BEG airport status
Jeftina nafta a skuplje avio-karte – Da li avio-prevoznici zaista „nemaju srama“? Cena nafte na godišnjem nivou smanjivana za oko 50% - potrošači traže da pojeftini avio-saobraćaj / Foto: Wikimedia

Jeftina nafta a skuplje avio-karte – Da li avio-prevoznici zaista „nemaju srama“?

Kao što kod nas država puni budžet akcizama na naftne derivate, tako i avio-kompanije širom sveta koriste nisku cenu goriva da napune svoje kase jer su zadržale iste cene karata ili su ih jako malo promenile. Sa druge strane, stiže objašnjenje da su zbog „hedžing“ ugovora kompanijama zapravo vezane ruke i da ne uživaju beneficije od jeftine nafte na tržištu.

Ova tema pokrenuta je na godišnjem samitu predstavnika avio-kompanija u Singapuru –„Singapore Airshow Aviation Laedership Summit“.

Naime, generalni direktor IATA-e, Toni Tajler, izneo je podatak o rekordnoj zaradi avio-industrije od 36 milijarde dolara u protekloj godini, piše „The Telegraph“.

Cena nafte je sredinom 2014. godine iznosila oko 114 dolara po barilu, početkom 2015. nešto manje od 60 dolara, a sada je još niža – 30 dolara, prenosi „Reuters“.

To znači da je cena nafte na godišnjem nivou smanjivana za oko 50%.

Cene avio-karata, međutim, ostale su iste ili su čak poskupljivale, piše „The Telegraph“ i navodi da i kada je dolazilo do smanjenja cena to nikad nije bilo proporcionalo padu vrednosti nafte.

Navodi se da je prosečan let od Velike Britanije do SAD 2013. godine koštao 688 funti (885 evra), a 2015. 671 funtu (863 evra). Rute do Portugalije prošle godine su, takođe, bile jeftinije – za 6%, do Italije za 12%, Francuske za 13%, do Irske čak 25%.

Pojedine grupe potrošača u Britaniji pozvale su kompanije da smanje cenu karata.

„The United Federation of Travel Agents’ Association“ (UFTAA) poslala je otvoreno pismo u septembru u kome je navela da avio-prevoznici „nemaju srama“ jer u cenu karata uključiju i troškove za gorivo.

Sa druge strane, kao odbrana od ovakvih napada stiže objašnjenje da se niža cena nafta ne odražava isto na cenu avionske karte kao što je to slučaj sa gorivom na benzinskim pumpama.

– Niža cena nafte je svakako pomogla (u ostvarivanju profita), ali je njen uticaj usporen zbog hedžinga kojim su cene bile više u odnosu na tržišne, kao i rasta vrednosti američkog dolara u odnosu na lokalne valute – izjavio je Toni Tajler na samitu u Singapuru.

Objašnjeno je da se „hedžing“ ugovorima cene goriva fiksiraju na određeno vreme, pa promene na tržištu ni na koji način ne utiču na dodatnu zaradu avio-prevoznika jer oni i dalje plaćaju punu cenu goriva.

– Evropske kompanije koriste hedžing kako bi zaštitile sebe od velikih fluktuacija cena nafte na tržištu. To ujedno znači da u ovakvim slučajevima, kada cena nafte pada, one neće osetiti beneficiju od toga. Naprotiv, plaćaće zapravo višu cenu – objasnio je tržišni analitičar, Džoel Henli, za „The Telegraph“.

Nacionalna avio-kompanija Srbije takođe „hedžuje“ svoje gorivo što je prilikom najave za direktan let do Njujorka potvrdio njen direktor Dane Kondić. On je tada rekao da će Er Srbija, radi smanjenja troškova, pokušati da određenu količinu goriva nabavi unapred po fiksnoj ceni.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Dina Đorđević Novinarka, Zamenica glavnog i odgovornog urednika dina.djordjevic@tangosix.rs

Komentari

Ma

Opet afera bez pokrica
Niti cene benzina za automobile nisu pale u istom obimu kao cena nafte
U ceni svakog goriva postoje mnoge stavke osim cene sirove nafte
Mnogi troskovi su fiksni
Drzava odreduje akcize u fiksnim iznosima , a ne u percentu
Krajnji kupac uvek nastrada, svejedno da li je to Misko iz komsiluka ili aviokompanija

Odgovori
ma

baš sam provjerio,
jetfuel košta oko 0,40 eur/l
novi avioni troše oko 2,5 litara goriva na 100 km po putniku
do NY je oko 6000 km
dakle, oko 150 litara puta 0.40 daje oko 60 eur
da gorivo pojeftini 50% u cijeni karte će se jedva osjetiti

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Milki na: Nedeljnik Radar: Srbija 6 meseci pre roka otplatila 73 odsto četvrte rate za Rafale

Srbija nema veliki dug kao Njemačka, Italija, Francuska, itd, jer Srbija nema novaca da ta zaduženja može vraćati kao što mogu druge europske države.

14. Aug 2026.Pogledaj

Elector na: Rekordan poduhvat „Prince Aviation“ MRO sektora: Istovremena zamena osam motora na četiri aviona za samo pet dana

Pošto se ovde neki hvale ; u tom istom VZ Momi Stanojloviću su 5 meseci popravljali ispravan MiG 21 L-17 ... a onda su se setili da imaju inženjere u susednoj zgradi i radioničke knjige na stolu.

14. Aug 2026.Pogledaj

Aleksandar I na: Nedeljnik Radar: Srbija 6 meseci pre roka otplatila 73 odsto četvrte rate za Rafale

Dobra procena uz malu korekciju. Grad Beograd je posebna celina sa svojih 17 opstina. I oni to pojedu i popiju po lokalnim kafanama pogotovo od kad je Sapic gradonacelnik!

13. Aug 2026.Pogledaj

Petrovic Dusan na: Nedeljnik Radar: Srbija 6 meseci pre roka otplatila 73 odsto četvrte rate za Rafale

@Petar Zapravo je Srbija na 13 mestu po dugu u Evropi. A koje rukovodstvo je najbolje je ipak licna stvar, kako kome. Ostalo je manje vise tacno, samo EU zemlje koje mnogo vise zaradjuju od Srbije i mogu da placaju taj dug, nije dug uvek los. Prva zemlja u Evropi je Rusija,sa svega 18% duga,…

13. Aug 2026.Pogledaj

B na: Nedeljnik Radar: Srbija 6 meseci pre roka otplatila 73 odsto četvrte rate za Rafale

Lex specijalis koji uredjuje imovinsko pravne odnose kompanija koje bi da napuste Srbiju a bile su korisnik subvencija drzave u nekom trenutku poslovanja. Mislim da bi trebalo zauzeti agresivan stav u pogledu zakonske normative i pravnim normama ograniciti iznos efektive i proizvodnih sredstava. Dozvoliti odlazak intelektualnog vladnista dozvoliti i izvoz i odlazak proizvodnih stedstav ali…

13. Aug 2026.Pogledaj