Srpski MiG-ovi 29SM+ prvi put prikazani sa ruskim protivradarskim raketama H-31P

22. apr 2025

Makedonsko ratno vazduhoplovstvo dobilo novog komandanta, Skoplje se priprema za ponovne pregovore o sporazumu vrednom 249,9 miliona evra za helikoptere AW169M i AW149

21. apr 2025

Novi komandant RV i PVO Vojske Srbije je general-major Brane Krnjajić

18. apr 2025

Ministarstvo finansija uplatilo drugu ratu za kupovinu Rafala

17. apr 2025

[NAJAVA] Zagrebački aero-miting AIRVG održaće se 10. maja

15. apr 2025

Turska šalje Bosni i Hercegovini donacije naoružanja i vojne opreme, na spisku helikopteri i besposadne letelice

15. apr 2025

[REPORTAŽA] Tango Six na vazduhoplovnoj vežbi „Iniohos 2025“: Vojno-vazduhoplovna egzotika sa Bliskog istoka i Azije, među posmatračima i Srbija

14. apr 2025

ASDA 2025: Makete hrvatskih Rafala ponovo naoružane samo MICA-ma i Hamerima, Turska nudi veće besposadne letelice

10. apr 2025

„Ohio Air National Guard“ delegacija posetila RV i PVO, saradnja u oblastima bezbednosti letenja i održavanju letelica

8. apr 2025

Filipinima ponovo odobrena kupovina borbenih aviona F-16, Kolumbija izabrala švedski Gripen

4. apr 2025

[POSLEDNJA VEST] Republici Srpskoj isporučen treći helikopter Ansat

3. apr 2025

Prve fotografije: Bugarskoj isporučen prvi borbeni avion F-16

3. apr 2025

[ANALIZA] Planovi za naoružavanje srpskih Rafala: Domaća vazduhoplovna ubojna sredstva u razvoju

2. apr 2025

Slovenačka kompanija AFormX razvila VR i XR simulatore za PC-9 i AS532: Slovenačko ratno vazduhoplovstvo prvi korisnik

1. apr 2025

Politička neizvesnost u odnosima Evrope i SAD kao prilika za dodatne narudžbine francuskih borbenih aviona Rafal

29. mar 2025

[EKSKLUZIVNO] Srpski ugovor za nabavku Rafala podrazumeva opsežnu industrijsku saradnju sa francuskim kompanijama, planira se integracija srpskog preciznog naoružanja vazduh-zemlja

28. mar 2025

Kako je JNA promovisala poziv vojnog pilota: Dežurna para, stjuardesa i potpuna kreativna sloboda

27. mar 2025

Hrvatska želi „modernizaciju“ i „nadogradnju“ svojih Rafala, sledeći paket naoružanja i dalje tajna

26. mar 2025

Hrvatski ministar odbrane u poseti proizvođaču Rafala: „Predložili smo Dasou investiranje u Hrvatsku“

25. mar 2025

Sveobuhvatna lista NATO gubitaka iznad SR Jugoslavije i regiona tokom rata 1999. godine

24. mar 2025
[ILA 2024] Evropa započela rad na razvoju svog “superteškog“ vojnog transportnog aviona
Najveći A400M za sada je Nemačka koja u službi Luftvafea trenutno ima 37 od 53 naručenih aviona / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

[ILA 2024] Evropa započela rad na razvoju svog “superteškog“ vojnog transportnog aviona

Dok je na sajmu u Berlinu akcenat više stavljen na budućnost borbenih platformi, logistika i sposobnost da se borba i materijal prenesu na veće udaljenosti podjednako su bitni. Kako na Zapadu, tako i u našoj regiji.

Tradicionalno interesantna statika ILA-e ni ove godine nije razočarala kada su transportni avioni u pitanju. Redovni gost nemačkog sajma je nažalost poginuo, ali su tu ono najbolje što Evropljani i Amerikanci mogu da ponude: A400M, Herkules, KC-46 i C-5B.

Evropa ipak aktivno razmišlja o alternativama i budućnosti ovog segmenta i kroz razne, uglavnom međunarodne i NATO, programe trenutno ne manjka transportnim kapacitetima.

Da li će interesantni predlozi uvući i Srbiju u ovo društvo, ostaje da vidimo.

Budućnost transporta i trenutna organizacija

Jedan od aktuelnih projekata koje podržava Evropski odbrambeni fond (European Defence Fund – EDF) jeste i projekat ESOCA – European System for Outsized Cargo Airlift koji je pokrenut prošle godine. Tema projekta koji će trajati 18 meseci je studija o budućem strateškom transportu za terete velikih gabarita, a EDF će ga finansirati sa oko 20 miliona evra.

Konzorcijum od 11 evropskih kompanija iz Francuske, Nemačke, Španije, Italije, Holandije Grčke, Finske, Poljske, radiće pod vođstvom kompanije „Airbus Defence & Space“, a koordinator će biti Erbasov ogranak iz Nemačke. Njihov zadatak je da se identifikuju, definišu i procene kratkoročne i dugoročne opcije za dalji razvoj strateškog transporta vangabaritnog vojnog tereta.

Američki C-17 na statici u Berlinu / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

Osim američkog C-5 ‘‘Galaxy‘‘ i sovjetskog An-124 ‘‘Ruslan‘‘ u svetu trenutno ne postoji dostupan tip ‘‘čistokrvnog‘‘ superteškog vojnog transportnog aviona. Reč je o letelicama koje imaju maksimlanu nosivosti od 100-150 tona korisnog tereta, pri tom ne računajući količinu goriva. Galaksiju koriste samo američke, Ruslan samo ruske vojne vazduhoplovne snage i to su jedina dva ratna vazduhoplovstva sa letelicama ovakvih sposobnosti i gabarita.

Evropske zemlje se za strateški transport oslanjaju na dva tipa nešto manjih vojnih teških transportera: prvi je američki C-17A Globemaster III, 8 aviona poseduje britanski RAF, a u okviru višenacionalne inicijative Strategic Airlift Capability (SAC) nalazi jedinica Heavy Airlift Wing (HAW) stacionirana u Mađarskoj koja ima tri C-17A. Članovi SAC odnosno korisnici aviona su Bugarska, Estonija, Finska, Holandija, Litvanija, Mađarska, Norveška, Poljska, Rumunija, Slovenija, SAD i Švedska.

Drugi tip aviona je dosta manji – evropski A400M Atlas koga koristi 6 evropskih zemalja. Za sada im je isporučeno 112 od planiranih 170 aviona, a tokom ove decenije su moguće dalje nabavke. Najveći korisnik je za sada Nemačka koja ima 37 od 53 naručena aviona, tu je potom Francuska sa 23 od 50 letelica, Velika Britanija je dobila sve naručene avione, njih 22. Španija poseduje 13 od 27 planiranih, Turskoj je isporučeno svih 10 naručenih A400M, Belgija je dobila 6 od 7 aviona, i tu je Luksemburs sa jednim avionom.

„Refuelling pod“ ispred nemačkog A400M / Foto: Petar Vojinović, Tango Six
Modul za medicinsku negu prikazan u prednjem delu nemačkog A400M / Foto: Petar Vojinović, Tango Six
„LCADS“ – Low Cost Aerial Delivery System / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

Osim C-17 i A-400, značajne transportne sposobnosti pruža i višenamenski avion A330 MRTT (Multi Role Tanker Transport) koji predstavlja vojnu verziju civilnog putničkog aviona A330-200. Trenutno ga u Evropi koriste tri ratna vazduhoplovstva sa 26 od 32 naručena primerka. Francuska ima 12 od 15 naručenih, Španija je naručila tri, a britanski RAF je dobio svih 14 naručenih.

U međunarodnoj inicijativi Multinational Multi-Role Tanker Transport Fleet (MMF) nalazi se 6 država: Belgija, Češka, Holandija, Luksemburg, Nemačka, Norveška. Za ovaj projekat je naručeno 10 aviona koji su stacionirani u Holandiji i Nemačkoj, nose holandske vojne oznake i za sada je isporučeno 7 A330 MRTT.

NATO agencija NSPA (NATO Support and Procurement Agency) je oktobra 2021. godine sa kompanijom „Antonov Logistics SALIS“ koja je stacionirana u Nemačkoj, potpisala petogodišnji ugovor u programu SALIS (Strategic Airlift International Solution) za iznajmljivanje 5 teških transportera An-124-100, ali i manjih aviona Il-76. U ovom partnerstvu se nalazi 9 NATO država: Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Nemačka, Norveška, Poljska, Slovačka i Slovenija.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

To

Da je bilo pameti pre 20 godina, imali bi A380 cargo varijantu, ali su tada odustali.

Odgovori
Yr

Verovatno bi zahtevao previše konstruktivnih prepravki da bi bio vojni transporter. Jednostavno mora robusna konstrukcija. Antonov je za to neprevaziđen ali nešto nisu nikad pokazali interesovanje da ga očuvaju ili dignu na noge. Istočna Evropa im je dobra samo za motanje kablova i šrafciger industriju, gde bi dozvolili razvoj visoko tehnološkog proizvoda tamo.

Dj

Sto bi Airbus ili nemam pojma jedna strana vlada trebale „cuvati i dizati na noge“ neki Antonov u Ukrajini? Sto ga nisu Kinezi sacuvali, stajala im je Ukrajina do 2022 na izvolte…

Sa

A380 se NE MOŽE prepraviti u Cargo
Za razliku od b747 koji je u originalu Cargo

Odgovori
Mi

A380 su mogli odmah u startu dizajnirati da može biti i cargo. Sigurno bi projekat bio manji fijasko nego ovako kako se završio.

Sa

@Miki,
A380 je savrseno dizajniran za ono što je bio namijenjen
Kompromis je uvijek, hm, polurjesenje
Ekipa iztrazivanja trzista je omanula I dobili smo super avion za ono što nikom ne treba

Nj

Europa razvija ovo, Europa razvija ono… nista ne proizvodi… kupuju se samo Abramsi, Black Hawkovi i F-35…

Odgovori
St

A stotine narucenih juznokorejskih tenkova, nemackih transportera i haubica, i francuskih tenkova se ne racunaju? I naravno hiljade srpkih raketa za Grad za Mijanmar, Banglades i Bugarsku.

Yr

@Stojko

„Južnokorejskih tenkova…“ Sve ste rekli ovim. :D

Do

Pusti snovi, a nije da nemaju osnovu da naprave ali eto gazda preko bare nece dozvoliti sigurno!

Sto neko lepo rece sve ove pare od rata su mogli da ulupaju u Ukrajnu da naprave cudo , velika zemlja bogata ovrazovan narod ali nekome nije cilj razvoj i benefiti steta Antonov bi uz boost mogao biti dominacija

Odgovori
Pe

@Dogma
Zasto bi EU, koja ima najvecu kompaniju na svetu za proizvodnju aviona – Airbuss- ulozila u Antonov? Zaista je nekada za vreme SSSR „Antonov“ napravio nekoliko uspesnih aviona za to vreme, pre pola veka.
Ali to ne znaci nista u 2024.
Ima dosta sukoba izmedju EU i Amerike, i u trgovini i spoljnij politici, a u mnogom su i direktno konkurenti, pogledajte Airbuss i Boeing, ili odnos EU sa Google ili apple, to se tako cini samo kad nemate informacije i citate RT.

Odgovori
Yr

Zato što ta EU kompanija nema iskustva sa razvojem i proizvodnjom teretnjaka te kategorije, zato što takvi avioni zahtevaju posebne tehnologije, zato što je ukrajinski Antonov svetski vrh za proizvodnju i razvoj takvih mašina, zato što su i posle raspada SSSR-A razvijali vrlo napredan An-70 sa propfan motorima i zasigurno su mogli jako puno da ponude kad je u pitanju razvoj aviona ove kategorije. I povrh svega zato što već 20 godina (od narandžaste revolucije) slušamo kako EU hoće Ukrajini sve najbolje i kako će ista procvetati a oni samo tonu dublje i dublje i u većim i većim su problemima. Vidim da su jako brzo došli da pokupuju plodno zemljište, čim je donet zakon, ali ih razvoj ukrajinske avio-industrije baš i ne interesuje. To govori mnogo o tome kakva im je uloga odavno predviđena. Naš narod to zove „topovsko meso“.

Pe

@Yrraf Antonov nije bio „ukrajinska kompanija“ vec sovjetska.U doba kad je Antonov pravio za to vreme uspesne avione, SSSR je ulagao puno u razvoj nauke i tehnike, i u „Antonovu“ sa radili ljudi svih nacionalnosti koje su cinile SSSR.
Ali, poslednji uspesni Antonov-koji su Rusi unistili u napadu na Ukrajinu-An-225 na napravljen pre 40 godina.
Koliko je nauka i tehnika napredovala za to vreme? Koliko aviona je od tad napravio „Airbuss“ pa i teretnih?
Ne stoji da Airbuss „nema iskustva“ pa im treba stara sovjetska kompanija.
Kako je samoodbrana Ukrajinaca na svojoj teritoriji „topovsko meso“ ne znam, da li je Kosovski boj „topovsko meso“ za Vas? Bolje da su se Lazar i Milos predali Turcima…manje bi poginulo…valjda.

Yr

@Petrović Dušan

Pa koliko su teških teretnih aviona razvili u Airbus-u poslednjih 40 godina? Antonov jeste senka onoga što je bio, ali i dalje je imao gomilu korisnog znanja i tehnologija.
Kako je vojni puč 2014. uz direktno učešće visokih zvaničnika strane vlade (khm khm Viktorija Nuland) „demokratsko svrgavanje tiranina od strane naroda“ tako je i ovo „ničim izazvana agresija“ a vojnici u rovovima na obe strane jesu izmanipulisana masa koja gine zarad geopolitičkih igara dve velike sile, ko će kome smestiti nuklearke u dvorište.

Dj

Haha, Yraf, polako covece, disi malo vazduha :-). EU ne sluzi za bejbisiting polupropalih sovjetskih kompanija, pogotovo ne u nekoj trecoj zemlji koja tek treba postati clanica jednog dana. Mislim da nisi razumeo kako ta cela prica funkcionise. Da ti objasnim, ekonomija je stvar preduzetnika i investitora, EU obezbedjuje zajednicko trziste i nesmetan promet kapitala, roba i usluga. Manje razvijene zemlje clanice dobijaju pomoc iz tzv kohezionog fonda. Ukrajini nije clan EU, nema pravo na kohezioni fond a kada je htela pristupiti trzistu EU Putin je rezirao nerede i potpalio gradjanski rat 2014. Od tada do dana danasnjeg tamo besni ruska agresija jer oni ne dozvoljavaju Ukrajini da izadje iz Ruskog sveta i pristupi asocijaciji evropskih nacija EU.

Jo

Зар не би могла варијанта Белуге?

Odgovori
Sa

Ne bi,
Beluga je prostran avion male nosivosti
Dobar za prijevoz Toilette papira
Ponekad trebas I avion manjeg volumena ali velike nosivosti , npr za prijevoz gajbi piva 😀

Yr

Beluga je specifična mašina vrlo skromne nosivosti a velikog gabarita. Pravljen je isključivo za dostavu lakih a kabastih delova aviona za Airbus. Avion kategorije An-124 bi morao biti potpuno drugačije koncipiran od Beluge, bukvalno razvoj od nule, od utovarne rampe, pozicije pilotske kabine, rigidnosti konstrukcije do specijalnog stajnog trapa pa do motora.

Pa

@Yrraf,
Poljska je naručila 180 K2 tenkova za 2.3 mild. USD sa mogućnošću da do 2030 naruči dodatnih 400 komada za 6,2 mile. USD.
Kupuju 670 samohodnih haubica K9 za 3,8 mild. USD
Kupuju 48 FA50 za 2,6 mild. USD.
I gle čuda sve iz Južne Koreje.
Rade jaaako dobre stvari.

Odgovori
Yr

To niko ne osporava, čovek u komentaru napiše da je tuga što Evropa naručuje gomilu oružja a proizvodi i razvija malo i kao odgovor dobije argument kako su narečene stotine tenkova iz Južne Koreje. Zadnji put kad sam ja učio geografiju, ista se nalazila u Istočnoj Aziji a ne u Evropi, tako da je to argument koji potvrđuje da je evropska odbrambena industrija u problemu.

Pa

@Yrraf,
krivo ste shvatili. @Njofra je spomenuo da se kupuje samo američka vojna oprema, a na tu tvrdnju je @Stojko replicirao da se kupuje sa svih strana svijeta. Nebitno.
U većoj ili manjoj mjeri, slobodno je tržište pa države kupuju opremu od dobavljača za koju smatraju da je ono što nabavljaju baš to što im treba (po cijeni i/ili kvaliteti) ili se vežu za nekog partnera iz strateških razloga.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs