Pored pregovora za nabavku višenamenskih borbenih aviona koji su očigledno u finišu, srpsko rukovodstvo već četvrti put javno ističe da se vode pregovori i za nabavku „letećih taksija“ odnosno eVTOL letelica.
Potencijalna industrijska veza „letećih taksija“ i električnog pogona, kao deo termina koji je lansiran pre par dana tokom posete nemačkog kancelara Olafa Šolca – „value chain“, sada u Srbiji može uključivati i priču o iskopavanju Litijuma.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je juče još jednom da je jedna od kompanija sa kojom se vode razgovori oko (najverovatnije demo) letova tokom EXPO 2027 događaja i američki Arčer. Arčer je prvi put bio pomenut krajem juna u društvu još pet kompanija sa kojima se vode razgovori: Erbas, EHang, Džili, Džobi i Asendens.
Pominjanje Arčera došlo juče na kraju događaja u Kragujevcu gde je globalni automobilski konglomerat Stelantis predstavio svoj prototip novog električnog automobila FIAT „Grande Panda“.
Predstavljanju su prisustvovali izvršni direktor Stelantisa Karlos Tavareš i Silvija Verneti, direktorka globalnog korporativnog planiranja kompanije.
Vučić je na kraju svog govora na svečanosti kazao:
– Možemo da dočekamo i leteći taksi sa Stelantisom.
Stelantis je vlasnik skoro 20% Arčera za leteće taksije, pa ćemo i o tome da razgovoramo, otvaramo razgovore za EXPO, videćemo šta ćemo tu i po tom pitanju sa Stelantisom da uradimo. –

Stelantis je u martu ove godine dokupio 8,3 miliona akcija Arčera nakon što je u 2020. godini počeo da ulaže u ovaj američki vazduhoplovni startap.
Prve konkretnije investicije u američku kompaniju Stelantis je započeo 2021. godine, kako se tada komuniciralo zbog „Stelantisove značajne ekspertize u proizvodnji, pristupa globalnom lancu snabdevanja i iskustva sa električnim pogonom“.
Tavareš je u martu posetio Arčer u Kaliforniji, kada je još jednom potvrđeno da će letelica kompanije ući na tržište (do tada, nadaju se, sertifikovana) na početku 2025. godine. Plan Arčera je da letelica bude „optimizovana za kratka putovanja na udaljenostima od 30 do 80 kilometara sa vremenom punjenja baterija od približno 10 minta između letova“.
U januaru 2023. godine, Stelantis je objavio da mu je cilj da kao partner Arčera (i u nekom trenutku proizvođač njihove letelice) pomogne kalifornijskoj kompaniji da „izbegne stotine miliona dolara troškova vezanih za industrijsku proizvodnju“.
Izgradnja prve faze Arčerovog proizvodnog postrojenja (kako je brendiraju – „visokog obima“) u Džordžiji je i dalje u planu da bude završena ove godine. Kako je Arčer više puta saopštio, prva faza je izgradnja oko 32.500 kvadrata na lokaciji od oko 40 hektara, projektovana da proizvodi do 650 vazduhoplova godišnje. Ovaj (ključni) deo plana Arčer je komunicirao i kao „jedan od budućih najvećih proizvodnih objekata po obimu u vazduhoplovnoj industriji“.
milos
Ljudi nemaju kanalizaciju u 21 veku. Putevi se raspadaju. Vozimo vecinom polovna uvezena kola. A jedan covek dodatno zaduzujuci zemlju dovodi letece taksije. Bez ostrascenosti – prosto se namece pitanje – da li je to normalno ?
Dunedain
Putevi se raspadaju? Jesi li skoro vozio po Srbiji? Izgleda da nisi, zato tako i pises.
Dr urgentaš
Dodji do Niša, Prokuplja, Vranja,Aleksinca, Kuršumlije, Pirota, Zaječara, Knjaževca….sve rupa do rupe…jedino auto put pošto je friška radjen, lokal nikada gore….
goran
@Dr urgentaš
Samo ako ideš preko njiva.
Vlada
@Dr urgentaš – to nije tacno stoti tvrdis, ja zivim u Nišu i odgovorno tvrdim da su putevi daleko bolji nego li pre 10 godina u ovom regionu
Amater
A daj brate, odi na groblje pa tamo kukaj. Nije primereno.
Kako ti se raspadaju putevi?!
Pa asfalt nije imao u pola PK dok ja nisam pošao u srednju pre 20 godina
A u ostalom, šta se sekiraš za puteve. Sad ćeš da letiš pa neće da ti smeta.
Nikad više auto-puteva, nikad bolji asfalt, nikad više kola, nikad bolja kola, nikad manje poginulih u saobraćaju – a ti opet kukaš
Thomas
Dobro. Mozda ce letjeti 2-3 ovih velikih dronova. Ja se samo jedno pitam. Di na svijetu toga ima sem Helikoptere za imucne? Gdje ce sljeteti? Na zelenim povrsinama ili krovoviman? Koliko ce kostat jedna voznja? Zasto toga nema u Kini ili bogatim Arapskim Zemljaman?
Nenad N.
Ja ne znam ko bi se i vozio tim cudom sto je kao iz sf filmova. Samo ocekujes da pocne da puca.
Ehang je nesto potpuno drugacije. Izgleda bolje, osmisljeniji je kao ceo sistem i koliko sam ispratio vec imaju neke neophodne sertifikate u Kini i nekim arapskim zemljama. Pritom dosta manji od tog Arcera.
Vladimir
Kada će početi školovanje za pilote taksija ili će biti bespilotnu kao dronovi?
Miki
@Vladimir,
Poenta tih malih eVTOL letelica (što ih novinari i njegova Visost prozvaše leteći taxi) i jeste da su autonomne, tj. bez pilota.
Nije to toliki tehnički problem napraviti, koliko je problem to sertifikovati, i softverski rešiti sve eventualne, predvidive i nepredvidive probleme.
Petar Vojinovic
Nije poenta da su autonomni. Većina koncepata je sa letačkom posadom.
Miki
@Petar, to onda jako komplikuje buduću priču.
Razumeo sam da sada, tokom koncept i test faze, naravno da posada sedi unutra i stalno ili povremeno upravlja letelicom. Ali konačni cilj jeste da su letelice autonomne. Pojedini startapi svoje eVTOL i predstavljaju baš kao autonomne.
Ako je ideja da ovakav „leteći taxi“ ima pilota, u čemu se letelica razlikuje od običnog helikoptera (osim „goriva“ koje troši), i koncepta više ili manje rotora.
Da li će letačka posada biti klasičan pilot helikoptera sa eto još i Type Rating za tu i tu eVTOL letelicu (helikopter/dron/taxi)?
Ako je posada pravi školovani pilot, pa teško će onda napabirčiti iole dovoljno pilota čak i za demo letove.
Ako je posada neki pilot sa znatno manjim nivoom obučenosti od onoga što se do sada smatralo pilotom (a opet dovoljno obučen, zbog daleko većih mogućnosti automatskog upravljanja ovakvih letelica), to onda zahteva neke nove još ne postojeće sertifikate za takve pilote.
Opet kažem, pojedini kineski startapi jasno i otvoreno prikazuju svoje koncepte kao autonomne letelice. Samo putnici unutra i niko više. Eventualno prazan, kada ide nazad u centralu.
Dakle, @Petar, može li neki tekst baš o tome (pitajte PR-ove i menadžere tih eVTOL projekata kada ih navatate). Koja je konačna ideja upravljanja ovakvim letelicama? Uvek pilot, KAKAV pilot, ili i neka autonomija, delimična ili potpuna?
Naravno, homologacija i sertifikovanje full autonomne letelice koja vozi ljude biće veliki izazov, i očekujem da proteknu decenije do toga.
Ali ne očekujem ni odjednom 20-30-50-100 novih pilota helikoptera u Srbiji.
Petar Vojinovic
Izvini, umor. U pravu si, nije većina sa letačkom posadom. Poenta jeste da su autonomni.
Biće baš dosta sadržaja o temi, pa i sve što si pomenuo. Uskoro.
Miki
Ok, pa hvala za buduće tekstove.
Što se tiče eVTOL i letećih taksija, pa baš je autonomno upravljanje ona prava revolucija, ali i ono što jeste najkontraverznije.
Letelicu na struju koja može da vozi ljude nije toliko problem napraviti. To bi mog’o i Željko Mitrović. Homologizovati letelicu na struju koja vozi ljude, pa nije ni to toliki problem, jer se letelice homologizuju već decenijama.
Ali homologizovati AI koji će da preleti sa ljudima od tačke A to tačke B (što još niko nikada nije uradio), ko će to prvi da uradi?!? Po kojim kriterijumima? Ko će da priznaje čiji sertifikat? Koji „baja“ (agencija) će da prvi da stave potpis na to?
Odgovornosti agencija za homologaciju su u slučaju autonomnog letenja i važnije i komplikovanije nego odgovornosti proizvođača samih letelica.
Sladjan Kokot
Ono sto je najbitinije u cijeloj prici sa aspekta avijacije da EASA & FAA rade uveliko na certifikaciji eVTOL i sa SC-VTOL (EASA) i AC 21.17-4 su napokon pronasli nacin u kom pravcu ce ici certifikacija (TCDS). Posla ima jos mnogo jer eVTOL je posebna kategorija i mnoga pitanja su otvorena, bas mnogo posla za airworthiness (Part-21J, Part-145, Part-147 pa i Part-M, similar zakoni u FAA). FAA je napravila korak vise od EASA odobrivsi Joby Aviation za MRO – Part 145 Maintenance Certificate. Medjutim potrebna su velika finansijska ulaganja jer Lilium Aviation je “ stao “ zbog toga nakon 1,4 milijarde ulaganja. Vidjet cemo u kom pravcu ce se odvijati proces certifikacije. Mnogo „jakih“ je zainteresovano za projekat ali mnogo jakih je i protiv.