Kako su juče javili hrvatski mediji, počela je izgradnja postrojenja austrijske kompanije FACC (Fischer Advanced Composite Components) u Jakovlju pored Zagreba. Kako je najavljeno još u junu 2019. godine investicija od 60 miliona evra trebalo bi da rezultira zapošljavanjem oko 600 ljudi.
Iako u klasičnim medijima brendirana kao „fabrika avio-delova“, zapravo se radi o postrojenju za proizvodnju kompozitnih sekcija za kabinski enterijer poslovnih i putničkih aviona (overhead binovi, paneli plafona kabine i slično). Ne toliko precizno svođenje na „proizvodnju avio-delova“ bilo je prisutno i u tumačenjima ovdašnjih mejnstrim medija kada je opisivana i MTU investicija izgradnje postrojenja u Srbiji.
Prema pisanju hrvatskih medija, poslednji krug izbora za FACC investiciju bio je sužen na Hrvatsku, Slovačku i Poljsku.
FACC je, kao i većina bitnih globalnih manjih kompanija koje proizvode letelice i delove, 2009. godine kupljena (55% udela u vlasništvu) od strane Kineza, kompanije Xi’an Aircraft Industry, dela AVIC-a (China Aviation Industry Corporation). Ovaj potez predstavljao je prvu akviziciju jednog evropskog vazduhoplovno-proizvodnog entiteta od strane neke azijske kompanije.
Da su interesantni putevi industrijskog autsorsovanja FACC je najbolji primer. Kada su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili da strategijom diversifikacije svoje ekonomije obuhvate i avio-industriju stavili su na papir najočigledniji parametar. Tadašnji adut u formi velikih brojeva naručenih putničkih letelica od Erbasa i Boinga može rezultirati i zahtevom da se neki delovi za iste proizvode kod njih. Emiraćani su izabrali kompozite i krajem 2009. godine je FACC dobio posao da od nule, u sred pustinje, zapravo Al Ain (industrijskoj) oazi, izgradi najveću fabriku ovog tipa van Evrope. Fabrika, nazvana Strata (deo Mubadale) tako je počela da proizvodi kompozitne avio-delove za Boing, Erbas, Leonardo i Pilatus.
Kako je Tango Six tada prvi izveštavao, nakon talasa zbližavanja nove srpske vlasti sa Emiratima 2013. godine, Strata je u okviru razmatranja formiranja svoje outsorsing priče (nešto slično kao sada FACC u Hrvatskoj) ozbiljno razmatrala našu zemlju. Serija poseta Mubadale (formalno celokupne civilne i vojne vazduhoplovne industrije Emirata) Srbiji 2014. godine nije rezultirala investicijom, „low cost“ fabrika planirana je za za Severnu Afriku i Aziju.
Pratite Tango Six i na društvenim mrežama. Na Instagramu, Jutjubu, Tviteru i Fejsbuku.
![[ANALIZA] Da li je borbeni avion F-16 ratnog vazduhoplovstva Ukrajine oboren raketnim sistemom Patriot?](https://media.tangosix.rs/2024/08/ukr-2-262x130.png)
Njofra
Zanimljivo. Srbija je, inace, primamljiva zbog ogromnih potpora države i jeftine radne snage. Mozda su vase vlasti naucile da je davanje ogromnih kolicina drzavnih sredstava, kao u slucaju tvornice Fiat, neisplativo. Kod nas su se, hvala Bogu, konacno malo odviknuli od petljanja drzave u privatni sektor, iako je toga jos uvijek previse. To je uvijek popraceno i ogromnom korupcijom.
Brad
Plata u ZF Pancevo je 1500 evra prosecna plata, najavljena plata u Brose Pancevo je 1700 evra
Tata Brada
Plata operatera na masini u ZF, Pancevu, je 37000 RSD + placeni topli obrok u kantini. To je vise od 60% zaposlenih. Nema godisnjih bonusa, nema povlastica. Doduse , nema ni pelena.
1500EUR bezobrazna neistina!!!
U Brose-u je jako slicna situacija
Brad
Izvor mi je apr finansijski izvestaj iz 2019.
Tata Brada
@Brad
To je primer jako loseg koriscenja ïzvora.
To je godina pocetka rada, kada su zaposleni samo direktori i top menadzment (ima i nemackih drzavljana) plus rukovodioci raznoraznih odeljenja plus jako specificne pozicije koje su malo iznad proseka placena.Na koncu se sve svelo na najmasovniju ponudu od 300 EUR.
Ili, hajde ovako: ako je prosek menadzmenta 1500 EUR, onda kukala majka ostalima
Brad
Ne, pogledao sam i 2017/18 kad su imali svega 30-tak zaposlenih, to se mozd objasniti time. U 2019 su imali 320-tak zaposlenih i ovu prosecnu platu (tad je otvoren pogon). Videcemo kolko ce biti kad zaposle 1000 kolko je u planu
Strela
A plata vođe tog operate ili jos bolje planera rada sta ce ta masina da radi na masini je kolika!?
Navedeno je start za nekog ko tek pocinje svoj radni vek, da ne kazem uci zanat na spravama kde pre toga nije imo prilike da vidi, a kamoli radi istom. Malo objektivnosti nije na odmet ako cemo tako koliko je onda ima usluga ciscenja prostorija!?
Meni je drago, da smo danas upoziciji, da uopste pregovaramo o visinama plata itd. jel do nedavno bila tema, dal imas platu ili nemas. Visina plate je tema i dandanas svuda po EU.
Tata Brada
Odgovor se odnosio na tvrdnju da je prosecna plata 1500 EUR. I dobili smo pojasnjnje da je to fiktivna plata stotinak menadzera, spervizora i prvih operatera koji su te godine boravili u Nemackoj na par meseci obuke i za koju su placeni u proseku 1100 EUR. Na kraju 2019 je zaposlen ostatak do 300 radnika koji ne utice na taj prosek. Nakon toga smanjuje se ponuda visine plate za sve pozicije od obicnih operatera do inzenjera. U Brose-u je slicna prica:na pocetku idu ponude malo iznad proseka u bransi, a onda se smanjuju. Dakle, nema proscne plate od 1500 EUR !!!
Brad
Plata sa tih 300 operatera je 1500 dolara. U ulaze i menadzeri i supervizori da ali i radnici koji moraju biti adekvatno placeni da bi prosek bio na 1500 evra u 2019
Dragan
Odlično za te operatere, u Nemačkoj se plate operatera isto vrte oko 1500-1700e.
Uskoro počinje veliki povratak u Srbiju. Ja ozbiljno o tome razmišljam, ali ne mogu da nađem dobro plaćeno radno mesto. U Kragujevcu je plata CNC operatera oko 35000 din, a u Pančevu bih trebao da plaćam stan pa mi se ne isplati.
Slobo
Fiat je bila jedna od inicijalnih koinvesticija drzave u srpsku privredu kada je ona zaista bila na kolenima, niska cena radne snage, velika nezaposlenost….u medjuvremenu je prosecni dohodak skocio, nezaposlenost drasticno pala, tako da razlika u ceni radne snage vise nije tako izrazena a pravilnost odluka drzavne politike da daje podsticaje stranim investitorima se ogleda u rastu BDP-a, prosecnog dohotka i padu nezaposlenosti.
Za razliku od toga Hrvatska u tom istom razdoblju u najboljem slucaju tapka u mestu dok vecina ostalih ide napred. Na zalost.
Ostaviti privatnom sektoru da se sam bori, u atmosferi slabe konkurentnosti, male razvijenosti i minijaturnog domaceg trzista dovodi do porazavajuceg stepena stranih investicija u poredjenju sa regionom.
Rumunija je vec dobro preskocila Hrvatsku po GDP per capita, Bugarska dise za vratom, Srbija je preskace po GDP-u ove godine, a uskoro i po GDP per capita…nema se tu na zalost mnogo sta pohvaliti.
Na kraju krajeva pre koji dan je bila radio emisija dvojice trenutno najuglednijih ekonomista u Hrvatskoj, sve je receno.
frane
Slobo,
Srbija Hrvatsku ne moze stici po GDP po stanovniku jos bar 20 godina i to da Hrvatska ne raste nikako. Ruzicaste bajke koje vama pricaju su jedno, realnost posve drugo.
Pero
GDP per capita:
Hrvatska: $15,646
Mađarska: $15,373
Rumunjska: $12,813
Bugarska: $9,826
Srbija: $7,497
please
Bez uvrede ali Srbija je trenutno slijepo crijevo Europe.. Rativi..korupcija.. pri redni kriminal su napravili svoje.. tranzicija nije jos zavrsena i nece proci bezbolno.. gledaj sloveniju vs Češka..1991 Slovenija je imala 2 puta jaci GDP od Čeha.. sad mislim da vec kaskaju za Česima
Strela
@frane
Isto se pricalo i za GPD same drzave, pa kako stoji stvar Sebija to prelazi. Sta mu dođe, da isto vazi i za nabedeno. Ovi nasi zapeli za prosek plate 900€ do 2025 i kako stoji fokusirali su se max, da to i postignu. Jednom kad pokrenes kola to sama idu, za sada su na dobrom putu. Mustru imaju. Nije bilo zamisljeno ni prosek 500€ pa je tu. Da ne idem previse iz teme. Bitno je da privuces glavne igrace, sporedni dolaze sami jel jih glavni povucu za sobom.
mike V
@ Strela samo mi još reci kad če proći, i šta to znaći da država sa skoro40 % stanovništva više ima sličan bdp kao država sa manje stanovnika , to je isto kao i Kina i SAD država sa 1,5 miljardi stanovnika imat če bdp kao država sa 320 miljuna stanovnika
Pero
@Strela
tvrdnje o postizanju prosječnih plaća je igrokaz za maloumne, a takvih nažalost ima popriličan broj u svim zemljama svijeta. Jedino komunistički i diktatorski sustavi mogu određivati prosječne plaće, dok u demokratskim sustavima plaće određuje tržište (privatni sektor), država može jedino utjecati na minimalnu plaću, a dobar dio zapadnih sustava ni nema zakonski utvrđenu minimalnu plaću.
Nenad
@ frane
GDP i nije bas neko merilo uspesnosti, pogotov za male zemlje.
Trebalobbi meriti deo GDP-a koji ostaje u zemlji, jer je besmisleno racunati nesto sto strana firma iznese iz zemlje, da se nikad vise ne vidi.
Takodje, treba racunati imsta se za taj GDP moze kupiti. Mozda je tvoja plata 3x veca nego u Srbiji, ali koliko puta su tvoji troskovi veci, jer sve usluge oko sebe placas skuplje, jer i drugi imaju vece plate.
Nije merilo, ali recimo Petrinja i nekretnine tamo mi ne izgledaju nista bolje nego neki slican grad u Srbiji, dok kad pogledam neko nemacko ili holandsko mesto, razlika je ocigledna.
Verovatno ni sam ne razumes terminologiju. GDP je sve sto jedna drzava obracuna kao novu vrednost za godinu dana.
Ono u cemu Hrvatska jeste bolja je ne toliko GDP vec iznos po stanovniku, koji je u Srbiji mnogo losiji zbog veceg broja stanovnika.
Sad, ako gledas i GDP, treba da gledas i dugove, a tu Hrvatska stoji dosta losije nego Srbija.
Tako da, sve u svemu nista nije crno belo, treba se bar malo udubiti u problematiku, pogotovo kad se pogleda da je Hrvatska ubedljivo najsiromasnija u EU po svim parametrima.
frane
Nenad, moji troskovi budi siguran nisu tri puta veci. Mnoge stvari su i jeftinije nego u Srbiji.
Pogledaj koliko se novih automobila proda u Srbiji
u odnosu na Hrvatsku. Duplo manje uz 40 % vise stanovnika. Slovenci prodaju jednako novih automobila kao i Hrvatska uz duplo manje stanovnika. Recimo to je uvijek jedan od pokazatelja zivotnog standarda. Hrvatska jest zaduzenija ali to si i moze priustiti bolje nego Srbija. Hrvatska i devizne rezerve ima vece od Srbije. Opet je i to rezultat rada 40% manje stanovnika koji su ocito vise produktivniji.
Njofra
Nije uopće bitna ukupma „snaga“ države i ukupan BDP. Najbitniji je BDP per capita. On govori koliki je standard i koliko jedan državljanin ima. Što jednom Indijcu znači što će Indija uskoro biti treća ekonomija svijeta, a 50% ljudi nema struje niti vode. 50% ljudi ima tako niske prihode da se jedva prehranjuju, a ukupan BDP im je visok kad ih ima milijardu…
Srbija će možda za nekoliko godina Hrvatsku prestići po ukupnom BDP-u, ali što ti to znači kad se taj BDP dijeli na duplo više stanovnika, odnosno duplo su siromašniji.
Miloš
Da, pogledaj koliko BDP-a u pojedinoj državi dodaju strane firme i sve ti se ukaže samo od sebe.
Mađarska na primjer ima većinsko strane firme koje proizvode 125 milijardi dolara izvoza, ali plaće su 30 posto niže od Hrvatske sa 16 milijardi izvoza u kojoj ogromnu većinu izvoza i bdp-a doprinose domaće firme .
Srbija ide mađarskim putem samo mnogo skromnije, što se vidi u strukturi i složenosti tih stranih investicija i visini plaće u odnosu na države s kojima se uspoređuje u komentarima.
Pero
Opet se govori o dugovima države, a da većina i ne zna koja je struktura vanjskog duga države. Tako Hrvatski vanjski dug iznosi oko 85% BDP-a (rast sa 75% zbog korone), ali od tog duga se samo nekih 40% odnosi na dug centrale države, dakle oko EUR 20 milijardi je dug države, a ostatak duga se odnosi na dug privatnog sektora (banke, firme itd) i fizičkih osoba. Do korone Hrvatska je imala EUR 19 milijardi deviznih rezervi (sad je to oko 16 milijardi jer je par milijardi potrošeno na čuvanje tečaja kune), tako da je dug države skoro pa u cijelosti pokriven deviznim rezervama.
Kad se govori o Hrvatskom izvozu on je kao što je Miloš naveo oko EUR 16 milijardi, ali bez turizma, ako bi se i turizam ubrojio onda bi to bilo oko EUR 30 milijardi.
Davor
Vanjski državni dug Hrvatske je manji od vanjskog duga države Srbije .
Srbija 15 milijardi eura, Hrvatska 13.5 milijardi.
Ostalo su privatni dugovi firmi, banaka i privatnih lica sa kojima država nema ništa kao što se vidjelo kod Agrokora.
Brad
@frane
Devizne rezerve HR su vece jer je kurs kune fiksiran. Sve ostalo sto si napisao stoji
Jovica
@Nenad Evo ja sam živio preko 5 godina u Srbiji i mogu ti reči da su ti usporedbe loše. Jer Petrinja je najsiromašniji dio HR i nije prosjek. I zaista to se može uspoređivati, ali daj mi reci BILOKOJI dio srbije, pa i Beograd, što to možeš uspoređivati s desecima gradova s mora ? Pa selo ima bolju infrastrukturu nego gradovi kod nas u Slavoniji ili bilokoji grad u Srbiji. Cijela obala, zagorje i medjimurje je 30 godina ispred npr. Petrinje, Like i Slavonije i Srbije. Koji je to veci dio Srbije 30 godina ispred ostatka ? Više od pol Bga nema kanalizaciju, najbogatija opština u Srbiji, glavna ulica, tek uvode kanalizaciju, nogostup iz 2. svj rata betonske ploce popucale itd itd. Nema ga. A što se tice troskova druže, ja sam se ponadao da kad odem u Srbiju da je jeftinije i time cu bolje živjeti. Ali npr. kvadrat u Beogradu je preko 2500 eura, a ljudi rade za 500e u dobrom slucaju. 10km od centra BGa kvadrati su jos uvijek visoki. U ZGu su cijene slicne ili manje, a primanja duplo veca. Hrana vam je relativno ista, nesto jeftinije, nesto skuplje, kao npr. meso, sirevi, a kruh i voda jeftini. Registracija dost jeftinija. Moj osobni dojam. Bolje u Švicarskoj da ti ostane 400 eura, nego na balkanu 4000 dinara. E da, odjeca, identicne marke i ducani skuplje jedno 10% u Srbiji, a primanja upola manja. Npr. Zara i ostali ducani po tržnim centrima. Restorani isti. I u van Zga mozes dobiti super veceru za 500 dinara ko u predgradjima BGa. Isto ko da ja kazem da je u Albaniji bolje nego u Srbiji jer su jeftiniji troskovi zivota. Trošak života ne znaci apsolutno nista. A sad neki prosjecni grad 30k stanovnika, nakon sto smo usli u EU se ne moze usporediti s NITI JEDNIM u Srbiji. Pa evo samo jedan projekt u infrastrukturu ide sad preko 70 milijuna eura, grad 30k stanovnika. Svake godine oko 10 milijuna, prije par godina 30 milijuna. A Vama najbogatija opština uvodi kanalizaciju u centru. A kod nas se grade plin, kanalizacija, voda u selima s 500 stanovnika 10 km od gradova, zahvaljujuci EU, naravno. O kulturi da ne govorim. Najbogatija opština vam ima jedva k od kulture, mi nakon ulaska u EU dobivamo milijune, grad mali dobio pozorište, svaka udruga po 20 000 eura godisnje, nema udruge bez nezaposlenih, grade cak preko natjecaja i svoje prostore, a vase nemaju ni za najam, a kamoli da si naprave novi prostor. Naravno, ne zahvaljujuci tome jer smo bolji od vas, to ne govorim, nego zahvaljujuci EU prvenstveno.
Luka
@Brad
Molim te ne pričaj o stvarima koje ne razumiješ, tvoja tvrdnja da su devizne rezerve HR veće jer je kurs kune fiksiran, je jedna od većih gluposti koje sam pročitao zadnjih godina.
Tečaj kune nije fiksiran, možda imaš dojam da je fiksiran, ali to je zato jer ga HNB štiti, pa je tako sad u doba korone potrošila oko 3 milijarde eura kako bi tečaj kune zadržala ispod 7,6 kuna za eur.
mike V
Luka u osmom mjesecu rezerve nbh su iznosile mislim 17.8 milijardi eura
Miroslav
Jovica@
Eto i pored tih EU fondova za krečenje bežite iz zemlje, da nemate more kao ekonomski resurs bili bi ste Albanija bez mora.Takva je cela istočna evropa u raljama zapadne tehnološki i kapitalom zavisi se od zapada.Uvozi se tehnologija i novac kao bi se stekla zavisnost, o odbrani i da na pominjem.Izgleda da tamo samo Srbi ne osećaju blago stanje pa žive u čakmarama pa moramo mi iz Srbije da im pomažemo da prežive ove teške dane posle zemljotresa.
frane
Miroslav
Niko ne bježi već se radi o prirodnoj migraciji stanovništva na jedinstvenom tržištu rada. Kao kad neko iz Kragujevca dođe u Beograd da radi. Hrvati nisu ograničeni da iz npr. Knina idu u Zagreb kao zadnji domet već jednako kao i u Zagrebu posao mogu tražiti i u Minhenu, Parizu ili Amsterdamu. Da malo bolje pogledate statistike iseljavanja ljudi iz Srbije vidjeli bi da je veći broj ljudi napustio Srbiju iako nemaju mogučnosti zaposlenja u EU kao hrvatski građani. E to je bježanje, a ne jedinstveno tržište rada.
Petar
@Brad
Smanji ribu, komšijin mali radi tamo godinu dana za 70 000, to tvoje nemaju inžinjeri ni uprava.
Za prilike u Srbiji njegova plata je odlična, 20 000 više od prosečne i 30-40 000 vise od radnika npr u FIAT-u.
please
svaki srbin treba se oprobati i vani u poslu.. nigdje ne cvetju ruzu ali iskustvo je veliko.. slovenija je neki prosjek od 1000eur.. austrija 1300 itd.. za pocetnika
BSD
Sta sve ne procitasmo ovde od komentara, sta traze ovi ljudi ovde, kad ovo pisu. Ja bih dodao da ako je ikako moguce dodje neka fabrika u Kraljevo kako bi zamenila nekadasnju DFA Kraljevo iz koje su svi radnici (njih oko 540 po spisku) koji su se nasli taj dan na poslu odvedeni i streljani i da se takva jedna fabrika nazove Ikarus, Brege ili tako nesto slicno, iz pijeteta prema tim ljudima. Ako je neka kvalifikacija ceo grad ima kanalizaciju, opticki internet i tako to…!
mr.potter
Ovo nije prva ovakva tvornica u HR. U Zagrebu postoji hrvatska obiteljska firma Enikon Aerospace koja proizvodi plastične (kompozitne) dijelove unutrašnjosti aviona, od stropa, prostora za prtljagu, bočnih panela i prozora, vrata, kokpita itd.
Smatra se najvećim svjetskim proizvođačem ovih dijelova !
Link: https://enikonaerospace.com/meet-us/
Proizvodni pogon na Jankomiru u Zagrebu jedna je od lokacija na kojima posluje Enikon Aerospace, a ostale tri tvornice su u Njemačkoj, u Laupheimu i Hamburgu, te u SAD-u, u Garden Groveu u Kaliforniji.
eureka
ma sve cveta i u Hrvatskoj i Srbiji
Miroslav
Konkretno ova fabrika koja se gradi u Hrvackoj praviće delove enterijera a ne visokosofisticirane aerodinamične komponente tako da nije ovo tehnološki skok već jeftinija radna snaga pa samim i jeftinija proizvodnja sa solidnim ljuckim potencijalom.Kod nas se gradi fabrika za proizvodnju delova mlaznih motora koja je daleko sofisticiranija.Nije logično da svaka grinfild investicija koja dodje na Balkan ode u Srbiju.
frane
Da im je trebala jeftina radna snaga onda bi došli u Srbiju poslovati. Zašto da plačaju radnike duplo više za proizvodnju interijera kako kažeš kad u Srbiji mogu proći jeftinije.
Ovo je visokotehnološka firma i Hrvatska nikad nije pogodovala investitorima koji traže jeftinu radnu snagu kako vas po svijetu reklamira vaš predsjednik.