Grupa vazduhoplovnih inženjera iz Beograda predstavila je ekskluzivno za Tango Six portal svoj novi, potpuno domaći, projekat ultra-lake letelice (LSA) nazvane Exterra koja će po svojim aerodinamičko-strukturnim rešenjima i planiranim performansama biti smeštena u specifičnu tržišnu nišu u kojoj će najverovatnije biti globalno jedinstveni.
Idejni tvorac projekta letelice, vazduhoplovni inženjer Vladimir Vasić, pomognut partnerima, takođe vazduhoplovnim inženjerima, Vanjom Hasanovićem, Đorđem Radojčićem i Lukom Ranđelovićem, čine startap naziva Poleti Aerospace. Kompanija planira da svoj jedinstveni prvenac serijski proizvode u Srbiji, nakon dokazivanja impresivnih planiranih performansi koje će biti verifikovane i prvim letom koji je planiran za proleće 2024. godine..
Kako su Vasić i Hasanović kazali u svom prvom izlasku u javnost za naš portal, Exterra planira da pomeri granice na globalnom nivou u LSA (Light Sport Aircraft) kategoriji uz pomoć jedinstvenih aerodinamičkih i strukturnih rešenja. Prvobitni projekat osmislio je Vladimir Vasić još pre 15 godina, željom da letelicu pozicionira kao visokoperformansnog kompozitnog dvoseda, namenjenog za „adrenalinske korsnike“.

„Adrenalinsko“ ciljanje niše postaje jasnije kada se pomenu zacrtane performanse. Exterra kao LSA kompozitni dvosed težine („empty weight“) 250 kilograma, sa „pusher“ klipnim motorom koji će opciono biti snage od 105 do 210 konjskih snaga, biće u stanju da ostvari brzinu od 450 km/č, dostigne maksimalnu visinu od 3.000 metara kontinuiranom vertikalnom brzinom (penjanja) koja više odgovara mlaznim borbenim avionima između 18 i 20 m/s uz maksimalno strukturno opterećenje do 9G.
– Svi od aviona očekuju da bude lep. Ako može biti drugačiji i lep, još bolje. – počinje priču o Exeterri za Tango Six njen idejni tvorac, Vladimir Vasić.
Vasić je koncept aviona osmislio pre petnaestak godina, dok se u poslednje tri predanije posvetio njegovoj realizaciji. Kako kaže, projekat je dokazan aerodinamički kroz sve potrebne komputacione modele ali i izradom fizičkog modela:
– Uspeli smo da potvrdimo planirane performanse i ove godine su konačno sazreli uslovi da ovo postane realan projekat u pogledu inženjerske i poslovne realizacije.
Letelica pomera granice pre svega u domenu simbioze koncepta laminarnog trupa i biplan rešenja krila. Exterra je najsličnija poznatoj Avanti bizjet liniji kompanije Piaggio. Njihove zaključke smo primenili na našoj letelici u pogledu rešenja trupa, činjenice da je potisni motor najbolje rešenje za ovu konfiguraciju uz naše jedinstveno rešenje biplan krila.

Ideju sam razvijao nezavisno od kasnijeg saznanja da je jedan od osnivača vazduhoplone katedre našeg fakulteta, Miroslav Nenadović, još 1935. godine u Parizu ispitivao geometrije tandem krila koje je u više aspekata bolje rešenje od klasičnog. Dobijamo bolju finesu i ne postoji mogućnost sloma uzgona, odnosno posledično upadanja letelice u kovit u bilo kojim uslovima. Jednostavno, prilikom, na primer, najvećeg mogućeg napadnog ugla, letelica parašutira ali se ne svaljuje na jedno od krila. – priča nam Vasić.
Njegov kolega i suosnivač Vanja Hasanović, kaže da je namera kompanije Poleti da Exterra nema konkurenciju na globalnom tržištu:
– Prilikom razrade projekta koristimo sva do sada naučena i prikazana praktična iskustva u projektovanju vazduhoplova.
„Adrenalinske performanse“ letelice biće naglašene najviše po maksimalnoj brzini koja, planiramo, neće biti dostižna na globalnom tržištu gde trenutno imamo samo jednog konkurenta za kojeg možemo reći da nam je blizu po planiranim performansama. Exterra će biti i akrobatski avion. Maksimalno opterećenje do 9G biće moguće zakošenim sedištem pilota i mogućnošću stabilnog leta pri visokim vrednostima napadnih uglova.

Potencijalni kupci, koji već sada mogu rezervisati svoju letelicu preko našeg sajta, moći će da biraju različite snage klipnog motora čija je pozicija blizu centra težišta letelice. Sve ovo će pružiti opcije za skaliranje koje će omogućiti performanse koje naši konkurenti neće moći da dosegnu budući da će njima jedine opcije biti ugradnja jačih motora što znači ispadanje iz LSA okvira sertifikacije. – kaže za Tango Six Vanja Hasanović.
Kako su Vasić i Hasanović kazali za Tango Six, planiraju da u sledećih godinu i po dana prošire Poleti tim, završe sve potrebne predproizvodne aktivnosti i polete prototip aviona u proleće 2024. godine.
Ivan
Bravo!
smART Diler
Ovaj projekat ima više pogodnosti od Utva Sove i Utva Laste zajedno. Da li je „usko“ tržište za ovakav tip letilice? Pa i nije baš ako se pozicionirate i u segmentu vojne avijacije, to jest početne obuke pilota borbenih aviona (posebno uzimajući u obzir da sada u velikoj meri sledi era vojnih aviona 5.generacije gde bi ovakav avion za početnu obuku bio vrhunski- znači mora imati takozvani „glass cockpit“). I moj naj srdačniji savet je da ime letilice bude neka Srpska (Slovenska) reč (ili dve reči) umesto ovog trenutnog „nuvel futurističkog „(budućnost koja nikada ne dolazi) imena. Neka reč koju svi mogu da razumeju i izgovore i na istoku i na zapadu i imaćete sa ovom letilicom više uspeha nego Diamond sa verzijom DA 42 koja je bila isto ovo pre xyz godina.
Koliko ja shvatam ceo koncept, vama će trebati i hidraulika za pokretanje stajnog trapa i hidraulika za pokretanje poklopca kabine (meni se čini da bi najbolje bilo da se otvara od pozadi ka napred ) i verovatno i neka „laka“izbaciva sedišta (možda grešim za sedišta jer umesto njih može doći i sigurnosni padobran ) što sve usložnjava proces izrade,a takođe se i nadam da ekipa već radi na tome da proizvede sve potrebne kalupe i da imaju i gde da „ispeku karbonska vlakna“ za ove veličine letilicu , no u odnosu na druge pokušaje i one koji su već uspeli da proizvedu avion u Srbiji opet je ovo naj prespektivnija zamisao do sada.
Srećno!
Not so…
@smART Diler
(facepalm)
Стеван Вељовић
Зар је уопште могуће у 250кг сместити мотор од 250КС, сву конструкцију и авионику? Разумем да ће бити израђен од композитних материјала, али зар испод тог композита не треба да постоји нека носећа конструкција?
letač u pokušaju
Compozit je samonoseći, ne treba nikakva dodatna konstrukcija.
Dragan
Ovo bez vakuumbaginga nemoze da funkcionise.Razviti sto pre.
Dejan
Ako bi išao u njega Rotax 915 iSa on je komplet sa pripadajućom mehanikom težak 82, 2kg. Taj motor ima 104kW (141ks) ostaje 167,8kg na celu letelicu koliko je to izvodljivo ne znam!
letač u pokušaju
@ Dejan
Krila su veoma kratka, tu se dosta težine štedi, možda bi i moglo
@Dragan
Nije to svemirska tehnologija, radi se to redovno ..
letač u pokušaju
Auu, koliko ovo krila ima… Ali kratkih krila… 👍
Ovo je u stvari mini džet. Malo mi je nejasno u koju kategoriju upada, da li LSA (EASA) ili ultralaki, pošto se pominju oba termina koji su bliski po nekim karakteristikama ali imani dosta (najviše pravnih) razlika.
Koji god, dobar 👍
Milovanov Srbislav
Puno Puno srece Samo napred
Boban
Mislim da prvo sto ce stradati na prototipu je kormilo pravca okrenuto na dole, koje ne dozvoljava uzletanje i sletanje sa vecim napadnim uglovima.
Ali dobro, to da se popravi, da se napravi cetvorosed (kao Velocity XL), da ja dobijem dozvolu :) i onda da pazarimo domace.
Another tip: 9G mi ne treba ( kao i vecini kupaca ovakvih aviona) tako da to je overkill koji moze samo da im bespotrebno poveca cenu razvoja i proizvodnje. Neka se fokusiraju u razvoju da pokriju sto veci maket needs. Nema toliko kupaca za akrobatske avione. A za vojsku im treba mnogo vise „konekcia“ nego kvalitetan proizvod.
Deluje mi da im je konkurencija na trzistu Velocity, s tim sto ako budu uspeli da spuste masu i izvuku se da im je Rotax dovoljan za pogon, bice u velikoj trzisnoj prednosti. 105 do 210ks zvuci kao Rotax.
Tandem sedista na toliko malu masu? To ce biti zanimljivo. Posto ako piot leti sam, centar mase ce se dosta pomeriti na stranu. Zato je recimo Butanov Long EZ i napravljen da su „putnici“ jedan iza drugoga.
Sve u svemu, hvala na vestima. Bice zanimljivo pratiti razvoj ovog projekta.
letač u pokušaju
Ako ovaj avion ne natjera na polaganje nijedan neće 🤣😂
U pravu si za kormilo…
Mečka
@ Boban
U vezi debalansa sa jednim pilotom, možda može da se reši mockup opterećenjem? Malo degradira performanse ali bude relativno izbalansiran.
Jovan Munitlak
Sa zanimanjem čekam dalje vesti o projektu. Naka im je sa srećom.
Not so…
(facepalm) #2
Je l’ ovi komentatori troluju ili je ovo neko ozbiljno napisao?
Ako ćemo da trolujemo, evo i od mene:
Ja mislim da ovo u suštini ništa ne valja. Ja bih prvo sklonio dupla krila, jer je to samo dodatni trošak i težina. Onda, obavezno mora da bude crven, i da se zove Džoni. Ja bih još dodao i frižider za hladna pića, a ako žele da prodaju vojsci, onda i jedan top od 50mm. S obzirom da nema kupaca za ovo što oni prave, bolje da su napravili traktor. U stvari, meni treba električna gitara, i ako bi oni bili spremni da razviju jednu samo za mene, ja bih upisao kurs za gitaru i kupio jednu takvu čim naučim da sviram. Ako skupim pare, to jest. Srećno sa projektom!
Petar Vojinovic
Konačno jedan ozbiljan komentar.
Miki
Kakav top naopako?!?
Pa nije ovo ’43 i bitka za GB. Bre!
Dva saćasta lansera i Srbiju više niko neće smeti da dira.
Vuk
Maljutka ili ništa!
Stojko
Crveni avioni dokazano ne lete dobro, eto bio je taj crveni baron pa je oboren, iako je baron, ostade kuca imanje i baronica. Mada, elektricna gitara sa ugradjenim friziderom za pivo je revolucionarna ideja. Nece se cuti od buke traktora, ali eto jos jedan izazov, da se napravi tisi traktor, a za vojsku je dovoljno pivo.
smART Diler
@Not so…
Ne znam čemu taj cinični pesimizam? Svi koji su prokomentarisali su to učinili sa najboljom namerom i da svojim komentarom malo pomognu u razumevanju koncepta. Dodao bih apropo koncepta da avioni dvokrilci zaista jesu stabilniji u letu (na desetine takvih je prizvedeno od perioda između dva svetska rata pa do danas). Ovaj dvokrilac se razlikuje i po tome što ima napadne uglove krila slične borbenom avionu (mene donekle podseća na skraćena krila aviona Galeb G2) što bi verovatno trebalo da mu obezbedi mogućnost letenja većim brzinama (jer su dvokrilci obično zapravo naj sporiji avioni) . Hajde da se dotaknemo i toga što se ovde radi o start up firmici. To znači da oni ne moraju da poseduju svoje hale gde će se avion proizvoditi već mogu angažovati firme iz Srbije koje mogu da im izrade karbonske delove i druge delove konstrukcije (eto oko motora su se odlučili za Rotax915 ili Lajkomingov motor – možda je tu doprineo i kontakt posredstvom konferencije SEGA,to neka Petar napiše ako želi ). Njihov deo je samo konstrukcija letilice, novac i sertifikacija letilice (koja može da potraje i da košta ali koja nije bauk jer na primer Aero East je relativno brzo sertifikovao svoj prvi Sila avion ) . Nije i neće im biti lako ali za recimo 100-150 000€ mogu ostvariti sve to relativno brzo (to je cena prosečnog stana u BGD) . Zato nije u redu ismevati ni komentare ljudi koji prate ove teme ni samog autora teksta ni ljude koji stoje iza ovog start up-a, jer svakako niko ne piše bez znanja i iskustva (samo što svako od nas ima različito stanovište).
Petar Vojinovic
Donekle je u redu ismevati i komentatore. Moramo da razumemo da tekst citira vazduhoplovne inženjere imenom i prezimenom. U komentarima se javljaju anonimni koristnici interneta, koji nemaju blage o čemu pišu i predstavljaju manje od 1% čitalaca koji su taj dan pročitali tekst. Na ovom konkretnom članku, na primer, javio se samo jedan vazduhoplovni inženjer.
Not so…
@smART Diler
Pesimizma u mom komentaru nije bilo ni malo. Evo u čemu je problem. Ja sam dipl. inženjer elektrotehnike i višedecenijski zaljubljenik u avijaciju i količina stvari koje sam pročitao i konkretno radio u vezi sa avijacijom je ogromna. Kao takav, ja sam apsolutni LAIK za skoro sve teme koje se objave na T6. Volim da čitam komentare jer se nađu ljudi iz struke (piloti, vazduhoplovni inženjeri…) koji mogu da napišu jako interesantne stvari. Međutim, ima gomila čitaoca koji su veći laici od mene, a uporno pokušavaju da pametuju i da sole pamet ljudima iz struke – u ovom slučaju vazduhoplovnim inženjerima. I, u redu ako su komentari u formi pitanja, svako od nas bi voleo da sazna više. Ali nije u redu postavljati se kao stručnjak, pametovati oko toga u čemu profesionalci greše, a onda pisati totalne nebuloze! Evo redom, čisto da ilustrujem na šta mislim:
– „Ovaj projekat ima više pogodnosti od Utva Sove i Utva Laste zajedno“ – o kakvim pogodnostima pričate? Tri totalno različita projekta, koji nemaju ništa zajedničko osim da se radi o letelicama. Pogotovo što je jedno državna firma, drugo privatna – totalno različit koncept.
– „Pa i nije baš ako se pozicionirate i u segmentu vojne avijacije, to jest početne obuke pilota borbenih aviona“ – kakve veze ima akrobatski ultralaki avion sa početnom obukom vojnih pilota?! Dve totalno različite vrste aviona! Gde u svetu vojna avijacija koristi ultralake akrobatske avione za bilo šta?
– Dozvolite da ste nepozvani da dajete ime ovoj letelici.
– Kakve veze ima DA 42, dizel dvomotorac, sa ultralakim akrobatskim avionom?
– „hidraulika za pokretanje poklopca kabine“ – na kom ultralakom (ili čak sportskom) avionu ste vi videli hidrauliku za poklopac kabine? Svaki gram je bitan kod ovog koncepta, lično sam impresioniran ako uspeju da implementiraju i uvlačeći stajni trap, kamoli da dodaju hidrauliku za poklopac kabine.
– „i verovatno i neka „laka“izbaciva sedišta“ – madre mia… Navedite mi jedan civilni avion sa izbacivim sedištima, molim vas! Ne ultralaki, nego bilo koji civilni! Da li znate koje sile deluju na ljudsko telo prilikom katapultiranja? Verovatnoća da izbacivo sedište ubije fizički nespremnog civila je verovatno veća od verovatnoće da će ga spasiti. Da ne pričamo da bi ceo sistem praktično duplirao masu letelice.
– „nadam da ekipa već radi na tome da proizvede sve potrebne kalupe i da imaju i gde da „ispeku karbonska vlakna“ za ove veličine letilicu“ – dozvolite opet jedan zajedljiv komentar – ne, ljudi projektuju letelicu od kompozita, ali im nije palo na pamet da će to negde morati da proizvedu…
Od ostalih „trolovanja“:
– „Mislim da prvo sto ce stradati na prototipu je kormilo pravca okrenuto na dole, koje ne dozvoljava uzletanje i sletanje sa vecim napadnim uglovima“ – siguran sam da to projektantima nije palo na pamet i da je čitalac na osnovu kratkog teksta i par slika na T6 video nešto što projektanti nisu. Čak i na osnovu ovih par slika se vidi da je kormilo pravca zasečeno baš da bi omogućilo normalno sletanje i poletanje.
– „Ali dobro, to da se popravi“ – hvala najlepše, jesu li dužni nešto za stručan savet?
– „da se napravi cetvorosed“ – akrobatski ultralaki četvorosed? Ovo je baš uska niša. Možda će morati da dobije svoju sopstvenu klasu.
– „9G mi ne treba ( kao i vecini kupaca ovakvih aviona) tako da to je overkill koji moze samo da im bespotrebno poveca cenu razvoja i proizvodnje“ – pa što ne rekoste ranije da Vam ne treba, ljudi spucali tolike godine u razvoj, a Vi im tek sad kažete da Vama to ne treba. Stvarno sebično od Vas!
– „Neka se fokusiraju u razvoju da pokriju sto veci maket needs. Nema toliko kupaca za akrobatske avione. A za vojsku im treba mnogo vise „konekcia“ nego kvalitetan proizvod.“ – pa to, da… svakako ima više kupaca za traktore nego za akrobatske avione, tako da ne znam o čemu su razmišljali. Možda još bolje da proizvode mrtvačke sanduke, to svima treba, pre ili kasnije.
– „Deluje mi da im je konkurencija na trzistu Velocity“ – totalno različiti projekti, bez dodirnih tačaka osim što spolja donekle liče.
Eto, sad mi Vi recite da li je moj cinizam opravdan ili ne?
Petar Vojinovic
Cinizam izuzetno opravdan.
Pavle
Pre 20-ak godina na nacionalnoj tv je gostovao jedan aero entuzijasta sa pricom o brzim ultralakim dvokrilcima. Lici….
mmilora
Prelep koncept, nadam se da ce zaziveti!
Vuk
Volim neuobičajene koncepte i želim im svu sveću, ali ima mnogo razloga zbog kojih moram ostati skeptičan.
Dizajnerski je lep, mada me malo podseća na dizajnerski/marketing pristup Krisa Beskara (Stavatti), a to nikako nije dobra asocijacija (SDPR da ćuti i pokrije se ušima). Ravna površina zadnjeg dela trupa i ploča na krajevima krila malo bode oči.
Masa mi deluje nerealno niska s obzirom na jako visok, uvlačeći, stajni trap, ogroman kabinski poklopac i…DVANAEST (?) uzgonskih površina (ako me oči ne varaju, čak je i kanar dupliran).
Ne shvatam upotrebnu vrednost klasičnog horizontalnog repa iznad krila na ovakvoj konstrukciji, nikako ne može biti kao Avanti, jer ta površina ne može biti upravljiva (praktično je u težistu). Aerodinamički prekomplikovan, nadam se da u ekipi imaju nekoga iskusnog u oblasti stabilnosti i upravljanja, jer je ovo po tom aspektu ekstremno pipav dizajn. Tu sam najviše skeptičan, jer znam koliko je malo ljudi sa iskustvom u ovoj oblasti u Srbiji i da je to ubedljivo najslabije pokrivena oblast na Mašincu.
Kao DIY eksperimentalni homebuilt mogu da vidim neku budućnost u prodaji kitova, kao serijski sertifikovani UL/LSA…teško. Dodatni problem je što je Evropa sa svojom regulacijom prilično nezgodno tržište za tu vrstu aviona. Amerika je pogodnije tle, ali daleko i zatrpano svim i svačim.
Sa aspekta izrade, konstrukcija sa previše alata, previše spojeva (svaki nosi masu). Osim toga, ova kontura kabinskog poklopca bi bila totalni horor za izradu, žalim onog ko to bude morao da napravi u praksi.
Stajni trap deluje pretanko, sa uvlačenjem glavnih nogu u jako, jako tanko krilo… Skeptičan sam da to i sve drugo (komande, možda gorivo) što ide u to krilo mogu tako da upakuju, ali živi bili pa videli.
Na kraju…posle izjave da im želim sreću i da volim neuobičajene koncepte, ispade da zvučim kao petao Sofronije (nikada ti to, sinak, niće poleteti), ali nije tako, zaista želim uspeh svakome ko bilo šta pokušava u oblasti avijacije na ovim prostorima, pogotovo nešto „out of the box“.
Sva sreća i da pobijete sve ovde navedene primedbe!
Srbofil
Ekipi zelim najveci moguci uspeh i svu srecu. Ideja je totalno drugacija, moderna i inovativna. Kao sto je opisano u tekstu, neki stari koncept spojen sa najmodernijim shvatanjem i razvojem.