BEG airport status
Šta je FAB i čemu služi?

Šta je FAB i čemu služi?

BEOGRAD – Srbija i Crna Gora potpisale su Memorandum o razumevanju i inicijativi za formiranje budućeg funkcionalnog bloka vazdušnog prostora (Functional Airspace Block – FAB). Postavlja se pitanje: Šta je zapravo FAB i koje će promene doneti u smislu kontrole letenja?

 
 
1319530573193
 
 
„Single European Sky“ je projekat koji ima za cilj da se optimizacijom vazdušnih ruta i reorganizacijom kontrole letenja smanji broj centara kontrole letenja, samim tim i birokratija, zatim da se smanji zagađenje, i na kraju poveća obim vazdušnog sabraćaja u narednih 7 godina za 100%. Evropska Komisija kao ključni mehanizam projekta Otvorenog neba navodi FAB, odnosno Functional airspace block.

U Evropi trenutno postoji 9 FAB-ova a Srbija i Crna Gora trenutno nisu deo ni jednog, za razliku od zemalja koje nas okružuju (gornja ilustracija). FAB predstavlja jedinstven vazdušni blok, baziran na zajedničkim operativnim zahtevima za kontrolu vazdušnog prostora, a potpuno nezavisno od državnih granica. Kontrole letenja unutar FAB-a zajednički usaglasavaju operacije i organizaciju prostora nevezano za državne granice. Zatim, sledeći korak je saradnja između FAB-ova i na kraju potpuna centralizacija.

Koliko je centralizacija u ovom smislu potrebna govori činjenica da SAD imaju znatno manje centara na istoj geografskoj širini. Iako se obim saobraćaja u EU i SAD razlikuje pa je teško porediti broj kontrolnih centara, činjenica je da je sistem kontrole letenja u SAD mnogo bolje uređen, sa mnogo manje zaposlenih i znatno manjom birokratijom. To je posledica toga što je SAD jedna država, a u Evropi na putu jedinstvenog neba stoji niz suverenih država sa svojim interesima, najčešće finansijskim. Zato se u Evropi teži formiranju jedinstvenog vazdušnog sistema sa samo dva ključna centra kontrole.

Formiranje funkcionalnih blokova vazdušnog prostora svakako će doneti koristi vazduhoplovnim vlasitima kao i državnim agencijama koje se bave pružanjem usluga kontrole letenja širom Evrope, a u krajnjoj istanci, EUROCONTROL-u kao krovnoj evropskoj organizaciji u ovoj oblasti. Uštede će se svakako odnositi na smanjenje broja zaposlenih, do kog će reorganizacijom doći. Sindikati kontrolora letenja širom Evrope nemaju blagonaklon stav prema ovakvoj ideji, iako će ona svakako biti budućnost organizacije vazdušnog saobraćaja u Evropi.

Srbija je okružena sa 3 FAB-a. Istočno od nas nalazi se Dunavski FAB, koji čine Bugarska i Rumunija, na severu i zapadu graničimo se sa Centralnoevropskim koji čine Mađarska, Hrvatska i BiH a južno od nas nalazi se Mediteranski FAB koga čine Grčka, Italija, Kipar i Malta.

Posdećamo, juče je u Direktoratu civilnog vazduhoplovstva potpisan Memorandum o razumevanju i inicijativi za formiranje budućeg funkcionalnog bloka vazdušnog prostora (Functional Airspace Block – FAB). Memorandum o razumevanju potpisali su čelni ljudi DCV Republike Srbije, Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore i Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, Milan Živanović, Dragan Đurović i Slobodan Cvijan.
 
 

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

    Komentari

    pr

    Da li ćemo mi napravimo svoj FAB ili ćemo da se priključimo nekom od postojećih? I šta je sa Makedonijom? Ako je B&H deo FAB-a, da li to znači da naša SMATSA učestvuje u kontrolisanju aviona u Centralnoevropskom FAB-u?

    Odgovori
    Vl

    Postoje tri opcije.

    1. Formiranje sopstvenog FAB-a, u koji ce mozda uci i Makedonija. (Sumnjam da ce Makedonci biti happy da budu u istom FAB-u sa Grckom).
    2. Pridruziti se nekom od FAB-ova, levo ili desno od nas. Evropa bi da nas stavi u Dunav FAB. Mi necemo u Centralno evropski. (U sustini sve se svodi na onu nasu staru, granica Evrope je na Drini.)
    3. Opcija tri je podvarijanta opcije dva, a to je ulazak u Mediteranski FAB, ali je tu problem Makedonije. Ako ne pristanu na Mediteranski FAB, tesko je uklopiti vazdusne prostore nad juznim Balkanom). Pogledati gornju kartu.

    Na kraju ce verovatno presuditi neko sa strane. Nadam se da cemo dobro proci.

    Odgovori
    pr

    To si u pravu, verovatno će neko drugi da odluči. Ne znam samo šta smo čekali do sad. Ali uvek smo išli protiv svih i protiv svega.

    Ako ćemo po obimu saobraćaja, čini mi se da je CE najverovatnije rešenje. A ovaj BLUE MED kao najmanje verovatno. Kada bi postojao neki ruski FAB (ili arapski), priključili bismo se njemu, iako nemamo granicu sa njima :)

    je

    Ja ovo uopšte ne vidim kao dobro! Uostalom sva EU pravila, propisi i zakoni i jesu uglavnom ovakvi; pavljeni su samo u interesu 3 države, a ostalima po pola mrvice!

    Odgovori
    Vl

    To uopste nije dobro. Slazem se. Jedan od poslednjjh oblika drzavnog suvereniteta nestaje. A to je kontrola vazdusnog prostora iznad drzavnih granica.

    Jedan od prvih problema sa kojima ce se Srbija suociti je problem vazdusnig prostora Srbija iznad teritorije KiM. Ako zazivi FAB, to ce biti kamen spoticanja i uzrok mnogih trzavica.

    Doduse, moram da priznam da ce biti i dosta poboljasanja, ali kao sto jetfreak napisa, za Srbiju samo delimicno.

    Odgovori
    Ma

    Povrh svega, veliki izazov uvođenja FAB-ova je i dalja harmonizacija i uklapanje koncepta FUA (Flexible Use of Airspace), takođe deo plana Single European Sky, koji podrazumeva uramnoteženo korišćenje vazdušnog prostora (bez krutih alokacija) i od civilnih i od vojnih korisnika.

    Koliko god da je to izvodljivo u okviru državnih granica, ipak je daleko veći problem uklapanje prekograničnih ruta, procedura i nadležnosti – dok se izvan EU nalaze pojedinačne države sa isto toliko pojedinačnih i različitih interesa, u okviru EU su uslovi malo "blaži" ali značajni faktor, pored nacionalnih, je i supranacionalna "armija", tj. NATO.

    I dok bi matematički i modeli operacionih istraživanja, na osnovu jasnih operativnih planova, problem rešili za (recimo) nedelju dana, politika funkcioniše u n-dimenzionalnim prostorima pa joj treba "malo" više vremena.

    Odgovori

    Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

    Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

    Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

    Ostavite odgovor

    Najnoviji komentari

    Amater na: Domaća familija sistema Kobac za otkrivanje i ometanje besposadnih letelica

    хм... за ове високолетеће дронове, које радар меша са птицама, баш ме чуди да возило нема и неку камеру са далекометним објективом која би у спрези са радаром решавала недоумице.

    21. Jul 2026.Pogledaj

    Jordan na: „Rafal efekat“: Srbija i Hrvatska hvale se velikim brojem kandidata za buduće vojne pilote – jedan od razloga su nabavke fracuskih borbenih aviona?

    Realnost je da u svim vazduhoplovstvima, nakon određene starosti, piloti prelaze u civilno vazduhoplovstvo. Veće plate, sporiji refleksi - sve je to normalno. Oko 35% americkih pilota u civilonom vazduhoplovstvu dolazi iz vojnog. Možda bi trebalo angažovati naše partnere iz Elbita da nam pomognu, oni školuju pilote u Izraelu i Grčkoj. U Izrealu, tek na…

    21. Jul 2026.Pogledaj

    Jordan na: „Rafal efekat“: Srbija i Hrvatska hvale se velikim brojem kandidata za buduće vojne pilote – jedan od razloga su nabavke fracuskih borbenih aviona?

    @Rex Danas stvari počinju sa simulatorima, a ne sa maketarstvom. I to ne samo sa video igricama gde sediš sa dobrim joystickom ispred ekrana, nego sa simulatorima kabina aviona ili VR naočarama.

    21. Jul 2026.Pogledaj

    Rex na: „Rafal efekat“: Srbija i Hrvatska hvale se velikim brojem kandidata za buduće vojne pilote – jedan od razloga su nabavke fracuskih borbenih aviona?

    Stvari počinju od osnovne škole, maketarstvo, modelarstvo, aero klubovi, promocije, a kod nas je čak i muzej zatvoren godinama. A završavaju se sa uslovima, platama, a ne da pilot podstanar leti avion od 150 miliona evra. Između toga je kvalitetno školovanje. Kod nas je jedino bitno da se kupi avion.

    21. Jul 2026.Pogledaj