BEG airport status
Aero-klub „Prijedor“ u projektu prekogranične saradnje dobija novi hangar i prateću infrastrukturu "Urije", dom jedrilica

Aero-klub „Prijedor“ u projektu prekogranične saradnje dobija novi hangar i prateću infrastrukturu

Kada je Milan „Miki“ Marković, jedan od glavnih jedriličara aero-kluba „Prijedor“ nedavno sređivao kompletnu arhivu naleta matičnih jedrilica, od 1967. do 2015. godine, u poslednjoj, zbirnoj, liniji eksel tabele pisalo je: ukupno naleta – 9.827 sati; ukupno letova – 23.351 i ukupno preleta 26.692.

Poprište čuvenog regionalnog jedriličarskog takmičenja „Blanik kupa“, organizator „Petrovdanskog padobranskog kupa“ i jedna od najaktivnijih livada u Bosni, Prijedor ne samo da ima bogatu istoriju kada je sportsko i rekreativno vazduhoplovstvo u pitanju već je i jedan od retkih manjih aerodroma u ex-Yu regiji koji će uskoro dobiti i novi hangar:

– Grad Prijedor implementira „CAN“ projekat, u pitanju je projekat finansiran iz programa Evropske Unije, tačnije IPA Jadranskog programa prekogranične saradnje. Započeo je 1. oktobra 2012. i traje do 30. marta 2016. godine.

Novi hangar u izgradnji, rok završetka radova je april
Novi hangar u izgradnji, rok završetka radova je april

Cilj projekta je modernizovanje i unapređenje objekata malih sportskih aerodroma i prateće infrastrukture, poboljšanje radnih uslova i stvaranje kadrovskih preduslova za aktivnosti Traganja i Spasavanja. Poboljšati kompatibilnost TiS jedinica, povećati njihovu efikasnost i poboljšati bezbednost u sportskoj avijaciji, posebno ljudi i opreme a sve kroz poboljšanje infrastrukture aerodroma. – priča za Tango Six Milan Marković i nastavlja sa nizom drugih novosti:

– U prekograničnom projektu učestvuju Opština Bovec iz Slovenije, grad Rab iz Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanskog kantona Federacije BiH, Vazduhoplovni savez Srbije, Opština Nikšić iz Crne Gore, Opština Tracento iz Italije i grad Prijedor.

Skoro 400.000 evra je ukupna vrednost projekta a on će se u Prijedoru manifestovati kroz aktivnosti na aerodromu „Urije“ i infrastrukturne radove. Dobićemo betonsku pistu dužine 700, širine 10 metara, novi hangar od 300 kvadrata, novu platformu ispred hangara od 400 kvadrata, ogradu oko hangarskog kompleksa u dužini od 400 metara i asfaltnu rulnu stazu od 270 metara. Dobićemo opremu za video nadzor, meteo stanicu koja će emitovati podatke u realnom vremenu na Internet i još dosta manjih ali za jedan aerodrom bitnih stvari. – ispričao nam je Milan.

Rok za izgradnju hangara i prateće infrastrukture je 1. april a aero-klub ima i svoju strategiju razvoja koja je oročena na pet godina:

– Aerko-klub „Prijedor“ ove godine obeležava 20 godina „Petrovdanskog padobranskog kupa“ i 10 godina „Blanik kupa“, dve međunarodne vazduhoplovne manifestacije koje se kod nas održavaju u kontinuitetu. Uključićemo se u obeležavanje dana grada Prijedora 16. maja a organizujemo i školu jedriličarstva na jedrilicama Blanik L13 i L23. –

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

pu

Kakva je to pista širine 10m? Najmanja širina za bilo kakvu kategoriju je 18m.

Odgovori

Pista je sirine 10 m jer nismo imali vise sredstava na raspolaganju, ali u buducnosti moze se dodati sirina od jos 10 m sa suprotnim poprecnim nagibom da bi se zadovoljio standard. Naravno kada se pronadju sredstva. Tako da ce ova betonska pista biti izuzece. Hvala na pitanju.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Milan B. na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

PASARS fotografija izgleda kao apstraktna umetnost! Sviđa mi se!

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Kod Kobca je napajanje preko motora vozila ili je mozda na batterije Veliki alternator proizvodi električnu energiju. Mana je:velika potrošnja goriva,buka,toplota,vozilo se lakše otkriva. Ono što je meni zanimljivo ili nelogicno: četiri radara rade neprekidno, RF prijemnici stalno slušaju spektar,računari stalno obrađuju podatke, kada se uključe ometači, potrošnja dodatno raste.Još jedna posledica je važna u…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Ptice Ovo je veliki problem svih anti-dron radara.Dali ova RADA RPS-42 uopste i moze sa razlikuje dron od pticurine.Moderni FPV dron ima: plastično kućište,karbonski ram, male elektromotore. Njegov radarski odraz (RCS) je veoma mali. Jato ptica izgleda vrlo slično malom dronu. Softver mora odlučiti:ptica ili FPV.Tu se koriste AI i algoritmi klasifikacije.Ako dron leti:2–5 metara…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Oko 2010 pojavio se radar verzije porodice RPS-40 radara. Međutim, razvoj AESA radara na kojima je zasnovan počeo je znatno ranije, još tokom 1990 -2000, oslanjajući se na iskustva iz prethodnih izraelskih vojnih radarskih programa.razvoj tehnologije traje 5–10 godina pre nego što proizvod uđe u upotrebu,zatim se kroz godine dobijaju nove verzije softvera, procesora i…

17. Jul 2026.Pogledaj

Strumf na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

Srbija graniči sa BiH, Hrvatskom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Bugarskom, Rumunijom i Kosovom.Bazne stanice u pograničnim područjima često imaju domet od više desetina kilometara, naročito u opsezima 700 i 800 MHz.Na primer: dron leti 10 km unutar Srbije;povezan je na baznu stanicu u Bosni ili na Kosovu ili na Hrvatsku, Crnom Goroski, Severno Makedonsku mrezu,…

17. Jul 2026.Pogledaj