BEG airport status
Ekskluzivno: Intervju sa kapetanom Rajanera koji će prvi sleteti u Niš Kapetan Milićević (desno) prilikom školovanja još jednog kolege iz Srbije u Rajaneru Stefana Jovanovića (levo) / Foto: Lična arhiva

Ekskluzivno: Intervju sa kapetanom Rajanera koji će prvi sleteti u Niš

Kada u nedelju 4. septembra u Srbiju, tačnije Niš, bude sletela nova avio-kompanija koja će obavljati redovan putnički saobraćaj ka našoj zemlji to svakako neće biti još jedan let, još jedna kompanija i još jedna inauguralna predstava (na koje smo se navikli u poslednje tri godine).

Da nije u pitanju „još jedna“ avio-kompanija jasno je kada kažemo Rajaner (Ryanair). U pitanju je, po više industrijskih parametara, najveća kompanija ove vrste u Evropi. Kada u nedelju prvi Boing 737-800 ovog low-cost prevoznika bude dodirnuo pistu aerodroma Niš, i tako započeo prvu veliku bitku avio-kompanija u Srbiji sa Vizerom (koji je za danas zakazao konferenciju za medije u Beogradu), biće to ostvarenje višegodišnjih planova. Planova u kojima je često najviše figurirao jedan čovek, rodom iz Beograda. Kapetan koji je među prvima iz Srbije otišao u tada malu i ni po čemu toliko izuzetnu avio-kompaniju u nastajanju.

Kapetan Vladimir Milićević započeo je svoju letačku karijeru kao pilot jedrilice 1979. godine u Trsteniku, od 1982-1984. bio je stipendista (kadet) JAT-a u Vršcu a potom i instruktor letenja. Među prvima je poleteo na tada novom čudu tehnike, Boingu 737-300, i nikada nije promenio tip aviona na kojem danas ima preko 19.000 sati. U Rajaneru je trenutno kapetan instruktor (sa instruktorskim naletom od preko 10.000 sati), jedan je od ključnih ljudi zbog kojih je ova avio-kompanija počela da leti za Srbiju i kao takvom pripašće mu čast da bude vođa vazduhoplova na prvom letu Berlin – Niš u nedelju.

Ekskluzivno za Tango Six, kapetan Milićević otkriva najzanimljivije segmente „projekta Srbija“ iz ugla Rajanera kao kompanije ali i one najzanimljivije delove iz pilotske perspektive.

Let u nedelju biće kulminacija višegodišnje aktivnosti čiji je Srbija bila fokus. Kako će sam let zapravo izgledati? 

Biće kao i svaki drugi let. Nista posebno, sem što će doček biti organizovan na aerodromu Niš. Obično vodeni luk po ulasku na platformu, novinari, zvanice. Normalan turnaround od 25 minuta. Precizniju rutu trenutno ne znam, jer se ona planira 24 sata pre leta. Trajanje leta zavisi od rute. Ovako iz glave oko sat i trideset do sat i tri frtalja.

Kako je teklo planiranje za početak letenja na tržištu Srbije? Koji su sve koraci preduzimani iz ugla kompanije?

Prvo je planirana linija iz ugla istraživanja tržišta, zatim je rađena kalkulacija performansi aviona. Da bi nakon pregovora sa niškim aerodromom bila doneta komercijalna odluka.

Recimo, u pitanju je period efektivnog rada od šest meseci, normalno ne svakodnevno. Moja uloga je bila u planiranju kroz rad na performansama. Početkom ove godine pomogao sam u spajanju nadležnih iz Niša i moje kompanije. Lično sam, kao neko ko je iz Srbije, želeo da pomognem što sam više mogao.

Šta je „Konstantin Veliki“ morao da ispuni u tehničkom delu da bi dobio Rajaner?

Morali su da ispune zahteve oko standarda komercijalnog prihvata i otpreme, kao i bezbedonosnih uslova za letenje sa aerodroma. Po svim svetskim važećim pravilima i propisima. Što su u Nišu svetski profesionalno odradili. Sada su u stanju, što je i naš zahtev, da za 25 minuta urade turnaround. Efikasan prihvat i otprema putnika se podrazumevaju, oprema za opsluživanje aviona, ATC i drugo.

Koliko su ukupno trajali pokušaji da Rajaner dođe na tržište Srbije? Počelo je mnogo pre „čuda zvanog Niš“?

Traju skoro deset godina, s time da se u zadnjih šest inteziviralo, a u zadnjih skoro godinu privelo kraju. Skoro da sam od samog početka u toj priči. Rekao bih po svim osnovama da sam bio umešan u raznim trenucima. Teško mi je da izdvojim posebno neki detalj.

Kada se priča o Rajaneru uvek se pominju, laicima zapanjujuće, konkurenciji sigurno zastrašujuće cifre.

Budućnost je obećavajuća. Planirano je 560 aviona u floti do kraja 2022. Sada ih je oko 350. Ogroman rast. Ogromne mogućnosti. Ima posla i prilike za svakoga u kompaniji kao što je Rajan.

Kako je biti pilot u ovoj avio-kompaniji?

Lepo je biti pilot u Rajaneru. Veoma profesionalna sredina koja omogućava nesmetan rad i razvoj svakog pilota. Od početnika do veterana. Jednake mogućnosti se pružaju svakome.

Čitaju nas mladi piloti, neki trenutno bez posla, pri čemu neki maštaju i o Rajaneru. Kakva je perspektiva u kontekstu zapošljavanja pilota u Vašoj kompaniji, posebno iz ugla rođenih u Srbiji i regionu? 

Računajte, 210 aviona puta deset pilota je 2100 novih pilota u narednih šest godina. Ne računajući prirodno zanavljanje pilotske celine. Rekao bih oko 3000 novih pilota. Uslov je EASA dozvola i EU pasoš, tako da nisu neke sjajne šanse za Srbe za sada, iskreno.

Da li će Vam u nedelju u kratkom finalu zadrhtati ruka? Koliko Vam znači taj let? 

Znači puno. Najveći Low Cost prevozilac u Evropi i drugi u svetu. Moja rodna zemlja. Emocije su prisutne, ali ruka neće zadrhtati, niti će biti nervoze. Od preko 35 srpskih pilota koji su bili u kompaniji ja sam dobio tu čast da sletim prvi avion Rajanera u istoriji u Srbiju. To se samo jednom u životu dešava. Ostaće mi u sećanju zauvek.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

Ra

Bravo,kapetane Miličeviću,
Vašim profesionalnim i ljudskim primerom ste pokazali
svu vrednost ljudskog bića.
NEĆE SAMO VAMA TRAJATI SEĆANJA…
Hvala Vam na istrajnosti i rezultatima…
S posebnim poštovanjem,
prof.dr Radoslav Bubanj

Odgovori
Vl

Hvala Profesore!

Lj

Pozdrav za Vladimira od Ljube iz „Drapšina “ i
pre toga iz Trstenika.
Ljubomir Radosavić , dipl.maš. inž.

Odgovori
Vl

Hvala Ljubo, sećam se. Svega.

Lj

Drago mi je da nismo zaboravili te davne i
lepe školske dane . Još jednom pozdrav i evo
moje „e- adrese“, pa ako si u prilici javi se.
radosavic@beogrid.net

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Pavle Šrepfler na: Srpska Utva ulazi u proizvodni lanac Rafala: Sve o avionskom topu GIAT 30 M791

to su kretenski komentari. naša avio industrija je pravila kvalitetne proizvode za svoje vreme. leteo sam na našim avionima u Sahari koji su stajale mesecima na suncu i morskoj vlazi. sa dobrim našim starim mehaničarima sve je uvek bilo u redu. nikad ni jedna hidraulika nije procurela. Procenat ispravnosti je bio uvek barem 25% bolji…

24. Jun 2026.Pogledaj

Pavle Šrepfler na: Srpska Utva ulazi u proizvodni lanac Rafala: Sve o avionskom topu GIAT 30 M791

mi smo pravili avionske topove odavno!!! gš 24 mm. Top je ispaljivao 56 granata u sekundi. bio je težak 56 kg. naš proizvod je posle 4000 ispaljenih granata još dobio na brzini. nešto se ne sećam da su bile neke nesreće u upotrebi!?. ujedno postoje i pogon za proizvodnju municije i skladišta sa izrađenom municijom.…

24. Jun 2026.Pogledaj

Vaste na: Srpska Utva ulazi u proizvodni lanac Rafala: Sve o avionskom topu GIAT 30 M791

Barem nešto ,neki dinar radnicima .....Sa druge strane ništa posebno ,osim što se spominje Rafal eto ,pa je ta kutija malo specifičnija jelda ,sada samo da se javi neki Dušan da objasni kako je ta kutija sofisticiranija od bilo kojeg Kineskog aviona i još pojedinaca koji da ubede da je nešto neverovatno ,sve u svemu…

24. Jun 2026.Pogledaj

Jordan na: Srpska Utva ulazi u proizvodni lanac Rafala: Sve o avionskom topu GIAT 30 M791

Miloše, šta ti uopšte znaš o procesima kroz koje se moralo proći da bi se dobila prilika da se proizvode "nekakve kutije"? Prvo je cela organizacija morala da prođe AS9100/ES9100 audit i serifikaciju za QMS (sistem kontrole kvaliteta), gde se proveravaju i dobavljači i sve karike u sistemu. Nakon toga dolazi NADCAP audit i sertifikacija,…

24. Jun 2026.Pogledaj