Na konferenciji za medije prilikom posete 204. vazduhoplovnoj brigadi u nedelju 12. aprila premijer Srbije najavio je, između ostalog, i hitnu nabavku dva helikoptera Mi-17 ili Mi-171. Vlada Srbije će, kako je najavljeno, preko određenih javnih preduzeća i na druge načine pomoći da se odmah krene u realizaciju nabavke dva nova helikoptera koji bi pojačali transportnu avijaciju. Rečeno je i da na lageru proizvođača postoje četiri helikoptera od kojih bi Srbija mogla uzeti dva.
Milj Mi-17 predstavlja izvoznu varijantu Mi-8, jednog od najpoznatijih helikoptera sveta, tačnije to je izvozni model varijante Mi-8MT čija je serijska proizvodnja započela još davne 1977. godine u Kazanju.
Prvi put na međunarodnoj sceni Mi-8MT je prikazan na Le Buržeu 1981. sa komercijalnom oznakom Mi-17. Glavna razlika u odnosu na modele Mi-8T/P su pre svega jači motori “Klimov“ TV3-117 u odnosu na starije TV2-117, tu je zatim sasvim nova transmisija, novi glavni reduktor, potom repni rotor je sa desne pomeren u levu stranu, veća je nosivost, poboljšane su opšte takičko-tehničke karakteristike.
Mi-8MT/Mi-17 je tokom 1980.tih postao osnovni transportni helikopter u tadašnjem SSSR-u a postao je i veliki izvozni uspeh kako na vojnim tako i na civilnom tržištu. Postao je sinomim za robusnost, pouzdanost a pokazao se veoma dobrim u ekstremnim uslovima korišćenja.
Sledeća varijanta u daljem razvoju bila je Mi-8MTV (Mi-17V) koja se pojavila 1991. a njegova desantno-jurišna verzija je Mi-8MTV-1 (Mi-17-1V) sa motorima TV3-117VM koji se i danas proizvodi u Kazanju. Na njegovoj bazi je u fabrici U-UAZ u Ulan-Udeu 1991. godine razvijen Mi-8AMT (izvozna oznaka Mi-171). Desantno-jurišna varijanta je Mi-8AMTŠ (Mi-171Š) a u ponudi je i Mi-171E sa drugim motorima. Nakon MTV-1 usledili su MTV-2 i MTV-3 a današnja aktuelna varijanta u proizvodnji je Mi-8MTV-5 (Mi-17V-5) koja se pojavila 1995. dok je 1996 započela serijska proizvodnja.
Oprema za TiS helikoptera Mi-17V-5
Srednji transportni helikopter Mi-17V-5 predstavlja višenamenski helikopter koji se osim za transport, juriš i desant može korisiti i za traganje i spasavanje. Njegova osnovna oprema obuhvata dnevno-noćni optoelektronski sistem za osmatranje i traženje sa infracrvenim sistemom za osmatranje prednje polusfere (FLIR) ruske proizvodnje UOMZ GOES-337M, reflektor SX-16, dizalica SLG-300 nosivosti 300 kg, naočare za noćno letenje (NVG), navigacijska oprema ABRIS koja može da prikazuje poziciju helikoptera na pokretnoj elektronskoj mapi i koja je prilagođena upotrebi NVG.
Proizvođač nudi ugradnju meteoroloških radara i druge opreme za traganje i spasavanje ruskog ali i zapadnog porekla. Helikopter se može isporučiti sa ili bez zadnje ukrcno-iskrcne rampe, može imati dodatne tankove za gorivo (4 u teretnom delu i dva spoljašnja) koji povećavaju dolet i radijus kretanja. Umesto standardnih 36 sedišta može poneti 12 nosila za povređene. U helikopter se mogu montirati različiti moduli sa medicinskim kompletima.
atom
Nije da ovakav helikopter ne treba vojsci i drzavi ali mozda bi bilo dobro razmisliti i o nekom manjem modelu koji bi mogao da se dobije u paketu, npr. Ansat ili Ka-226T koji je zanimljiv zbog modularnog dizajna.
Goran S
Jedan Mi 17 ove godine ( 10 -20 miliona dolara)
Jedan lovac ( ? Koliko dolara, moze i neki mig 29 polovni 9-12 malo modernizovan , neki SM otprilike)
Dogodine isti paket. I sve tako svake godine
Moja racunica 20 -30 miliona ( novi hel i remontovani 29). Nema kredita .
Vortex
U obzir treba uzeti i troškove exploatacije, preobuke kadra, remonta i političke pouzdanosti inoisporučioca. Tek onda kad se svi aspekti odvagnu i valoriziraju može se ići u donošenje odluke. Sama nabavka je jednokratan i najlakši čin. Treba u korijenu sasjeći razna lobiranja i slušati struku. Ima ona narodna; Šećerom te mami dok te vabi. Ispada da nabavna cijena i nije najvažnija u poređenju sa ostalim startnim i budućim troškovima. Samo da ne bude da smo na mostu dobili, a na ćupriji duplo izgubili.