ZAGREB – Na konferenciji Aviation Business Arena koja se održala od 20. do 22. novembra u Zagrebu, pored mnogih eminentnih učesnika iz regionalnog komercijalnog vazduhoplovstva govorio je i Miroslav Drljača, predsednik Uprave Zračne luke Zagreb koji je posebnu pažnju posvetio izgradnji novog terminala i značaju izgradnje kargo centra.
Gospodin Drljača u intervjuu za Tango Six govorio je o novostima vezanim za zagrebački aerodrom, kao i o planovima za 2013. godinu. Prema njegovim rečima, Zračna luka Zagreb polovinom prošle godine, kao i Aerodorom Nikola Tesla, prvi put je imala Qatar Airways na svojim arrival displejima, a uprkos ekonomskoj krizi na globalnom nivou, u protekloj godini zabeležen je rast prometa putnika na aerodromu od 2%.
Zagreb je prvi put povezan redovnom avio linijom sa glavnim gradom Švacarske, Bernom, čiji je “operativni noslilac” kompanija Sky Work. U 2013. godini očekuje se ponovno uspostavljanje redovne linije London – Zagreb koji će obavaljati kompanija British Airways.
Srpski kargo centar?
Izgradnja novog kargo centra na Aerodromu Nikola Tesla za sada spada samo u domen teorije. Prvi put, izgradnja velikog, regionalnoj kargo centra pomenuta je u Srbiji davne 2003. godine dok još nije bilo Nikole Tesle u nazivu beogradskog medjunarodnog aerodroma. Tadašnja republička ministarka saobraćaja i telekomunikacija Marija Rašeta Vukosavljevic, potpisala je Ugovor o konsaltingu sa predstavnicima američke vladine Agencije za razvoj USTDA. Predlog nove lokacije kargo terminala trebao je da bude uključen u novi Master plan razvoja tadašnjeg Aerodroma Beograd i propratnih objekata. Ukupna vrednost studije bila je 480.000 USD. Ukupna vrednost projekta izgradnje cargo hub-a i logističke zone procenjena je tada na 200 miliona USD a sredstva bi se obezbedila u narednih pet godina kroz direktne investicije.
Gradjevinska direkcija Srbije, kao Vladina institucija zadužena za vodjenje projekata od značaja za Republiku, preuzela je menadzment nad realizacijom regionalnog kargo centra, jednog od 7 investicionih podprojekata projekta „Kapija Srbije“ („Gateway to Serbia“). Međutim, danas, 10 godina kasnije, veliki beogradski regionalni kargo centar postoji samo u vidu 3d animacije na računarima pojedinaca.
Od tada, priča o kargo centru nekoliko puta je pominjana u medijima, npr. 2007. godine kada je tadašnji ministar infrastrukture Velimir Ilić izjavio da predstavnici moskovskog aerodroma Šeremetjevo nude strateško partnerstvo u izgradnji regionalnog kargo centra i da je ponuda zvanično dostavljena srpskoj Vladi. Tadašnji direktor beogradskog aerodroma Bojan Krišto istakao je da bi trebalo ispitati potrebu i ekonomsku opravdanost ulaska u projekat izgradnje kargo centra. Međutim, da Beogradu svakako priliči veliki regionalni kargo centar rekao je godinu dana ranije Džon Sejlor, direktor i predsednik kompanije „Cargo Transport, Inc.“ iz Vašingtona i predsednik Poslovnog saveta SAD – Srbija i Crna Gora, koji je u maju 2006. boravio u Beogradu. On je procenio da je beogradski Aerodrom glavna tačka jugoistočne i centralne Evrope za razvoj kargo avio-saobraćaja:
– Važnost transporta robe putem kargo avio-saobraćaja u Beogradu, prema onome što smo videli i procenili, jeste da je Beograd centralna „hub“ tačka za ovaj deo Evrope, izjavio je Sejlor. Intervju sa njim i danas se može pronaći na sajtu Aerodroma Nikola Tesla. Ovim se priča o beogradskom kargo centru do daljneg završava.
Pored Beograda i u Nišu se radilo i radi se na planovima za kargo centar. U martu prethodne godine, posle odluke Gradskog veća da se ustupi građevinsko zemljište na Aerodromu „Konstantin Veliki”, investitor iz Austrije gradiće skladišni i transportni prostor. Prvobitno je, predviđeno da izgradnja novog logističkog centra na Aerodromu „Konstantin Veliki“ bude na površini od preko 26 hektara na kojoj bi bilo sagrađeno više od sto hiljada kvadratnih metara poslovnog prostora i zaposleno oko 400 radnika. U međuvremenu je idejni projekat izmenjen, a za realizaciju prve faze Kompanija „Ajmaks“ već je obezbedila milion i po evra. Cela investicija trebalo bi da bude realizovana po već ustaljenom sistemu koji je u Nišu primenjen prilikom ugovaranja i izgradnje fabrika „Jure“, „Šin Vona“, „Dajteka“, „Benetona“ i drugih stranih investitora koji su sagradili ili grade proizvodne pogone.