Kada je Emirates objavio početak letova za Zagreb (prvi let 1.6.2017.) bio je to ogroman iskorak, svakako najveći u regiji. Naime, Emirates je pokrenuo letove za Zagreb iako nije letio za daleko veće aerodrome: Beograd, Bucharest, Sofija, Thessaloniki, Kiev, Berlin, Cologne, Stuttgart, Hanover, Toulouse, Bordeaux, Marseille, Edinburgh, Palma de Mallorca, Malaga, Alicante, Ibiza, Valencia, Faro, Porto, Reykjavik, Riga, Helsinki idr. Uz to Emirates je odlučio za Zagreb letjeti svakodnevno. Čak štoviše, nemalo puta Emirates je tijekom ljeta, zbog potražnje, umjesto sa planiranim Boeingom 777-300ER sa 354 mjesta, letio sa „sardina-konfiguriranim“ 777 sa 428 mjesta.
I tada sam rekao da je najveća prednost dolaska Emiratesa u Zagreb njegov image koji sam akumulira određeni broj putnika, ali još više cargo koji će se bitno povećati kroz Zagreb, obzirom da je Emirates druga najveća cargo kompanija u svijetu, te prestižna prva klasa, koja je neusporediva sa Qatarovom, Etihadovom ili Turkishevom business klasom, o zapadnoeuropskim legacy carrierima da i ne govorimo. Ultimativni luksuz u zraku. Sjedala ove superiorne prve klase Emirates je u godinu dana ponudio čak 7.584. I klasa je bila iznenađujuće puna.
Zašto je Emirates odlučio zimske letove zamijeniti sa flydubaiem?
Emirates je poznat po tome da ne smanjuje broj letova zimi spram ljeti, već putnike motivira nižim cijenama. Prijatelji su mi putovali iz Amsterdama do Dubaia i nazad sa Emiratesom za samo 90 EUR tijekom zime. Uz to Dubai je poznat kao zimska destinacija, kada su brojni hoteli prepuni turista iz prehladne Europe koji traže par dana odmora od ledene zime na suncem okupanom Bliskom Istoku u kojem su zimi ljetne temperature. Prosječne temperature od studenog (novembra) do veljače (februara) se kreću od 24 do 30 stupnjeva, a srednja temperatura tih zimskih mjeseci je čak 27 stupnjeva.
I bojim se da je tu i problem. Iako i u Hrvatskoj ima zimskih turista, posebno iz Koreje, koji su mahom putovali Emiratesom, ipak tih zimskih putnika u Hrvatsku, ali i hrvatskih putnika u Dubai nije bilo dovoljno da se linija održi sa planiranih sedam tjednih letova i tijekom zime. Stoga je neposredno pred zimski red letenja Emirates smanjio broj frekvencija sa 7 na 5 tjedno, da bi u veljači otkazivanjem dodatno smanjili letove na 4 tjedno.
Ipak ove zime Emirates se odlučio za još drastičniji potez. Iako će mjesec i tjedan dana zimskog reda letenja, sve do 1. prosinca (decembra) letjeti svakodnevno, od 2. prosinca pa sve do kraja zimskog reda letenja umjesto Emiratesa za Zagreb će letjeti flydubai, sa svojim novim Boeingom 737MAX8, kojih kompanija imat tek 7 u floti. Ove zime na liniji za Dubai biti će ponuđeno 5.380 sjedala manje nego prošle zime u jednom smjeru, tj. malo preko 10.000 sjedala manje u oba smjera.
Dobra vijest je što je broj frekvencija ove zime za Dubai bitno veći nego prošle zime obzirom da će se cijele zime letjeti sa čak 7 tjednih letova, dok je prošle zime Emirates letio sa 5 letova, a u veljači i sa samo 4 tjedna leta. Glasnogovornik Emiratesa mi je rekao da i jest intencija ovih promjena upravo zadržavanje svakodnevnih frekvencija, rekavši: „Ova odluka osigurat će da se kapacitet raspodijeli na način koji najbolje odgovara zahtjevima korisnika time sto će na raspolaganju imati maksimalnu frekvenciju letova i tijekom zimske sezone (7 puta tjedno).“
Po broju frekvencija i kapacitetu Zagreb je ove zime i dalje ispred ostalih destinacija iz kojih se leti za Dubai u regiji.
Evidentno je da je sezonalnost u Zagrebu ogromna, te je Emirates na ovaj način htio smanjiti svoje kapacitete, samim time povećati load faktor, a što znači i isplativije letjeti za Zagreb tijekom zime. Da bi postigao ovaj ponuđeni broj sjedala Emirates je mogao ostati na liniji, ali bi morao smanjiti broj frekvencija na samo 4 leta tjedno, uz povećanje na 5 tjednih letova u studenom (novembru), što i ne bi bilo loše i za putnike neprihvatljivo. I tri tjedna leta zimi bila bi dostatna za prihvatljivo vođenje linije, a kamoli 4. No, očito se kompanija odlučila da joj je bolje zadržati svakodnevno letenje uz manji avion sestrinske kompanije flydubai.
No, glavno je pitanje zašto Emirates nije uspio provesti prvotan plan da cijele godine leti svodnevne letove i nije privukao dovoljno putnika zimi za tako što? Situacija se u Zagrebu bitno izmijenila na štetu Emiratesa spram situacije od kada su pokrenuli letove. Prvo je Qatar povećao broj svojih letova sa 10 na 14, samo mjesec i pola nakon što je Emirates krenuo sa letovima i taj broj letova zadržao tijekom zime. Frekvenciju od dva leta dnevno zadržati će i ove zime. Iskreno Qatar je najviše profitirao u Zagrebu povlačenjem Emiratesa na četiri mjeseca.
Uz to i Aegean je otvorio liniju za Zagreb i zadržat će je četiri mjeseci zime (ne leti mjesec dana od 21.1. do 24.2.). Sa svojih 8 linija prema Bliskom Istoku Aegeana i dva tjedna leta za Zagreb sa Q400 Aegean sigurno nije glavni razlog, ali nešto putnika u mršavom dijelu godine će i on odnijeti. Broj letova ove zime povećali su Lufthansa, LOT, ČSA i Aeroflot koji također privlače putnike iz Azije za Zagreb.
No, najveći udarac Emiratesu svakako je napravio Korean koji je od rujna (septembra) ove godine krenuo sa letovima za Seoul i to sa frekvencijom od tri leta tjedno. Tijekom zime Korean će nastaviti letjeti jednakim brojem letova iako u kombinaciji sa Zurichom. U prvom dijelu godine kompanija će letjeti sa Boeingom 777-200ER sa 261 sjedalom, a od siječnja (januara) sa Beoingom 787-9 sa 269 sjedala. Naime, tijekom zime dobar dio Emiratesovog aviona bio je popunjen upravo Korejancima, koji bitno više putuju na odmore zimi od ostalih turista. I dok je zimski turistički promet u Hrvatskoj u zimskim mjesecima vrlo skroman, Korejanci su u tih pet mjeseci (od studenog do ožujka) prošle godine ostvarili čak 103.442 dolazaka (prosječno 20.700 mjesečno) i daleko su najbrojnija nacija po broju dolazaka tijekom zime, iako su na razini cijele godine tek na 11. mjestu. Ovo je posebno važno za Zagreb gdje su Koreanci broj jedan nacija cijele godine, a to su uvjerljivo i zimi. Upravo zato dobar dio od tih 30-tak tisuća putnika Emiratesa zimi odnosi se upravo na Koreance. Kako je popunjenost Koreanovih letova u prvih dva mjeseca letenja preko 95% (u rujnu ona je bila 99% čime je Zagreb postao Koreanova destinacija broj 1 u Europi i 4. u svijetu), a i zimska prodaja je nadmašila sva očekivanja, za očekivati je da će Korean dovesti blizu 10.000 koreanskih, japanskih, kineskih i tajvanskih turista ove zime. Od kojih je dobar dio bio putnika Emiratesa, uz Qatar, Turkish i Lufthansu. I dok se Emirates ne treba bojati da će ljeti izgubiti mnogo putnika iz Dalekog Istoka za Hrvatsku, obzirom da broj turista svake godine raste dvoznamenkastim postotkom, zimi, kada je broj turista skroman, par tisuća putnika i te kako mnogo znači.
Dodatan problem Koreanu predstavlja cargo. Naime, Korean je i ovdje ozbiljna konkurencija, obzirom da je peta cargo kompanija na svijetu. I dalje je Emirates ovdje dominantan, no Korean će na svom Boeingu 777 i te kako pomrsiti račune i preuzeti dio carga, tako važan segment Emiratesovog businessa i prihoda svakog leta. Korean 24,6% svojih prihoda ostvaruje iz carga, dočim mu je i na zagrebačkoj liniji isti i te kako važan. I opet, Emirates se nema čega bojati tijekom ljeta, njegov cargo će biti pun, ali zimi ovoliko veliko povećanje cargo kapaciteta i to toliko globalno jake cargo kompanije sigurno da nije malen udarac na prihode Emiratesove linije.
Loša vijest za Zagreb
I bez obzira što će Korean donekle zadržati prisutnost elitne prve klase umjesto Emiratesa (Korean ima 6 do 8 sjeda prve klase na svojim avionima) ipak odlazak Emiratesa bitno smanjuje brojku ovih sjedala prema Zagrebu. Prema Dubaiu broj sjedala za putnike visoke platežne moći ove zime će se bitno smanjiti.
Jednako tako i cargo kapaciteti će se bitno smanjiti. Dio cargo prometa svakako će preuzeti Korean kojem je to jedan od najbitnijih segmenta businessa. Glasnogovornik Emiratesa mi je izjavio: „Korisnici cargo usluga će, zahvaljujući suradnji s Emiratesovom partnerskom kompanijom flydubai, i dalje imati pristup svjetskoj mreži Emirates SkyCarga koja broji više od 160 destinacija. Flydubai će na dnevnim letovima Zagreb-Dubai letjeti sa zrakoplovom tipa Boeing 737MAX8“. Iako ova izjava donekle umiruje, ipak nikako ne može biti isto koristiti cargo prostor na širokotrupcu, Boeingu 777-300 koji ima 201,6 m3 cargo prostora, i na Boeingu 737MAX8 koji ima tek 43,7 m3 cargo prostora. Bez obzira što će ove zime biti 2-3 leta više tjedno, ipak će ovaj cargo prostor na letovima za Dubai biti manji. Uzevši u obzir dodatan cargo prostor Koreana (a pošto se isti nije mijenjao na Qataru i Turkishu spram prošle zime), dolazimo do zaključka da će Zagreb ove zime izgubiti 3.713 m3 cargo prostora prema Istoku.
Neupitno je koliko je Emirates imao utjecaja na povećanje cargo prometa u Zagrebu u posljednjih godinu dana, dočim se postavlja pitanje koliko će, bez obzira na Korean i pristup SkyCargu kroz flydubai, cargo promet ove zime pasti.
Emirates se od 31.3.2019. vraća sa svakodnevnim letovima za Zagreb sa 777-300ER. To znači da će kompanija letjeti 8 mjeseci sezone, dok će 4 mjeseca letjeti flydubai sa istim brojem frekvencija. Iskreno da je netko prije dvije godine tako što ponudio Zagrebu svi bi urlali od sreće. Činjenica je da i Emiratesovo poslovanje više nije tako glatko kakvo je bilo, te da kompanija sve češće spominje teške uvjete, konkurenciju, te potrebu za smanjenjem troškova, nešto što se iz Emiratesa prije nije moglo čuti čak ni u tragovima. Činjenica je i da je Emirates ukinuo neke „luksuze“ koje je prije imao, te poduzeo niz mjera za racionalizaciju, a i ova je jedna od njih. Emirates si više ne dozvoljava stvari koje si je dozvoljavao prije. No, usprkos svega toga nitko ne može reći da ovo nije udarac za Zagreb, da nije stanoviti korak nazad. Ne veliki, ali ipak korak nazad.
Tijekom top sezone Beograd je naglo povećao broj širokotrupnih letova obzirom da su iranski prijevoznici koristili širokotrupne avione, a i egipatski AlMasria je na svojim charterima za Hurghadu koristio širokotrupni avion, pa je u dijelu godine i preskočio Zagreb po broju širkotrupaca (u VII i VIII mjesecu, te od XII do III mjeseca).
Zagreb smanjuje sezonalnost
Bez obzira na rezanje kapaciteta Emiratesa u četiri mjeseca zime, ipak će ove zime Zagreb imati bitno više prijevoznika, linije i frekvencija nego prethodnih zima. Ukupno ove godine Zagreb će imati 30 tjednih letova više nego prošle.
Ipak istovremeno Croatia smanjuje jedan tjedni let za Split, Austrian dva za Beč, a Norwegian je svoje letove pretvorio u sezonske (prošle godine letio je 2 tjedna leta). To znači da će u konačnici Zagreb imati 25 letova tjedno više nego prošle godine, od čega 3 long-haul.
Promjene u poslovanju MZLZ
Od stvari koje sam najavio u prošlom članku o Zračnoj luci Zagreb, velika većina se i učinila. A neke stvari Zračna luka je najavila i za idućih godinu dana.
Na prvom katu postavljeni su bankomati i to ne neovisni ATM strojevi koji imaju visoku proviziju, nego bankomati različitih komercijalnih banaka, što je velika pomoć domaćim putnicima.
Nažalost self check in strojevi još uvijek omogućuju uslugu samo Croatiji, Air Franceu i KLM-u. Čak ni Lufthansa grupa koja ima 11 dnevnih letova iz Zagreba nije na spisku kompanija za koje se možete čekirati na ovim strojevima. Vrlo čudno i neracionalno, poglavito što ovaj način check ina bitno smanjuje troškove zračne luke, ubrzava proceduru, a i uobičajena je praksa na drugim zračnim lukama u Europi. Čak štoviše niz kompanija (Lufthansa, Air France, KLM i drugi) na drugim aerodromima i nemaju alternativu, nego samo mogućnost self check ina i potom drop offa. Na moje pitanje Zračna luka Zagreb mi je odgovorila da je to stvar odabira samih kompanija, da MZLZ to nudi kao opciju, ali da se kompanije na isto ne odlučuju. Naravno, no sve je to stvar matematike. Ukoliko kompanije nisu motivirane za ovu uslugu, a klasično čekiranje im je povoljnije ili čak jeftinije, oni neće prijeći na strojeve. No, ako je to povoljnije u tisućama zapadnoeuropskih luka, očito je isto dobro i za same zračne luke. Zagreb ovdje ozbiljno zaostaje dočim mu je poslovanje skuplje nego kod konkurencije.
Bodiček na odlascima je osuvremenjen postavljanjem nove još suvremenije opreme iako je ona prethodna bila stara tek godinu dana. Izgleda svemirski, još samo da se radnici ispraksiraju u radu sa njom, a i da se putnici naviknu, jer prvih par tjedana stvarala je popriličnu konfuziju.
ZL Zagreb će do iduće sezone postaviti još jedan belt za prtljagu, te će ih biti četiri. Četvrti belt će biti na desnoj strani od stepenice nakon kontrole putovnica, suprotno od sadašnjih beltova, ispred ureda za izgubljeno-nađeno. Ovime će se više koristiti i sada neiskorišteni toaleti na desnoj strani, a prostor više neće izgledati toliko prazan.
ZL Zagreb u suradnji sa Turističkom zajednicom Zagreba planira oživjeti sav prostor koji je sada fantomski prazan i sterilan. Napokon.
Konačno su otvorene i tri zone za pušače, toliko dugo najavljivane. Na dijelovima odlazne čekaonice ima premalo stolica, no i ovo bi se trebalo riješiti proširenjem zone sa gateovima za dva air bridgea koja će se započeti graditi već iduće godine. U bus gateovima međunarodnih odlazaka postavljena je dodatna malena trgovina.
Još uvijek nedostaje restoran brze prehrane, restoran sa domaćim hrvatskim specijalitetima, suvenirnica, te banka ili pošta. ZL Zagreb bi na ovome morala vrlo brzo poraditi.
I dalje je nedostatan broj rent’a’car poslovnica, pa i dalje stoje oni jeftini i improvizirani šalteri kod izlaza za četiri rent’a’car poduzeća. Novopostavljene kućice na samom rent’a’car parkiralištu su vrlo funkcionalne, ali i vrlo ružne. Izgledaju jeftino, kao da je uz aerodrom gradilište pa su postavljeni kontejneri za radnike. Nikako, ali nikako ne pašu u wow ambijent novog terminala. No ekskluzivno doznajem da je ovo samo privremeno rješenje i da će se na tom mjestu napraviti nova zgrada za rent’a’car poslovnice sa 26 šaltera vrijedna 750.000 EUR. Dio rent’a’car šaltera će i dalje ostati u dolaznom holu terminala, a dio će biti uz samo rent’a’car parkiralište. Odlično rješenje. Samo rent’a’car parkiralište je vrlo ozbiljno prošireno, dočim više nisu kaotične gužve na istom.
Nadstrešnice na bus stajalištima Pleso prijevoza i ZET-a nisu napravljene iako je ZL Zagreb obećala iste napraviti što prije. Pa putnici i dalje kisnu dok čekaju autobuse.
Iako je ZL Zagreb pokrenula neke akcije za popuste na duža parkiranja, sustav je još uvijek demotivirajuć (osim ako Vam je u putu involviran vikend), te je parkiranje ozbiljno preskupo.
Najveći nadostatak novog terminala je nepostojanje VIP lože, koju je stari terminal imao. Od otvaranja novog treminala VIP osobe, političari, sportaši i drugi uglednici prolaze kroz improvizirani prostor, koji nema uslove niti za rad novinara, a niti za sve protokolarne obveze ovih osoba. ZL Zagreb mora pod hitno riješiti ovaj problem. Daleko manje zračne luke regije imaju VIP lože. Sramotno je da jedan aerodrom glavnog grada tako što više nema.
U strukovnoj javnosti postavilo se pitanje iskazanog gubitka od 5,1 milijun EUR po posljednjem financijskom izvješću. Isto tako i prihodi su sa 174,9 milijuna EUR pali na 82,1 milijuna EUR. MZL Zagreb je ovo objasnila time što je preko 100 milijuna EUR knjiženo kao prihod prošle godine, a isto je novac za izgradnju terminala. Naravno ovaj novac je utrošen u gradnju novog terminala. Kada bi se ovaj novac maknuo, poslovni prihodi bi porasli za prihvatljivih 7,9%. MZLZ objašnjava da „promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode, jer poslovni prihodi koji isključuju gradnju su rasli za društvo. Glavni pokretač negativih računovodstvenih rezultata je početak deprecijacije vrijedne dugotrajne imovine, tj. izgrađenog novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku (martu) 2017. godine. Za informaciju, mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7.500.000 kuna. Financijski troškovi kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka razdoblja građenja drugi je najvažniji razlog negativnog rezultata društva“. Jednako tako MZLZ je u prošloj godini imala i velike troškove prelaska sa starog na novi terminal, testiranja i priprema, treninga radnika, kao i nabave nove specifične opreme. MZLZ očekuje da će, nakon što ovih troškova više ne bude iduće godine, rasti promet i profit.
Zračna luka Zagreb, iskreno, relativno je bezbolno prošla porođajne muke novog terminala, daleko bolje nego neke druge zračne luke koje su tom prilikom doživljavale istinske kaose. Sjetimo se samo 5. treminala na Heathrowu i kaos koji je napravio na globalnoj razni idućih par tjedana, ili fijaska sa otvaranjem novog Branderburg aerodroma u Berlinu, ili kolapsa krova terminalne zgrade na Parizu CDG. Istovremeno dovođenje brojnih novih prijevoznika (Korean, Emirates, Air Canada Rouge, Air Transat, KLM, Brussels, Swiss, Air Malta, ČSA, Air Serbia, LOT, Aegean) pokazuje da je Zračna luka Zagreb na dobrom putu. Na tom putu će biti i kompanija koje će otkazivati letove, mijenjati koncepcije i smanjivati kapacitete, prilagođavati se kao što je to učinio Emirates. No, rješenja poput ovog Emiratesovog za uporabu sestrinjske firme flydubai sa manjim avionima tijekom zime, ili uvođenje stopa na letove tijekom zime poput Koreana koji će ljeti letjeti nonstop, a pet mjeseci zime preko Zuricha, dovoljno su dobra da Zagreb zadrži pozitivne trendove i anulira probleme koje donosi sezonalnost. Daj bože još takvih linija koje će se moći „pokrpati“ zimi sličnim rješenjima. Uz takva kreativna rješenja možebitno će se produžiti i linija za Kanadu na cjelogodišnju, te bi mogle doći i dugo najavljivane linije za SAD i Kinu.
Alen
Kao i uvijek dobra analiza. Ono sto bi bilo zaista interesantno je clanak o macehinskom odnosu ZLZ-a prema Croatia Airlinesu o cemu je na hrvatskom zrakoplovnom forumu cesto bilo govora (zadnji moj prilog od petka 28.09.). Jer: ne vjerujem da se na ijednom maticnom aerodromu jedne kompanije tako lose odnosi prema njoj od strane aerodroma kao je to slucaj u Zagrebu (skidanje sa cisterni, parkiranje na daleke pozicije, spor handling zrakoplova, …)
Alen Šćuric Purger
A gledaj imenjače, ZLZ tvrdi da se to bitno popravilo, a isto tvrdi i management Croatie Airlines. Čak su to napisali i u financijskom izvješću.
Nema pokazatelja koji bi mogli dokazati suprotno, osim pokojeg svjedočenja putnika i bojažljivog (ali privatnog, ne i javnog) istupanja pokojeg pilota. Osobno u 30-tak letova u posljednjih godinu i pola nisam doživio ni jednom tako što, a nisam to ni doživio ni kad sam bio dva tjedna po 18 sati na dan na ZLZ kod dočeka sudionika Europskog rukometnog prvnestva. Stoga ni nema priče. Osim da par tjedana ne čučim na ZLZ ili flight radaru i pratim stanje svakog aviona Croatie i ostalih kompanija.
Ivica
Još jedna zanimljivost vezana za stajalište ZET autobusa koje još uvijek nema nadstrešnice. Uvijek se nađe stranaca kojima padne na pamet da se do Zagreba odvezu javnim gradskim prijevozom. I krenu oni prema cesti ispred terminala i stanu na stanicu. I evo autobusa! I krene autobus – prema Gorici. Da, još uvijek nema oznaka na te dvije stanice koja je za koji smjer. Hard core šlamperaj.
Alen Šćuric Purger
Malo čudno. Svaki autobus ima digitalni displej sa ogromnim slovima koje pokazuju pravac naprijed i malo manjim sa strane. Iskreno moraš bit trotl da uz to pogriješiš.
No, i u prošlom članku sam napisao da mi nije jasno kako to da grada Zagreb nije postavio digitalni displej koji pokazuje pravac kretanja autobusa i vrijeme za koliko dolazi. Pa to imaju sve važnije stanice u Zagrebu, pa i dobar dio manje važnih. Kao i nadstrešnice. Ne razumijem zašto se onda to ne napravi na tako važnoj stanici.
sp00ky
Bok Alene,
Nevezano za Emirates ali vidim da si se dotakao ZLZ generalno pa imam jedno OT pitanje.
Znas li koji je razlog zasto je Norwegian prestao da leti iz Stockholma (ARN) za Zagreb ? Bilo je nekih najava da ce produziti ugovor (cak su se i karte mogle kupiti za 2019 unutar kraceg perioda), ali ubrzo je nestalo i svi kazu da je istekao ugovor.
Stockholm je jedina metropola koja nema direktnu liniju sa ZAG :(
Alen Šćuric Purger
Na znam koji je razlog zašto je Norwegian prestao letjeti za Stockholm. Svaki puta kada mi je netko putovao ovom linijom, pa i zimi bila je puna, a cijene su bile više nego pristojne za LCC. Norwegian prodaje svoje avione, smanjuje operacije. I mislim da je pretvaranje linija u sezonske rezultat toga. Režu i drugdje. Naravno, negdje i rastu, kao npr. u Beogradu, ali u načelu racionaliziraju poslovanje.
Stockholm ima direktnu liniju sa Zagrebom. Croatia leti tri puta tjedno. Za sada, nažalost, samo sezonski, ali možda nakon povlaćenja Norwegiana odluče liniju produžiti na cjelogodišnju sa bar dvije frekvencije zimi. Bila bi im to više nego pametna ideja i velika prednost spram Norwegiana na istoj liniji. Nažalost, nismo doživjeli puno pametnih ideja od Croatie u posljednje vrijeme.
sp00ky
Bzvz, zbilja ne razumijem. Putujem na toj relaciji 4-6x godisnje + rodbina 2-3x i uvijek, bas uvijek je bio pun zrakoplov.
Kao sto kazes , cijene su bile vise nego pristojne za LCC i realno gledano usluga je vrijedila te novce.
Sad ponovo presjedanja u FRA, MUC, AMS, VIE uz naravno duplo skuplju kartu i duplo vise vremena…. grrrrrr
Alen Šćuric Purger
Da. No, morate shvatiti da oni moraju rezati. Prodaju avione radi pustog preživljavanja. A onda ne režu samo ono što ne donosi novac, nego i ono što donasi manji novac, pa bilo čak i pozitivno. Jer moraju naknaditi stotine milijuna gubitka.
Nislija
Iskreno, ocekivao sam mnogo mracniji ton u drugom delu clanka (koji se bavi finansijskim petljanjima MZLZ i koncesionara. Vidim da niste preterano zabrinuti i lepo ste sve to obrazlozili, ali mene i dalje nisu ubedili da je sve tu kako treba…
Slazem se sa Vama da iako je Emirates povukao rucnu malko nije smak sveta kako dezurne cavke i ostale ptice zloslutnice pokusavaju da prikazu.
Moje misljenje je da se na citavom ex-yu prostoru vidi napredak. Jeste to u klasicnom stilu ovih prostora – traljavo, sporo, netransparentno, nekad cak i neprimetno… Ali, Boze moj, guramo svi kako znamo i umemo! Da moze bolje – moze svakako, ali imam utisak da smo svi sa ovih prostora, zaboravili da uzivamo u uspehu, i da svuda trazimo negativne strane (cak iako su milion puta manje od onih pozitivnih)
Za clanak 5+, ozbiljna analiza, objektivna i nepristrasna, izlozeni i poitivni i negativni aspekti, uvek je zadovoljstvo otvoriti T6 utorkom :)
Pozdrav iz Nisa!
Alen Šćuric Purger
A čujte, sve je to u skladu sa zakonom. Svaka firma koja radi u granicama zakona, pa čak i da nateže pravila do same granice zakonitosti ne čini ništa zbog čega bi je se prozivalo. A svaka firmac će činiti najbolje za sebe u onim granicama koje im zakon dozvoljava.
Da, i ja mislim da je ozbiljan napredak, ali e on istinski puno prespor i sve više zaostajemo za razvijenim svijetom.
Istinsko i veliko hvala na pohvalama.
Ivan
Vrlo dobra analiza, kao i inace, no tek se djelomicno slazem sa vama sto se tice nekih stvari. Cinjenica je da koncesionar funkcionira linijom manjeg otpora, kao da mu je ovo prva zracna luka sa kojom upravlja…
Takodjer je razocaravajuce da se neke stvari rade naknadno, ili se kemija ili se prave kompromisi.
Terminal bi trebao biti puno vise nego samo sterilno polaziste i dolaziste, treba kao i svaki komercijalni objekt stvoriti razlicite usluge koje bi odgovarale ne samo putnicima, nego i posjetiocima.
Alen Šćuric Purger
Hvala na pohvalama Ivane.
Ma potpuno se slažem sa vama da je razočaravajuće da se neke stvari rade naknadno, te da se kemija i rade kompromisi. Pa to sam nemalo puta napisao. Ali bar otklanjaju nedostatke. Samo lista je poprilično velika, zar ne? Neka stvari ni neće moći otkloniti (jako uske pozicije gateova, posebno za širokotrupce, pri ćemu je gate 5R, kombinacija 5 i 6 kada je tamo širokotrupac, koja je smak svijeta čak i kada je na gateu A330 ili 767-300). Nadam se da će o tome daleko više voditi računa kada se bude širio terminal, tj. gradili novi gateovi iduće godine.
Još više se slažem sa ovom konstatacijom da terminal mora biti daleko više od „sterilnog polazišta i dolazišta“. Pa to i jest glavna tema mojih pisanja o novom terminalu do sada, zar ne?
A u čemu se onda ne slažemo?
Ivan
Mozda sam uocio previse optimizma u vasem clanku. Mea culpa…
Nazalost, obisao sam previse aerodroma i terminala u svijetu, tako da za zagrebackog tesko mogu reci da zasluzuje bilo koju ocjenu vecu od prolazne. U principu, terminal sluzi svrsi, a tu je svrhu zadovoljavao i stari terminal.
Smatram da bi se trebao uloziti odredjeni trud u promociju same zracne luke i novog terminala, stalno traziti nova rijesenja i neprestano napredovati, a nazalost sto vidim je doslovce krpanje fuga i postavljanje kanti za otpad.
Tuzno je vidjet ogroman prazan prostor koji stoji neiskoristen (odlazna hala) a jos je tuznije vidjet taj prostor u ofarbanom knaufu, koji prije podsjeca na neko skladiste nego na terminal koji bi trebao biti malo cudo arhitekture. Da ne spominjem one privremene check-in ove, koji izgledaju kao nesto sto bi se nalazilo na Losinjskoj zracnoj luci.
Ocito je sve namijenjeno da putnici sto brze prodju kroz zracnu luku, sto dulje parkiraju auto i sto vise novaca ostave u ono malo komercijalnih objekata sto ima.
Nije mi jasno, zasto se barem jednom ne ugledamo na to kako se radi vani, tamo je posjet zracnoj luci iskustvo, putnici a i posjetioci (cak i oni koji nisu ljubitelji avijacije) mogu uzivati u onome sto im pruza sofisticirani terminal
Alen Šćuric Purger
Ma da slažemo se… Mislim, stari terminal je bio stvarno šupa, premalen, klaustrofobičan, ružan. On nije dobivao pozitivnu ocjenu, posebno od 6. do 9. mjeseca kada je bio pakao, a ljudi doslovce sjedili na stepenicama. Ipak je ovaj novi svjetlosnim godinama od njega. Ali, da ovaj novi sada ima samo prolaznu ocjenu, slažemo se.
Kao i vi i ja sam prošao stotine terminala. Iskreno, bio sam na daleko ljepšim, funkcionalnijim i sa bitno više sadržaja, ali i na masu ružnijih, nefunkcionialnijih i teških šupetina u kojima se vrlo neugodno osječate.
Ne bi čovijek ni govorio protiv da se ne radi o novom terminalu i tu i jest problem. Jer ako nešto radite od greenfield onda je stvarno nevjerojatno da se nije napravilo super-funkcionalno i da sad treba krpati rješenja (npr. rent’a’car). Najviše se slažem sa ovim što kažete o praznom prostoru i ofarbanom knaufu.
No, iz svega što vidim da se radi, ali i iz planova koji su mi prezentirani mislim da ZLZ radi na tome da više nemamo „ofarbani knauf“. Stoga im treba dati još nešto vremena, a ako se ništa ne rješi…
Nemudra Sova iz Stambola
Koncesionaru ovo i jest prva & jedina zračna luka kojom upravlja. Koncesionar nije ADP, Bouygues , TAV ili netko petnaesti nego ZAIC iz Leedsa za kojeg svi dobro znamo da se nalazi u Francuskoj.
Alen Šćuric Purger
No, no… dobro znas, ko i ja, tko stoji iza te firme…
Ivan
Dobro, za nas koji ne znamo, tko je stvarni koncesionar? Neki kazu francuzi, neki kazu turci… Tko stoji iza toga?
Alen Šćuric Purger
Ma većinski vlasnici su ADP i Bouygues koji zajedno imaju skoro 42%. ADP i de facto upravlja aerodromom. No, pojedini koncesionari su dobili pojedine segmente poslovanja ZLZ. Iskreno to je i najveći problem ZLZ, jer toliko velik broj upravitelja znači popriličnu nekoordiniranost, pa pojedine službe ne znaju što rade one druge. I tu dolazi do niza problema oparativne prirode. Turci drže ugostiteljstvo. TAV drži i razvoj prometa (pregovaranje sa kompanijama).
putnik
Alene, zasto mislis da ZLZ fali banka ili posta? Koliko sam ja primetio, banke i nisu bas nesto prisutne na aerodromima, a niti mi je ikada trebala neka. Menjacnica, da, sto vise bankomata, ali banka? Sta ce mi banka na aerodromu (isto vazi i za postu).
Sto vise prostora da bude iskorisceno za mamipara prodavnice tipa restorancici, suverniri ili sa nekim etno sadrzajem. Po meni banke ili poste nemaju sta da traze na aerodromu.
Alen Šćuric Purger
Napisao sam to u prošlom članku koji je analizirao ZL Zagreb godinu dana nakon otvaranja terminala:
https://tangosix.rs/2018/27/03/kolumna-alena-scurica-zagrebacki-terminal-godinu-dana-kasnije/
Zagrebu ozbiljno nedostaje pošta ili banka. I jedno i drugo je imao na starom terminalu, na novom nema ni jedno od toga. I dok se novac može promijeniti u dvije mjenjačnice, stanovite administrativne uplate (carina) u poslovnici tiska, neke kompliciranije uplate nije moguće napraviti u zračnoj luci nego putnici moraju odlaziti sve do Velike Gorice da bi izvršili uplatu. Putnici koji nemaju na dispoziciji automobil i ne snalaze se u stranom gradu. Nepotrebno frustrirajuće.
Ako se pitate koje su to uplate, evo primjerice taksa za privremeni uvoz oružja (lovci, natjecanja u streljaštvu isl.).
putnik
E ovako Alene, sebe smatram prilicno kompetentnim sto se tice letenja. U jednom momentu sam imao Senator M&M i Platinum Etihada, provodim vreme po aerodromima i avionima vise nego kuci i prilicno sam svestan nedostataka i prednosti aerodroma koje posecujem. Dok sam citao tvoj odgovor, razmisljam kako sa svojim stazom mi nikada nije zatrebalo nista slicno i kako preterujes.
Ali zadnjom recenicom si me dotukao. Svaka cast na temeljnosti i znanju.
Alen Šćuric Purger
Iskustvo. Vodio sam welcome, hospitality, protokole i ceremonijale Svjetskog prvenstva u streljastvu. Pa znam kako to funkcionira. A nema veceg svjetskog i europskog prvenstva u Zagrebu da mi to isto nismo radili. Za ove sitne stvari moze se platit na Tisku, ali, eto za ozbiljnije stvari ljudi imaju problema. Ozbiljnih problema.
Razgovarao sam sa Carinom na aerodromu. I potvrdili su mi to. Kazu da ljudi uzimaju taxi, odlaze na banku u Veliku Goricu. Skupo, stresno, traje i frustrira. Nepotrebno.
Josip Lušić
Poštovani Putniče, kao iskusan i vjerojatno svjetski putnik nesumnjivo znate da su tečajevi u mjenjačnicama na aerodromima i u hotelima nepovoljniji nego službeni u bankama, ali tečaj od 7,00 kn za €, koji vrijedi na MZLZ, nije ništa drugo nego legalizirana bezočna pljačka.
Medo s mora
@ Josip Lušić
Samo jedna mala referanca oko tečaja.
U mjenjačnici MONEY EXCHANGE u CC1 u Splitu (u prizemlju prekoputa SPARa), tokom sezone je to uobičajen tečaj (7,00 kn za 1,00 €). Inače u tom centru ima i 1 banka i još 2 mjenjačnice koje imaju bolji tečaj.
Alen Šćuric Purger
Svašta se pričalo o tim mjenjačnicama na ZLZ, oko njihova dolaska, tko ih je „gurnuo“ itd. No, pustimo rekla-kazala. Banka ili pošta bitno su potrebniji na ZLZ zbog ovog što sam napisao, nego zbog boljeg tečaja.
Dejan D
@Josip Lušić
NIje ta pljačka politika banaka samo na MZLZ, to je vidljivo na svim aerodromima u Evropi. Nema na kome nije bilo tako LHR, FRA, AMS, CDG, ORY itd. Ni Beograd nije imun na te kako vi kažete pljačke kada kao otkupni kurs na aerodromu rade sa 5-6 dinara nižim kursom nego što je u gradu.
Slična priča je i sa BEG prodavnicama gde je recimo flašica vode koja je u gradu oko 40-60 (0,4-0,5E) dinara na aerodromu oko 100-120 dinara (0,9-1E)
Restauracija na BEG još žešća, dve male flaše kisele vode cca 5 Eura.
Odavno sam na aerodromu(ima) prestao kupovati bilo šta – iz principa! Ne volim da me prave znate već šta.
Alen Šćuric Purger
Usluge, posebno restorani i barovi, su uvijek skuplji na aerodromima. Pa to svi znamo. Koriste činjenicu da nema konkurencije u blizini. I poznato je da je tečaj nešto lošiji na aeroromima (i u hotelima) i da se tamo mijenja samo ako se mora.
ZZ
@DejanD
Stara Sokolova Dunja od 1l je pre par godina u Duty Free-u bila 35E
Mocart kugle u Duty Free-u u Becu su 2.5x skuplje nego u Bili u prizemlju istog aerodroma
Toronto Duti Free Collingwood Whiskey (proizveden 120 km od aerodroma ) je $1.00 skuplji nego isti u prodavnici izvan aerodroma sa uracunatom taksom od 13%
Razlog, imate oligoploly par firmi koje drze radnje po svetskim aerodromima
Alen Šćuric Purger
Tako je
Miroslav
Iskreno, mislim da pametna uprava Aerodroma Split i Dubrovnik ima daleko bolju perspektivu od koncesije u Zagrebu.
Ako politika ne bude otezavajuci faktor – vrlo se lako moze postici sa Emiratesom (ili nekim drugim blisko ili daleko istocnim prevoznikom) dobar aranzman koji ce direktno dovesti na Jadran turiste sa Istoka u sezoni ili van nje.
Recimo da vise od milijardu i pol Kineza ima Novogodisnje praznike krajem Januara i u Februaru. Tri nedelje ferija i to bas u periodu u kome je kod nas sezona na dnu. A Kinezi su apsolutna vecina ne samo u Kini, vec i u Singapuru, Tajvanu, Hong Kongu a znacajno su prisutni u svim razvijenim zemljama dalekog istoka (npr Malezija).
Takodje u letnjem periodu na Arabijskom poluostrvu i vecem delu Juzne i Jugoistocne Azije je klima nemoguca. Moze se i tu poraditi na promociji Jadrana na kome je klima daleko prijatnija u periodu Jun-Septembar.
Letovi iz Dubrovnika za USA krecu. Hrvatska momentalno ima desetak puta manje Americkih turista nego recimo Svajcarska. Italiju, Spaniju da i ne spominjem. Ne znima njih preterano Zagreb. Americnih turista u Evropi godisnje je oko 30 miliona. Jadran u tom broju ucestvuje sa manje od 3%. Na tome se moze poraditi…
Alen Šćuric Purger
I te kako ima mjesta i za Split, i za Dubrovnik, i za Zagreb. Naravno da je odlična stvar za Hrvatsku da potencijalni turisti imaju direktne letove. I na tome treba intenzivno raditi, te pojednako razvijati Zagreb, Split i Dubrovnik, ali i Pulu, Zadar, Rijeku, Brač…
No, potpuno je pogrešno tu isključiti Zagreb. Zagreb je ipak broj 1 destinacija po broju turista u Hrvatskoj, jača čak i od Dubrovnika. Samim time nije mi jasno kako ste izjavili „ne zanima njih pretjerano Zagreb“. U Zagrebu je prošle godine bilo 68.151 turista iz SAD-a. Amerikanci su drugi po broju turista u Zagrebu (iza Korejanaca kojih ima 112.623). U Zagrebu je prošle godine bilo više američkih turista nego njemačkih, talijanskih, španjolskih, britanskih, kineskih, kanadskih, japanskih…
Miroslav
Alene, Hrvarska je prosle godine imala preko 18 miliona turista I preko 100 miliona nocenja.
Znate li koliki je udeo Zagreba?
2% ili ?
Jel vam to jasno govori koliko je interesovanje turista za grad Zagreb?
Aerodrome Zagreb I Croatia airlines su balast kog Dalmacija treba da se oslobodi. Ako vec Dalmacija I Istra generisu preko 90% turista, nocenja – onda je jasno da u interesu razvoja treba preskociti Zagreb I Croatiju I direktno se spajati is Splita I Dubrovnika sa zemljama odakle turisti dolaze.
Alen Šćuric Purger
Miroslave, Vi uprorno zaobilazite činjenicu da je ZAGREB NAJVEĆI TURISTIČKI GRAD u Hrvatskoj – broj 1!!!!
Zagreb sudjeluje u Hrvatskom turizmu sa
– 7,4% dolazaka (1,3 od 17,4 dolazaka)
– 2,7% noćenja (2,3 milijuna od 86,2 milijuna ukupno).
Zagreb je:
br. 1 grad u Hrvatskoj po broju dolazaka (bolji i od Dubrovnika)
br. 6 grad po broju noćenja
no ogromna prednost Zagreba je što u njega dolaze prvenstveno turisti izvan Europe (u prvih 10. su Koreja koja je broj 1, SAD broj 2, Kina i Japan), dok su u ostatku Hrvatske najbrojniji turisti iz Austrije, Italije, Njemačke, Slovenije, Velike Britanije, Francuske, Mađarske, Poljske, Koreje, BiH)
Po Vašoj logici tutisti su još manje zainteresirani za Dubrovnik obzirom da Dubrovnik sudjeluje sa
– 6,9% turista (1,2 milijuna – 2. po broju dolazaka u Hrvatskjo)
– 4,5% noćenja (3,9 milijuna – Dubrovnik je broj 1 po broju noćenja)
Zagreb je balast Dalmacije? Pa po kojoj logici? Jel zato što zimi, kada gotovo uopće turista nema preko Zagreba ipak dolazi par desetaka tisuća turista mjesećno u Dalmaciju? Ili zato što Zagreb, za razliku od drugih glavnih gradova, ne forsira da Croatia ostvari 90% letova iz njega (usporedite to sa Britishem, Iberiom, Alitalijom, Aegeanom, pa čak i Air Franceom)
Naravno da interes Hrvatske mora biti (a i jeste) direktna povezanost svih aerodroma zbog turizma. I tu joj Zagreb ni na koji način ne smeta. No ipak Zagreb ima svoje putnike, kako turiste (broj 1 u Hrvatskoj), tako i poslovnjake (nešto što ostatak Hrvatske nema), ali i veliku dijapsoru. Zimi Zagreb je motor zračnog prometa.
Vi naravno znate da je skoro polovica linija Croatie Airlines preko ljeta izvan Zagreba?
Miroslav
Alene,
Vi interpretirate podatke onako kako vama odgovara. A cinjenice su potpuno drugacije.
Preko 90% nocenja u Hrvatskoj ostvarije se u zoni od 50-100 kilometara oko 4 aerodtoma u Dalmaciji (Dubrovnik, Split, Pula i Zadar). To je zona do koje turisti mogu najbrze doci autobusom, brodom ili autom (recimo oko sat vremena voznje).
U zoni od 50-100km od Zracne Luke Zagreb – Koliko se ostvaruje nocenja? Razmislite malo!
Alen Šćuric Purger
Ne treba iznositi podatke na temelju pretpostavki. Podatke treba provijeriti.
U krugu 100 km od Pule
– Istarska županija 4,1 milijuna turista
= 23,6% turista Hrvatske
U krugu 100 km od Rijeke
– Primorsko-goranska županija 2,8 milijuna turista
– Ličko-senjska županija 0,7 milijuna turista
= 18,1% turista Hrvatske
(manji dio od toga putuje preko Lošinja)
U krugu 100 km od Zadra
– Zadarska županija 1,6 milijuna turista
– Šibensko-kninska županija 0,9 milijuna turista
= 14,4% turista Hrvatske
U krugu 100 km od Splita
– Splitsko-dalmatinksa županija (bez Brača) 2,9 milijuna turista
= 16,7% turista Hrvatske
Na Braču 0,3 milijuna turista
= 1,7% tutista Hrvatske
U krugu 100 km od Dubrovnika
– Dubrovačko-neretvanska županija 1,9 milijuna turista
= 10,9% turista
U krugu 100 km od Zagreba
– grada Zagreb 1,3 milijuna turista
– Zagrebačka županija 0,1 milijun turista
– Karlovačka županija 0,3 milijuna turista
– Krapinsko-zagorska županija 0,1 milijun turista
– Varaždinska županija 0,1 milijun turista
– Međimurska županija 0,1 milijun turista
– Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska županija 0,1 milijun turista
= 12,1% turista
U krugu 100 km od Osijeka
– Požeško-slavonska županija, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija 0,1 milijun turista
– Osječko-baranjska županija 0,1 milijun turista
– Vukovarsko-srijemska županija 0,1 milijun turista
= 1,7% turista
Iz ovoga je za zaključiti da manje putnika gravitira Dubrovniku, a u Zadru, Splitu i Rijeci nešto više turista gravitira nego Zagrebu
Dio nekih županija gravitira drugim aerodromima, npr. Ličko-senjska djelomično gravitira Rijeci, djelomično Zadru, a delomično Zagrebu, no zbog jednostavnosti računanja stavio sam tamo gdje većina županije gravitira.
Miroslav
Pa iz toga sto ste napisali vidi se lepo da Aerodromima na Jadranu gravitira preko 85% turista dok Zagrebu gravitira svega 12%.
POjedinacno – daleko jaci potencijal imaju Split, Pula, pa cak i Zadar i Rijeka nego Zagreb.
Ja sam i napisao da pametno upravljanje aerodromima Split, Dubrovnik (pa i Pula I Zadar) ima daleko vise perspektive nego Tudjman. Jasno je sta turiste zanima u preko 85% slucajeva.
Toliko od mene uz pozdrav ;)
Alen Šćuric Purger
Pa 12,1%, nije baš puno više od 14 ili 16%. Poglavito što uz turiste iz Zagreba putuju još i poslovnjaci, političari, znanstvenici, sportaši i dijaspora neusporedivo više nego iz ostalih zračnih luka.
To i jest razlog zato je Zagreb najveća zračna luka u Hrvatskoj.
Insajder
Miroslave, a sad malo o cinjenicama.
Jesi probao bukirati let iz SPU ili DBV tijekom ljeta?
Probaj.
Mozda i spoznas stokod
Miroslav
Insajder,
Da, jesam i to mnogo puta. I zato i kazem da Split ima daleko veci potencijal nego Zagreb.
Potencijal Splita je blizi Heraklionu na Kritu ili Rodosu – a to su aerodromi koji imaju daleko preko 5 miliona putnika u sezoni. Heraklion cak i skoro 8 miliona!
Te su cifre za Zagreb misaona imanica.
Miroslav
Alene,
Po meni Dalmacija treba da bude rezultatima bliza uspesnim Mediteranskim tusristickim regijama. A pogledajte malo:
– Malaga – 18,5mil
– Alicante – 13,7mil
– Ibiza – 7,9mil
– Catania – 9,1mil
– Heraklion – 7,8mil
Da, to su cifre za aerodrome u mediteranskim turistickim regijama. Zagreb ne moze ni da sanja ovakve brojke….
Zagreb nema sanse da moze i da zamislja ovakve brojke.
Insajder
Nisi ti mene bas razumio.
Pod „iz“ Splita sam podrazumjevao da npr.u 7.mjesecu letis Split-Billund-Split.
Gotovo nemoguce.
Ne, ne bi zelio vidjeti to…..SPU na 5 000 000 ili vise….ne hvala.
I ovo je vec previse.
Miroslav
Izgleda da si ti mene jos manje razumeo:
Ako bi vlada Hrvatske umesto da ulupa 400 miliona evra u nove avione gubitasa Croatija Airlinesa – isti toliki novac iskoristila za izgradnju i prosirenje kapaciteta aerodroma u Splitu – moglo bi da se bez problema i guzve i polece i slece.
Pogledaj malo kako izgledaju aerodromi u Spaniji (Alicante, Tenerife South, Gran Canaria…) i bice ti jasnije da li je pametnije ulupavati pare u Croatiju ili ih uloziti u Aerodrom Split! Desetine miliona putnika i nema guzve kao u Splitu! Mozes li to da zamislis?
I naravno i u ostale aerodrome u Dalmaciji! I takodje u otvaranje linija i dovodjenje turista.
Pa da vidis kako bi u Splitu, Dubrovniku, Zadru i Puli imao milione novih putnika i sve radilo kao sat. To ja pokusavam da ti objasnim!
dembelan
Skoro sam bio u ZLZ. I, i dalje mnogo toga djeluje nezavršeno i ima prostora za napredak odnosno za prepravljanje stvari.
Sčožio bi se sa vama da je veliki problem nedostatak pošte ili banke. U banku ili poštu se ne ide često, ali jednom kad zatreba… stvara mnoge neprilike, neugodnosti ili ako ništa gubi se strahoviti mnogo vremena. Nema šanse bilo šta obaviti za manje od 90 minuta. Što je poprilično vremena za nešto hitno.
Mene zanima Vaše mišljenje da li će išta biti od moguće kupovine Etihada od strane Emiratesa kako je najavljeno ili kako je takođe najavljeno od spajanja ove dvije kompanije.
Alen Šćuric Purger
Jedan od tekstova u idućih par mjeseci će biti i o mogućem spajanju Emiratesa i Etihada.
Slobodan
Alene,
Cini mi se da je ovaj tekst prilicno mlako napisan a ocekivali smo dosta pogotovo sto se tice smanjenja kapaciteta Emirates-a u Zagrebu.
Jos od kraja jula meseca kad se ova vest pojavila govorili ste da cete napisati clanak na tu temu ali da cekate da obavite razgovor sa predstavnikom Emirates-a kako bi tekst bio potpuniji. Od svog tog cekanja smo dobili samo jednu uopstenu frazu ciji smo sadrzaj znali i bez pomenutog predstavnika.
Podseticu Vas da ste svojevremeno izjavili a posle zestoko branili tu tezu da je dolazak Emirates-a u Zagreb veci projekat od cele Air Serbie dok danas izjavljujete kako bi u Zagrebu bili presrecni da im je neko tad ponudio da FZ leti za ZAG tokom vise od 30% dana u godini a ostatak EK. Izgleda da je odusevljenost malo splasla i da se konacno doslo u realnost.
Sem frekvencije letenja tokom nedelje letovi iz ZAG za DXB se ni po cemu nece razlikovati od bilo kog leta te aviokompanije iz Beograda. Dakle, ZAG je izgubio EK tokom cetiri meseca godisnje i to je cinjenica.
Sa druge strane bavite se pitanjem zasto EK nije u ZAG sproveo svoju uobicajenu taktiku smanjivanja cena zarad punjenja aviona vec je liniju prebacio na FZ i razloge uglavnom pronalazite u drugim aviokompanijama medjutim ostajete citaocu duzni odgovor zasto i kako je QR uspeo da poveca broj linija za ZAG dok EK smanjuje kapacitete. I to taj isti QR koji je sankcijama okolnih zemalja dobro pogodjen a i prijavio je gubitak od 69 mil USD u proslogodisnjem poslovanju.
Sa druge strane uopste pominjanje Aegean-a kao kompanije koja je sa svojim malenim Q400 ne moze biti ni mrvica na tasu Emiratesove vage da li ili ne leteti za ZAG tokom zime je presmesno pogotovo sto tokom zime Aegean 1 mesec nece ni leteti za ZAG.
Mozete li molim Vas navesti izvor Vase informacije da CSA povecava broj letova za ZAG i o kom se broju letova nedeljno radi? Koliko sam ja video na njihovom sajtu od kraja novembra do kraja marta ce biti ukupno tek nekih 4-5 letova za Zagreb.
Na kraju pominjete Korean koji je je za ZAG poceo leteti tek 01.09 a informacija o tome da FZ menja EK u ZAG tokom zime je objavljena 23.07.2018 dakle skoro mesec i po dana pre nego sto je KE uopste poceo leteti za ZAG. Uobicajeno je da se tek posle nekog vremena zajednickog letenja na odredjenoj destinaciji neuspesnija kompanija povuce ali Vi nam ovde govorite da se EK zapravo uplasio od KE i pre nego sto je ovaj poleteo za ZAG pa je brze-bolje smanjio svoje kapacitete. I tu ne govorimo o bilo kojoj kompaniji vec govorimo o jednoj najvecih, Emirates-u.
Takodje KE je poceo leteti za ZAG 01.09. a Vi pisete sledece
„Kako je popunjenost Koreanovih letova u prvih dva mjeseca letenja preko 95% (u rujnu ona je bila 99% čime je Zagreb postao Koreanova destinacija broj 1 u Europi i 4. u svijetu)…“ Koja su to dva meseca letenja za ZAG kad Vi ovaj tekst objavljujete 02.10?
Ono sto se logicno namece kao zakljucak je da se EK ozbiljno prevario kad je otvorio svakodnevnu liniju za ZAG sa sirokotrupnim avionom jer su ocigledno ocekivali da ce punjenja biti bolja. Prvo su krenuli da smanjuju broj letova nedeljno dok su na kraju tokom 4 zimska meseca potpuno napustili ZAG i prepustili ga FZ od kojeg se takodje zbog sezonalnosti moze ocekivati da svojih 7 nedeljnih letova tamo negde u januaru ili februaru redukuje na 5 do 6.
Bolje bi im bilo da se svojevremeno sa FZ nisu povukli iz ZAG vec da su u zavisnosti od rezultata poslovanja eventualno napravili tokom leta upgrade sa FZ na EK. Time bi izgledali daleko uspesnije a istovremeno ne bi morali na indirektan nacin da priznaju da su precenili ZAG sa 7 nedeljnih zimskih sirokotrupnih letova.
p.s. i dalje ocekujemo od Vas da dobijemo obecanu informaciju koje strane kompanije dobijaju direktno cash iz udruzenog oglasavanja HTZ-a, da li je medju njima Emirates i ako jeste o kojoj se svoti radi. Hvala.
Alen Šćuric Purger
I ja sam očekivao daleko više informacija od Emiratesa. No, eto, nažalost nisam dobio previše. Razgovarao sam i sa ljudima iz Emiratesa nekih dva sata, no uvjet je bio da se zadrži na službenom priopčenju.
Da rekao sam to i to i mislim. Da, bili bi prije dvije godine presretni da smo dobili i tri tjedna leta sa Emiratesom, no eto, dobilo se puno više. Puno više, čak i sa ovim rezanjem od četiti mjeseca još uvijek Emirates leti 8 mjeseci bajkovitih 7 letova tjedno. Ogromno! I zato što smo dobili puno više to je Emiratesov dolazak to važniji.
Što se tu ima objašnjavati da je Qatar uspio povećati broj letova, a Emirates smanjio? Pa ne trebate doktorirati da shvatite da je Qatar tu uspješniji i da je to utjecalo i na Emiratesovo smanjenje (između ostalog).
Misim da je moja konstatacija „Sa svojih 8 linija prema Bliskom Istoku Aegeana i dva tjedna leta za Zagreb sa Q400 Aegean sigurno nije glavni razlog, ali nešto putnika u mršavom dijelu godine će i on odnijeti.“ Koji dio rečenice nije jasan, pa ću pokušati pojednostaviti ako nije jasno. Mislio sam da sam dovoljno jasno napisao. Par stotina putnika uzeo je Aegean, par stotina Lufthansa, ČSA, LOT, Aeroflot. A pet puta par stotina i nije zanemarivo zimi. Par tisuća Qatar i desetak tisuća Korean. Kad se sve to zbroji, jasno je da je to mnogo na 26.000 putnika koje bi trebao ostvariti Emirates da bude na break-evenu.
ČSA je najavio tri tjedna leta zimi. Najavio je to i u Dubrovniku. Tamo je od tih letova odustao. Odustao je tako i od Skopja, i od Sarajeva, a jednom i od Zagreba. Nadam se da će ovaj puta ustrajati u odluci da leti zimi iz Zagreba.
Ajde nemojte biti smješni, ovo sa Koreanom i Emiratesom. Glavni razlog Emiratesovog smanjenja je Korean. Da Koreana nema u Zagrebu, Emirates ne bi rezao letove. I da reagirali su. Ne znam gdje je to uobičajno da firme prvo paraleln lete pa regiraju, bit će da Vi imate neka druga poimanja uobičajenosti. U današnjem modernom vođenju zrakoplovne firme, uspjevaju one kompanije koje se prilagođavaju i promptno reagiraju. One koje „nakoliko mjeseci paralelno iskušavaju teren“ (i pritom izgube) završavaju u ropotarnici povijesti.
Korean je svoje brojke iznio temeljem trenutne prodaje. Moguće je da će na koncu u listopadu imati i veću prodaju. Dakle prema trenutnim podacima prodaja za prva dva mjeseca jest tolika. Obzirom da je u rujnu prodaja bila 99% to znači da je u listopadu za sada oko 90%. Po dovršetku mjeseca biti će i veća, obzirom da će se još nešto karata prodati.
P.S.
Ja sam dao takvo obečanje? Kada i gdje? Iskreno niti imam volje, a niti profesionalnog interesa kopati te informacije. Ako će mi ikada tako što trebati za članak iskopati ću, za sada takvih tema nemam.
Slobodan
Steta da niste bili u mogucnosti da nam ponudite vise od predstavnika Emirates-a.
Vi naravno imate potpuno pravo misliti kako je dolazak EK u ZAG veci projekat od Air Serbie iako se to po mom misljenju kosi sa zdravom logikom. Medjutim, ono sto zasmeta su ocigledno dvostruki standardi korisceni u Vasim analizama.
Dakle, sa jedne strane imamo slucaj gde se EK odlucuje za jedan prilicno radikalan korak prestanka letenja za ZAG tokom 4 zimska meseca (nije mi poznato da je takav korak nacinjen na bilo kojoj drugoj destinaciji gde EK leti) sto predstavlja 33% svih godisnjih letova, a Vi to pokusavate amortizovati izjavom da je to jos i dobro jer preostalih 67% letova nastavlja da leti EK.
Ne mogu ni da zamislim kolike bi kritike bile upucene Air Serbiji (koja je, kako Vi kazete, manji projekat od dolaska EK u ZAG i koju ovde pominjem jer ste ih Vi svojom ranijom izjavom doveli u vezu) da je na primer odjednom smanjila svoj broj letova za 33% ili smanjila svoju flotu za taj isti procenat. Tad bi to najverovatnije bio bespovratni put ka zatvaranju kompanije (znamo da ste opravdano kritikovali smanjenje broja linija JU) dok u slucaju EK to je opravdan i mudar potez velikog igraca koji se prilagodjava trzistu. Dakle, da se ne bi pogresno razumeli, ne uporedjujem ja ovde EK i JU, ovde samo uporedjujem razlicite reakcije koje nepopularne mere donose.
Analiticko novinarstvo kojem Vi stremite podrazumeva ne samo puko iznosenje cinjenica koje svaki vazduhoplovni entuzijasta moze pronaci vec i otkrivanje uzroka odredjenih pojava. Koji je razlog i zbog cega je QR toliko uspesniji od EK tokom zimskih meseci u ZAG kada se zna da obe kompanije pripadaju MEB3, kad se zna da obe kompanije nude preko DXB i DOH veliki broj daljih konekcija (izmedju ostalog i za Juznu Koreju) kao i cinjenica da je DXB od DOH popularniji za P2P putnike (pogotovo u zimskoj sezoni niskih cena), kad se zna da obe kompanije imaju imidz dobrih i pouzdanih avio prevoznika i kad se zna da je EK prosle godine prijavio profit of 762 miliona USD a QR gubitak od 69 miliona USD (logicno je da oni koji imaju gubitak otkazuju letove a ne obrnuto)? Tad bi dosli do potpunije slike uspeha jedne a neuspeha druge kompanije na letovima za ZAG.
Razumemo se mi, gospodine Scuric, da Lufthansa i Aeroflot odnose deo putnika ali pominjanje Aegean-a a pogotovo CSA je u tom kontekstu apsolutno nepotrebno, jer i ako odnose neke putnike to se meri promilima, daleko manje od statisticke greske.
Mi se trenutno nalazimo na samo 4 nedelje od pocetka zimskog reda letenja tokom kojeg CSA, po objavi na njihovom sajtu, nece leteti za ZAG, sem sporadicnih par letova oko Nove Godine i to je cinjenica koju Vi kao vazduhoplovni analiticar morate postovati. To da li ce oni svoju odluku promeniti na osnovu nekih predjasnjih iskustava ili nece pitanje je spekulacija. U svakom slucaju oni na svom sajtu ne navode da ce redovno leteti od kraja oktobra do kraja marta na liniji PRG-ZAG dok ste Vi napisali da ce oni i povecati svoj broj letova. Molim Vas da se drzite aktuelnih cinjenica.
Uh, zaista ste me iznenadili sa ovom tvrdnjom ponovljenoj o konkurenciji EK i KE i da jedna kompanija kao sto je Emirates bezi sa trzista pre nego sto je konkurent i poceo leteti na tu destinaciju.
Da li je Air Transat prestao da leti za ZAG kad je Air Canada Rouge otvorila liniju za ZAG? Da li QR ukinuo letove za ZAG kad je dosao EK ili su nastavili da se bore za svakog putnika? Naravno da nisu, QR je jos i povecao broj letova i naravno da se bore, u krajnjem slucaju to je i za putnike dobro jer konkurencija obara cenu a niti jedan jos nije zavrsio kako Vi kazete u „ropotarnici povijesti“.
Mada pripada drugom aspektu poslovanja avio kompanija ono sto mi prvo pada na pamet je linija BSL-BEG koju je jako dugo drzao W6 a od ove godine se tu javlja i U2. Da li se W6 prilagodio situaciji time sto je pobegao sa trzista? Naravno da nije.
Oba pripadaju grupi LCC (kao sto i EK i QR pripadaju MEB3) i borice se za putnike svaka na svoj nacin a sigurno je da obe pripadaju vrlo modernom vodjenju vazduhoplovne firme.
Kad bi veliki Emirates odlazio sa svakog trzista gde leti Korean ili bilo koji drugi konkurent, kao sto Vi kazete da su uradili u slucaju Zagreba makar i sezonski, njihova sudbina bi bila zapecacena. I to pogotovo pre nego sto taj konkurent i poleti a Emirates vec vise od godinu dana leti za Zagreb. Molim Vas.
Citiram Vase obecanje u postu napisanom 23.08.2018 na T6 temi „Sarajevo regionalni centar za Bliski istok i Tursku“, gde se diskutovalo o udruzenom oglasavanju i davanju novca stranim avio kompanijama da lete za Hrvatsku a Vi napisali:
„Imam neke podatke o tome tko je i koliko dobio, no tek kanim napisati članak o tome pa ih sad ne bih iznosi. U svakom slučaju nije baš lako doći do tih podataka, iako su javni, ali kad nešto želite sakriti, onda…“
https://tangosix.rs/2018/21/08/kolumna-alena-scurica-sarajevo-regionalni-centar-za-bliski-istok-tursku/
Pozdrav
Alen Šćuric Purger
Eto, nažalost nisam mogao objaviti više. Jednostavno morate biti korektni prema ljudima ako želite i ubuduće od njih dobivati odgovore (ali i od drugih, jel kada si stvorite lošu reputaciju…).
Slobodane u mojim člancima nema dvostrukih kriterija. Isto tako ja nisam rekao da odlazak Emiratesa nije loš za Zagreb, upravo suprotno to sam jasno naglasio i ponovio u svom odgovoru, zašto moram to i treći puta ponavljati, hoću li sutradan morati i četvrti?
Neusporedivo je ako Air Serbija otkaže 33% letova ili ako to napravi Emirates iz Zagreba. Uz to Emirates nije otkazao 33% letova jel je prošle zime letio 4-5 letova, a ne 7 kao i ljeti kada je broj frekvencija ostao isti, dok će u studenom i krajem listopada letjeti i više nego prošle godine (7 umjesto 5 letova). Dakle prošle godine su odradili 316 letova, ove će 245, što znači da je smanjenje oko 22%. Još uvijek značajno, ali nije 33%.
Ali ni to ne možete uspoređivati na način na koji jeste. U slučaju Air Serbije govorimo o desecima letova tjedno, a drugom o tek par (4-7).
No, još više mješate kruške i jabuke u samoj srži komparacije. Ovdje govorimo o sezonalnosti, kakvih ima imaju i druge kompanije u regiji. Pa je tako Air Serbija prošle zime imala 220 letova, a ovog ljeta 333 (kad bi se ukalkulirao i Aviolet još daleko više). Što znači da Air Serbija ima 34% manje letova zimi. Dakle ništa drugačije nego Emirates, reakcija na sezonalnost. Niste pročitali kod mene da sam Air Serbiju kritizirao radi toga što zbog sezonalnosti ima 34% manje letova nego ljeti.
Ima li i jedan analitičar koji u šumi pretpostavki, koncepata i mogućnosti može zaključiti zašto je Qatar uspješniji u Zagrebu od Emiratesa. Mogući razlozi su pokrivanje tržišta daleko prije Emiratesa i profiliranje na istom, dugogodišnji ugovori sa turističkim agencijama koje pune gro putnika na liniji turistima iz Azije, kvalietnija komunikacija sa turističkim agencijama (efekt interesa i ljudskih resursa), bolja prodaja lokalnog predstavništva na glavnim tržištima linije, volja da se dimpingira i više investira u liniju te istisne konkurencija, višak kapaciteta (nakon što su uvedene sankcije Qatar je imao prilično viška aviona koje je negdje morao zaposliti, pa je i naša regija ušla u taj tal), dvije frekvencija i više potencijalnih konekcija iako imaju manje linija i frekvencija u globalu, što je povoljnije za potencijalnog putnika, proizvod na konkretnoj liniji, rutovna struktura, troškovi i struktura prihoda, itd. itd. itd. Ni jedan od ovih podataka od same kompanije dobiti nećete, pa da ste i najbolji analitičar na planeti. Ali ni jedan jedini. Možete samo potrošiti 100-njak sati da ustanovite koliko realnih konekcija imate na zagrebačke letove preko Dohe i Dubaja. I nećete moći izvući baš ni jedan zaključak jer je to samo jedan od mogućih više desetaka razloga (a vjerojatno je produkt kombinacije njih više).
Promili su i te kako bitni kada se spoje zajedno i kada govorimo o tek par tisuća putnika sve zajedno koji rade razliku hoće li netko „uspješno“ letjeti ili ne na pojedinoj liniji. Ako je Emiratesu falili 3000 putnika (lupam brojku i nemojte me držati za nju da je relevantna), a Aegean i ČSA oduzmu 300 putnika, te Lufthansa i Aeroflot još 2.000 onda je i te kako bitno i tih 300 putnika. I te kako bitno. No, i opet lovite se na nepotrebne usputne podatke. Nabrojio sam sve razloge, ovaj koji spominjete je najmanje bitan i to sam nalgasio. Koja je svrha lovljenja na dio jedne rečenice koja nije netočna? Samo zato što je napisana?
Što se tiče Koreana i Emiratesa, OK ne slažemo se u percepcijama današnjeg poslovanja zrakoplovstva. I nema smisla da dalje ponavljamo teze. Složiti se nećemo.
U ropotarnici povijesti završavale su i veće kompanije od Emiratesa i Qatara. Ako je Pan Am mogao u „ropotarnicu“…
Napisao sam da ću napisati članak o sebvencijama u zračnom prometu (udruženo oglašavanje, PSO, indirektna i sakrivene subvencije…), i to planiram. I da imam neke informacije i objavit ću ih. No, da ću pisati konkretne brojke za pojedine letove, linije i kompanije to sigurno neću, jer za to nema ni interesa, ni vremena, ni volje. Stoga „koje strane kompanije dobijaju direktno cash iz udruzenog oglasavanja HTZ-a, da li je medju njima Emirates i ako jeste o kojoj se svoti radi“ ne očekujte. To obečao nisam.
Miroslav
Alene,
Apropo nacina na koji interpretirate podatke podseticu vas na moje pitanje vezano za vasu tvrdju – a na koje nisam dobio odgovor:
Vi ste meni napisali:
–““ zar mi stvarno želite reći da bi A320neo na 8 legova (Zagreb-Split-Zagreb + Zagreb-Paris-Zagreb + Zagreb-Dubrovnik-Zagreb + Zagreb-Frankfurt-Zagreb, a postoje i duže linije) potrošio manje goriva, poglavito što uzlijeće i slijeće 8, a ne 2 puta?“
Alene, ja sam nesto racunao – put iz Zagreba do NY i nazad je oko 14.000km.
Sa druge strane letovi koje pominjete su ukupno 6000km.
Da li vi tvrdite da a321LR na pomenutim povratnom letu od 14.000km potrosi manje goriva nego sto bi potrosio a320neo na pomenutim kratkim relacijama koje ukupno izlaze oko 6000km?
Zamolio bih vas za odgovor. Hvala.
Alen Šćuric Purger
Miroslave dajte da ne ulazimo u rasprave o „interpretiranju podataka“.
Struktura troška pojedine rute, pa čak i potrošnja goriva jest toliko komplicirana i ovisi o par tisuća parametara da stvarno ne možemo banalizirati isto na ovaj način. Stoga mi nije nakraj pameti tako separatno i banalizirano odgovarati.
Napisat ću jedan članak o tome, gdje ću približiti čitateljstvu način kalkulacija troškova, ovisnost troškova o pojedinoj liniji, sve poznatije i one manje poznate troškove, razlike u potrošnji goriva kod dužih krstarenja (visina i dužina leta, ali i težina zrakoplova ovisno o količini goriva i ostalih potrepština koju mora sa sobom nositi isl.) i troška polijetanja (penjanja) i slijetanja (spuštanja)… Tada ćete dobiti i cjelovit, a ne banaliziran i pojednostavljen odgovor.
Miroslav
Alene,
Ako covek hoce da izbegne odgovor na pitanje, onda ide na siroko i ne kaze nista.
U ovom slucaju odgovor je prost – na pomenutim linijama potrosi se vise goriva leteci sa a320neo, kao sto ste vi tvdili.
Ili se vise goriva potrosi leteci sa a321neoLR – na relaciji do New Yorka i nazad, sto bi znacilo da je vasa tvrdja netacna ?
Prosto pitanje i odgovor treba jasan i tacan! Sta je tacno od ova dva?
Alen Šćuric Purger
Što sam imao rekao sam u prošlom odgovoru.
Mark
Ja sam siguran da će odgovor na rutnu analizu biti znanstveno potkrepljen, jer Alen ima debelo iskustvo rada u Navigejšnu ili Kontrolingu vazduhoplovnog operatora (JU ili OU nisam siguran).