BEG airport status
Završen „DRONEfest“: Najveće interesovanje za regulaciju o upotrebi dronova Vreme potrebno za dobijanje dozvola glavna zamerka trenutne regulacije u Hrvatskoj / Droneselect

Završen „DRONEfest“: Najveće interesovanje za regulaciju o upotrebi dronova

Najveću pažnju upravo završenog „DRONEfesta“ privukao je panel o regulaciji dronova, incidentima i nesrećama pri padu bespilotnih letelica na ljude, imovinu kao i njihov sudar sa avionima i protivzakonito snimanje, saopštio je organizator konferencije, softverska kompanija „IN2“.

Procedure i zakonske odredbe prezentovali su „Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo“ (HACZ), „Hrvatska kontrola zračne plovidbe“ (HKZP) i „Državna geodetska uprava“ (DGU).

– Marina Fekonja Dragan iz HACZ-a prezentirala je pravila i praksu vezanu uz označavanje sustava od strane operatora, pravila letenja, postupak koji operator mora proći kako bi regulirao izvođenje operacija, uvjete kada je letenje zabranjeno i slično. Hrvatska je podijeljena u četiri zone, pri čemu se dozvole za letenje u tri zone izdaju u kratkome roku, dok je zakonski rok za odobravanje dozvola za let u urbanim područjima 30 dana i zahtijeva i polaganje teorijskog ispita.

Ivan Landek iz DGU-a prezentirao je razvoj uredbe o snimanju iz zraka od 1993. godine do danas. Četvrta verzija trenutno se nalazi na e-savjetovanju, kako bi se omogućilo poboljšanje brzine poslovanja i uvođenje reda za dobivanje odobrenja. Prema trenutnim zakonima, svi koji žele snimati bespilotnim letjelicama moraju podnijeti zahtjev DGU-u, koji je dužan i pregledati snimljene materijale ako nisu snimljeni za privatne svrhe – saopštila je „IN2“.

Na panel raspravi čiji je moderator bio bivši ministar saobraćaja i bivši čenik hrvatskog Telekoma, Ivica Mudrinić, najveći broj pitanja i komentara publike odnosio se na ubrzavanje procedure za dobijanje različitih dozvola iz ove oblasti.

– Marinko Keser iz HKZP-a rekao je kako hrvatski zračni prostor nema tendenciju zatvaranja, nego otvaranja. Odgovarajući na pitanje iz publike docent dr Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta pojasnio je hrvatsku i europsku praksu vezanu uz osiguranje od odgovornosti – navodi organizator.

Robert Repinac i Mario Teskera iz kompanije „Žito“ održali su prezentaciju o korišćenju bespilotnih letelica u poljoprivredi – projektu koji je „IN2“ napravio za tu njih.

– Posljednja dva mjeseca oni dronom kontroliraju stotinjak hektara poljoprivrednih površina dnevno, prateći vegetacijski indeks, nadgledajući kulture i stanje usjeva na terenu, kako bi na osnovu tih podataka donijeli bolje odluke o upravljanju navedenim poljima – navodi „IN2“.

Osim predavanja i panela, učesnici su pohađali i radionice o snimanju dronom i izradi vlastitog drona, a u sklopu konferencije održana su i posebna dešavanja za developere i dečija radionica.

– Izuzetno sam zadovoljan interesom za konferenciju koji je nadmašio naša očekivanja i kapacitet prostora u kojem je održana. Zbog velikog odaziva i pozitivnih reakcija razmišljamo i o dvodnevnom izdanju konferencije sljedeće godine – rekao je direktor konferencije Tihomir Šašić iz „IN2“.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Dina Đorđević Novinarka, Zamenica glavnog i odgovornog urednika dina.djordjevic@tangosix.rs

Komentari

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Serdji na: Elbit iskoristio priliku: Na otvaranju fabrike dronova Srbiji nudili i nova vođena vazduhoplovna ubojna sredstva dugog dometa

Ne brini. Izraeal nikada nije prvo napravio bilo kakvo postrojenje , kako u Izraelu tako i van Izraela, pa tek onda razmisljao o zastiti.

20. Sep 2026.Pogledaj

Lale na: Elbit iskoristio priliku: Na otvaranju fabrike dronova Srbiji nudili i nova vođena vazduhoplovna ubojna sredstva dugog dometa

Kakve su šanse ako ti dronovi završe u Ukrajini da fabrika dobije Orešnik? Pitam jer mi nismo u NATO, niko nas ne brani niti bi to učinio a bila bi to lepa opomena za sve.

20. Sep 2026.Pogledaj

Jordan na: Hrvatska dogovorila raniju isporuku helikoptera UH-60M i raketnih sistema HIMARS, pregovara o raketama zemlja-zemlja dometa 150 km

@Pajo 105 vs 100 je unutar 5% razlike, to je ono što nazivam "tu negde". 2023. je bilo preko 9%. GDP PPP za 2025, izvor World Bank Data Catalog, je 222 prema 197.5, to je preko 12% razlike i nije više "tu negde". 2023. je bilo oko 5%, tada je bilo "tu negde". Kada se…

20. Sep 2026.Pogledaj

Pjer na: Elbit iskoristio priliku: Na otvaranju fabrike dronova Srbiji nudili i nova vođena vazduhoplovna ubojna sredstva dugog dometa

Na zalost moramo da trosimo novac I na naoruzanje da bismo opstali Ali sta je,Tu je.Kupujmo najbolji I neka Bog cuva Srbiju!

20. Sep 2026.Pogledaj

Jordan na: Elbit iskoristio priliku: Na otvaranju fabrike dronova Srbiji nudili i nova vođena vazduhoplovna ubojna sredstva dugog dometa

Mislim da si u pravu, ali postoje još dve stvari koje treba uzeti u obzir. Prva je težina raketa, Rampage je dva puta lakši, 2 rakete su jedna tona, a dve kineske rakete su 2 tone. To je ogromna razlika po pitanju dodatnog naoružanja, dometa i pokretljivosti. Pri tome je težina bojeve glave ista. Druga…

20. Sep 2026.Pogledaj