BEG airport status
Poseta zamenika direktora vazduhoplovnih vlasti Turske DCV-u U poslednjih 14 godina avio-saobraćaj u Turskoj zabeležio je zavidan rast a njihova vazduhoplovna industrija jedna je od najvećih u Evropi / Foto: DCV

Poseta zamenika direktora vazduhoplovnih vlasti Turske DCV-u

Zamenik direktora vazduhoplovnih vlasti Turske (Directorate general of civil aviation) i predsednik Privremenog saveta EUROCONTROL-a Hajdar Jalcin (Haydar Yalcin) posetio je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije i održao više sastanka sa rukovodstvom domaćeg regulatora.

Tokom posete gost iz Turske upoznat je sa organizacionom strukturom DCV-a, procedurama nadzora kao i organizacijom drugih vazduhoplovnih subjekata Srbije. Prilika za razmenu iskustava i upoznavanje u načinima rešavanja aktuelnih izazova iskorišćena je kroz prizmu činjenice da ni Srbija ni Turska nisu članice Evropske unije, da zog toga imaju izvesna ograničenja ali identične obaveze kao zemlje članice.

Ovom prilikom Jalcin, koji je u DGCA od 1989. godine, dao je izjavu i za naš portal:

– U prethodnih 13-14 godina turski avio-saobraćaj doživeo je ogroman rast – oko 15-16 %. Zapravo, naša Vlada je 2003. godine uvela mere kojima je civilni avio-saobraćaj liberalizovan.

Moto je bio „Svaki građanin će leteti najmanje jedanput“. Konkretno, stvoreni su takvi uslovi da privatni sektor počne da leti na domaćim linijama, što je povećalo konkurentnost na domaćem tržištu. Karte su pojeftinile, što je donelo nove putnike na letovima. Turska je velika zemlja. Od istoka do zapada imamo više od 2 sata leta. Tako da često, naročito u zimskoj sezoni, nije ni zgodno koristiti druge vidove saobraćaja. –

Međusobna podrška Turske i Srbije u EUROCONTROL-u / Foto: DCV
Međusobna podrška Turske i Srbije u EUROCONTROL-u / Foto: DCV

Turska, kao i Srbija, ima izazov sa nostrifikacijom svojih dozvola za pilote u Evropi, sa izuzetkom što je Turska ogromno tržište sa jednom od najvećih avio-kompanija na planeti i vazduhoplovnom industrijom koja je postala talac nelogičnosti. Zemlje koje nisu članice EU primenjuju identične standarde bezbednosti letenja, njegove organizacije i nadzora ali zbog činjenice da politički nisu u uniji, ostaju uskraćene za brojne ključne elemente koji se na kraju uvek svode na zaštitu tržišta.Na pitanje o ovim izazovima Jalcin diplomatski odgovara:

Nevezano za političke prilike, najvažnije je imati sigurnost i bezbednost u sistemu vazdušnog saobraćaja.

EU ima određene standarde koji su na visokom nivou. Mi smo doborovoljno prihvatili da sarađujemo sa EASA-om, ali ponekad imamo različito mišljenje. Mi zapravo imamo iste standarde, isti sistem jer smo nekad bili punopravni član JAA-a. Onda je došla EASA i Turska je „ispala iz igre“ zbog političkih odluka.

Turska nije članica EU, ali je 2009. potpisala sporazum o saradnji sa EASA-om. Priznavaćemo dozvole zemalja EU dokle god one priznaju naše jer sebe vidimo kao deo sistema evropskog avio-saobraćaja, čak iako nas zovu „trećom zemljom“. –

Na kraju razgovora Jalcin ponovio je da se budućnost Evrope zapravo najbolje može i ilustrovati kroz vazduhoplovstvo. Unifikacija standarda je osnovna polazna tačka budući da vazduhoplovstvo ne poznaje fizičke granice i da je u ovoj industriji šira geografska Evropa već, na neki način, ujedinjena.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Posmatrač na: Ruski teški transportni avion Il-76 četvrti put nakon 2007. godine ponovo gasi požare u Srbiji sa Batajnice i Niša

@Geogre Srbiji vodeni bombarder klase Iljušins treba samo u situacijama gde se šumski požar oteo kontroli kao ovaj. To je na primeru Deliblatske peščare praktično 1 u 150 požara. Jednostavno rečeno, Il-76 je nepotreban za nas.

22. Aug 2026.Pogledaj

Posmatrač na: Združena vazduhoplovna operacija Helikopterske jedinice MUP-a i ruskog Iljušina: Koordinacija upotrebe pet letelica za gašenje požara iznad Deliblatske peščare

@goran Itekako imaju efekta kada se pravovremeno koriste. Drugi je problem što i za njih, opet bi bilo najbolje srediti vodene površine za njihovu upotrebu.

22. Aug 2026.Pogledaj

Posmatrač na: Rekordi Helikopterske jedinice MUP-a u gašenju požara u Deliblatskoj peščari: Kamov 32 prosečno izbacio više vode u satu od svih angažovanih letelica

@Branko Jedino što im se zaista može prebaciti jeste to što nisu uspeli da održe kontrolu nad požarom 6. avgusta. Nakon tog dana, jedino što ovaj požar može da ugasi su kiša ili kompletno nestanak "goriva", dok vatrogasci jedino mogu da pokušaju da ograniče njegovo širenje.

22. Aug 2026.Pogledaj

Petrovic Dusan na: Združena vazduhoplovna operacija Helikopterske jedinice MUP-a i ruskog Iljušina: Koordinacija upotrebe pet letelica za gašenje požara iznad Deliblatske peščare

@Vladimir Gasenje pozara nema veze sa politikom. Helikopter ima velike prednosti u odnosu na avion tipa Iljusin u gasenju pozara, i to je očigledno iz tehnickih podataka i performansi helikoptera naspram aviona. Pre svega jer u istom vremenu helikopter moze sa manje visine, u manjoj brzini, da baci iz vise letova preciznihe vise vode, nego…

22. Aug 2026.Pogledaj

Luigi021 na: Rekordi Helikopterske jedinice MUP-a u gašenju požara u Deliblatskoj peščari: Kamov 32 prosečno izbacio više vode u satu od svih angažovanih letelica

Kada bi, ako bi, ikada, očistili jezera, akumulacije i rečne vodotokove od sveg smeća na i ispod površine, Kanaderi bi i mogli imati neku ulogu. Za Srbiju, helikopteri i avio cisterne rade posao. Rade posao, ako se angažuju pravovremeno i spram struke, a ne dnevne politike. Niko me neće ubediti da nije bila politička odluka…

22. Aug 2026.Pogledaj