BEG airport status
Snimak konferencije za medije o problemima lovačke avijacije

Snimak konferencije za medije o problemima lovačke avijacije

BEOGRAD – Na konferenciji za medije koja je održana 5. marta penzionisani i bivši piloti aktuelizovali su probleme sa kojima se suočava vojna avijacija u Srbiji.
 
 

 
 
[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

Р

Период 1941 – 1945 год. био је период отрежњења што се тиче борбене авијације. У штампи се може видети доста критика због тога што смо раније живели у комунистичкој СФРЈ и имали ЈНА. Једина мана ЈНА била је та што је била политизована, али је тадашња комунистичка власт добро увидела да је за чврсту одбрану државе потребна јака војска, а нарочито добро опремљено, организовано и обучено ратно ваздухопловство. Доказ за то била је развијена борбена авијација, и тадашња развијена југословенска индустрија, али и добра промоција пилотског позива међу младима. Данашња демократска власт по том питању је далеко испод нивоа поменуте бивше југословенске власти, бар по питању развоја система одбране а нарочито ловачке авијације. Сви ови пилоти са снимка завршили су ВВА у доба ЈНА, и рекли су дуго чувану "јавну тајну" о стању српске ловачке авијације. Ја као љубитељ авијације просто се питам, да ли треба да се се деси поново нека 1941 у овом 21 веку, па да нека будућа власт стварно, али стварно улаже у развој војне авијације, или ћемо да се помиримо са судбином, као плен који чека да буде поједен :(

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Milan B. na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

PASARS fotografija izgleda kao apstraktna umetnost! Sviđa mi se!

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Kod Kobca je napajanje preko motora vozila ili je mozda na batterije Veliki alternator proizvodi električnu energiju. Mana je:velika potrošnja goriva,buka,toplota,vozilo se lakše otkriva. Ono što je meni zanimljivo ili nelogicno: četiri radara rade neprekidno, RF prijemnici stalno slušaju spektar,računari stalno obrađuju podatke, kada se uključe ometači, potrošnja dodatno raste.Još jedna posledica je važna u…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Ptice Ovo je veliki problem svih anti-dron radara.Dali ova RADA RPS-42 uopste i moze sa razlikuje dron od pticurine.Moderni FPV dron ima: plastično kućište,karbonski ram, male elektromotore. Njegov radarski odraz (RCS) je veoma mali. Jato ptica izgleda vrlo slično malom dronu. Softver mora odlučiti:ptica ili FPV.Tu se koriste AI i algoritmi klasifikacije.Ako dron leti:2–5 metara…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Oko 2010 pojavio se radar verzije porodice RPS-40 radara. Međutim, razvoj AESA radara na kojima je zasnovan počeo je znatno ranije, još tokom 1990 -2000, oslanjajući se na iskustva iz prethodnih izraelskih vojnih radarskih programa.razvoj tehnologije traje 5–10 godina pre nego što proizvod uđe u upotrebu,zatim se kroz godine dobijaju nove verzije softvera, procesora i…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Srbija graniči sa BiH, Hrvatskom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Bugarskom, Rumunijom i Kosovom.Bazne stanice u pograničnim područjima često imaju domet od više desetina kilometara, naročito u opsezima 700 i 800 MHz.Na primer: dron leti 10 km unutar Srbije;povezan je na baznu stanicu u Bosni ili na Kosovu ili na Hrvatsku, Crnom Goroski, Severno Makedonsku mrezu,…

17. Jul 2026.Pogledaj