BEG airport status
Šta je HEMS, šta je SAR, da li su u Hrvatskoj i drugim državama adekvatno riješeni? Hrvatski vojni i policijski piloti vrhunski odrađuju zadatke helikopterskog spašavanja ali sustav HHMS ne funkcionira kako bi trebao, star je i ne misli se o njegovom razvoju / Foto: Goran Leš

Šta je HEMS, šta je SAR, da li su u Hrvatskoj i drugim državama adekvatno riješeni?

HEMS (Helicopter Emergency Medical Service) ili HHMS (Helikopterska Hitna Medicinska Služba) je važan segment u izvođenju hitne medicinske pomoći. U avio i medicinskim krugovima poznata je uzrečica da „HEMS nije tehnološko, več birokratsko čudo“. U EU i u svijetu postoje različiti sistemi helikopterskog spašavanja. Helikopteri u službi HMP djeluju po svijetu u ruralnim i urbanim sredinama.

Helikopter ima puno prednosti u usporedbi  sa klasičnom zemaljskom (vozilo hitne medicinske pomoći – skraćeno HMP) službom, jer mogu sletjeti van aerodroma, na cestama, planinama, mogu letjeti na razne lokacije, brzi su (brži od sanitetskog vozila), nema brzih ubrzanja i kočenja, što je bitno kod transporta pacijenta sa izoliranom ozlijedom glave ili ozlijede kralježnice, mogu lebdjeti i u slučaju spašavanja na moru ili ako je slijetanje nemoguće, mogu se poslužiti upotrebom elektromotornog vitla (HHO-Helicopter Hoist Operation). Za helikopter zastoj na državnom putu ili autoputu ne postoji i bez problema postiže „Zlatni sat“ po pravilu 3×20 minuta. Što znači to pravilo? Definiše da se 20 minuta leti do ugroženog, 20 minuta do bolnice, 15 minuta se radi zbrinjavanje na mjestu događaja dok je 5 minuta potrebno za aktivaciju i polijetanje.

Raditi se može po danu i po noći. Naravno, kod operacija poštuju se propisana pravila. Letenje noću traži dva pilota i upotrebu NVG (Night Vision Goggles). Svaki helikopter bilo kojeg operatera ima u operativnom priručniku za izvođenje letačkih operacija propisano, u kakvim vremenskim uslovima može letjeti. Komentari da mali helikopteri ne lete po buri nisu baš na mjestu i vjerovatno su ti komentari produkt laične populacije, koja ne poznaje područje avijacije i strogih propisa. Helikopter leti u limitima koji se postavljaju na osnovu performansa helikoptera i procjene sigurnosti izvođenja zračnih operacija koje su bazirane na iskustvu i generalnim procjenama sigurnosti koje donosi država u svom sistemu managementa sigurnosti (SSP – State Safety Programme).

I veliki vojni helikopter, kada je brzina vjetra prevelika ostaje na zemlji. Polijetanje u extremnim uvijetima, koji prelaze granicu procjene sigurnosti, nije dozvoljeno, jer je opasnost za život putnika i posade prevelika, a mogućnost, da će osoba biti spašena iz toga ugla gledanja premala. Tu mjesta za herojstvo nema. Takođe, komentari da se za vrijeme pilot projekta Helikopterske službe spašavanja u Republici Hrvatskoj (RH) 2015. godine koji je trajao 4 mjeseca iz baza Krk i Brač nije letjelo noću nisu baš na mjestu. Naravno da se nije letjelo noću, kada je tender izričito tražio izvođenje operacija po danu. Takav je bio i ugovor potpisan sa strane Ministarstva zdravlja i operatera koji je bio najbolji ponuđač. Dobra i sigurna služba je ona, koja poštuje pravila, ugovore i procedure, i uspješno završi akciju.

Kako to rade ostali u EU i svijetu?

Vojska na žalost ne može dobiti CAT AOC jer su vojni zrakoplovi i izvođenje letova van nadležnosti i kontrole civilnih letačkih vlasti / Foto: Goran Leš

Otkrivanje tople vode tu nije potrebno. Naglašavam, da je sigurnost u komercijalnom svijetu letačkih operacija uvijek na prvom mjestu, naravno, da se tom prilikom vodi računa i o troškovima. Največa je umjetnost uz normalne troškove postignuti najvišu moguću mjeru sigurnosti. Važno je, da služba (helikopterski operater) koja izvodi helikopterske prijevoze poštuje propise, funkcionira u prvu ruku za dobrobit građana, da je služba brza, pouzdana, sigurna i na kraju ne baš najbitnije, ali za sve građane i državu je dosta važno da se vodi računa o troškovima odnosno da služba nije preskupa.

Možda je na ovom mjestu potrebno napomenuti, da zakoni ekonomije podjednako važe za privatne tvrtke i za državne prijevoznike. To što u nekim zemljama (Hrvatska, Slovenija) tvrde, da je servis vojske bestplatan – to je velika laž. I takozvane „državne zrakoplove“ vozi netko, tko prima plaču i prošao je kroz proces školovanja, koji nikad ne prestaje, a to nije besplatno. Istovremeno helikopteri se kupuju, a ne dobijaju, održavanje helikoptera, oprema i gorivo kupuju se na tržištu, tako da u suštini velike razlike između državnih operatera i komercijalnih tvrtki i nema, osim izgleda, naravno.

Prvo i osnovno pravilo na teritoriju Europske unije je regulativa EU 965/2012, koja definira izvođenje komercijalnih letačkih operacija. Komercijalno uvijek zvuči negativno pa to treba opisati malo bolje. Regulativa EU 965/2012 dio je europske letačke legislature i njezina je osnovna namjera, da svi ukrcani u komercijalnim letovima na teritoriju EU imaju isti stupanj sigurnosti, bilo da lete Airbusom na Tenerife ili da lete na nosilima sa Velebita u bolnicu. Osnovna uredba 216/2008 (sa svim izmjenama) u svom članu 2. (2)(f) govori i o „level playing field“, dakle „osigurati jednak tretman za sve sudionike na unutrašnjem (EU) zrakoplovnom tržištu“. Sama regulativa nema veze sa ekonomskim razumijevanjem komercijalnog izvođenja letačkih operacija i ne govori o putu novčanih tokova, nego samo o sigurnosnim uvjetima koje mora ispunjavati onaj koji želi vršiti prijevoz civilnih putnika na teritoriju Evropske unije. Regulativa je jednostavna, namijenjena stručnjacima pilotima ili letačima i čita se manje više kao kuharski recept. Sve ostale špekulacije, da ta regulativa forsira privatnike ili komercijalne opratere je izvrtanje činjenica.

Policija ukoliko zadovolji oba zahtjeva, može legalno raditi HEMS. Vojska na žalost ne može dobiti CAT AOC (dozvolu za izvođenje letačkih aktivnosti po uvijetima civilnog komercijalnog zrakoplovstva), jer su vojni zrakoplovi i izvođenje letova van nadležnosti i kontrole civilnih letačkih vlasti i zbog toga one ni ne mogu garantirati potreban nivo sigurnosti i izdavati potvrde u obliku EASA (European Aviation Safety Agency) sertifikata o plovidbenosti za zrakoplove i CAT AOC za hrvatsku vojsku. Tu nadležnost ima nacionalno vojno letačko nadzorno tjelo, čije potvrde u civilnom svijetu nažalost ne vrijede. Stvar je potpuno jasna. Da biste radili HEMS morate imati uslove koji su napisani u Regulativi 965/2012, Annex V.; Poddio J; SPA.HEMS.100 koji traži da operator ima:

– Sertifikat zračnog operatera, koji vrijedi za izvođenje komercijalnog zračnog transporta CAT-AOC (Air Operation Certificate).

– Te da je operater sposoban nacionalnim letačkim vlastima (CAA) dokazati, da uz postignuti CAT AOC, izvodi svoje operacije prema minimumima koji stoje u Pododjelu J; tako se traži da helikopter ima EASA sertifikate (Type Certificate – tipski sertifikat i Airworthiness Review Certificate (ARC) – sertifikat o pregledu plovidbenosti ), koji zbog teških uvijeta rada postiže performanse klase 1, da ima sertifikovanu opremu za izvođenje HEMS i osposobljenu posadu itd.

Ukoliko bilo koji od ova dva uslova operater nema, ne može raditi HHMS prema pravilima koje važe na teritoriju Evropske unije i time je pregažena regulativa EU 965/2012. U svijetu postoje brojni sistemi, ali svi poštuju ta pravila. Postoji i varijanta Civil Registrated – Army Operated, sve samo da se udovolji tim uslovima iz regulative EU 965/2012, koji su propisani.

Šta je to SAR (Search And Rescue)?

Srbija ima slične izazove kao Hrvatska kada su SAR i HEMS u pitanju / Foto: Dimitrije Ostojić

Obično se mešaju HEMS i SAR.

SAR je zadatak traženja i spašavanja, što znači da tražite nekoga na moru, planini, regiji, jer ne znate njegovu lokaciju. I to je u većini država zadatak vojske, obalne straže, policije, civilne zaštite. A čim je lokacija ugroženog poznata i vi točno znate gdje se ugroženi nalazi, ne treba se aktivirati cijeli SAR sustav, koji puno košta, nego je to HEMS akcija, koja je brža, efikasnija i jeftinija. HEMS akcija je svakodnevni događaj, dok je SAR akcija obično vanredni događaj, koji se koordinira iz nekog centra npr. 112 (DUZS) ili 195 (Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru). Kod SAR akcija nivo sigurnosti operacija nije isti kao kod HEMS akcija. SAR obično radi vojska zato su minimumi sigurnosti operacija obično ispod (ako su uopše regulisani) ovih za CAT HEMS. Takođe nivo medicinskog zbrinjavanja obično nije na tako visokom nivou kao kod HEMS akcija. Naime kod SAR akcija obično liječnik nije u helikopteru, naravno postoje iznimke.

Šta bi morala imati dobra i moderna HHMS služba?

Dobra i moderna HHMS služba bi morala imati i poštovati:

– Helikopterski operater mora pratiti i poštivati regulativu EU 965/2012.

– Helikopter za HHMS je namijenjen samo spašavanju ugroženih helikopterom. To ne može biti višenamjenski helikopter, gdje se danas vozi ozlijeđeni, a sutra s njim vojska vježba desantiranje ili vozi eksploziv ili u koji navrat i životinje, strojeve, kemikalije i slično. HHMS helikopter je sanitetsko vozilo koje leti. HHMS  helikopter mora imati EASA certifikat o plovidbenosti, znači i helikopter i prenamjena u medicinski helikopter, takozvani „HEMS KIT“ mora imati sertifikat, koji se izdaje prema zahtjevima EU regulativa i uputama EASE.

– HHMS baze moraju biti integrirane u sistem HMS (Hitne Medicinske Službe), aktivaciju izvode regionalni dispečerski centri. Vrijeme od dojave do polijetanja max 3-5 minuta.

– Aktivacija helikoptera mora se obaviti direktno, bez raznih autorizacija po vertikali, a kontrola letenja mora dati HHMS zadatku apsolutni prioritet kod polijetanja. Slično kao kad dispečerski centar aktivira vozilo HMP. Helikopter i vozilo HMP su resurs hitne medicinske službe.

– Članovi HHMS tima dežuraju blizu helikoptera, da se može postići traženo vrijeme polijetanja.

– Razmak između HHMS baza je najviše 90 kilometara. Svaka baza pokriva otprilike 10.000 kvadratnih kilometara. Što na primer u slučaju Republike Hrvatske znači sistem sa 5 aktivnih baza. Na taj način u RH može se ostvariti „zlatni sat“. (Zlatni sat je vrijeme od kada je nastalo hitno stanje/životna ugroza do dolazka u bolnicu).

– Preporučljivo je (nije obavezno), da ekipa u helikopteru ima mogućnost upotrebe elektromotornog vitla. To je standardna procedura HHO (Helicopter Hoist Operation), koja ima svoje minimume i zahtjeve deklarirane u istoj Regulativi 965/2012 u Pododjelu I. Naravno te stvari moraju biti uvježbane i uigrane (trenaža). Helikopterske operacije sa vitlom nikako nisu rezervirane samo za gorsku službu spašavanja. Na taj način HHMS služba je korisna i na mjestu gdje se možda ne može sletjeti, ili se može podići nekoga sa broda, trajekta, šume, planine ili sa balkona kuće koja gori. HHO je standardna procedura kod HHMS akcija.

– U HHMS službi se upotrebljavaju suvremeni helikopteri, koji omogućavaju „brzi start“, sve sa ciljem da se postigne vrijeme polijetanja od 3-5 minuta. Po performansama helikopteri moraju odgovarati propisu „performance class 1“.

– Načini finansiranja su različiti. Sa postavljanjem efikasne službe po EU standardima, moglo bi se dobiti sredstva iz EU fondova. Dok tu službu obavljaju vojska ili policija, ti novci se ne mogu dobiti iz EU fondova. O finansiranju i raznim kombinacijama ne bih gubio vrijeme, jer ih je bezbroj.

Cijena HHMS baze u EU godišnje iznosi 2-2,5 milijuna eura. U toj cijeni su svi fiksni i varijabilni troškovi. Ako računamo da je vrijednost ljudskog života u EU izračunata i bazira se na bruto državnom proizvodu po stanovniku, to iznosi oko 1 milijun eura i znači da svaka baza poslije treće uspješne intervencije fiktivno državi donosi profit.

Koliko košta kada lete veliki vojni helikopteri, prepuštam da si svaki izračuna sam. Kao osobe obično funkcioniramo tako, da ukoliko nam netko direktno ne izvlači eure iz novčanika, sa troškovima se ne opterećujemo, jer nas se to kao ne tiče.

Slijedeći problem mogao bi nastati, ako bi se ne daj bože dogodilo, da vojni helikopter sa stranim civilnim putnikom ima nesreću, a da je helikopter bio uključen u letačke operacije HHMS koje se na cjelokupnom teritoriju Evropske unije tretiraju kao civilne i pod kontrolom civilnih letačkih vlasti. Odmah imate međunarodni problem i puno pitanja, tko bi istraživao nesreću? Vojni organi, jer je letjela vojska ili civilni organi, jer je u helikopteru bio civil? Tko ima kontrolu nad plovidbenošću, održavanjem, čije licence imaju piloti, tko ih kontrolira i po kakvim standardima/minimumima lete, itd. Naravno u slučaju vremenskih katastrofa, zemljotresa, poplava, požara, kada Vlada RH proglasi izvanredno stanje, onda se dižu svi postojeći resursi sve u svrhu spasiti što se spasiti može. Tada bi se aktivirala i sanitetska služba vojske u svrhu spašavanja civilnog stanovništva. U mirnodopskim uvijetima helikoptersko spašavanje se radi po pravilima civilne letačke regulative, a na području HHMS to je regulativa EU 965/2012.

Osnovni je problem, koji proizlazi iz sistema, koji želi iskoristiti što više državnih resursa, da je HHMP u Hrvatskoj u nadležnosti minimalno 5 ministarstava, a možda i više (sa sličnim se poteškoćama susrećemo i u Sloveniji):

MORH, MUP, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prometa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo regionalnog razvoja.

Čim je neki problem, a nadležno je više ministarstava, to je zadatak kojeg je teško ili ga je gotovo nemoguće riješiti.

Ovim člankom ne želim diskreditirati odlične hrvatske pilote (vojne i policijske) i ekipe, koji se trude i vrhunski odrađuju zadatke u svrhu helikopterskog spašavanja. Problem je što sustav HHMS ne funkcionira kako bi trebao, star je i nije napravljen nikakav razvoj. Ovom prilikom dižem palac gore i dajem svu počast za sve pilote i posade te djelatnike HZHM koji se trude da i sa zastarijelom tehnikom i improvizacijom odrade maksimalno što se odradit može.

Ne mogu si zamisliti Hrvatsku, kao turističku zemlju i zemlju sa mnogo otoka, gdje živi preko 130.000 stanovnika, a da taj sistem nije riješen. Ukoliko ne razmišljamo o turizmu uz more, imamo cijeli Gorski Kotar i cijelu Podravinu i Posavinu, Slavoniju, gdje još ima stanovnika koji trebaju pomoć, a o njima kao da niko ne vodi računa.

Prvenstveno bi paralelno trebalo razmišljati i napraviti helidrome kod bolnica, također po standardima EU regulativa, koji bi bili aktivni 24/7.

U Hrvatskoj su bili pokušaji da se naprave takvi objekti ali na žalost nisu realizirani.

Robert Sabol je zadužen za razvoj poslovanja u kompaniji Eliadriatik.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

YU

Trebalo je prvo napisati tekst kako je HEMS rešen u Nemačkoj pa onda da slede tekstovi o HEMSu u Hrvatskoj i Srbiji. Jad i beda i improvizacije na sve strane. A ne mora tako da bude. I novca za HEMS sistem shodno veličini teritorija HR i SRB ima nemojte da vas lažu kako smo siromašni. Nismo. Samo i da kod nas naprave HEMS baze kao u Nemačkoj sve me nešto brine koliko bi se racionalno koristili resursi helikoptera i osoblja ili bi služili za to da lokalni moćnici iz unutrašnjosti slali helikopterom babe, tetke i tašte da leče reumu na VMA. A ovo ne pišem na pamet dešavalo se pred raspad YU.

Odgovori
ha

tako je, novca sigurno ima. ako se milijarde mogu potrošiti na gluposti poput istanbulske konvencije i civilnih udruga, onda se mogu potrošiti i na stvari koje doslovno spašavaju živote.

Be

A ljudi moji, o cemu mi tu pricamo????
U Hrvatskoj se dan danas kazne izricu u DM a mi bi zakonski ukalupili HEMS????

Jad, bjeda, cemer……

Odgovori
Yr

Ako 5 baza pokriva Hrvatsku onda je isto vrv. dovoljno i za Srbiju zbog kompaktne teritorije čak iako bi integrisali i područje KiM (i pored političkih problema bilo bi normalno i pozitivno uključiti jednu bazu za KiM a da oni pokriju deo troškova u okviru zajedničkog sistema). Ako je cena navedenih 2,5 miliona po bazi, to znači 12,5 miliona godišnje što stvarno nije veliki novac. To se može u Srbiji naći uz samo jednu ozbiljniju uštedu na rashodnoj strani budžeta. Plus se vrv. dobar deo te sume već troši na akanje vojnih i policijskih helikoptera za ove svrhe.
Jedino ne znam je li ovo gore cena usluge koju pruža neka privatna firma? Ako jeste i ako je to sve što treba da se plati godišnje, stvarno nije mnogo. Dok država kupi 6-7 novih helića (5+2 za remontnu rezervu) i obuči kadar uzelo bi i vremena i novca.

Odgovori
Ni

Odličan članak, za svaku pohvalu

Odgovori
Al

Robert stvarno odličan članak, bilo ga je užitak čitati.

Imam nekih dodira sa vojnim helikoperima koji obavljaju medicinske letove na otoke, posebno ova sezonska izdvojena lokacija u Rijeci koju obavljaju piloti 91. baze sa jednim dislociranim helikopterom. Taj helikoper je djelomice prilagođen medicinskim potrebama, no stvari su totalni nonsens od loše kooridnacije hitnih pomoći na terenu i helikoptera, preko nestandardizirane opreme, još uvijek nedostataka u procedurama… OK, na njemu lete naši vojni piloti koji na taj način odrađuju i trenažu, tj. država nema dodatan trošak za trenažu (piloti moraju letjeti radi kondicije, a to isto košta), ali ta grdosija od Mi-171Sh je stvarno ekstremno skupa u operacijama. Guta i gorivo i resurse. Manji, praktičniji i skromniji helikopter (što ne znači i manje medicinske opreme, naravno), zapravo bi državu bitno manje koštao.

No, imam jedno pitanje. 2010. na kruzer (Costa Serena) na kojem sam bio, jedan putnik je doživio srčani udar. Bili smo na putu između Istanbula i Krfa. Na brod nije došao civilni HEMS, nego grčki vojni helikpter sa oznakama S.A.R. koji je pacjenta odveo do bolnice. Nije li to u suprotnosti sa ovim što ste napisali.

Odgovori
Ro

SAR akcija koju su radili na brodu nije u suprotnosti time što sam napisao. SAR obično radi ili vojska ili obalna straža, može i policija a negdje čak i vatrogasci imaju svoj helikopter

Mi

Hvala na odličnom i opširnom članku.
Dodatno pitanje na Alenov navedeni slucaj. Zbog čega i u kojoj situaciji se takav slucaj stavlja pod SAR a ne pod HEMS? Pretpostavljam da ima veze sa opasnijim uslovima i pristupu pacijentu.

Hvala

Ro

Odgovor Miošu:
To se stavlja pod SAR zato, jer operacije na moru, koje su daleko od obale mogu potrajati. Mižda su potrebni i dodatni resursi. Za operacije na moru se upotrebljavaju i tako zvani “ swimmeri” koje se baca u more i potom diže u helikopter. To su specijalne procedure, za koje trebas specijalne helikoptere. I trening takvih ekipa je toliko skup, da to može podnijeti jedino država/ vojska. I naravno stepen opasnosti kod ozbiljne SAR akcije na moru u slucaju nevere i velikih valova puno je opasnija od obične kopnene HEMS akcije.

Mi

Hvala Roberte!

BB

Dobro je imati „Alena“ i za druge oblasti. Svaka čast na tekstu. Dakle, sad čekamo i ponedjeljak? :-)

Bilo bi dobro uporediti HR sa ostalim zemljama konkretno (broj helikoptera, opremu, način organizovanja, koliko su daleko ili blizu toj regulativi…).

Odgovori
LS

Svak čast za tekst.
Osim pilotskih i tehnickih operacija tu treba nešto reci i o medicinskim…. paramedics i njihova obuka u HEMS uslovima se bitno razlikuje i to nisu “doktori” sa diplomom nago namenski trenirano osoblje sa takodje continuiranim obukama.
Nažalost sve bivse republike one države nastavljaju da gledaju na helikopterske operacije kao nešto rezervisano za državu.
Ali lepo je videti da postoje ljudi koji to pokušavaju promeniti i otvoriti oči narodu.

Odgovori
Ro

Mmedicinski tehničari/ paramedici idu preko specialnog kursa gdje dobivaju naziv Team Crew Member (TCM). Oni su u zraku lijeva ruka pilota, pomažu oko navigiranja, observacije, komunikacije, provjera mjesta spustanja. Naravno, glavni u helikopteru je PIC.
Kada su na zemlji prvi izlaze iz helikoptera a prije polijetanja zadnji ulaze.
Kada je helikopter osiguran na zemlji, onda TCM radi medicnsko zbrinjavanje. Takođe TCM može biti i operater vanjskog vitla, sa kojim spušta medical crew do unesrečenog i kasnije jih diže u helikopter koji lebdi (hoovering),

Go

Dugo pratim nastojanje hrvatskih Stručnjaka da se u Hrvatskoj,nužno,kupnjom ili najmom,osnuje HELP (helikopterska liječnička pomoć-helikopterima Liječnici pomažu),jer do danas takva služba ne postoji!Vi,koji živite na kopnu ,a u cestovno dostupnom terenu,ne možete (a i ne očekujem) razumjeti kako se spašava život nekome,tko je 60 km udaljen od kopna.Mi,koji živimo na pučini,na pučinskim Otocima,na žalost to jako dobro znamo.I ne pričam o Krku,niti o Pagu,koji su mostom spojeni s kopnom.Pričam o Visu.Na mom otoku radi 4 liječnika,koji put samo 3.Kad se dogodi hitna intervencija,prvo morate pozvati Liječnika iz Visa ili Komiže,taj liječnik mora skupiti ekipu,doći do životno ugroženog pacijenta,pozvati helikopter,transportirati čovjeka do heliodroma…Od momenta poziva sa Visa,Piloti helikoptera moraju doći do helikoptera,20 min ga pokretati,tek onda uzletjeti i doći do Visa.E,sad zamislite kruzer koji plovi u hrvatskom djelu Mora i čovjeka koji ima Infarct.Mi živimo na stacioniranom nosaču aviona.Imamo tu sreću,da smo žitelji od kopna najudaljenijem nastanjenom pučinskom otoku,pa zbrojite dva i dva.Čitam,neki dan je žena na Velebitu umrla čekajući helikoptersku pomoć.Živimo u surovim uvjetima,koji gospoda s markovog Trga NEĆE razumjeti. LAŽU kad kažu da su vojni helikopteri opremljeni za spašavanje života.Vojni piloti daju sve od sebe,ali oni nisu liječnici!Piloti su,Kopiloti,navigatori.Teško da bi jedna stara nosila spadala u opremu za spašavanje.

Odgovori
ZZ

Laik sam sto se tice teme i jako je interesantna.
Kazete da razmak izmedju baza je najvise 90 km i 10,000 kvadratnih kilometara zone pokrivanja. Da li taj zahtev uzima i gustinu stanovnistva na teritoriji pokrivanja obzirom da limit od 10km^2 zahteva veliko preklapanje.
Zivim u provinciji Ontario u Kanadi, i nasa HEMS (Ornge) sluzba ima 7 baza koje pokrivaju teritorij velicine 1/10 Evrope ali zato 1/55 broj stanovnika. Najveci deo populaciji zivi u uskom pojasu juznog Ontarija i uz obale jezera, ali i tu i dalje nemate razmak izmedju stanica na 90 km vec ste pokriveni sa tri lokacije. https://en.wikipedia.org/wiki/Ornge

Sluzba je takodje poznata i po aferama.

Odgovori
LS

Mala ispravka, Ornge ima 12 baza od kojih su 3 FW (citaj PC-12 ili ti avioni). Kombinacija FW i RW (citaj AW139 – helikopteri) je tu upravo zbog povrsine te provincije.
Ne moze se ocekivati da se pacijent iz Moosonee-ja prebaci u GTA ili drugu slicnu ustanovu recimo u Sudbury helikopterom. Takodje Ornge ima veoma dugu istoriju u HEMS operacijama jer je tim imenom nasledio operacije/orgnizaciju koje su se pocele razvijati 1977.

ZZ

LSBL
To ste u pravu, greska sa moje strane. Moj komentar je bio vezan za baze u kojima su helikopteri. Zato je i bilo pitanje oko gustine stanovnistva obzirom da severno i zapadno od Moosonee-a ide 20 polarnih medveda po glavi stanovnika. Cak i u juznom Ontariju gde zivi oko 90% populacije imate pored glavne baze u Torontu (CYTZ) London na 150 km , Ottawa-u na 350 i Sudbury na 350 km.

CHC je bio dugi niz godina pod ugovorom za HEMS. Za Mediwac letove na severu je bilo par kompanija pod ugovorom koji su zamjenei sa PC-9. Dispacerski centar je bio u Sunnybrook-u (bolnica u gradu) , sve do 2005.

Sta se koristi u svetu za HEMS ne znam, zato mi je i bio cudan podatak za 90km razmak, vreme startanja helikoptera od 3-5 min.

zz

Upravo sam pogledao inicijalni post i izvinjenje autoru. Za nekoga ko jako malo zna problematiku, pravila i operacije ovo je odlican clanak. Hvala puno.

Pi

Ako helikopter poleti po SAR zadatku, nadje unesrecenog koji je zivotno ugrozen, od momenta ukrcanja u helikopter, pa do bolnice, leti u HEMS misiji?

Odgovori
Ro

Pierre SAR akcija ne postaje HEMS , a minimum medicinskog znanja je definiran. Tu su razlike od države do države.

Mr

Kapa dolje za tekst! Da je vise takvih tema (npr. prptupozarno zrakoplovstvo)
U vise navrata sam pominjao da hems i sar (takodjer i protupozarno zrakoplovstvo) kad bi se podijelilo u civilne sluzbe moglo bi se financirati iz eu fondova (mozda i za drzave koje nisu clanice eu)!
Po mom misljenju radi specificnosti nase obale hems bi trebao biti samo na jadranu dislociran u 5 baza i to u;
1.Puli za Istru, Cres i Losinj
2.Rijeka za Gorski kotar Liku, Krk i Rab
3.Zadar za Pag i od rijeke Zrmanje do rijeke Krke
4. Split od r.Krke do Neretve
5. Dubrovnik za Dubrovacku netetvansku zupaniju

Odgovori
Ml

Poštovani Mr D
Pogedajte sutra 8.6.2018 emisiju Dobro jutro Hrvatska na HTV1, biti će priče o helikopterima.
Na Jadranu za početak su dovoljna 3, a za bolju pokrivenost 4 helikoptera/baze. Za cijelu Hrvatsku 5 sa tendencijom na 8!

Dr

odlično izrešašorano (istraženo) . Sve ove probleme oko finansiranja su Austrijanci rešili na vrlo galantan način njihova Christopherus HMS Služba bazira na , uslovno rečeno , državno – privatnom Joint Ventur modelu zato što „Rettungsdienst“ u principu pripada Gradskim vlastima , u slučaju Wien-a . a Helihopterska Služba spasavanja „Christopherus“ pripada i RD-u i Osiguravajućim društvima koje uplaćuju izvesnu sumu novca u tom D.o.o.
Sve se može kad nisi alav.

Odgovori
BB

Vrlo interesantan model gdje osiguravajuće kuće učestvuju u finansiranju…

de

Odlican tekst. A ijos jedan ali na Engleskom:

https://www.total-croatia-news.com/business/17008-why-doesn-t-croatia-have-helicopter-emergency-medical-service

Problem u bivsoj Jugoslaviji je da su mnogo cinvilnih aviacijksih sluzbi pod kontrolom vojske ili vojska odrzava sluzbu. A u biti trebaju to biti civilne operacije.

Treba ili drzavno-civilni joint venture ali treba i da se sve te slubzbe centraliziraju u jedno ili dvije drzavnih organizacija a ne mnogo.

A I pitanje je koliko je grdosija poput Mi-8/-17 sposoban za mnogo slucajeva HEMS gdje je mozda bolje manji helicopter poput EC-145?

Ne brini i mi u Australiji smo to zagovnjali. Svaka Australska drzava ima svoje HEMS sluzbe a u nekim slucajevima HEMS i SAR (a i transport pacijenta) lete iste letjelice (u mom gradu se koriste isti kelikopteri za HEMS, aero medical transport i SAR). A nema nikakve standardaziacije ni u flotama. To rade razlicicite organizacije – neke su dobrotvorne a neke su za profit.

Inace Australija nema obalnu strazu nego to rade gomila organizacija (mornarica, ratno zrakoplovstvo, Australian Customs and Border Protection Service, Australian Maritime Safety Authority, Federalna policija, neke lokalne policije i neke dobrotvorne organizacije).

A i u Australiji sada dolazi Balkanski mentalitet gdje nitko ne zeli da pravi bilo kakve odluke nego samo zele da kradu za sebe. Barem na Balkanu nisu prodali dusu Komunistickoj Kini kao sto su to mnogo politicari uradili.

Odgovori
ka

hvala na iscrpnom tekstu, jedino bi bilo dobro da ste naveli koji se helikopteri koriste u ove svrhe, ja sam procitao da je najskuplji helikopter na svetu AW149 opremljen za kanadsku sluzbu spasavanja na moru

kako ste strucni u ovoj oblasti ne bi bilo lose da objas-nite misije poput MEDIVAC, i drugih, jer to interesuje citatelje ovog portala.

Odgovori
Ro

Obično se za HEMS koriste 4-5 tonski helikopteri sa dva motora. Nebi želio favorizirati nijednu firmu. Ako se pita mene, ja najviše volim raditi u Airbusovom H-145

Bo

Hvala vam na veoma informativnom tekstu iz perspektive HEMS operacija. Međutim, tekst ne definiše dovoljno jasno problem u vezi sa značenjem pojma SAR.
Naime, iz perspektive operacije vazduhoplova i medicinskih uslova SAR možda predstavlja operaciju koja je „malo manje“ nego HEMS. Međutim, sa stanovišta upravljanja vazdušnim saobraćajem, izraz SAR je ograničen na traganje i spasavanje kao posledica vazduhoplovnog udesa (ref. ICAO Annex 12). Pojednostavljeno govoreći – sa stanovišta upravljanja vazdušnim saobraćajem, spasavanje skijaša koji se izgubio na planini nije SAR (mada, može da bude HEMS), iako gorska služba spasavanja zaista „traga i spasava“.
Ova razlika je važna utoliko što kontrola letenja ima obavezu da primenjuje određene prioritete u sekvencioniranju saobraćaja i, u tim slučajevima, medicinski let (dakle, HEMS, ali ne samo HEMS, već i MEDEVAC i slične kategorije) imaju prioritet u odnosu na SAR letove (ref. ICAO PANS-ATM, Doc. 4444).
Sa stanovišta operatera helikoptera (ali i aviona), ova razlika je bitna utoliko što status SAR treba da bude naznačen u planu leta (polje 18), ukoliko operater očekuje da dobije odgovarajući prioritet (i izuzeće iz mera za upravljanje protokom saobraćaja, tzv. SLOT). Naznačiti SAR u planu leta ako letite da biste pomogli unesrećenima u npr. železničkoj nesreći će dati kontroli letenja pogrešnu sliku o vašim aktivnostima i potrebama.

Odgovori
Ro

Možda da SAR opiše netko tko se time bavi iz prve ruke. Oštru gramicu HEMS/SAR je veoma teško postaviti. Obično ako je lokacija poznata to je HEMS akcija. Ako akcija ima specifiku spašavanja iz planina gdje treba gorska služba spašavanja ili iz mora gdje trebaju “swimmeri” onda je to več SAR operacija. HEMS je sve što obavlja služba HMP, samo da se ide po zraku, a ne kolima po cesti.

Ze

Čisto da malo proširim vidike u raspravi zašto nam treba Helikopterska medicinska pomoć. Neki dan je stradao šumski radnik u brdovitom terenu. Prvo su ga njegovi kolege nekakvim gusjeničarem prevozili do šumske ceste. Pa su ga kamionom vozili šumskom (makademskom) cestom do asfaltirane ceste, pa su negdje na pola puta naišli na kola hitne pomoći, pa su ga odvezli u prvu bolnicu (malu, manji grad u Slavoniji), pa se čekalo anesteziologa, pa je zaključeno da je preozbiljno za njih, pa je prevožen u veću bolnicu (Županijsku) pa…. je čovjek na kraju preminuo. RIP. Ukratko… da se odmah prebacilo stvar na najvišu razinu, da je sa KBCa Osijek poletio recimo EC 155 u kojemu su dva doktora specijalizanta hitne medicine, sletio na livadu pored nesreće, čovjek bi vrlo vjerojatno preživio. Upravo zbog takvih slučajeva nama treba helikopterska „hitna pomoć“. Dakle, lete na poznatu lokaciju, barem je danas to lako odrediti, imaju vrhunske iskusne timove liječnika u helikopteru koji imaju x godina iskustva isključivo na tom poslu, vraćaju se u jedan od 4 KBCa u RH sa 10-20 uigranih timova za operacije itd… imaju najsuvremeniju dijagnostiku, i u njim nema da nema. Nije isto u roku sat vremena teško ozlijeđen doći u bolnicu u Slatini, Pakracu, Novskoj ili u KBC ZG ili OS. Šanse za preživljavanje, šanse za oporavak…nisu iste kao ni trajanje bolovanja i kasnije stanje unesrećenog. Samo ta činjenica već po meni opravdava hitnu nabavku barem 4x EC 155 (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) za početak. SAR neka radi vojska u suradnji s GSSom.

Odgovori
Ro

Zeleni slažem se. Ali s tim ako kupiš 4 helikoptera nisi još ništa učinio. Iza ti treba operater, koji če te stvari učiniti da funkcioniraju.
Onda fali infrastruktura. Koliko Hrvatskih bolnica ima heliodrom? Ali takav, da ga je blagoslovio CCAA?
Ali kao što si ti rekao, treba je nešto uraditi odmah.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

BSD na: Iznad Kosova i Metohije danas leteo francuski izviđački avion King Air 350 ASLR

Navalili da snime nisanac da li na FK-3 ili HQ-17, videcemo.

17. Apr 2024.Pogledaj

Amater na: Vežba PVO “Štit 24“: Hrvatska vojska prvi put lansirala raketu sistema Mistral 3

Sve i da pokriva jedan slučaj, tipa Gerana ili ovih ukrajinskih preradjeno-poljoprivrednih i dalje je korisno jer izbacuje jedan metod napada iz asortimana protivnika. Trocevac može da štiti bilo koji cilj od "poljoprivrednog drona". Da su se Rusi toga setili, ne bi im pada 2 komada na onaj kampus.

17. Apr 2024.Pogledaj

Thomas na: Iznad Kosova i Metohije danas leteo francuski izviđački avion King Air 350 ASLR

@Nenad (Sr) Mozda sa time daju Srbiji na znanje da i nisu bas prijateljski raspolozeni. Nije li to bio bas Franzuski radar koji je prikazao neki Ballon. Nestao kao sto je se pojavio.

17. Apr 2024.Pogledaj

Stojko na: Vežba PVO “Štit 24“: Hrvatska vojska prvi put lansirala raketu sistema Mistral 3

@Miloš Mislim da mogu da se nadju analize efikasnosti tog topa iz 1999. pa ce ti biti jasno da tesko sta moze da uradi modernim dronovima.

17. Apr 2024.Pogledaj

Multi Boy na: Vežba PVO “Štit 24“: Hrvatska vojska prvi put lansirala raketu sistema Mistral 3

BOV treba baciti jer se novi oružani sistem ne može uvesti dok je stari u upotrebi. To isto se odnosi na MRAP i ove Bradley-e koje Milanović forsira. To su stara vozila koje je uništila korozija. HV ima limit za oko 300 vozila, plus MUP 75 . To je jedna tranša gusjeničar, druga na kotačima.…

17. Apr 2024.Pogledaj