Makedonska Direkcija za zaštitu i spasavanje (DZS) danas je dobila svoj drugi avion Air Tractor AT-802A Fire Boss koji je prolazio planirani godišnji pregled u organizaciji za održavanje i popravku „Urbe Aero“ u Viner Nojštatu, Austrija. Avion registracione oznake Z3-BGU (fabrički broj „802A-0313“) poleteo je sa aerodroma Viner Nojštat u 12:05 časova i, preletevši vazdušne prostore Austrije, Mađarske i Srbije (gde je leteo od 13:15 do 15:19 časova), stigao je na odredište Makedoniju, sletevši na međunarodni aerodrom Skoplje u 15:36 časova.
Avion je poslan u „Urbe Aero“ na servisiranje 3. aprila, a njegov povratak u Skoplje povećava broj letelica Air Tractor dostupnih Makedoniji na dva aviona. Drugi je Z3-BGV koji je u aktivnoj upotrebi od 7. jula. Treći makedonski AT-802A, registrovan kao Z3-BGT, još uvek prolazi godišnji pregled i očekuje se da će se vratiti u zemlju što je pre moguće, ali vrlo verovatno u avgustu.

Dolazak Z3-BGU danas popodne je važan jer pomaže naciji u nevolji da zaposli još jedan avion većeg kapaciteta. Naime, amfibijski Air Tractor AT-802A Fire Boss je avion za gašenje požara najvećeg kapaciteta u vlasništvu vlade u Skoplju sa rezervoarom koji može da primi 3.104 litra vode. Njegove amfibijske karakteristike (opremljen je parom plovaka opremljenih uvlačivim stajnim trapom) znače da može da deluje sa klasičnih (asfaltiranih i neasfaltiranih) pista, ali i sa prirodnih i veštačkih jezera u Makedoniji. Avion takođe može da napadne požare protivpožarnom penom i retardantom, omogućavajući efikasnije gašenje šumskih požara (kada se koristi pena) ili ograničavanje perimetra i širenja vatre, ali i „gušenje“ vatre uklanjanjem njenog osnovnog elementa – kiseonika (kada se koristi retardant).
Makedonski kapaciteti za gašenje požara iz vazduha ove godine se takođe oslanjaju na policijske i vojne helikoptere. Do sada su u akciji viđeni helikopteri Agusta-Bell 212 (registrovani MAP-7751, uskoro će biti preregistrovan u Z3-HHE) i Bell 412EP (registrovani Z3-HHF) makedonske policijske helikopterske jedinice „Jastrebi“, i helikopteri Mi-8MT makedonskih oružanih snaga.
Ove godine šumski požari su počeli 29. juna, mnogo ranije nego prošle godine. Najgori dan do sada, sa uraganskim vetrovima koji su doprineli eskalaciji šumskih požara širom Makedonije, dogodio se 9. jula. Do tada su dva civila izgubila život (jedan blizu Skoplja i jedan blizu Krive Palanke), dok su mnogi objekti i dragocene šume izgoreli. Kao jedan od najvidljivijih primera pretrpljene štete, objavljujemo fotografiju sportskog aerodroma Stenkovec snimljenu kamerom putnika koji je leteo komercijalnim letom za Skoplje 10. jula.

Smešten u blizini Skoplja i blizu autoputa A4 koji povezuje Skoplje i Prištinu, sportski aerodrom je bio na samo nekoliko minuta od katastrofe i skoro je izgubljen popodne 9. jula. Srećom, zahvaljujući članovima lokalnih vazduhoplovnih organizacija i građanima koji rade u Stenkovcu i obližnjim kompanijama, hangari su spašeni zajedno sa svim avionima u njima. Međutim, neasfaltirana pista je izgorela zajedno sa jednim objektom koji je koristio proizvođač sladoleda Frikom.
Većina aktivnosti trenutno je usmerena na gašenje velikog požara u području sela Nikolić, na Dojranskom jezeru, na samoj granici sa Grčkom.
Juče je viđen policijski Bel 412EP kako radi tamo ceo dan i izbacuje više od 80 tona vode koristeći svoj DART Simplex Aerospace Model 304 sistem kapaciteta 1.420 litara. Danas, Bambi Bucket sisteme koriste helikopteri AB.212 (1.000 litara) i Mi-8MT (2.500 litara), a vojska je prijavila isporuku 32,5 tona vode u 13 bacanja tokom operacija u trajanju od 3 sata i 20 minuta.
Na grčkoj strani granice, viđeni su avioni CL-415 grčkog ratnog vazduhoplovstva i komercijalno iznajmljeni Air Tractori AT-802A Fire Boss kako izleću iz Dojranskog jezera, uz podršku komercijalnih helikoptera Bell 214ST i S-64 Skycrane.
Miks
Uskoro Makedonija postaje velesila za Srbiju u gašenju požara. Više od 160 objekata izgorelo, podignuta 3 helija, nemamo više. Vojska prethodno zapalila 30 kuća kod Peskova, gori smo od Monti Pajtona. P. S. čestitam komšijama, nek ih dugo služe i da ih što manje koriste.
Грга
Жалосни смо и једни и други. 2 од 3 авиона им на ремонту у сред летње сезоне…
А шта је разлог што ХЈ код нас није могла да дигне још хеликоптера још се нико није удостојио да каже. Пропуст епских размера.
goran
Letelice su bile i na drugim lokacijama. A ni letelice nisu svemoćne, posebno kada se požar širi kroz slamu i kukuruzovinu uskladištenu po livadicama, ambarima i dvorištima uz jak vetar. Žar na sve strane.
Dimitrije
Zašto Srbija nema AirTractore, avione za gašenje požara?
Nekoliko takvih aviona ne bi bili veliki izdatak za državu a isplatili bi se u poređenju koliko štete požari nanesu svake godine. Samo 800 hektara šume koliko je izgorelo u Topličkom kraju vredi kao jedan avion a gde su kuće, stoka, imanje.
dejanera
Ne bi bili izdatak u smislu kupovine ali gde bi se punili vodom? Koliko to reka ili jezera ima Srbija a da AT moze bezbedno da pridje vodenoj povrsini, napuni rezervoare vode i onda bezbedno odleti da bi ispustio tu vodu na mesto pozara? AT „klizi“ nekih 800-1000 metara da bi napunio rezervoare, zatim sama voda mora da bude relativno mirna, da nema camaca ili slicnog, da nema stena, stubova, mostova, potopljenih brodova… dubina vode mora biti ne manja od 2,5 – 3 metra. Takvih vodenih povrsina ima jako malo a i deo onih koje postoje nisu pogodne za uzimanje vode iz njih (HE, rezervoari pitke vode…) Dakle skoro da i nema povrsina na kojima bi ti avioni mogli da se koriste u varijanti sa plovcima i samostalnim uzimanjem vode. Ona druga opcija, sa dopunom vode na aerodromu, je jos manje isplativa zbog malog broja aerodroma a i zbog samo 3000 litara vode koje nosi. Mi imamo Ka-32 koji nosi 50% vode vise, preciznije isporucuje vodu tacno na mesto gde treba i pri tom moze voda da se uzme bilo gde.
Miks
Mi nemamo ništa kqko se ispostavilo. Ovih dana bili su požari širom Srbije, da se nije narod samoorganizovao i gasio traktorskim atomizerima, prskalicama i leđnim pumpama bila bi i veća katastrofa. Vojska nam je izazvala požar kod Peskova, ima i snimak i nisu uspeli da ga ugase već se proširio i izgorelo je na desetine objekata. Policija nema čime da gasi, kao ni vojska i treba postaviti ozbiljna pitanja zbog čega je to tako.
goran
Nije im neka nosivost kod AirTractora za današnje požare. Posebno šumske. Ni tri tone vode nema efekta više. Drugo je punjenje vodom. Potrebna je poletno sletna staza ili odgovarajuća vodena površina. Helikopter je daleko fleksibilniji za upotrebu. Možeš da mu primakneš cisternu. Ovo rezultira većom efikasnošću helikoptera. Setimo se performansi onog belovog koji je pre neku godinu pomagao u Sloveniji. Ovde je u nekoj priči o požaru ranije komentarisana potrošnja goriva koja je kod helikoptera veća u odnosu na avion kao prednost aviona u gašenju požeara, ali ispravna metrika za poredjenje je količina vode koje se izbaci za utrošak goriva za dati teren, a ne koliko avion može da predje više kilometara u odnosu na helikopter. Ovo je isto na strani helikoptera u našem slučaju. On daleko frekvetnije može da izbacuje vodu na požarnu metu.
Dimitrije
Dunav, Sava i Tisa mogu pokriti celu Vojvodinu. Takodje Dunav može biti pogodan i za delove južno zasigurno do Kragujevca. Dalje naniže postoji i Zlatarsko jezero kao i Vlasinsko jezero koje ispunjava uslove za dužinu protrčavanja prilikom zahvata vode. Takodje ima dosta sportskih aerodroma i letilišta sa kojih se može vršiti poletanje a gde bi se punjenje vršilo iz cisterni ili iz hidrantske mreže. U dane požara na takvim aerodromima bi se zadejstvovalo opsluživanje sve do kraja gašenja. Naravno, potrebno je više aviona radi bržeg suzbijanja vatre. KAMova ima dva tako da neće uvek oba biti dostupna.
goran
Današnji požari traže bombardere sa 40+ tona vode. Uskoro ni 5 tona neće biti dovoljno da proizvede efekat po požaru kao što je šumski. Dok padne ispari. A izvodjenje akrobacija sa više letelica manjeg kapaciteta da proizvedu simultan udar ne dolazi u obzir. A dronove koristiti za konstantan nadzor i stvaranje prilike za rano reagovanje, da ne bi morao da potežeš ovakvu letelicu. Ali trebalo bi je imati. Jer garancija da će rano otkrivanje biti uspešno nema.
Pavle
sviđa mi se kako razmišljaš, 5 tona vode ispari u letu…e fiziko i hemijo, šta ste docekale, mada ‘papir’ trpi sve