrebna radi par mjeseci godine da i ne govorimo.

Stoga prioritet aerodroma mora biti da poveća broj putnika u mršavim mjesecima godine. To aerodrom ne može sam, nego prvenstveno u tome trebaju sudjelovati hotelijeri i turistički radnici. Da bi se sezona produžila potrebno je osmisliti turistički proizvod (karnevali i drugi događaji, festivali, turniri i natjecanja, seminari i kongresi, vrhunski wellness i fitness, specijalizirani aranžmani, jeftiniji aranžmani za umirovljenike, učeničke ekskurzije…) koji će tijekom hladnijeg i tmurnijeg vremena motivirati turiste na dolazak. No, isto tako dvije frekvencije tjedno jedne destinacije (petak večer, nedjelja večer) mogla bi privući short-break putnike, a što je stvar sinergije aerodroma-turističkih djelatnika-prijevoznika. Nadalje, potrebno je okupiti sve faktore koji utječu na turizam jedne destinacije (turističke organizacije, hotelijeri, aerodrom, restorani, autobusni prijevoznici, taxi i rent’a’car, trgovci, mediji, agencije, organizatori događaja, gradske i županijske uprave, avio-prijevoznike…) i koordinirati njihove aktivnosti na dovođenju turista izvan sezone. Svi oni odricanjem od zarade (rad sa pozitivnom nulom), ali i sinergijom svih aktivnosti moraju raditi na oživljavanju destinacije i privlačnosti potencijalnim putnicima. Potrebno je korjenito izmijeniti način subvencioniranja prijevoznika. U Hrvatskoj se trenutno sa višemilijunskim iznosima financiraju prijevoznici radi dovođenja turista. Ovaj projekt financira sa 50% iznosa Hrvatska turistička zajednica, a jednako toliko novaca moraju dati lokalni turistički subjekti. Najčešće se ovih drugih 50% prikupi od županijske i općinskih (gradskih) turističkih zajednica, hotelijera i drugih turističkih subjekata. Svi oni srazmjerno sudjeluju u troškovima prijevoznika (promocije). Od prijevoznika se uvjetuje da lete tijekom cijele sezone, a ne samo u dva top mjeseca. Ovo nikako nije dovoljno i subvencija bi morala biti vezana uz cjelogodišnje letenje, na način da se prijevozniku uvjetuje subvencija letenjem i zimi. To se može napraviti na dva načina. Tražiti od prijevoznika da zimi preveze određeni broj putnika ili da tijekom zime mora ostvariti određeni postotak letove. Naravno, umjesto broja linija moguće je ugovor vezati na ukupan broj tjednih letova i npr. 20% obveze letova zimi od ljetnog broja, neovisno o broju linija. U ovom slučaju easyJet bi se npr. mogao odlučiti za ostanak na samo jednoj zimskoj liniji ali istim brojem frekvencija kao i ljeti. Jasno da prijevoznici mogu odlučiti da im se to ne isplati, ali tada ne mogu računati na subvencije. U svakom slučaju Splitu i okolnim mjestima, kao i samoj Zračnoj luci Split ovo je nasušno potrebno.

Ovdje je važno spomenuti da prijevoznici neće pokretati linije, pa da se onda očekuje da će to „dovući putnike“. Upravo suprotno. Prijevoznici će pokrenuti linije ako će biti potražnje, a nju treba stvoriti. Nije li indikativno da je Austrian, koji je specijaliziran za tržište Jugoistočne i Istočne Europe pokušao sa cjelogodišnjom linijom, pa je od nje odustao radi slabih rezultata. A govorimo o fleksibilnom prijevozniku, prilagodljive i ekonomične flote, koji ima velik broj konekcija preko svog huba u Beču. Ako nije uspio Austrian onda je malo kompanija koje će se upustiti u ovu avanturu.

Ipak broj zimskih letova i linija je bitno veći nego prethodnih godina. Zimi za Split leti Croatia Airines (4 linije i 40 tjednih polazaka), Trade Air (3 linije i 6 tjednih polazaka), Eurowings (4 linije i 10 tjednih polazaka), te Lauda (1 linija sa 3 tjedna polaska). Ukupno, 4 prijevoznika, sa 12 linija i 59 tjedna polaska (više od 8 dnevno). Potencijala za cjelogodišnje linije imaju Croatia (Zurich), easyJet (London, Berlin), Air France (Paris), British (London), Air Serbia (Beograd), Austrian (Beč), LOT (Varšava), Norwegian (Stockholm), Ryanair (Dublin) i SAS (Copenhagen).

Zračna luka Split bi morala poraditi na tome da bar jedan LCC bazira avion u Splitu. Ovo bi imalo višestruke banafite po Split kako zapošljavanjem radnika, tako i nizom usluga koje održavanje i opsluživanje takvog aviona znači. Bazirani avion bi omogućio i pokretanje cjelogodišnjih linija iz Splita. Bazirani avion znači da dio linija i frekvencija postanu cjelogodišnje, a najveće LCC same stvaraju putnike, svojom reputacijom i niskim cijenama, poglavito izvan sezone. EasyJet u ovom momentu ima 18 linija i preko 50 tjednih polazaka. Jedan bazirani avion obavi 25-30 dnevnih rotacija, a za kompaniju bi bilo prihvatljivo da ima 15-tak letova zimi. Iskreno čudno je da easyJet sa tolikim brojem letova i linija nije već bazirao avion. Avion bi mogao bazirati i Eurowings (10 linija od kojih su 4 cjelogodišnje), Norwegian (9 sezonskih linija), Volotea (9 sezonskih linija), ali i Croatia Airlines (18 linija, od čega su 4 cjelogodišnje).

Za kraj Splitu iskreno treba i nova web stranica. Ova je vrlo loša, sa premalo informacija, lošeg izgleda, nefunkcionalna i nedostaje joj sadržaja (npr. interaktivna karta terminala se ne otvara).

Split je iz jednog prosječnog aerodroma vrhunskim vođenjem aerodroma došao do samog vrha regije. I nije se zadovoljio samo pozicijom broj 2 u Hrvatskoj nego je ozbiljno zaprijetio preuzimanjem vodeće pozicije Zagrebu. Novi terminal, te ukoliko se realiziraju najavljeni planovi, poglavito paralelna rulnica i povećanje stajanke će otvoriti pretpostavke za još veći rast i razvoj. Split gori. Doslovce gori! I koristi svoj uzlet. Do maksimuma.

Komentari

B

Divilje spajati s aerodromom…..🤔

Cemu?
Zasto?

Mislim, imalo bi smisla jedino ako bi promet tim mozebitnim rulnicama bio dvosmjeran.

No, i u tom slucaju ne vidim smisla.

SPU treba rulnuca koja spaja pragove i stajanku.
I ne, nema prostora na bacanje.
Paralelne rulnice u punoj duzini…..nepotrebne.

Odgovori
V

I nema mesta za njih, dodao bih.

Pre ce biti da ce Splitu u narednih 10-tak godina trebati novi aerodrom koji ce primiti 10-tak miliona putnika godisnje iliti u letnjim mesecima i od milion mesecno pa na vise. Treba gledati napred barem 20 godina i jasno je. Trebace i piste punih duzina od 3300 (barem koliko i Dubrovnik) i vise metara kako bi se u buducnosti veliki avioni mogli prizemljiti.
Ako Split krene putem mediteranskih aerodroma u Spaniji ili Grckoj – onda je jasno da ce cifre za deceniju-dve biti nekoliko puta vece nego sad.
A za to na ovoj sadasnjoj poziciji nema mesta.

A

Splitu nedostaje prostora. To je evidentno. I ima problema sa kupovinom zemlje oko aerodroma. I to je evidentno i skupo. Divulje ne koštaju. One su državne. I mogu se pokloniti aerodromu kao što se niz vojarni do sada poklonio, ali i dio vojnog kompleksa Zračnoj luci Zagreb. I još imaju postojeće manevarske površine i infrastrukturu. Jeftino, brzo i jednostavno proširenje.

Naravno da rulnica mora biti dvosmjerna ako se radi prema Divuljama. Sve ostalo bi bilo nepotrebno bacanje novaca.

I naravno da ovo sa Divuljama nije prioritet, niti nasušna potreba odmah i u idućih par godina. Ali da će to biti realno rješenje, hoće.

Paralelna rulnica sa uzletno-sletnom stazom je apsoluno neophodna i hitna i koja sapaja pragove i stajanku. Više od jedne rulnice bilo bi bacanje novaca i prostora kojeg nema. Nepotrebno. Naravno!

B

Najveca luka……mozda putnicka.
Ona teretna je ipak Rijeka

A

Vuk, mjesta ima, samo će trebat platit opake novce da se ljudi razvlašte. No, taj problem su imali i sa prostorom za novo parkiralište, novu stajanku… pa su ipak to rješili. Platili nešto više i to je to.

Iako će to koštat, ipak će biti bitno jeftinije nego da grade novi aerodrom. On se sigurno neće desiti. Posebno u kontekstu činjenice da se sad utuklo 75 milijuna EUR za novi terminal, stajanku i ostalo.

Da Split dobije dužu pistu dobio bi maksimalano 5-6 prekooceanaskih letova tjedno u top sezoni (3 mjeseca), i 2-3 u tri mjeseca pedsezone i ništa u 6 mjeseci ostatka godine i to u idućih 10 godina. Za to se ne isplati toliko investirati u produženje piste. Puno previše novaca za toliki nizak prihod i turistički benefit. Još manje bi se isplatilo graditi novi aerodrom.

Split se ima gdje širiti. Prostor sjeverno od aerodroma je prazan, i istočno i zapadno nema puno izgrađenih objekata, konačno i Divulje su tu. Aerodrom je miran sve do 15 milijuna putnika. Naravno uz nešto više novaca nego npr. Zadar gdje je zemlja u vlasništvu aerodroma.

M

A da li imate informaciju koliki je broj zaposlenih na aerodromu u toku sezone a koliko ih ostane izvan sezone? I kakav je cargo promet aerodroma?

Odgovori
A

Broj zaposlenih nemam. Ali znam da ima mnogo sezonskih radnika.

Splitski cargo je malen. Nemam službenih podataka, ali sam dobio neslužbenu informaciju da se radi o oko 1.000 tona godišnje. Bitno manje od Rijeke, te 13 puta manje od Zagreba. Iskreno premalo obzirom da se radi o drugom najvećem hrvatskom gradu, da je u blizini autoput, željeznica i najveća hrvatska luka, te da je turizam toliko razvijen (cargo vezan uz turizam), te da je granica BiH vrlo blizu (cargo iz BiH, poglavito Hercegovine).

D

Ova katamaranska linija je odlična ideja, ali mislim da je cijena pojedinačne karte (cca 100 kn) demotivirajuća, poglavito za lokalne korisnike.

Odgovori
A

Da to je notorna glupost. 99 kn, u usporedbi sa autobusom i 30 kn je puno preskupo. Ne razumijem kako i zašto. Pa cijena broda bi morala biti niža od autobusa.

I to je istinski demotivirajuće za putnike. Naprosto mi nije jasno kako i zašto je cijena toliko skupa. U svakom slučaju za tu liniju bi trebao biti manji brod (50-tak mjesta), trebalo bi ukinuti autobusnu liniju i cijenu spustini na 30-35 kn po pravcu, tj. 50 kn povratnu. Za lokalno stanovništvo uz pretplatu i manje.

I onda će se super ideja pokazati kao fijasko, odustat će se od nje i „dokazat“ će se da ne funkcionira, a zapravo se sve svodi na glupost u realizaciji.

D

Mislim da nije preveliki brod. 145x9x2 je ukupni kapacitet od 2610 putnika dnevno. To nije previše uzevši broj putnika sa aerodroma i gravitacijsko područje lokalne zajednice. Uz normalnije cijene, vjerojatno i premalo.

A

Daleko logičnije bi bilo da je brod manji i da ide češće, najmanje svaki sat, u špici svakih 45 minuta. Tek kad bi polasci bili češći od svakih 30 minuta imalo bi smisla ići na veći brod. Imati samo 9 polazaka (8 izvan sezone) nema baš nikakvog smisla.

A uz ovu cijenu, općenito nema smisla da postoji i jedan polazak.

B

To sa cijenama brodskog prevoza ilustruje sljedeći primjer: jedne godine sam iz Banjaluke do Orebića potrošio manje para na gorivo (Citroen C2, ekonomičan) nego što sam platio ona 2-3 kilometra trajekta do Korčule. To se ponovilo i sljedeće godine ali u suprotnom smjeru (alibto je bilo 3 dana kasnije, kad je proša Nova Godina 😄)…

J

@Alen
Da to je notorna glupost. 99 kn, u usporedbi sa autobusom i 30 kn je puno preskupo. Ne razumijem kako i zašto. Pa cijena broda bi morala biti niža od autobusa.

Brza plovila – katamarani, hidrogliseri – svi koriste daleko više goriva za kretanje od autobusa, tako da je cena karte uvek veća. To stoga što se otpor na vodi drastično povećava sa porastom brzine. Tako da nema poređenja sa klasičnim brodovima i sa cenom karte u njima.

Efikasan a stvarno jeftin – kada je masovan – prevoz obezbeđuje železnica, pa zato, Alene, treba podržati povezivanje aerodroma sa „splitskim metroom“ (znam, to je mnogo nespretno i smešno ime, ali, kad u Zagrebu ne vidite da biste jednom linijom LRT-a istok-zapad sa račvanjima na kraju rešili sve probleme, neka vam Splićani ukradu patent:))

A

Upravo tako, cijene broda bi morala biti niža od autobusa.

Zagreb već ima projekt povezivanjem sa željeznicom (prva ideja je bila tramvajem, ali sada je opcija željeznica), čak je grad i napravio infrastukturalne radove potrebne za to (most za željeznicu, nadvožnjak u Žitnjaku), zeleni pojas za željeznicu širinom radničke ceste.

Što se tiće Splita meni ne djeluje da ta postojeća pruga ide blizu aerodroma. A tolika investicija radi par mjeseci godišnje, dok je tijekom zime promet istinski mali. Mislim da je brodska veza daleko inteligentnije, brže i jeftinije rješenje.

E

Cijena brodske karte je previsoka…
Bitno je znati da brod ima znatno veće troškove nego autobus, pogotovo ako govorimo o brzoj brodskoj liniji. Brodovi su isplativiji od cestovnog prevoza jer povećanjem kapaciteta, tereta ili putnika ostali troškovi ne rastu kao i kod cestovnog prometa. Manji brod iste brzine ne bi imao smisla jer bi trošak, tj cijena karte bila prevelika…
Ideja vlaka nije vezana samo za zračnu luku, već je dio projekta povezivanja Trogir-Kaštela-Split. Pruga je ukopana ispod većeg dijela grada i prolazi kroz dio Kaštela. Nedostaje još 15ak km do Trogira i nužno bi prošla pored zračne luke, a to ujedno rješava prometnu infrastrukturu koja je već dugo vremena preopterećena.

A

Da, plan je Split luka-Kaštela-Zračna luka-Trogir. I sve je pitanje matematike. Ako je investicija za željeznicu prihvatiljiva to ima smisla. No, ako to znači previše XY milijuna da se ista dogotovi onda nema smisla, bez obzira što to rješava problem povezanosti Trogira, Kaštele, Zračne luke i Splita.

Ako je brod neisplativ radi troškova (a vaše objašnjenje ima logike), kojeg smisla ima uvođenje ove linije. Onda bolje da su taj kapacitet prebacili na linije za Hvar, Vis, Lastovo, Brač i Korčulu. Isti brod bi mogao obaviti četiri rotacije i uz sadašnju liniju za Brač (koja bi se mogla produžiti i za Korčulu) mogao povezati Hvar i Vis sa četiri rotacije.

P

Brodski prijevoz funkcionira već godinama.
Hvaljenje linije koja je uvedena ove godine ne bi komentirao…samo ću reći da putovanje od 1:45 nije prihvatljivo za goste s kojima razgovaram.
Mali gliseri već godinama, godinama voze za zračnu luku. Čak je i kupljen veći brod ali nije dobio dozvole još 2016. (iz Hvara je bila ideja).
Sve šta je napisano s frekvencijama je nebitno, ovo godine je više no ikad primjetno raslojavanje turista s obzirom na kupovnu moć.
Iz tog razloga samo privatni prijevoz(nazovimo ga taxi) integriran u cjelokupni aranžman će biti prihvatljiv uz neku varijantu članarine ili kako to već nazvati za bussines salon/lounge.

A

Kako to mislite da brodski prijevoz funkcionira već godinama? Znam da se godinama prića o tome, ali linije postajale nisu.

Ako mislite na brodski taxi (gliseri) naravo da to postoji već godinama, ali to nije adekvatno rješenje. Turista mora imati mogućnost kupnje redovne karte na redovnoj liniji, a onaj dubljeg džepa si može priuštiti gliser kao dodatnu uslugu.

P

Ove godine je otvorena linija za Bol-Stari Grad, ima li putnika , nema , tj. Nema koliko sam očekivao , kako znam pitao i vidio, na licu mjesta, još jednom ću otići provjetit za 10 dana
Puno se priča o otocima a cestom do Makarske pakao, više mi se sviđa ideja morem do Makarske nego autobusne linije, može se i preko Supetra tj resnik-supetar-makarska kružno npr.
Čak je napravljen poseban gliser, ružan ko smrt, sa nekoliko avio sjedala „ide ko avion“ proizvođač Colnago
Ova sezona ima jedno zanimljivo obilježje više je onih koiima je jeftino a isto tako je više onih kojims je skupo, kao da se gubi srednja klasa …
Što i nije čudno kada preko 60% turista koji dolaze u hrv ima mjesečna primanja na razini kućanstva 2500-3000€

A

Iskreno ne mogu dokučiti zašto se ne napravi neki manji katamaran, ili veći gliser sa 50-tak mjesta (hajmo domaći proizvođači) koji bi sa dva člana posade (kormilar-kapetan i jedan mornar koji služi za asistiranje u pristajanju i hendlanje putnika, te naplatu karata) mogao putovati jeftinije, brzo, a ekonomično i to na više linija, pa povezati npr. nekoliko mjesta u Braču ne samo sa Splitom, nego i sa aerodromom, Makarskom, Trogirom, Šibenikom… Iskreno ne razumijem logiku katamarana sa 150-300 putnika. Pa to je kao da se forsira da svi autobusi budu doubledeckeri sa 100 mjesta. Koje bi to logike imalo?

t

Čitam ovo o katamaranima pa se setih kako to izgleda kada sletite u Hong Kong i hoćete ferijem da odete do mainland Kine tj. Shenzhena.

Sletite u HK, uopšte ne idete po prtljag nego pravo na šalter trajekt kompanije. Dobar dan, ja hoću u Shenzhen, oni kažu ok, uzmu podatke i kažu vam da idete na brod. U međuvremenu oni pronađu i pokupe baš prtljag, ukrcaju na brod bez ikakve vaše interakcije. Kada pristanete u Shenzhen, siđete sa broda u luku a tamo vas uredno čeka kinez koji vam uruči vaš prtljag. Zamislite tako nešto u Splitu i prevoz na ostrva :)
To je ujedno i najbolji i najugodniji transfer HK-Shenzhen u odnosu na sve ostalo…

A

Eto… i zašto to ne bi moglo tako u Splitu?

Z

U Torontu kada su železnicom povezali aerodrom karta je bila $25.00. Voz je zvljio prazan jer u to doba ste za $50.00 mogli doći taksijem. Spustili cenu na $7:00 i pun voz kao šibica.

A

Naravno….

B

Iz Sibenika bi trebalo jos uspostaviti autobusnu liniju za ZAD.

Odgovori
A

Piše u tekstu:
„Ista kompanija povezuje Šibenik i sa Zračnom lukom Zadar 5 do 7 puta na dan uz istu cijenu i isto vrijeme trajanja puta.“

Ne čitamo pažljivo? :-)

B

Pa ljepo zakon kaze, ne dr*** po mobitelu dok vozis 😃

A

A da, da…

P

Sve ste logično rekli.
Ajmo sad s druge strane pogledati:
Vjerojatno 3 člana posade, koliko mjeseci može vozit a da je profitabilno, koliki je fiksni trošak, kolika bi trebala biti cijena prijevoza, što s brodom od 1.12-30.3
Teško može opstati,
Ovo je samo mali primjer koliko smo daleko od ozbiljnog turizma
Tek s ponudom u 3,4,5,9,10 mjesecu , koji su meni osobno puno draži od 6,7,8 i događanjima u tom razdoblju bi se možda moglo ovako nešto pokrenut, ili kao što sam već napisao uključiti u aranžman

A

Stoji.

S

Živim nasuprot aerodroma na otoku Čiovu i gledam kako aerodrom raste iz godine u godinu, zapravo šire područje Splita je u konstantnom rastu, kad pogledate da je Split drugi največi grad u RH, da skupa s Trogirom ima dva zaštićena lokaliteta pod UNESCO-om, da ima najprometniju zračnu luku na Jadranu, najprometniju morsku luku, da ima direktan spoj na autocestu, direktan spoj željeznice s kolodvorom koji se nalazi u istoj toj gradskoj luci, da je najprometnije prometno čvorište u državi upravo ono u Stobreču kod Splita s 72 000 vozila po danu u godini te da između Trogira i Splita rade i dva velika brodogradilišta, da se u Splitu nalazi največa vojna luka HRM-Lora (drugi najskuplji projekt JNA) I zrakoplovna baza Divulje te koliki broj turista boravi u okolici Splita tek dobijete uvid kolika je to dole gužva na 40 km teritorija.

Odgovori
A

Još bolji uvid dobijete kada se tamo vozite. Koliko puta sam se naživcirao!

S

Zadnje dve godine krive sliku. Kada bi Alen pogledao rast u zadnjih 5 godina, video bi da je Split dobio 1,542 miliona putnika a Beograd cak 2,097 miliona. Taj trend se nastavlja ove godine, Beograd je dobio mnogo vise putnika u prvoj polovini 2019 od Splita. Direktor arodroma kaze da ce Split imati 3,3 miliona ove godine, sto je povecanje od 176,000 putnika. U Beogradu ocekuju 6 do 6,2 ove godine. Da uzmemo konzervativnu cifru od 6 miliona, znaci da ce Beograd imati 359,000 vise putnika nego 2018, dakle ponovo daleko veci ocekivani rast Beograda od Splita. Alen voli da bira statistiku koja njemu odgovara ali mi koji vidimo potpunu sliku znamo istinu.

Odgovori
D

Usporedba koju je Alan napravio, nema za cilj pokazati da je Split bolji od Beograda. Jednostavno pokazuje pod kakvim je pritiskom. I taj rast je skoncentriran u 3-4 mjeseca u godini. Usporedba s Beogradom je usporedba sa največim aerodromon u regiji, i to je kompliment Beogradu.
Kada bi naprimjer usporedili Beograd i Beč i pokazali da je Beograd u nekim paametrima bolji, to je pohvala za Beč, kao mjerilo uspjeha, a ne tvrdnja da je Beograd bolji.

A

Tekst ne tvrdi da je Split bolji, veći, ljepši, pametniji, bogatiji, močniji… od Beograda. Samo konstatira da je u nekim segmentima imao bolje rezultate ČAK I OD NAJVEĆEG BEOGRADA. I to jasno naznačava u tekstu baš svaki puta. Pobogu, koji dio tu nije jasan? Beograd je bitno veći, Split kao treći aerodrom je i od takvog Beograda imao NEKE rezultate bolje (i niz lošijih). Zagreb to nema, a i to piše. U dvije godine Split je dodao milijun putnika. To jest opako i respektabilno.

Zar negdje piše da Beograd neće imati veći rast ove godine? Zar nisam jasno napisao u predviđanjima za 2019 (tekst o tome kakve je bila 2018) da će tako biti. I u tekstu o Air Serbiji prije par tjedana?

Dajte čitajte malo sa razumijevanjem, bez obojanih naočala i stalne opsesije sa time „tko ima večeg“.

B

Ajmo teoriju razvaliti do kraja.
Ako je SPU u jednom mjescu uspio opsluziti 695000 putnika.
Koliki mu je onda teoretski kapacitet?

S

Srećom Alen govori o regiji, dakle ne o Beču. To je prva liga u odnosu na region. On kaže: Split ima najveći porast broja putnika u regiji u posljednjih par godina. Više i od Beograda.

Dopuna je da je to apsolutno tačno za poslednjih par godina, ali nije istina ako se pogleda rast u 2019 ili rast u poslednjih pet godina. Sve pohvale Splitu za poslednjih par godina, trka se nastavlja.

d

Potpuno je besmisleno porediti BEG i SPU. Cilj je da aerodrom kvalitetno servisira svoje okruženje, i treba naći parametre koji prikazuju poređenje sa nekom sličnom regijom u nekoj morskoj turističkoj zemlji.
Neka malo raspodele letove na ZAD pre nego što nastave sa ulupavanjem miliona, i eto manje pritiska.
A razlika između zimskih i letnjih meseci je poražavajuća.

M

@Dugidol

Upravo tako. Nažalost nijedan forum, portal ne može da prodje bez ljudi koji u prvi plan ističu stvari koje nemaju veze sa temom. Ne znam zašto ljudi čitaju te tekstove ako iz njih od obilja korisnih informacija izvuku ovakvu glupost.

Ni ja ovo nisam razumeo kao poredjenje Beograda i Splita, pre svega jer se ti aerodromi i ne mogu porediti jer privlače drugu vrstu putnika, jedan je prilično sezonalni…

Beograd bi trebao da gleda u Budimpeštu, Bukurešt, Sofiju i da se takmiči sa njima a ne da se ljudi zadovoljavaju što ima više novih putnika od Splita u poslednjih 5 godina. Takodje, razgovarajući sa ljudima iz svog okruženja u Srbiji shvatio sam da su ljudi poprilično neupućeni u avio saobraćaj kako u Srbiji tako i u regiji. Svi se zadovoljavaju činjenicom da je Beograd najveći aerodrom, ali nemaju pojma da Hrvatska ima skoro duplo više putnika na godišnjem nivou i verovatno 4-5 puta više medjunarodnih aerodroma. Čak i BiH ima 4 medjunarodna aerodroma, a srpski nacionalni prevoznik leti na više aerodroma u Hrvatskoj nego u Srbiji :D. U kojoj smo mi godini neznanja i nesposobnosti ostali pitanje je.

Splitu svaka čast, nadam se da će i ubuduće nastaviti rast. Svima nama koji volimo doći na HR primorje iz inostranstva sve ove opcije i svi ovi aerodromi samo olakšavaju putanje (još samo da se malo spuste cene, ipak su druge destinacije u proseku malo jeftinije).

A

Miloše, nije bilo uspoređivanja. Iskreno ne treba više trošiti riječi na to. Mislim da je dovoljno što sam jednom objasnio svoj stav.

M

Novi terminal u petak otvoren pa zatvoren. U nedjelju ga htjeli posjetiti ali sve ograđeno trakama. To je bilo izgleda samo za premijera..

Odgovori
A

Ma da? Prvi glas. Ljudi su potvrdili da se koristi, da su letovi išli preko tih gateova, ljudi se čekirali tamo… No, možda se još nešto radi, pa ga koriste samo vikendom kad je opterečenje najveća.

S

Da li sam ja dobro pročitao da neko daje nekome subvencije da leti iz Splita?????
milsim na trenutno stanje, ne sad da se daju subvencije da se drži linija celu godinu, to još i ima smisla, nego ovo sadašnje sezonalno stanje i još mora da se i to plaća???

Odličan tekst, svaka čast.

Odgovori
A

Postoji projekt „udruženog oglašavanja“ kojim se financiraju pojedini prijevoznici i linije. Neke zračne luke to koriste više, neke manje. Ali se koristi. Koliko od toga koriste kompanije koje lete na Split iskreno ne znam.

Hvala na pohvalama.

L

Split nikome ne daje subvencije, jednostavno nema potrebe.

A

Luka, jest sigurni u to što zborite? Ne kažem da niste u pravu, ali volio bih da to argumentiramo dokazima, jer dok je bilo lakše doći do podataka HTZ-a davale su se subvencije za splitske linije. Nažalost, sada više do tih podataka nije baš tako lako doći.

I nije baš da se ne daje. Ogroman dio PSO-a od 12 milijuna EUR godišnje ide na linije iz Splita za Zagreb, Osijek, Dubrovnik, Pulu i Rijeku.

S

O tome i pričamo, netransparentne subvencije za aerodrom od 3+ miliona putnika, kome gravitira bar 30%celokupnog turizma Hrvatske…..
Plus regularne subvencije kroz PSO, i ko zna još kakve injekcije kroz vlasništvo. Ko je vlasnik aerodroma?
Šta bi onda trebalo da uradi Rep Srbija za recimo Kraljevo?????? Kad Split ne može izdržati“komercijalnu trku“.

J

Naravno da se daju subvencije ali ne od strane SPU već od strane države i lokalne zajednice. Šta se tiče Srbije ona može dati kakve god hoće subvencije svojima aerodromima.

A

PSO ima svoja pravila igre unutar EU i to daje država.

Udruženo oglašavanje ne daje država nego Hrvatska turistička zajednica (i lokalne turističke zajednice) koja je UDRUGA hotelijera, restorana, prijevoznika, turoperatera, agencija, turističkih organizacija isl. Ona se financira od članarine i turističke takse, ne iz poreza. I ona taj novac troši na namjenske projekte za promociju Hrvatske (reklame u medijima, turistički sajmovi, promotivne aktivnosti, veliki turistički projekti koje dovode turiste ist.). Pa se tako reklamiraju i kroz publikacije i web stranice avio-komapanija. Ako netko ima 100+ milijuna putnika, to je isto tolko čitatelja inflight magazina. A takvu web stranicu posjeti i bitno više od 100 milijuna posjetitelja. Opak medij, zar ne? I to namjenski medij, tj. turisti koji traže opcije. Bolji nego televizija, radijo, jumbo plakati… I još jednom naglašavam to nije državna subvencija nego UDRUGE turističkih organizacija, interesne grupacije koja za tu nakanu izdvaja novac.

S

ljudi moji,
Ajd’ vi meni recite cifru putnika na kojoj prestaje potreba za subvenc ijama ( uključujući i i procente od turističke zajednice što je u stvari klasičan parafiskalni namet-apartman je 30 eura,a turistička taksa je 2 eura. Mene kao turistu on košta pa košta 32, i 32 je promet na koji bi trebao biti obračuant pdv… ) PSO, ili kroz državno vlasništvo??

100 000, 500 000, milion, koliko treba putnika da aerodrom radi sam za sebe i plaća porez državi i da ne uzima ništa od javnog novca ( kroz bilo kakve oblike i transakcije)??

Ovde se pokušava srušiti ideja zdravorazumskog biznisa ( a na uštrb socijalističko- komunističkog ludila u poslu).
I da se razumemo, prihod npr od reklame „visit Mrduša Donja“ koje može imati aerodrom a koje plaća turistička zajednica Mrduše Donje nije subvencija-nego legalan prihod od oglašavanja!!! Na njega bi se trebao platiti porez na prihod- i trebao bi ući u zbir završnog računa koji se podnosi jednom godišnje vlasnicima i berzi na kojoj je listiran privredni subjekat), tj Mrduša Donja bi mogla skinuti taj trošak sa pdv koji plaća za iznajmljivanje apartmana ili čega već…

Imam utisak da vi normalne troškove/prihode podvodite pod subvencije (vrlo verovatno se tu krije neki finansijski kriminal-skromno je moje znanje da bi precizirao tu malverzaciju).

Drugim rečima, poklonite aerodorom nekom ozbiljnom privatniku ( ne mora meni) i recite koliku hoćete dividendu u odnosu na promet-pa ćete da vidite kako taj aerodrom može da radi, sam sebe da širi, poboljšava uslugu, svom gazdi da obezdi više nego lagodne prihode, a i dalje da vrši društvenu funkciju da dovodi turiste, plaća porez društvu, zapošljava lokalno stanovništvo i čini potencijalan odbrambeni resurs…)

Naravno legalan je i ovaj trenutni stav -da vlasnik ( niste mi odgovorili ko je vlasnik SPU) može da radi šta ‘oće ( pretpostavljam da je vlasnik država ili grad Split) i poštujem ga.

Druga je stvar što mislim da to nosi negativnu poruku, jer se maloj deci usađuje pogrešan sistem vrednosti u kome se oni uče da se svaki posao mora raditi uz pomoć države i da je nemoguće napraviti održiv posao.

Draga deco, šta god da vam sledbenci KPJ ( i njenih satelita) pričali o vazduhoplovnom poslu, zapišite negde sa strane da civilno vazduhoplovstvo ima smisla samo ako je i BEZBEDNO i PROFITABILNO.

U protivnom uvek možete raditi na bauštelu.

V

Singapurcanac,

Ne postoji egzaktna brojka putnika koja jedan aerodrom čini samoodrživim.

Mnoge stručne asocijacije uzimaju kao primer brojku od 500000 (petstotina hiljada) putnika. No to je samo primer. Brojka je relativna i zavisi od mnogo čega.

Najbitnije je s kojom svrhom je neki aerodrom zamišljen, planiran i izgrađen. Tek se nakon tih podataka može uzeti u razmatranje neka određena brojka.

Ko god tvrdi drugačije ili uzima taj podatak odokativno ili neozbiljno. Kao u svakom biznisu tržište se menja iz dana u dan, pa sa njim i parametri koji utiču na prihode i raskode.

P

Bravo singapurcanin,
Turistička zajednica Splitsko dalmatinska ne plaća oglašavanje u sezoni, eventualno u pred/posezoni a i to je upitno
Vlasinik SPU RH 55% zatim Split,Trogir Kaštela i županija u nekim omjerima
PSO se plaća prijevozniku, posljedično i aerodrom ima koristi od toga

L

Ryanair Sun je prošle sezone obavio 17 čarter-letova za Zračnu luku Split iz Varšave za potrebe jednog turoperatora, a što se tiče najave za iduću godinu, Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, ne može potvrditi niti odbaciti mogućnost dolaska Ryanaira iz praktičnog razloga što se upravo radi na utvrđivanju letova i reda letenja za sljedeću godinu. “S obzirom na iskustvo koje imamo, mi tek nakon utvrđivanja liste i reda letenja možemo takvo što potvrditi. To sada nismo u mogućnosti.

Popust
Inače, što se tiče Zračne luke Split, sve kompanije, bilo da su niskotarifne ili klasične, imaju iste uvjete. Ti su uvjeti transparentni. Pogodnosti ostvaruju na osnovi broja letova i broja putnika”, rekao nam je Lukša Novak.

Drugim riječima, poručuje kako Ryanair ne može računati na posebne uvjete u Zračnoj luci Split, koje inače uvijek traži. Tu je prije svega riječ o popustu na aerodromske takse koje po svakom putniku aerodromima plaćaju aviokompanije. One se ugovaraju sukladno broju letova, broju putnika itd. No, naši nam sugovornici tvrde kako Ryanair u pravilu plaća između 2 i 5 eura po putniku, ovisno o aerodromu, što je uvijek mnogo manje nego što plaćaju druge kompanije.

Usporedbe radi, taksa po inozemnom putniku na zagrebačkom aerodromu je 17 eura. Druga povlastica koju Ryanair obavezno traži je subvencioniranje njegovih letova kroz model udruženog oglašavanja. To znači da lokalna zajednica, Turistička zajednica i zračna luka uplate određenu sumu novca Ryanairu za oglašavanje svoje destinacije na njihovim stranicama. U slučaju Zadra taj iznos se popeo na oko 12 milijuna godišnje, dok je u slučaju Rijeke i Pule znatno niži. Visinu uplate određuje Ryanair. S takvom poslovnom politikom Ryanair može putnicima ponuditi znatno niže cijene karata te s aerodroma “rastjeruje” druge avioprijevoznike. Splitski aerodrom tijekom ljeta ionako je prebukiran i on nema interesa pogodovati irskoj kompaniji. Eventualno bi određeni interes postojao tijekom zimskog reda letenja, ali pitanje je koliko je Ryanair za to zainteresiran.

A

Singapuranac, vasnici Zračne luke Split su:
Republika Hrvatska 55 %,
Splitsko-dalmatinska županija 15 %,
Grad Kaštela 15 %,
Grad Trogir 10 %,
Grad Split 5 %,

Boravišna taksa je nešto što ima niz država u svijetu, i onih na zapadu, a služi za promociju i razvoj turizma. Nije rudiment socrealizma. I u Hrvatskoj nije 2 EUR, nego se plaća ovisno o kategoriji turističkog mjesta (postoje 4 kategorije), te dobu godine. Tako kategorija A u top sezoni plaća 1,15 EUR, pred i podsezoni 0,85 EUR, izvan sezone 0,65 EUR. Najniža kategorija D u top sezoni plaća 0,60 EUR, izvan sezone samo 0,30 EUR.

Boravišnu pristojbu ne plaćaju djeca do 12 godina, osobe sa invaliditetom i njihovi pratitelji, članovi uže obitelji stanovnika mjesta gdje se plaća taksa, vlasnici vikendica i njihove obitelji, sezonski radnici, školski paket aranžmani, programi socijalne skrbi, studenti i đaci koji borave izvan svog prebivališta, putnici na privezanim brodovima. 50% pristojbe plačaju maloljetnici od 12 do 18 godina i osobe do 29 godina koji su članovi međunarodnih omladinskih organizacija u omladinskim objektima (IYMF).

U Splitu i Dubrovniku je „udruženo oglašavanje“ istinski sve manje i manje, mislim da je tek par slučajeva (nije pravilo nego izuzetak) i jedan direktor ZL Dubrovnik mi je rekao da se plaća samo onima koji lete cijele godine (zapravo za letenje izvan sezone), a i da je to simboličan iznos. Najviše je dobivao Zadar od posljednih godina oko 1 milijun EUR (prije i do 1,5 milijuna). U usporedbi sa prometima u zračnim lukama to je vrlo malen iznos novaca, posebno za Split i Dubrovnik.

Kao što je rekao Pajdo, PSO se plaća prijevozniku, a osim Hrvatske ga ima i velik broj zemalja Zapadne Europe, gotovo sve imaju neki PSO, a dobar dio i bitno veći broj takvih linija od Hrvatske.

S

@vladimir M, alen,
Hvala na pojašnjenjima.

Što se ostalog tiče, iz vaših postova postaje očigledno koliko i šta aerodrom sve prihoduje ( taksa po putniku, parkinzi, iznajmljivanje prostora, reklamiranje itd) i to je jeste normalno.

Zato je potpuno nenormalno da aerodrom veličine( prometa) SPU nema dovoljno sredstava za ekspanziju i razvoj ( bilo svojih,bilo kreditnog boniteta da digne kod komercijalne banke kredit koliko mu treba, ili nedaj Bože da izda seriju akcija i da zaradi na pozajmljivanju) .

A o tome da nakon 3+ miliona putnika nema javne dividende ( na koju bi primalac dividende trebao da plati porez na kapitalnu dobit) već kuknjave i traženja pomoći od institucija ( privatnih kao što su turistička organizacija, grada, države ili EU) ne bih trošio više reči.
Glupost je neuništiva.

V

Singapurcanac,

I beskrajna, i beskrajna.

P

Luka,
Sve se slažem.
Subvencija zadar 12,5 mil s pdv, već nekoliko godina s tim da je jedne godine ostala ista tarifa a ryan imao 100 dolazaka manje mislim 2015.
Rijeka 2015, za 112 dolazaka 4.560.000+pdv jako puno pi dolasku
Sve Ryanair-u

A

Singapurcanac, stvarno ne razumijem o čemu govorite. Pa Split jest najprofitabilniji aerodrom u Hrvatskoj, on ima profit i kao takav ga iskazuje, plaća porez (ne govorim o posljednjih dvije godine kada je isti išao u izgradnju terminala pod privilegiranim uvjetima).

PSO neide Splitu nego je to pomoć Croatiji i Trade airu za nekomercijalne linije od društvenog interesa. I o tome ću vrlo skoro napisati članak. I da se razumijemo u EU DALEKOOOO veći aerodromi od Splita imaju linije koje su PSO. Pa i najveći.

A udruženo oglašavanje kod Splita je zanemarivo. No, i opet ono nema veze sa aerodromom nego je to volja turističkih djelatnika, hotelijera i ostalih turističkih subjekata da se reklamiraju na određenom tržištu. Naglašavam, to je zanemarivo malo, nije vrijedno o tome pričati.

Da sam ja Split, ja bih postavio pitanje nelojalne konkurencije Zadra (udruženo oglašavanje od 1 do 1,5 milijuna EUR), te Mostara za linije Eurowingsa i Croatie.

Z

Upravo sam stigao iz Vegasa. Ono sto Split ima ( moj sef je išao u Split samo zbog Rimskih iskopina) , Vegas nema. Ali zato imaju Ajfelovu kulu i piramide i sve moguće gluposti usred pustinje.

Avio karta da se dođje je sitnica, i svi komentarišu kako su našli super deal za avio kartu i spavanje i idu da se provedu. Raspon turista je od trulih bogataša do sponzorusa sa napumpanim idiotima i kretena.

Ono sto Vegas radi je da te dovede, i onda odere na svemu sto može sto nisu hotelska soba i avio karta. Npr u hotelskim sobama NEMATE aparat za kafu. Dve kafe u Starbaksu ( americano) uz dodatu opciju bakšiša, 14 U.S (12 bez baksisa ali vas ona ružno gleda dok birate dugmiće )

Boravisna taksa ili taksa za promociju grada kako god da je nazovete se placa maltene svugde u svetu. U Americi vam je stavka na računu hotela. I New York’u je u procentima cene sobe u Vegasu je to Resort Fee koji je 26 US i plus 3.26 dolra porez na istu.

Dakle svi TO rade na razne nacine i sto to ne bi radili u Hrvatskoj i dosta sa varanjima na ne plaćanje turističke takse

A

Iskreno hvala na ovim informacijama.

J

Mislim da nema smisla uspoređivati SPU i BEG. Glavni grad Srbije ima i imati će puno više putnika na razini godine nego šta će SPU ikada imati. Ali to nije ni bitno, SPU ima ulogu da servisira dalmatinski turizam. Nadam se sinergiji sa ZAD koji bi trebao preuzeti dobar dio putnika i smanjiti opterećenje SPU. Uistinu ne vidim smisla da SPU ima 5 milijuna putnika, a ZAD manje od milijun. Ravnomjernija rasporedba imala bi puno više smisla.

Odgovori
A

Nisu uspoređivani SPU i BEG. Spomenuta je fascinantna činjenica da Split ima više putnika u jednom mjesecu čak i od bitno većeg Beograda. I to jest fascinantno.

SPU nema intenciju prepuštati putnike ZAD. To nije i dok je imao bitno manje infrastrukture, pa ne vidim razloga zašto bi to činio sada. Svaka od ove dvije luke radi za svoju korist i na način da koristi sebi i svojoj zajednici (turizmu). Da su sve zračne luke Hrvatske jedno poduzeće (a što je isto bio prijedlog), kao što je to u Crnoj Gori, onda bi ova logika donekle i imala smisla. Ovako nema.

L

Brač, Hvar, Korčula, Vis, Lastovo … sve to ide preko splitskog aerodroma.
Zadar ima par manjih, ni blizu, popularnih otoka …

A

Brač ima svoj aerodrom, no slažem se da dobar dio tih putnika ide preko Splita. Još uvijek.

No, nisu ovdje samo otoci ti koji akumuliraju putnike. Tu su i Omiš, Makarska, Ploče i sva manja mjesta između, te Trogir i Primošten. Na drugu stranu su Šibenik, Vodice, Tribunj, Pirovac, Biograd i ostala manja mjesta, no svi oni koriste pojednako Zadar i Split. Sve sjevernije od Zadra, Nin, Vir, Posedarje, Starigrad, Karlobag, Novalja, Pag… koriste Zadar.

P

Kada se govori o turizmu i broju turista u zračnim lukama:
1. Izračunati broj turista( brojevi kpjima se truje javnost nisu točni zbog metodologoje i miješanja kruška i jabuka)
2. Koliki je udio turista koji dolaze avionima
3. Analiza emitivnih avio tržišta
Tek onda krenuti dalje
Što se tiče avio gostiju neke destinacije imaju udio avio gostiju preko 2/3, ze upravo u tim destinacojama cijene lete u nebo..pametnom dosta

A

Izračunati broj turista nije točan? Nije li metodologija brojanja turista EUROSTAT (europska statistička agencija) i nije li unificiran za cijelu Europsku uniju? Ili hoćete reči da EUROSTAT falsificira podatke i „truje javnost“?

Iskreno bih volio da napišete koje su to pogreške i što nije točno, te kako se „truje javnost“. Prvi puta ovo čujem, ali me istinski interesira. Mogla bi biti i tema članka. Hvala unaprijed.

Koje to destinacije imaju 2/3 avio gostiju i cijene su im odletjele u nebo? Eto ja za 6 dana idem na Kretu, to je isključivo avio-destinacija, cijena hotela sa 4**** u top sezoni (sredina srpnja-kraj srpnja) je 2.500 kn za all inclusive za 7 dana po osobi. Bilo je i bitno jeftinijeg smještaja od toga u Grčkoj, Turskoj, Tunisu, Egiptu, Malti, Lisabonu, Cipru… sve avio-destinacijama. U Turskoj je cijena hotela sa 5***** all inclusive u Antalyji tek 2.400 kn po osobi za 7 dana. Ima brdo hotela po toj cijeni sa 5*****. O manjim turskim mjestima da i ne govorim, tamo je još jeftinije. Bio sam u Cancunu (Meksiko) ove godine. Hotel sa 5***** je bio tek 283 kn po osobi po danu. Sve to sigurno nisu cijene koje su odletjele u nebo.

P

Alene,
Destinacija grad Hvar, cijene visoke (za nas) za strance koji tamo dolaze nisu, imaju 2/3 avio gostiju u dolasku i nešto manje od 60% u dolasku. Isključivo sam mislio na naše destinacije.
Što se tiče broja i metodologije, samo nekoliko brojeva npr. Br. Dolazaka koreanaca i broj noćenja, te logično pitanje ako je toliko dolazaka oko 400.000 za to bi trebalo 3 leta dnevno tokom cijele godine
Što hoću reći, evidencija dolazaka se vrši na način da se u svakom smještajnom objektu svaki dolazak evidentira, međutim kada iste osobe 4 puta evidentirate onda se statistički točno vodi ali realnost govori da su to jedni te isti turisti.
Najbolji pokazatelh je prosječan broj noćenja po dolasku npr. Koreja 1,2 naravno da nije realno

P

jedan podatak , po broju međunarodnih dolazaka još 2017. Split je pretekao Zagreb

A

Mogu li Vas zamoliti za izvor strukture gostiju u Hvaru ili na nekim drugim mjestima, tj. koliko je od gostiju avio-putnika.

Ovo sa evidentiranjem niste ništa dokazali, nego pretpostavljate temeljem indicija, a ne temeljem konkretnih dokumenata. 400.000 koreanskih turista u Hrvatskoj svakako ne dolaze svi preko Zagreba, oni su poznati po tome da obiđu nekoliko zemalja tijekom godišnjeg. Većina ih dolazi preko BUD, VIE, VCE, PRG i drugih gradova.

Bilo bi logično da metodologija evidentiranja broja turista jest njihov ulazak u Hrvatsku, a noćenja konkretno po destinaciji. No, ne tvrdim da znam. Moguće je da Koreanac koji je ušao u Hrvatsku npr. u Zagreb, pa ode u Sloveniju, pa se vrati u npr. Pulu, pa ode u Dubrovnik, pa u Međugorje (ili Crnu Goru) i vrati se, se evidentira 3 puta. Ne kažem da je tako, ali je moguće. Ne vjerujem da naši administrativci uspoređuju baš svako ime. Ali da se turista koji spava dva dana u Zagrebu, jedan u Splitu, jedan u Dubrovniku, jedan u Zadru… evidentira kao četiri turista to iskreno ne vjerujem! No, sve to su pretpostavke. Dok se ne ustanovi konkretan dokaz metodologije evidentiranja turista sve su samo neargumetirane pretpostavke i neargumentirana diskusija.

P

Apsolutno točno ste opisali metodologiju.
Diskusija apsolutno argumentirana, ako Vam nisu dosta koreanci uzmite npr. Kina,Japan isto im je prosječan broj noćenja po dolasku 1,25-2,5 (po sjećanju).
Probajmo ovako došlo je 400.000 koreanaca, a preko zag ih je došlo manje od 5%,nema logike, pod uvjetom da su na letu bili samo koreanci turisti.
Ali da Vam bude lakše, svi tako razmišljaju, a kad se stave brojke na stol onda se zapitaju.
Prezentiranje podataka ,bez metodološkog objašnjenja o načinu evidencije, za mene je trovanje
Još jedan primjer, tv subota split,
Kroz zl prošlo 70.000
Trajektnu 80.000
A min 20.000 su biti isti ljudi

Procjena avio gostiju za Hvar npr. na osnovu osobnog iskustva, informacija s terena, prikupljanje informacija(npr. Prije nekoliko godina provedena akcija u Brazilu ,rezultati vidljivi,isto i Indonezija…), kontakt s gostima, turističkim radnicima, stanovnicima, ugostiteljima, analiza podataka,….

A

Ne dolaze Koreanci samo sa Koreanom. Dočekao sam milijun aviona Qatara, Turkisha, Emiratesa… prepuni Koreanaca.

Kako se procjenjuju avio-gosti na Hvaru? Stojite na brodu i brojite one za koje po izgledu prtljage mislite da su sa aviona? Ako nema službenih podataka (provedene ankete isl.) onda ovako nešto nije ozbiljno. Kako, pobogu ugostitelj može znati da je netko avionski putnik? Dobar dan molim vas bevandu… aaaaa… po boji glasa vidi se da je došao avionom.

OK 70.000 turista je došlo avionom i 20.000 od toga brodom? Što je tu laž. Nije nitko rekoda je to 150.000 turisa. Nego da je 70.000 ljudi koristilo avion i 80.000 brod. Možda je još 100.000 popilo kavu. To ne govori ništa osim koliko ljudi je popilo kavu.

I kako bi Hvar uspio privuči više avionskih gostiju od Trogira, Šibenika, Primoštena, Makarske, Supetra? Kojim metodama? Pa da stvorimo poveznicu između prijevoza i cijena u hotelima.

P

Ako mislite da je u Hrv došlo 400.000 koreanaca , svaka čast. Haha haha a manje od 5% direktnom linijom ,
Sprdnja s prtljagom i bevandom koju nitko nije spominjao ,zanimljivo.

P

Još uvijek mislite da je u Hrv došlo 400.000 koreanaca , svaka čast.,a manje od 5% direktnom linijom .

Pričati o turizmu i zračnom prometu a čudit se evidenciji turista , moram priznat malo čudno… A rugat se bevanda,prtljaga ….a svaka strategija počiva na uključivanju i prikupljanju informacija od strane što više dionika uključe ih u proces , nekom je to smiješno…

Stavljat Hvar s Makarskom,Supetrom.. nema smisla
U hrv postoje 4 ultra jake destinacije Dubrovnik, Split,Hvar,Rovinj ostalo je već druga liga .

t

zanimljiva rasprava vas dvojice, iako moram priznat da mi baš nije najjasnije što točno tvrdite Pajdo? Što točno jest, a kako bi trebalo bit? Jedino sam svatio da se koreanci i ostali furešti dvaput broje, ili n-put, svejedno

Možda sam nabrzinu čitao, moja greška, preko vikenda ću još jednom detaljnije i pažljivije

Nego možete li molim vas kriterije za ove 4 prvoligaške? Nije da se ne slažem (a niti da se slažem), nego me zanima jer to po broju gostiju, noćenja, ili možda luksuznih hotela, restorana, profitu, obrtaju novca, ako po obrtaju, da li apsolutnom ili po glavi stanovnika ili po glavi furešta…

A

Pajdo, a jesu li to Koreanci tek prošle godine počeli dolazit kad se otvorila direktna linija? Prije ih nije bilo u Hrvatskoj? Kako su onda dolazili?

Jednu ću Vam stvar reči. Od svibnja do rujna Zagreb je prepun „kosookih“, više ih ima nego bjelaca. Svagdje su!!! Ima ih i tijekom zime, za razliku od ostalih turista.

Nevjerojatno je kako ste u prvu ligu stavili grad koji je tek na 21. mjestu po broju turista, i tek na 38. mjestu po broju noćenja. Ako Vam je i ovaj zaključak po istim metodama kao i broj avio-turista u Hvaru, onda…

Hvar 204.770 turista / 721.840 noćenja

Zagreb 1.400.201 / 2.511.817
Dubrovnik 1.265.237 / 4.058.636
Split 859.224 / 2.494.072
Rovinj 693.348 / 3.905.090
Zadar 557.659 / 1.862.847
Poreč 551.149 / 3.130.607
Umag 469.425 / 2.393.808
Opatija 436.678 / 1.350.061
Pula 413.686 / 1.998.479
Crivkenica 359.193 / 1.911.870
Šibenik 340.311 / 1.597.831
Plitvička jezera 336.431 / 468.475
M.Lošinj 296.695 / 1.995.880
Krk (grad) 229.719 / 1.312.123
Novalja 254.778 / 1.603.840
Makarska 251.678 / 1.503.063
Labin 239.911 / 1.416.423
Vodice 233.946 / 1.238.038
Vrsar 223.054 / 1.606.131
Novigrad 213.410 / 1.125.609

Više noćenja (iako manje turista) imaju i Cres , Rab, Omišalj, Biograd, Nin, Pag, Omiš, Baška Voda, Gradac, Podgora, Seget, Tučepi, Fažana, Funtana, Medulin, Vabriga, Konavle, Orebić

Stavit Split, Zadar, Poreč, Umag, Zagreb, Opatiju, Pulu… u drugu ligu iako imaju dva do četiti puta više turista i noćenja je u najmanju ruku subjektivno.

t

Alene, zato sam i pitao Pajdu po kojim kriterijima, jasno je da Rovinj ne može primit isti broj kao i deset puta veći Zagreb, možda se baš na prestiž mislilo, recimo Bono Vox i Kim Kardašijan će doć u Hvar il Dubrovnik al neće u Uvalu Skot

P

@touchmeduzs
Dijelom sam odgovorio ali na krivo mjesto, post iznad je moje skromno mišljenje

Evidencija turista,
Mislim da je najbolje na konkretnom primjeru to prikazat:
Grupa 100 turista
Zemlja: Sj. Koreja
Duljina boravka u Hrv: 10
Noćenja u gradovima(sve po jedno)
Osijek
Vinkovci
Sl. Brod
Varaždin
Krapina
Sisak
Karlovac
Gospić
Bjelovar
Koprivnica
Koliko je turista iz sj. Koreje došlo po izvještajima , Turističkih zajednica ovih gradova odnosno županija ?
Koliko je bilo dolazaka iz Sj. Koreje na razini Hrvatske HTZ?
Svaka županija će objavit: dolasci 100, noćenja 100

HTZ će objavit došlo 1000 iz Sj. Koreje i 1000 noćenja
Da budemo na čistu i ja sam bio nevjerni Toma, puno veći od Vad, pa sam eto naučio nešto

Fama oko istočnjaka je u njihovoj mobilnosti oni u Hrv prođu od Zagreba,Plitvica,Zadar,Šibenik,Split (vide oh u Zag – Alen kaže koliko ih ima, vidi ih Mile na Plitvicama kaže koliko ih ima…..a to su jedne te iste osobe)i sl. tj. posjete više destinacija i automatski se pumpa broj.
2018. koreja oko 500.000 noćenja- 400.000 dolazaka, španjolci 600.000 noćenja-285.000 dolazaka, svi pričaju o koreancima nitko ne spominje španjolce
Vjerojatno jer ne razlikujemo azijate kojih je u hrv 2018. Bilo dolazaka 1.240.000 noćenja 1.820.000
Prosječan broj noćenja po dolasku po zemljama,: 1,22 j.koreja, 1,47kina 1,51 japan, ukupno azijati 1,47, sad ,kanda,australija,n.zeland svi oko 2,5 rusija 6,45(svejedno mu je gdje je alokohol je isti)
Avio gosti su nekoliko puta mobilniji pa je privid njihove brojnosti prilično izražen, međutim kad se malo zagrebe i analizira brojke stvari sjedaju na svoje mjesto

P

Možda je razlika u „ekipi“ u Zagrebu bili najpametniji, naljepši, naj, naj naj ….
U Splitu isti tim već 15-20 godina, reklo bi se uigrani , tika-taka
ZL Split najuspješnija tvrtka iz prometnog sektora, još kad bi i destinacijski od strane turizma došao poguranac (u vidu još bržeg dizanja kvalitete smještaja) ….

A

Pa sad… nije da face ne dolaze u Zagreb, Umag, Split, Opatiju…

No, i po broju hotela to nikako ne stoji. Rovinj NEMA HOTELA SA 5*****, a po broju hotela sa 4**** tek je na 14. mjestu zajedo sa još 5 gradova

Hoteli sa 5*****:
12 Dubrovnik
8 Opatija
4 Zagreb
2 Umag
2 Split
1 Zadar
1 Crikvenica
1 Mali Lošinj
1 Podstrana
1 Rovinj

0 HVAR

Hotela sa 5***** i 4****:
27 Zagreb
25 Opatija
19 Dubrovnik
15 Split
12 Umag
10 Šibenik
9 Zadar
9 Poreč
8 Crikvenica
8 Rovinj
7 Mali Lošinj
6 Supetar
6 Vodice
5 Makarska
5 Podstrana
5 Baška Voda
5 Tučepi
5 Korčula

5 HVAR

Izvor: Hrvatska turistička zajednica
https://croatia.hr/hr-HR

osim za Dubrovnik: http://www.meetdubrovnik.com/hr/dubrovnik-hoteli-smjestaj/
Zagreb: http://www.infozagreb.hr/
i Opatiju: https://www.visitopatija.com/

S

Gospodo rekao sam skoro da jedino Srbija i Hrvatska imaju realan potencujal za razvoj vadusnog saobracaja I kao sto vidite to se iz dana u dan potvrdjuje Morate znati da nista nemoze preko noci Licno me raduje uspeh Splitskog aerodroma kao i novi letovi Air Srbije iz Nisa
Drage kolege gledajmo pozitivno na razvoj vazdusnog saobracaja na Balkanu Naravno prvenstveno mislim na Srbiju i Hrvacku ipak su ove dve Drzave najozbiljniji igraci

Odgovori
A

Kao što je iz podataka vidljivo zračni promet ozbiljno raste i u Crnoj Gori, i u Makedoniji, i u BiH, nešto manje u Sloveniji. Stoga ne razumijem temeljem čega zaključujete da samo Srbija i Hrvatska „imaju realan potencijal“.

d

Srbislave, imate potpuno ispravan stav. Ali „kolege“ više vole diskusiju čiji je duži,SPU ili BEG ili ZAG ili… :-)

A

nažalost.

P

Klasična hrv priča brojimo dolaske i noćenja(relikt prošlih vremena), a da brojimo novce…
Ili usporedimo proračune turističkih zajednica i broj zaposlenih s rezultatima i fizički promet i financijski , kako bi onda tablica izgledala
Na ovim destinacijama prihod po turističkom noćenju je najveći u Hrv, ukupan financijski obrtaj u odnosu na smještajne kapacitete,cijena istih,cijena najma prostora, npr. Mlinar-pekarska industrija, poslovnica u kojem gradu im ima najveći promet(naravno cijene nisu iste kao u zag), cijena kvadrata,…..itd jer je potražnja jača od ponude, te destinacije imaju snagu prepoznatljivosti,
Split je promjenom trendova ušao u top destinaciju, prije je bio tranzitna luka.
Najviše zasluga za to ima zračni promet
Stavljat u istu rečenicu bašku vodu i rovinj, nema smisla
Ove 4 destinacije i Plitvička jezera su apsolutno najprepoznatljivije što hrv ima (prošle godine sp u nogometu ali tko se više toga sjeća)
Kada strancu nabrojite ovih 5 mjesta sigurno zna za jedno
Probajte sa bsška voda, pirovac, novigrad i sl.
Split sam stavio u prvu ligu , kao što bi netko tu rekao pažljivije čitati

Hvar ima (ne mislim na cijeli otok ,ostatak je 5. Liga) UNESCO x5, a heritage je ipak jedan od najvažnijih motiva putovanja. U ovom slučaju valja napomenut da trenutni trendovi baš tog Hvara ne idu u tom smjeru već se pretvara u skuplju verziju Zrča.
Pred jutro se novci broje a ne dolasci.

A

Hvar nema hotela sa 5***** i ima samo pet hotela sa 4****. Daleko je on od prve lige. Čak 13 gradova je ispred njega sa hotelima sa 4 i 5 zvjezdica.

Hoteli sa 5*****:
12 Dubrovnik
8 Opatija
4 Zagreb
2 Umag
2 Split
1 Zadar
1 Crikvenica
1 Mali Lošinj
1 Podstrana
1 Rovinj

0 HVAR

Hotela sa 5***** i 4****:
27 Zagreb
25 Opatija
19 Dubrovnik
15 Split
12 Umag
10 Šibenik
9 Zadar
9 Poreč
8 Crikvenica
8 Rovinj
7 Mali Lošinj
6 Supetar
6 Vodice
5 Makarska
5 Podstrana
5 Baška Voda
5 Tučepi
5 Korčula

5 HVAR

Izvor: Hrvatska turistička zajednica
https://croatia.hr/hr-HR

osim za Dubrovnik: http://www.meetdubrovnik.com/hr/dubrovnik-hoteli-smjestaj/
Zagreb: http://www.infozagreb.hr/
i Opatiju: https://www.visitopatija.com/

Možete li mi molim Vas dati izvor podataka o turističkim prihodima po gradovima. Ili ste i ovdje o tome razgovarali sa ugostiteljima i drugima?

Referenta podatak je broj poslovnica Mlinara? Hahahahaha. A drugih pekarnica nema, samo Mlinar postoji? I konačno, ni ovaj podatak nije točan. Prema podacima sa stranice Mlinara:

72 Zagreb
27 Osijek
12 Rijeka
9 Pula
8 Varaždin
7 Zadar
5 Šibenik
5 Umag
5 Vukovar
4 Poreč
4 Rovinj
4 Slavonski Brod
3 Koprivnica
3 Makarska

2 HVAR

Izvor: https://www.mlinar.hr/hr/lokacije

Pajdo, ovo postaje neozbiljno.

P

Ne izvrtati riječi, napisao sam da jedna obična pekara u Hvaru ima najveći godišnji promet od svih prodajnih mjesta iste grupacije a radi 6 mjeseci. Znači u 6 mjeseci više nego neka druga u 12.
Usporedite ADR hotela (hotelskih kuća)u nekoliko destinacija s liste i vidite tko je prvi.
To samo govori koliko je brand Hvara jak, a pričati o Hvaru i spominjati samo hotele tj. zaboraviti more je valjda neozbiljno
Slike s motornjacima daju luksuz destinaciji a ne slika hotela, nisam baš prmjećivao ljude da se naslikavaju ispred hotela ali na rivi „o da“
A po pitanju poznatih Hvar i Dubrovnik su top.
Po pitanju hotela, samo ADR je pokazatelj,
Što bi rađe imali hotel s 5 * i dobit 5 ili 4* i dobit 10 mil nečega, u seriji godinama.
Ima tu i objektivnih razloga(konzervatori, prostor, i imovinsko pravni odnosi bilo nešto po medijima), ali u konačnici destinacija je izuzetno jaka i otporna na većinu vanjskih utjecaja,
Zato sad kad tražim 11.8-17.8 mi izbacuje ponudu od 188€ po noćenju u hotelu 3*, jer u 4 nema mjesta više a vidim da imaju i ponudi 5* što nije ni toliko važno, jer će to biti heritage hotel.
Otpornost destinacije a samim time i snaga je očita u samo jednoj činjenici da samo jedno emitivno tržište ima udio preko 10%,
Da bi s još kojim hotelom bilo još jače apsolutno, međutim i tu ima objektivnih razloga ali sada nebitno.
Eto još malo neozbiljnosti kao što je ADR

P

Ne izvrtati riječi, napisao sam da jedna obična pekara u Hvaru ima najveći godišnji promet od svih prodajnih mjesta iste grupacije a radi 6 mjeseci. Znači u 6 mjeseci više nego neka druga u 12.
Usporedite ADR hotela (hotelskih kuća)u nekoliko destinacija s liste i vidite tko je prvi.
To samo govori koliko je brand Hvara jak, a pričati o Hvaru i spominjati samo hotele tj. zaboraviti more je valjda neozbiljno
Slike s motornjacima daju luksuz destinaciji a ne slika hotela, nisam baš prmjećivao ljude da se naslikavaju ispred hotela ali na rivi „o da“
A po pitanju poznatih Hvar i Dubrovnik su top.
Po pitanju hotela, samo ADR je pokazatelj,
Što bi rađe imali hotel s 5 * i dobit 5 ili 4* i dobit 10 mil nečega, u seriji godinama.
Ima tu i objektivnih razloga(konzervatori, prostor, i imovinsko pravni odnosi bilo nešto po medijima), ali u konačnici destinacija je izuzetno jaka i otporna na većinu vanjskih utjecaja,
Zato sad kad tražim 11.8-17.8 mi izbacuje ponudu od 188€ po noćenju u hotelu 3*, jer u 4 nema mjesta više a vidim da imaju i ponudi 5* što nije ni toliko važno, jer će to biti heritage hotel.
Otpornost destinacije a samim time i snaga je očita u samo jednoj činjenici da samo jedno emitivno tržište ima udio preko 10%,
Da bi s još kojim hotelom bilo još jače apsolutno, međutim i tu ima objektivnih razloga ali sada nebitno.
Samo pare su bitne a ne što neki po forumima piskaraju, no money no funny, možemo mi tu šta bi htjeli šta bi ovo ono, ali samo para vrti di burgija neće a u gradu Hvaru vrti na najjače to je jedina istina
Osobno mislim da taj model koji se trenutno prakticira nema neku budućnost, a ukoliko dođe do promjene koncepta upravo snaga destinacije će bit glavni adut u transformaciji, o tome govorim zašto je top ,
Kad bi zrče okrenulo priču tko bi do godine tamo došao

A

Pakarnica Mlinar govori koliko je brend Hvara jak? Avio-gosti i ljudi dubljeg džepa kupuju u pekarnicama? O joj…

Puno vam je nekoliko hotela sa 3*** u top sezoni? Baš sam začuđen. Mislite da je to drugačije nego u drugim turističkim mjestima Europe? I nije istina to što govorite. Ja sam u booking.com upisao iste datume i situacija za dvokrevetnu sobu po osobi i po danu je odvakva:

Hotel Sirena 52 EUR
Hotel Pharos 96 EUR
Hotel Pharia 105 EUR
Hotel Croatia 115 EUR
Hotel Heritage 149 EUR
itd. itd.

Obzirom da govorimo o top sezoni, i kupnju samo tri tjedna prije cijene su OK. I mjesta ima ko u priči. U čak dva od pet hotela sa 4****, te u brdu hotela sa 3***, o apartmanima da i ne govorim.

Stvarno mi se više ne da demantirati ove vaše teze. Stvarno više nema smisla.

Još jednom Vas molim da napišete izvor za tvrdnju da Hvar sa svojih 5 hotela sa 4**** više zarađuje turističkog novca od ostalih mjesta.

Jedan od pokazatelja uspješnosti grada je proračun. Hvar je imao prihode u prošloj godini od 7,3 miljuna EUR. Vrlo skromno. Turistička zajednica grada Hvara u 2017. je uprihodila samo 435.000 EUR, s time da je to bilo za 9% manje nego godinu dana prije. Od toga je boravišna pristoba samo 343.932 EUR (35% pristobe ide u županijsku i Hrvatsku turstičku zajednicu, a 65% ostaje Hvaru). Ovo nisu baš bajni razultati, još manje „no money no funny“, jer ovo je „no money“.

Dakle skromni prihodi od takse, skroman proračun, malo turista, malo hotela sa 4**** (bitno manje nego u drugim mjestima Hrvatske), ni jedan jedini hotel sa 5*****… po čemu vi zaključujete da je Hvar top destinacija Hrvatske?

P

Možemo se složit, da se ne slažemo😀
Za mene je top ona destinacija koja ima moć držat cijene , zadnjih dana je glavna tema doručak u hvaru ….
Od svih megajahti i Hrv ove godine, 90% min. došle u Hvar ne Bašku vodu, krk, biograd,….
Proračun pa kako kad je većina poslovnih subjekata registrirana u zg, jedino što bi trebalo pogledat je pp3% ako kojim slučajem postoji negdje podatak…
Što se tiče poznatih Dubrovnik,Hvar,Split daleko od ostalih u Hrv
Netko spomenuo Las Vegas u konteksu dođi dođi pa klep po džepu…
Top destinacije bi trebale imati noćni život, droga, prostitutke, glamour , poznati a to sve diže cijene
Uostalom vrijeme će pokazat

L

Odlicna analiza sa korisnim podacima.
Svaka čast Alen !
Čestitke komsijama iz splitske zracne luke na konstantnom rastu . Keep one !

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

P

Članak kao i inače s povijesnim pregledom sve 5
Nekoliko primjedbi:
Slotove imaju i ZAG i DBV ,tri zračne luke su level 2
Priča o suboti i splitu polako postaje mitomanija, ako subotom bude oko 28.000 a ukupno 670.000 koliko je dnevni prosjek i koliki je prosjek bez subote
Uzmimo da mjesec ima 5 subota : 5×28.000=140.000
670.000-140.000=530.000
530.000/26 dana =skoro 20.000
Ako se zna da nisu ista ograničenja subotom i ostalim danima dolazimo do zaključka da je Split uspio razvuči promet tijekom svih dana
Isto tako ako je dnevni kapaciteta 40.000 kako je godišnji 5mil , ako može 5.2 40.000 zašto ne može 3.10 ili 5.9 ?!
Usput i Zagreb ima/o problem s kapacitetom.

A

Ako je aerodrom level 2 onda se slotovi uvode samo sezonski i u nekim dijelovima dana kada je luka najopterečenija. Zagreb i Dubrovnik povremeno uvode slotove no to je stvarno izuzetak. Obije te zračne luke novim proširenjima infrastrukture imaju i više nego dovoljno kapaciteta. Zagreb je prije znao uvoditi slotove češće (dok je bio stari terminal i samo jedna stajanka), a tijekom dolazaka i odlazaka za 2. svjetske vojne igre, slotovi su uvedeni po nekoliko dana i do cijele dane. Kao što rekoh to je danas istinski izuzetak. Zagreb na starom terminalu i stajanci jest imao problema sa kapacitetom, danas sa dodatnom nove stajanke i novim terminalom tog problema nema.

Split, za razliku od toga, u više mjeseci godine ima slotove, posebno vikendom, a subotom je istinski kaos. Ali istinski. Vršna opterečenja u Splitu su od četvrtka do nedjelje, bitno manji promet je od ponedjeljka do srijede. Zračna luka je nizom metoda (slotovi, više cijene vikendom, motivacija većeg broja frekvencija, pregovorima sa kompanijama) uspjela promet disperzirati na ostale dane. Ali još uvijek pritisak na subotu jest ogroman. Ali istinski ogroman. I kompanije se moraju odbijati, što nije praksa sa ostalim danima u tjednu. Nemalo puta sam bio sudionik rasprava na ovu temu na strukovnim forumima i slušao brojke i probleme koje je g. Novak iznosio.

Ovo sa 40.000 putnika i 5 milijuna ni meni nije jasno. Ako je kapacitet 40.000 to je godišnji kapacitet od preko 14 milijuna putnika. E sad, to što zimi neće biti toliko putnika, to je druga stvar. Ovako ispada da je zračna luka otvorena tek 4 mjeseca jer 5 milijuna putnika sa dnevnim kapacitetom od 40.000 je upravo toliko.

P

Zagreb je level 2 , već 3 godine .
Split zag i dbv su level 2 sve dane ljetne sezone , a ne neke dane neke sate.
Level 2 po definiciji, odnosno zahtjev za level 2 znači nedostatan kapacitet u određene dane u vršnom opterećenju.
Level 2 se može tražiti za dane ,nikako za neke sate.
Razlika između level2 i 3 je u samo jednoj stvari s to je da se na 2 problem rješava kooperacijom na dobrovoljnoj bazi, dok na 3 kad te otkantaju(aerodrom) možeš se lajat na mjesec.
Komunikacija prijevoznika i zračne luke i za 2 i za 3 je skoro ista(samo dio oko historica je različit, 2 nema tu obvezu) . Kada u nekoj zemlji postoji level 3 onda se po eu pravilima osniva agencija, koja preuzima sve zračne luka level 2 i 3 koja sukladno kapacietima zračne luke alocira slotove.
Slot bi po definiciji bio samo za level 3, što u hrv nikad nitko nije bio, ali realno razlika između 2 i 3 je u operativnom smislu planiranja sezone od strane prijevoznika ista.
Za zračne luke je najveći problem najave koje blago rečeno su nerealne(pokvareno bi bila prava riječ) , prijevoznik najavi 21 let tjedno a na kraju bude 7-10 to su pravi problemi u planiranju, i kad ima takvih 5,6 …
To lupanje s kapacitetima mi nikad neće biti jasno ali eto izgleda da se narod na to pali.

A

Level 2 je status cijele godine, ali on znači da slotovi nisu svaki dan 24 sata, nego da se uvode po potrebi. Level 3 su slotovi cijelo vrijeme, level 2 po potrebi.

Level 2 se može tražiti za dijelove dana, a ako se i raspiše za cijeli dan, to ne znači da će se u dijelu dana limitirati prijevoznici, nego će „slot dobiti“ svatko onaj tko ga zatraži jer je potražnja manja od broja slotova.

Hvala na ostalim pojašnjenjima, a poglavito ovo sa kompanijama i nerealnim zahjevima za slotove. Kod level 3 aerodroma takvi se kažnjavaju oduzimanjem svih slotova, pa čak i kad se radi o djedovskim pravima. Na našim aerodromima bi trebali sami iznači modalitete kažnjavanja otkazivanja koja nisu realna (npr. više od 10%).

Ovo sa lupanjem kapaciteta svakako jest nonsens. Tako ispada da je zagrebački stari terminal imao kapacitet od 2 miljuna, a hendlao skoro 3, bez nekih velikih problema i zastoja u operacijama. I ovaj stari splitski isto tako. Em se pretjeruje (da se dobi novac za dalja proširenja), em se lupaju brojke bez neke pretjerane matematike (i logike) samo da merketinški dobro izgledaju.

P

Nebitno za level 2,3 ako se upoznamo onda ću Vam objasniti.
Te lažne najave su kvarne, najave 3 leta dnevno pa onda reže malo sa jednog pa drugog i slično, ali tu su aerodromi nemoćni, znam za slučajeve gdje su prijevoznici zaboravili otkazati letove za cijelu sezonu.
Alergičan sam na ta bombardiranja brojkama i mazanjem očiju ljudima, rekao bi jedan: kako možeš varat ovaj napaćeni narod

A

Aerodromi tu nisu nemočni. Eto kad se vidimo objasnit ću ja vama što aerodromi rade sa onima koji zlorabljaju slotove.

A

Zagreb-Atena-Heraklion i nazad
srijeda 24.7. – srijeda 31.7.
3 karte
kupljena tjedan dana prije puta

Aegean 236,67 EUR sa ručnom prtljagom (doplata za jedan kofer u dva smjera je 60 EUR) – KUPLJENO!
Lufthansa 428,20 EUR sa ručnom prtljagom

Upravo je cijena avionske karte bio razlog zašto sam se odlučio za Grčku, a ne Tursku, Tunis, Egipat, Portugal ili Karibe, jer su tamo cijene bile preko 400 EUR uz gotovo istu cijenu hotela. Eto kako avio kompanija može pridonositi razvoju lokalne ekonomije. A još je i profitabilna!

Odgovori
A

Ako obiđete plažu Elafonisi, zamolio bih Vas da napišete koliko Vas je koštao rent-a-car,koliko koštaju ležaljke i kako plaža stoji sa tavernama?
Kod mesta Sv. Nikola nalazi se plaža na kojoj letuju šeici i ministri grčke Vlade.
Nadam se reportaži kavu smo mogli čitati sa Vašeg putovanja u Meksiko.

A

Neću obilaziti plaže, jer imam all inclusiv pa mi se ne isplati micati iz hotelske plaže, koja je savršena.

Svakako ću napisati mali osvrt, bez brige.

B

Bio jedan moj susjed, englez.
Negdje prosle godine u ljeto, kad je trebao biti na GO, vidim ga na bazenu u compoundu.
Pitam ja njega, pa dobro sta radis u Saudiji a na GO si?
Kaze on meni nekako ovako:
Gdje god isli da isli, ionako samo visimo oko bazena….a kako mi zena ne da piti, ista stvar na kojem bazenu visio 🙄

Alene, hebes takav aranzman.l 😃

A

Gle Beduin, cijele godine radim ko stoka, preko 16 sati dnevno 7 dana u tjednu, sve praznike. Ima dana kada radim i preko 20 sati. Nikad ne spavam više od 5 sati, nemalo puta tek 2-3.

Svake godine imamo super-aktivni godišnji, izleti, rent’a’car, điranje okolo od jutra do noći, pa onda tulumi i anaimacija, klubovi, pa atrakcije, adrenalinske brije… I iskreno malo mi je dosta toga. Treba mi odmor gdje će mi netko titrati po ja*ima i gdje ću se izležavati i odmarati. Koktel u jednoj ruci, knjiga u drugoj, a osoblje nosi, nosi i nosi. Hebiga, ostario sam!

t

Uzeo neki dan HAM-VIE-ZAG-SPU s Austrianom povratno za 250 €, 6.11.-10.11., najpovoljnije na Kayaku bilo 130 € ali s dolaskom sljedeći dan i u odlasku i u povratku te multiple airlines, bilo i za 170-190 € EW, ali također meni nepovoljna vremena jel sam htio maksimalnu utilizaciju slobodnog vremena i minimalnu potrošnju godišnjeg odmora

Htio sam ovaj primjer postat i na prošlotjednoj kolumni na temi o službenim putevima LCC/legacy, iako letim privatno i sam plaćam, poanta je u procesu donošenja odluke, na pr. u 4. mjesecu sam letio HAM-ZAD povratno, također mi isti kriteriji bili važni i tu mi je sjeo Ryan ko as na cenku, let u petak poslje posla, povratak u ponedjeljak, 1 dan godišnjeg, karta 50 €, direktan let, legacy u istim terminima po sjećanju trista eura, dva presjedanja, 5-6 sati najkraća konekcija, da sam bilo rukovoditelj koji šalje svog radnika na put između takvog para gradova, bilo radnik koji putuje, u bilo velikoj, maloj ili srednjoj konpaniji, izbor bi bio jasan, druga stvar je baš u njemačkoj navodni nepisani monopol lufthanze na poslovna putovanja njemačkih firmi, s druge strane za par gradova HAM-SPU nisam imao izbora nego legacy po istom kriteriju

t

Alene, ja sam vas već dvaput htio zadirkivat za 90 kg prtljage iz meksika, pa kako se to uopće nosi, 90 kg je svinjska polovica na kolinju ili štajaznam motor od fiće, iskreno se nadam da na ovaj godišnji nosite samo par knjiga i ručnu prtljagu

Pa ja sam za tri tjedna odmora u tajlandu nosio ruksak šta ga inače na plivanje na bazen nosim, dakle manja litraža od ručnog prtljaga, a vi onoliki tekst napisali kako se pakirati(:

A

Ma troje nas je bilo, ja, kćer i supruga. Imali smo tri velka kofera, jedan manji za kabinu i dva ruksaka. Kako smo išli djelomično službeno, nosili smo i bar 20 kg službenog materijala.

Zašto se HAM-SPU letjeli sa 2 stopa? Pa imali ste milijun kombinacija preko Frankfurta (Lufthansa) i Stuttgarta (Eurowings) sa 1stop

t

pa već sam napisao, maks. iskorištavanje slobodnog vremena i min. utrošak godišnjeg, nisu mi tražilice bacile jedan stop s polaskom u srijedu poslije posla i povratkom navečer, bar ne cijenom konkurentno, i tek ću letit početkom 11. mjeseca, možda tada ima manje opcija…

A

Da, srijeda nije baš sretan dan, ali svejedno postoji konekcija preko FRA, sa samo 1:10 sati transfer timea, a ukupan put traje 3:45 sati HAM 10:00 – 13:45 SPU.

t

ali tada bi morao i srijedu uzimat GO, bio je i povratak u nedjelju s 1 stopom ali sat i nešto ranije a ja i ovako nisam 100% siguran da će mi obaveze u Splitu završit do aviona, iako najvjerojatnije hoće, tako da sam uzeo s dva stopa sat i nešto kasnije, cijena je bila u par eura, da je jedan stop bio pedeset eura jeftiniji, uzeo bi ga s tim dodatnim procijenjeno malim rizikom da ne stignem na let ili da mi se zakomplicira povratak

u ovom slučaju kao i HAM-ZAD prije par mjeseci mi je najvažniji bio utrošak slobodnog vremena pa sam tako i donosio odluke o kupovini karte, jednom LCC, drugi put legacy, ovdje se radi o privatnim letovima ali da sam zaposlenik bilo koje konpanije, pa i top meneđment, HAM-ZAD i slične parove gradova bi radije letio Ryanairom ako bi mogao birat i ako bi se poklopio red letenja s potrebom putovanja kao što se meni savršeno poklopio, dok 4-5 satni let ni u ludilu s njima i mojom visinom(:

sljedeći tjedan letim HAM-SVQ s Ryanom, to je nekih tri sata pa ćemo vidjet kako ću predurat(:

A

Razumljivo.

V

Mala digresija na temu. Mada, može i imati nekih uticaja na Split.

https://www.aerotime.aero/rytis.beresnevicius/22847-lufthansa-ceo-ryanair-easyjet-criticism?utm_source=newsletter&utm_medium=email

Da nije izrekao CEO Lufthanse bilo bi smešno, ovako je samo tužno. Gde je tu zakon ponude i potražnje?

Odgovori
t

Vidio ovo još neki dan na nekom blogu, autor ga je razapeo i to s pravom, zaista što znači na pr. politički neodgovorno? Ekološki bi se moglo svatit, ali mu je bloger napisao da Ryan ili Easy imaju prosječno mlađu i efikasniju flotu s manje ispuha

A ekonomski? Mislim da je i licemjerno

V

Touchmeduza,

Naša i EasyJet strategija koju smo započeli, evo sad druga godina, daje rezultate očito.

Gubitak Lufthanse je dosta veliki, zatim organizaciono Lufthansa je dosta sporija i tromija od Ryanaira i EasyJeta. Napokon ono što Lufthansa danas doživljava slično je na neki način situaciji iz 1944 na evropskom ratištu. Sa tri strane se vrši pritisak na „teritoriju“ i interesnu sferu Lufthanse.

Kada se danas pogleda vidi se da je odlučujući faktor bio ulazak nas, preko Lauda Motion u Beč i odluka EasyJet da uzme baš austrijski AOC. Na to se doda naš poljski RyanairSun i EasyJet u Švajcarskoj i slika bude potpuna. Naravno nije samo to bilo presudno, bilo još manjih dešavanja, ali sve to zajedno je rezultiralo ovakvom sutiacijom.

Pri tome u narednim godinama očekuje se otežana poslovna klima u vazdušnom prevozu putnika za sve učesnike.

Naručio bih kokice i pivo za sve one koji su unazad godinu i po strpljivo posmatrali dešavanja na evropskom tržištu. Ko bude strpljiv do kraja i dočeka rasplet možda dobije i jagode sa šlagom i šampanjac. Ja ću moje omiljeno, palačinke sa čokoladom i orasima sa Pepsi Max. (Nekako me to Max prati kroz život i pre B737 Max😂😇😂)

S

direktor DLH se zali žali da je biznis model njegove firme, prekomplikovan , složen i da ne omogućuje tržišnu utakmicu. A da su za sve to krivi RYR i Easy.
jao

t

Vladimire, da li vi to predviđate i rasplet ko 45.?(:

ŠNS, nemam iluzija da bi u hipotetskoj ali i nemogućoj situaciji, da Ryan ili easy ostanu sami na svijetu ko Pale, nakon što su potukli konkurenciju, i dalje vozili za 10 evra, tako da ne bi volio kraj Lufthanse ali malo potkresat krila, to za nas putnike dobro dođe, sjećam se cijena za HAM-DUS prije i poslje stečaja air berlina

A

G. VladimirM , mene malo plaše Vaši tekstovi o posrnuću Luftice.
Vi udarate na kompaniju koja je iz jednog cuga kupila 20 Airbus350!
Pogledajte kako je po Alenovim tekstovima prošao Etihad.
Vidite šta se sprema Er Srbiji preko Adrije iza koje stoji Luftica.
A Ryan od nje pravi ranjenu zver!

A

Želim da poništim idiotski tekst napisan u korist Lufthanse. Od Vas sam očekivao da ćete napisati 1918 godinu,a ne 1944.g.
Ryaner se jednom pohvalio da svoj razvoj duguje Srbima koji su ga stvorili ovakvim kakav je danas.
Ali pošto ste dete komunizma i utopije zvane Jugoslavija, ipak ću Vam poželeti uspeh u sukobu sa Lufticom iz sledećih razloga.
Za vreme drugog sv. rata, za gradolnačelnika okupiranog Beograda bio je postavljen gen. direktor Lufthanse.
Pre nekoliko nedelja jedan hirurg iz SAD-a, u Beogradu je prijavio reklamaciju protiv Swiss-a, a predstavnica Lufthanse za Srbiju mu je odgovorila: „Iako niste svinja, ipak ste Srbin.“ Nakon toga postavljena je na dužnost gl. menadžera za tršite SAD-a. Ne znam šta to Srbija duguje Lufthanzi kada je toliko ogorčena na nju.
Neka vas sve u Ryaneru Bog čuva, a mi možemo na Zapad i sa AF,AS, itd.

A

Ispravka, pre nekoliko nedelja Politika je objavila tekst o incidentu u Beogradu u kome se pominje ponašanje predstavnice Luftice u Bg-u zbog koje je Swiss-u naloženu po odluci Suda Srbije da plati kaznu što Swiss izbegava da učini.

A

Aleksandre, upravo sam to i ja rekao. Nije Lufthansa SkyEurope, Malev, Buzz ili Air Malta. Malo je to veći zalogaj. Mogli bi se tu slomiti zubi…

V

Aleksandar BG,

Oni su iz jednog cuga kupili 20 A350, a mi iz jednog cuga stotine B737. Ovaj podatka znači ama baš ništa.

Hvala na savetu, ali meni ne trebaju Alenovi tekstovi da znam kako je prošao Etihad. Dovoljno mi je moja profesija zadnjih 30plus godina.

Ako ne verujete ikom drugom eno gore izjave CEO Lufthanse, pa ako On ne zna šta priča, pozovite ga da pročita ovde napisano.

Ne pravi Ryanair od nje ranjenu zver, već Ryanair, EasyJet, Lauda, RyanairSun (Buzz), WizzAir, itd.

V

Touchmeduza,

Ne predviđam Ja ama baš ništa. Ja samo savetujem da se pomno prati dešavanje na evropskom avio tržištu. Ja takođe ne bih voleo da dođe do monopola bilo koje Aviokompanije.

Uostalom ako je jedan CEO Lufthanse našao za shodno da izjavi onako, mora da tu nešto ima, zar ne?

Nisu stvari sjajne ni bajne u nas, ali za sada se ne žalimo. Ko zna, možda ćemo i mi da zakukamo?

V

Alene,

Naravno da bi mogli slomiti zube. Kad se nešto započne niko ne zna kako će se završiti. Mnogi su pošli na gotovo, a završili na veresiji. To nas uči hiljade godina ljudske istorije.

No, meni se čini da smo ovaj segment započeli izjavom CEO Lufthanse. Ukoliko je moja pretpostavka tačna, onda je izjava CEO Lufthanse dokaz da započeta strategija daje, makar i početne rezultate.

Osim toga, od tri evropske grupacije jedino Lufthansa ima stvarni gubitak, ne gubitak profita, nego odlazak u minus u prva tri meseca 2019.

Za razliku od želja i pozdrava uz disko muziku, Ja se držim samo činjenica i izjava koje su javno i nezavisno objavljene na medijima. Takođe, i Ja sam želje i mišljenja da ne sme ostati samo nekoliko aviokompanija u Evropi. Zato što će to biti pogubno za putnike.

Rat na evropskom tržištu postoji, pa sam stoga uzeo kao poređenje 1944. Mogla je i 1918, no se malo danas ko seća šta je bilo pre 100 godina.

Mali dodatak na diskusiju.

Šta misliš zašto se planira da MaltaAir sledeće godine ima 50 aviona na AOC?

A

Touchmeduza,
apsolutno osuđujem pisanje po kojem je sukob Ryanair-Lufthansa uspoređen sa 1944. Niti je Ryanair saveznički „oslobodioc“, a još manje je Lufthansa zločesti nacista. Ova usporeba krajnje je neprimjerena i uvrijedljiva.

A

Vladimir M,
Iako ovo nije tema, ali 1918.g. Nemci itekako dobro pamte, a kao što vidimo i Francuzi jer prvi svetski rat još nije završen.
Čitam u vestima kako se Air France sve više zahuktava ka Beogradu povećanjem frekvencija i brojem sedišta u avionima. A razlog za to leži upravo u 1918-oj godini.

P

Alene, jedan dio je kontradiktoran, šta će Splitu privlačenje xy s bliskog istoka kada ima dovoljno prometa i još nedostatak kapaciteta subotom
Razumijem ideju da bi otvaranje istoka bio fantastičan potez, ali ako nekoga pokušavaš privuć sigurno mu moraš nešto ponudit(a popusta u splitu nemaosim po cjeniku-za količinu) a to bi bilo daj mi to i to vrijeme što nije moguće s obzirom da se vjerojatno primjenjuje povijesno pravo bez obzira što su level 2 , da budem iskren to je i jedino ispravno

Kada se govori o rasterećenju cestovnog dijela, ono će nastupit kada se udruže pružatelji usluga vrhunskog smještaja(trenutno ih jednostavno nema dovoljno) i sami organiziraju prijevoz (radio određene kalkulacije i prognoze)

Odgovori
A

Naravno da su neke kompanije i neka tržišta važnija za neku destinaciju (aerodrom), a druga manje. I to ne samo za turizam i druge gospodarske grane destinacije, nego i za dugoročni razvoj samog aerodroma. Ako ne postoji baš nikakva veza sa Azijom i Australijom perko bliskoistočnih kompanija (u koje treba ubrojiti i Turkish), a neposredni konkurenti imaju po nekoliko kompanija i više dnevnim letova koje konektiraju te destinacija (Dubrovnik ima Turkish, Qatar i ANA-u, Zagreb Turkish, Qatar, Emirates, Korean), onda destinacija gubi cijelo jedno važno tržište, a aerodrom gubi trku na duge staze. A na to treba dodati i letove na drugu stranu, prema Americi koje Dubrovnik ima (American 4 puta tjedno), a i Zagreb (Air Transat i Air Canada 7 puta tjedno), a Split nema zbog ograničenosti piste.

Upravo stoga nedostatak kapaciteta ne smije u ovakvim slučajevima biti prepreka, nego treba racionalnije presložiti slotove. I LHR ima djedovska prava i 96% iskorištenost kapaciteta, pa ipak svako toliko uspije „pronači“ neku frekvenciju za linije koje su mu strateški bitne.

P

Dubai tj. Flyfubai bi bio idealan sa 738 ponajviše iz razloga što je sam Dubai veliko tržište za nekakav city break ….
Do proširenja uss-a nažalost ništa….
Inače zanimljiv podatak zračni promet je nosio preko 60% rasta proteklih godina, analiza za Splitsko dalmatinsku županiju….

A

Da, flydubai bi bio idealan, ali i uskotrupci Qatara, ali i Turkish ne bi bili loši. Turkish je MUST! A jedan od dva MEB3 (Qatar, još bolje flydubai) je svakako vrlo poželjan.

Za Turkish sam siguran da je vrlo brzo u Splitu. Turkishev obrazac širenja mreže u jednoj državi je:

14 letova na glavni aerodrom – CHECK ZAG
potom 3 leta na drugi aerodrom
potom se tih 3 leta dižu na 4, pa na 7 – CHECK DBV
potom se otvara 3. aerodrom sa 3 leta – to bi bio SPU
itd.

Ne kažem da nema izuzetaka, ali u velikoj većini slučajeva Turkish ima ovaj obrazac.

v

Odlicno za SPU, samo nemojte se previse hvaliti kada padnete nekom politicaru ili ko zna kome u oko odete vi u koncesiju kao ZAG i /ili BEG. :-)
Ostanite radje vi ko i do sada ovako malo ispod „radara“
Osim ako to vec nije rijeseno s malo kremice za ruke ;-)

PS. Zao mi je samo, kada je bio nas prometni ministar s cijelom svitom neki dan u SPU na otvorenju da ga niti jedan novinar nije priupitao zasto se i u ZAG nije moglo ko u SPU nego je ZAG otiso Francusko/Turskoj kombinaciji.

Odgovori
t

ja sve te koncesije u HR gledam na način da nesposobne vlade kratkoročno krpaju proračun dok uvaljuju priču kolko će se vrtića i škola moć sagradit za novce od koncesije, već dugo mi se čini da je jedini i osnovni poso svih hr vlada zatvorit proračun, bilo zaduživanjem (i to se predstavi ko uspjeh!) bilo prodajom nacionalnog blaga

P

Možda je razlika u „ekipi“ u Zagrebu bili najpametniji, naljepši, naj, naj naj ….
U Splitu isti tim već 15-20 godina, reklo bi se uigrani , tika-taka
ZL Split najuspješnija tvrtka iz prometnog sektora, još kad bi i destinacijski od strane turizma došao poguranac (u vidu još bržeg dizanja kvalitete smještaja) ….

A

Hrvatska je malo veće selo. Nemožete tu sakriti Split ispod radara.

Pitao sam ja već više puta kako to da se moglo investirati u Dubrovniku, Zadru i Splitu, a nije u Zagrebu. Toviše što je Zagreb mogao sam napraviti terminal uz kredit Europske banke. No, garanciju Francuzima za isti kredit se moglo dati, ali ZLZ nije mogla dobiti tu garanciju da sama napravi terminal.

Odgovor: nema ga.

P.S.
Kako to mislite „nemojte se previše hvaliti“? Ja nisam iz Splita. Pa se ne hvalimo, nego ih hvali netko tko nema veze sa njima.

J

Alen, jedna jako bitna stvar, a koju si više puta apostrofirao, ZLS-Kaštela je specifična za sve u Hrvatskoj, zbog svojih zaposlenika i menadžmenta. Svi ti ljudi, bez obzira na struku, visinu plače, rade svoj posao vrhunski profesionalno i disciplinirano, i to je sva tajna vrhunskih rezultata ZLS-Kaštela.

Odgovori
A

Da, to je evidentno. Jer da nije ne bi mogli u tako lošim i stješnjenim uvjetima imati ovakve rezultate.

Bio sam jednom gost djelatnika Zračne luke Split i istinski sam bio fasiciniran njihovim entuzijazmom, marljivošću i sjajem u očima dok su mi pokazivali prostore iza kulisa (tada se otvorio onaj prostor ispod nove stajanke, a još nije bio u funkciji).

M

Gospodo analize gospodina Alena su izvaredne i nama je lako da se uklopimo u komentar Moramo znati da je u Srbiji ipak lakse organizovati vazdusni saobracaj na tri aerodroma sa skromnom turistickom ponudom u odnosu na Hrvatsku koja je lider u regionu i tamo postoje razliciti privredni interesi pogotovo kad je turizam u pitanju Zato zracne luke u HRVATSKOJ nailaze na unutrasnje probleme sto se vidi iz ove analize Zapamtite jeda zemlja svoj potencijal gradi na broj Aerodroma a ne na broj Vazduhoplovnih konpanija U svakoj zemlji taj privredni kolac tesko je podeliti pa i u Hrvatskoj Ubedjen sam da ce se vremenom i takvi problemi anulirati

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

Činjenica je da je jako puno napravljeno u Hrvatskoj. Daleko je to od onoga što je bilo prije 20, ili prije 15 godina. Cilj je vrlo blizu. Još je malo toga ostalo za napravit.

M

Postovani Alene budimo objektivni razvoj Vazdusnog saobracaja u Crnoj Gori nema realne sanse za ozbiljniji razvoj to malo u turistickoj sezoni nije ozbiljan parametar Sto se tice Makedonije oni tek nemaju sanse za razvoj koji bi bio prepoznatljiv u ovom nasem Regionu o Bosni je iluzorno pricati Imamo potpuno dva suprostavljena tabora Banja Luku i Sarajevo Kao i Mostar Prema tome ostaju ipak Srbija i Hrvatska Tu treba se usresediti na Vazduhoplovnu privredu U krajnjem slucaju tu je i vazduhoplovni kadar skoncentrisan

Odgovori
A

Kako onda objašnjavate velika povećanja prometa koja su konstanta ovih tržišta, poglavito u Makedoniji, kako objašnjavate da Crna Gora ima daleko najviše putnika u omjeru na broj stanovnika, da je njihov promet 1/3 srpskog broja putnika, a 10 puta su manji po broju stanovnika, kako objašnjavate ozbiljan rast na tri od četiri aerodroma u BiH…?

N

ne volim komentarisati teme koje mi nisu sasvim u fokusu no meni je sasvim u redu da jadranske ZL u Hrvatskoj imaju visok rast putnika, a Split, kao nesum-njivo prestonica Dalmacije, logicno belezi dobre rezul-tate, ukoliko Hrvatska uspe da sezonu produzi sto je tez-nja jos od 80-tih, ZL na Jadranu ce po broju putnika ugroziti i Beograd, to je normalno, plus da hrvatska nije upropastila privredu slicno srbiji, broj putnika bi bio i znatno veci, mala zamerka Alene, cini se da ovaj tekst ima previse emocija za Profija kakav ste vi u ovoj oblasti

Odgovori
A

Emocija? To svakako nije bila intencija. Sorry…

Jesu te emicije pozitivne ili negativne?

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Alen Šćuric Purger na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Upravo tako. A330 bi mogao sletjeti na SPU, no ako želi poletjeti morao bi uzeti gorivo do Zagreba ili nekog drugo aerodroma, pa tamo puniti gorivo. A to poskupljuje operacije i čini ih neisplativim u današnje vrijeme.

19. Sep 2019.Pogledaj

dax na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Air Serbia je već duže vreme pod velikim pritiskom sa svih strana. Air France i KLM/Transavia su otvorili letove tamo gde je do sada Air Serbia radila fidanje njigovih habova u Parizu i Amsterdamu. Na letu BEG-JFK ih svi veliki evropski igrači lome damping cenama. Aeroflot razvaljuje ka Moskvi/Aziji. Turkish ka Istanbulu. Eurowings otvara uskoro…

19. Sep 2019.Pogledaj

Miloš77 na: Višenamenski borbeni avion Su-30, univerzalni član familije Flankera

Isto sam i ja čitao što se lobiranja tiče. Jedno je sigurno- teško ih je zadovoljiti kad je pazar u pitanju jer imaju iskustva sa svima a to i kotiste da se cenjkaju. Hoću da kažem da ako Indijac ponovo kupi R-77 onda bih je i ja uzeo. Drugo, sama ta raznolikost i šarenilo se…

19. Sep 2019.Pogledaj

JU240 na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Alene, nećemo sad zamenu teza. Prvo je bilo: 'Prelazak granice i vožnja trajektom je tlaka', a posle: 'Aerodrom je blizu'. Ali je, Alene, preko granice, i posle trajekta. A šta ćemo sa domaćom i najlegitimnijom mogućom linijom Banjaluka - Trebinje? To bi u svakoj, ali u svakoj zemlji sa takvom geografijom postojalo. Bez izuzetka. E,…

19. Sep 2019.Pogledaj

Alen Šćuric Purger na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Da, to je stvarno mjerljivo, Dubrovnik i Trebinje. U stvari ste u pravu. U regiji ima nekih stotinjak mjestačca od 25.000-100.000 koji nemaju aerodrome. Odmah svakom aerodrom napravit. Bez obzira jel par desetaka kilometara u okolici ima aerodrom. Ma što je milijarda EUR za izradnju tih 100 aerodroma i 200 milijuna godišnje za operiranje. Jel…

19. Sep 2019.Pogledaj

Send this to a friend