Ljudski faktor u kontroli letenja: Između evropske automatizacije i američkog ponosa

10. feb 2025

Er Srbija najavila rekordni profit od 50 miliona evra: „Miki Manojlović“, „Dejan Stanković“ i još jedan A319 od sada u vlasništvu kompanije

31. jan 2025

[POSLEDNJA VEST] Viz er u Beogradu prva žrtva američkih sankcija protiv NIS-a: Od juče u 15 časova mađarska avio-kompanija prestala da toči gorivo na „Nikoli Tesli“

22. jan 2025

Vozilo koje je danas upalo na aerodrom „Nikola Tesla“ – džip sa rotacionim svetlima, sa oznakama neidentifikovanog obezbeđenja

20. jan 2025

Posledice današnjeg upada neovlašćenog automobila na platforme „Nikole Tesle“ : Privremeno zatvoren prolaz kod Jat Tehnike, DCV menja granice aerodromskih zona i njihove pristupe

20. jan 2025

[EKSKLUZIVNO] Imenovan novi direktor Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA)

17. jan 2025

[INTERVJU] Jirži Marek za Tango Six: Ekspanzija na tržištu Kine, poslovni rezultati i razmišljanja o globalnoj avio-industriji

17. jan 2025

KLM promotivna kampanja: Jeftiniji letovi do preko 30 destinacija

12. jan 2025

Novi termini za „English language proficiency test“ u Trening centru kompanije „Prince Aviation“

11. jan 2025

Er Frans promocija: Jeftiniji letovi iz Beograda za dobar početak godine

10. jan 2025

Erbas isporučio 766 putničkih aviona u 2024. godini

10. jan 2025

[POSLEDNJA VEST] Ministarstvo obrazovanja smenilo direktora Vazduhoplovne akademije Gorana Cvijovića

29. dec 2024

IATA analiza komercijalnog avio-saobraćaja Srbije: Kako Er Srbija i civilni vazduhoplovni sektor oblikuju ekonomiju zemlje

24. dec 2024

Er Srbija i Embraer potpisali ugovor za održavanje E195 flote

19. dec 2024

KLM u svoju zemaljsku ketering flotu uveo električne kamione

16. dec 2024

[POSAO] Prvi „Otvoreni dan“ u Beogradu za pilot kadet program „Wizz Aira“: Od nule do zaposlenja u avio-kompaniji kroz program finansiranja otvoren i za građane Srbije

13. dec 2024

[POSAO] Wizz Air regrutuje u Beogradu: Otvoreni dan za pilote sa srpskim državljanstvom i srpskim ICAO dozvolama u ponedeljak 16. decembra

12. dec 2024

„Prince Aviation“ postaje prvi „Pratt & Whitney“ centar u Evropi za post rental inspekcije turboelisinih motora PW100 serije

6. dec 2024

Konferencija u Nišu posvećena većem učešću žena u inženjerstvu: „Menzies Aviation“ održao radionicu u okviru projekta

4. dec 2024

Direktor MTU-a Lars Vagner preuzima Erbas: Od Nove Pazove do rekordne profitabilnosti

4. dec 2024
Odbranjen prvi doktorat na temu bespilotnih vazduhoplova u Srbiji: Dr Lidija Tomić razvila metodologiju za procenu rizika upotrebe dronova u vazdušnom saobraćaju
Kako bezbedno integrisati naizgled neograničen broj upotreba dronova u civilne svrhe. Lidija Tomić je do ovog odgovora došla nakon 4 godine naučnog istraživanja

Odbranjen prvi doktorat na temu bespilotnih vazduhoplova u Srbiji: Dr Lidija Tomić razvila metodologiju za procenu rizika upotrebe dronova u vazdušnom saobraćaju

Prvi doktorat u srpskoj vazduhoplovnoj industriji i nauci na temu bespilotnih vazduhoplova odbranjen je prošle nedelje na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu. Lidija Tomić, od tog dana doktor nauka, prva je i žena u istoriji modernog srpskog vazduhoplovstva koja je, po naučnoj metodologiji, istražila temu dronova kao pretnje po bezbedno odvijanje civilnog vazdušnog saobraćaja.

Lidija će svoju disertaciju javnosti predstaviti drugog dana Vazduhoplovnog samita jugoistočne Evrope koji će Tango Six po četvrti put organizovati krajem aprila u Beogradu.

Svoj doktorat stekla je nakon odbrane pred komisijom čiji su članovi bili Dr Ljubiša Vasov, redovni profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, Dr Snežana Kaplanović, vanredni profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i Dr Sanja Steiner, redovni profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Kako je Tomić, sada predavač na Visokoj strukovnoj školi Vazduhoplovne akademije, ispričala eksluzivno za Tango Six portal, istraživanje naučnog rada pod mentorstvom prof. dr Olje Čokorilo, šefa Odseka za vazdušni saobraćaj i transport na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, počelo je 2019. godine i završeno je u septembru 2023. godine.

– Doktorska disertacija nosi naziv: „Razvoj metodologije za procenu rizika u operacijama bespilotnih vazduhoplova u sistemu vazdušnog saobraćaja“. Metodologiju koju sam razvila nosi naziv “AIRA-U Methodology” (eng. Aviation Innovation Risk Assessment – UAV) i predstavlja specifičnu strategiju proaktivne analize bezbednosti sistema i njenog upravljanja. Metodologija ima za cilj pružanje strategije kako proaktivno proceniti rizik koji inovacija, u ovom slučaju bespilotni vazduhoplovi, donosi po postojeći sistem. Takođe, razvijena metodologija omogućava kvantifikaciju rizika, što dalje pruža osnov za definisanje ciljeva bezbednosti kojima vazduhoplovna industrija može da teži za navedenu problematiku.

Odbrana Lidijinog doktorata na Saobraćajnom fakultetu

Ono što je karakteristično u mom istraživanju i uopšte doprinosu ovoj problematici jeste sam pristup, odnosno analiza bespilotnih vazduhoplova u pogledu ranjivosti, odnosno ugroženosti vazdušnog saobraćaja ili vazduhoplova sa posadom. –

Kako Lidija kaže, prvi koraci u istraživanju podrazumevali su analizu bespilotnih vazduhoplova kao inovacije – kako će se primenjivati u budućnosti, kakav se koncept njihovih operacija očekuje, kakva će biti tehnološka rešenja i dostupna regulativa:

– Zatim sam počela sa fazom prikupljanja i analize podataka o događajima u kojima je bezbednost vazduhoplova bila narušena zbog operacija bespilotnih vazduhoplova, na nivou celog sveta. Suština je u proaktivnom razmišljanju i definisanju niza scenarija nastanka mogućih neželjenih događaja, a zatim razvoj strategije za procenu rizika integracije bespilotnih vazduhoplova u postojeći sistem vazdušnog saobraćaja čiji je rezultat metodologija “AIRA-U”. Za validaciju metodologije bilo je potrebno nekoliko meseci, ali je tim putem takođe i definisana optimalna procedura pregleda aerodromskih površina dronom, za koju se može očekivati i praktična primena.

Validacija Lidijine metodologije u operativnom okruženju rađena je na aerodromu u Vršcu 

Istraživanjem bezbednosnog aspekta pojave bespilotnih vazduhoplova kao dela sistema vazdušnog saobraćaja, susrela sam se sa činjenicom da se napori vazduhoplovne zajednice, na globalnom nivou, pre svega odnose na segregaciju operacija bespilotnih vazduhoplova od ostalog vazdušnog saobraćaja kroz definisanje zona dostupnih za operacije i uvođenje “no-fly” zona, ali i sa nedostatkom procedura za procenu rizika, upravljanje operacijama bespilotnim vazduhoplovima, reagovanje u vanrednim situacijama u slučaju ometanja operacija vazduhoplova – opasnog približavanja ili „drone-strike“.

Zbog navedenog, u svom istraživanju zapravo sam postavila drugi aspekt i razmatrala integraciju bespilotnih vazduhoplova u zajedničko operativno okruženje sa vazduhoplovima i dalje identifikovala i definisala čitav niz hazarda koji se mogu javiti, razvila strategiju kako proaktivno proceniti rizik integracije bespilotnih vazduhoplova u sistem vazdušnog saobraćaja, ali i dala predlog mera koje je potrebno usvojiti od strane svih ključnih aktera, aerodroma, avio-kompanija, pružaoca usluga kontrole letenja, kako bezbednost vazdušnog saobraćaja ne bi bila ugrožena. –

Kada je reč o regulativi, Lidija je mišljenja da je usaglašenost sa međunarodnom regulativom jača strana srpskog civilnog vazduhoplovstva i da veruje da će aktuelna regulativa na međunarodnom nivou, na kojoj se svakodnevno radi, biti uspešno i pravovremeno implementirana u Srbiji:

– To je i do sada bio slučaj sa Direktoratom civilnog vazduhoplovstva.

Međutim, ono što vidim kao izazove kako kod nas tako i na globalnom nivou jeste kako uspostaviti način kontrole i upravljanja operacijama bespilotnih vazduhoplova. Sama integracija bespilotnih vazduhoplova u vazdušni prostor sa vazduhoplovima ne bi smela da dovede do dodatnog radnog opterećenja ni za sistem kontrole letenja, ni za ostale učesnike u sistemu vazdušnog saobraćaja, odnosno posadu vazduhoplova.

Još jedna interesantna stvar jeste da bespilotni vazduhoplovi takođe predstavljaju inovaciju ogromnog potencijala da se poboljša efektivnost procesa na aerodromima, i da krajnje posmatrano doprinese bezbednosti operacija. Primera radi, upotreba dronova za pregled manevarskih površina, pregled strukture vazduhoplova, kalibracija i inspekcija navigacionih sistema, kontrola ptica na aerodromima i reagovanje u vanrednim situacijama. U navedenom kontekstu, izazov za civilno vazduhoplovstvo jeste uspostavljanje balansa između poslovnih prilika i izazova, pre svega bezbednosti, koje sa sobom nosi upotreba bespilotnih vazduhoplova. –

Tomić je inspiraciju za bavljenje tematikom dronova u civilnom vazdušnom saobraćaju dobila radeći u operativi avio-kompanije

Pored svoje mentorke, profesorke Čokorilo, Lidija se zahvaljuje i kolegama iz Vazduhoplovne akademije, odnosno sa aerodroma Vršac koji su joj, kako kaže, omogućili validaciju razvijene metodologije u operativnom okruženju a za specifičnu primenu drona za pregled aerodromskih površina, odnosno primenu koja se može očekivati u bliskoj budućnosti na aerodromima širom Evrope:

– Takođe, nešto što je meni veoma značilo jesu i konsultacije o samom istraživanju sa evropskim institucijama iz oblasti bezbednosti u civilnom vazduhoplovstvu, od kojih sam dobila veoma pozitivno mišljenje za aspekt pristupa problematici, posebno sa ekspertima iz EASA-e.

Lidija za Tango Six kaže da je njeno obrazovanje u avijaciji krenulo 2010. godine. Završila je Vazduhoplovnu akademiju u Beogradu, zatim osnovne, master i sada doktorske studije na Saobraćajnom fakultetu:

– Po završetku osnovnih studija krenula sam sa radom u operativi Er Srbije na pozicijama vezanim za vođenje saobraćaja i planiranja letova. Upravo rad u operativnom okruženju i svakodnevno susretanje sa različitim pretnjama i povezanim rizicima po bezbednost operacija vazduhoplova, uz u tom momentu nekoliko zabeleženih slučajeva zatvaranja najprometnijih aerodroma na svetu zbog prisustva bespilotnih vazduhoplova, zainteresovali su me da se upustim u istraživanje bespilotnih vazduhoplova kao nove pretnje po bezbednost civilnog vazdušnog saobraćaja i da pokušam da kroz nauku dam svoj doprinos navedenoj problematici. Takođe, dodatni motiv da se bavim naukom jeste činjenica da sam još tokom osnovih studija kroz nekoliko učešća na naučnim konferencijama i skupovima uvidela značaj umrežavanja i razmene mišljenja i dostignuća sa vazduhoplovnim ekspertima širom sveta. – ispričala nam je Lidija.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Du

Čestitke kolegici…iz BiH. Jako zanimljiva i perspektivna tema.

Odgovori
Mi

Bravo Lidija!

Odgovori
Dr

Bravo za koleginicu, kao i velika imena najboljih profesora Saobracajnog fakulteta!

Odgovori
Е

Честитке!

Odgovori
De

Ceo beogradski reon ste stavili u uslovnu no fly zonu. Bojite se sopstvene senke..

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs