BEG airport status
Made in China: Borbeni helikopter WZ-10 Kineska armijska avijacija je do sada primila u upotrebu preko 90 borbenih helikoptera WZ-10.

Made in China: Borbeni helikopter WZ-10

Zahvaljujući velikom ekonomskom razvoju i osvajanju novih tehnologija kineska vazduhoplovna industrija napredovala je u poslednjih 25 godina kolosalnim koracima.

Od nekada licencno proizvođenih sovjetskih vojnih aviona i helikoptera kao i projekata koji su bazirani na njima, došlo se do sopstvenih originalnih konstrukcija ili onih koje ipak jesu donekle bile inspirisane stranim rešenjima. Neke od njih su Kinezima bile dostupne a na nekim se radilo u saradnji sa inostranim proizvođačima i biroima.

Tako su Kinezi na svom školsko-borbenom avionu JL-10 (L-15) radili sa ruskim OKB Jak (projekat Jak-130), sa Izraelcima su radili na svom lovcu J-10 (uticaj projekta Lavi), iz Ukrajine su nabavili jedan od prototipova palubnog lovca Su-33 pa su tako konstruisali svoj avion J-15.

213
Prelet dva helikoptera WZ-10 na pakistanskoj vojnoj paradi upriličenoj 23. marta 2016. povodom dana državnosti. Po nekim podacima tri ovakva helikoptera nalaze se na ispitivanjima u Pakistanu / Foto: Reuters

Kada je reč o helikopterima, svoja prva iskustva Kinezi su stekli prvo u licencnoj proizvodnji takođe sovjetskih a zatim i francuskih tipova. Istovremeno radili su i na razvoju borbenih helikoptera za svoje potrebe. Na nedavnoj vojnoj paradi u Pakistanu mogli su se videti WZ-10 kineske proizvodnje koji se tamo nalaze na ispitivanjima radi eventualne kupovine od strane pakistanske armije.

Prvi naoružani helikopter u NR Kini bio je sovjetski srednji transporter Mi-4 kao i njegova kineska licencna verzija sa oznakom Z-5. Na njih su kačeni saćasti lanseri nevođenih raketnih zrna a isti tip naoružanja imali su zatim i noviji takođe srednji transporteri Mi-8. Iz Francuske su 80-tih godina kupljeni laki višenamenski helikopteri Gazela koji su naoružani protivoklopnim raketama HOT.

Više pokušaja nabavke pravih borbenih helikoptera tokom 80-tih pa i 90-tih godina nisu uspeli. Prvo je SSSR odbio da proda Kini desantno-jurišne Mi-24 čiji je jedan primerak, iz Avganistana ili iz Mongolije dospeo u ruske Kineza na ispitivanje. Potom je 1988. sklopljen dogovor sa SAD o licencnoj proizvodnji borbenog helikoptera AH-1 ‘’Cobra’’ zajedno sa protivoklopnom raketom TOW ali su poznati događaji na trgu Tjenanmen juna 1989. prekinuli svaku saradnju po ovom pitanju. Krajem te decenije Kina je ispitivala i italijanski borbeni helikopter A129 ‘’Mangusta’’.

Tokom 90-tih Kina je želela da kupi ruske borbene helikoptere Ka-50 i Mi-28 ali je Rusija to odbila. Još jedan od razloga za to što ovi helikopteri nisu nabavljeni je i što njihov razvoj nije bio završen. Tih godina Kina je pokušala da nabavi i polovne Mi-24 iz Bugarske i Ukrajine koje bi zatim modernizovala u Južnoafričkoj Republici.

Usled nemogućnosti da nabavi borbeni helikopter iz inostranstva NR Kina je 1994. krenula u razvoj sopstvenog ‘’čistokrvnog’’ borbenog helikoptera. Još jedan podstrek Kinezima dala je 1991. i operacija ‘’Pustinjska oluja’’ gde su SAD uspešno i veoma efikasno upotrebile svoje helikoptere tipa AH-1 ‘’Cobra’’ i AH-64 ‘’Apache’’.

3_views
WZ-10

U želji da se stekne i upotrebi iskustvo od inostranih kompanija u dizajniranju i konstruisanju nove mašine, kineska vlada animirala je strane kooperante koji bi radili sa njihovim naučnim vazduhoplovnim institutima prvobitno za razvoj srednjeg helikoptera mase šest tona. Tehničku podršku za ovaj projekat pružili su evropski konzorcijum Eurocopter (konsultacije oko dizajna kao i instalacije rotora), kanadski proizvođač motora Pratt&Whitney Canada (motori PT-6C) i italijansko-britanska firma Agusta Westland (transmisija).

Međutim, smatra se da je ovaj projekat bio samo maska za razvoj borbenog helikoptera čiji je projektni tim formiran gotovo istovremeno kada je počeo rad na srednjem. Kako je NR Kina još uvek bila pod zapadnim sankcijama bila je prinuđena da tajno ili polutajno sarađuje sa stranim kompanijama koje su imale svoj interes. Nakon četiri godine razvoja kineski 602. istraživački institut predložio je 1998. da projekat borbenog helikoptera dobije prioritet u odnosu na srednji helikopter. Tada je prvi kineski borbeni helikopter i dobio oznaku WZ-10 (Wu Zhi 10) a nazvan je Pi Li Huo odnosno ‘’Fierce Thunderbolt’’.

Ovaj projekat je dobio još veći značaj nakon što je 2000-te godine i definitivno propao dogovor o prodaji helikoptera Ka-50 a njegov razvoj je najstrože držan u tajnosti. Program WZ-10 bio je označen kao Special Armed Project. Zvanično, zbog potrebe da se prikaže da je helikopter potpuno kineski, 602. istraživački institut je postao glavna institucija zadužena za razvoj.

U stvarnosti, kineska vlada je još 1995. sklopila ugovor sa ruskim opitno-konstrukcionim biroom ‘’Kamov’’ koji je od tada bio angažovan u dizajniranju i konstrukciji budućeg WZ-10. Rusi su imali odrešene ruke u definisanju specifikacija kao što su masa, brzina i nosivost. WZ-10 je tako zapravo dizajn Kamova iako su konstrukciju prototipa, letna ispitivanja i dalji razvoj uradili Kinezi.

1329876886_34016
Potvrđeno je da je osnovu konstruisao ruski OKB “Kamov“.

Ove informacije i tvrdnje koja su se pojavljivale u medijima potvrdio je 2013. godine generalni konstruktor Kamova Sergej Mihejev. Na izložbi Heli Expo 2013. Mihejev je izjavio da je helikopter WZ-10 rusko-kineski proizvod koji je poznat pod oznakom Projekat 941.

U početku je za izradu prototipa izabrana kompanija Harbin koja je deo korporacije CAIC (Changhe Aicraft Industries Corporation) ali je 2000. taj posao ipak dobio CAIC zbog zauzetosti firme Harbin proizvodnjom helikoptera HC120, Z-9 kao i aviona Y-12. Konstrukcija prvog prototipa završena je 2001. a prvi od 6 prototipova je poleteo aprila 2003. Pojedine komponente WZ-10 prethodno su ispitivane na opitnim verzijama helikoptera Z-8 (kineski licencni SA-321 ‘’Super Frelon’’) kao i na ruskom Mi-171 koje NR Kina danas sklapa po licenci.

Dizajn helikoptera je prilikom detaljnih i napornih programa testiranja pretrpeo nekoliko značajnih izmena u cilju između ostalog i smanjenja radarskog odraza, a promenjene su pozicije pojedinih senzora, kao i nosača i izduvnika motora. Prvih 12 predserijskih helikoptera primećeno je u bazi blizu Pekinga 2009. godine.

WZ-10 je trebao biti potpuno kineski helikopter ali je nedostatak tehnologija primorao Kineze da se u razvoju značajno oslone na stranu pomoć. Tako su u prvim fazama testiranja za pogon korišćene kineske kopije francuskih motora Turbomeca Makila a softver za kontrolu motora obezbedila je američka kompanija United Technologies Corp tj. njena podružnica Pratt&Whitney Canada. Ova kompanija je 2012. kažnjena od strane američke države sa 75 miliona dolara zbog kršenja embarga prema Kini.

Prototipovi su bili pogonjeni stranim motorima zbog toga što razvoj domaćeg planiranog za opremanje WZ-10 još nije bio spreman. Reč je o motoru Wozhou-9 koji je preferiran zato što je potpuno kineske proizvodnje. Na WZ-10 je ispitivano čak pet tipova motora a Wozhou WZ-9 je bio drugi po snazi.

Čak i danas postoje špekulacije sa kojim sve motorima leti WZ-10. Postoje informacije da ima primeraka sa američkim PT6C-67C, ruskim TV3-117, kineskim WZ-9. Međutim, kako helikopteri iz novijih serija imaju električni starter motora koji je dizajniran u firmi Huafeng Avionics prisustvo ruskog motora nije moguće.

7CMMZ
Prednji kokpit.

Helikopter ima klasičan dizajn kada je reč o kabini koja predstavlja stepenasti tandem kokpit, pilot se nalazi u prednjoj a operater naoružanja u zadnjoj kabini. Komande su fly-by-wire uz primenu HOCAS (hands-on collective and stick) ali su kao rezerva zadržane i klasične komande. Oba kokpita su opremljena sa po dva višenamenska LCD pokazivača dok prednja kabina ima i elektrooptički gornji pokazivač (HUD). Piloti nose kacige koje imaju sistem na kojima se mogu prikazivati podaci sa različitih senzora helikoptera koji čine sistem za kontrolu vatre.

Sistem za kontrolu vatre sastoji se iz dnevne TV kamere u boji, noćne i infracrvene kamere, infracrvenog sistema sa laserskim obeleživačem i daljinomerom. Softver koji se koristi u ovom sistemu je kineski ali je sistem konstruisan na osnovu prethodnog iskustva u proizvodnji vrlo sličnih francuskih i izraelskih uređaja.

Navigacioni sistem sastoji se iz laserkog žiroskopa koji će u budućnosti biti zamenjen fajber-optičkim. Tu je zatim radarski visinomer ali će i on biti zamenjen laserskim. Pulsni Doplerov navigacijski radar ima mogućnosti mapiranja površine, izbegavanja i praćenja konfiguracije terena. Satelitski inercijalni navigacijski sistem je potpuno integrisan sa satelitskim sistemom BeiDou a u budućnosti će biti kompatibilan i sa sistemima GPS, GLONASS i Galileo.

1cda7e1f-6243-45e6-a14e-71ee0be074de
Sistem HMD (Helmet Mounted Display) na kacigi pilota

Sistem za elektronsku borbu predstavlja prvi kineski sistem koji integriše signalizator radarskog ozračenja, signalizator laserskog ozračenja, infracrveni ometač, sisteme ESM (elekctronic support measures) i ECM (electronic counter-measures). Tu su i dispenzeri infracrvenih mamaca i radarskih dipola.

Trup helikoptera uglavnom je konstruisan od alumunijumskih legura uz primenu 30 procenata kompozitnih materijala. Obe kade kokpita koje su napravljene od polikarbonata su zaštićene kompozitnim oklopom. Poklopci kabine imaju stakla čija je debljina 38 mm i koja su otporna na šrapnele i pogotke mitraljeskih zrna kalibra do 12,7 mm. Noseći rotor ima pet lopatica Tip 95KT koje su napravljene od kompozita i koje su jedna od 10 kritičnih domaćih tehnologija primenjenih na ovom helikopteru. Repni rotor je X tipa koji doprinosi smanjenju buke a oba rotora mogu izdržati direktne pogotke metaka kalibra 12,7 mm.

Naoružanje WZ-10 je raznovrsno a zahvaljujući modularnom dizajnu i otvorenoj arhitekturi tj. magistrali podataka GJV289A koja je ekvivalentna magistrali MIL-STD-1553B, helikopter može nositi ubojna sredstva kineske, ruske i zapadne proizvodnje. U pokretnoj nosnoj tureli ugrađen je top a u zavisnosti od zahteva nude se tri vrste topa. Prvi je kineski top kalibra 23 mm, potom kineska verzija topa M242 ‘’Bushmaster’’ kalibra 25 mm i kineska kopija ruskog topa 2A72 kalibra 30 mm. Primećeno je da su se kineske oružane snage odlučile za domaću verziju M242. U turelu se umesto topa mogu montirati dva mitraljeza manjeg kalibra, bacač granata ili mitraljez 12,7 ili 14,5 mm.

199_119280_530183
WZ-10 naoružan protivoklopnim raketama HJ-10

Glavno sredstvo za protivoklopnu borbu su kineske komandno vođene (SACLOS) rakete HJ-8B (Hong Jian-8B) dometa 5,3 km, zatim rakete HJ-9 vođene po laserskom snopu, poluaktivno laserski vođene HJ-9A dometa 5,5 km i rakete HJ-10 dometa oko 10 km u tri verzije sa poluaktivnim laserskim, infracrveno/TV, i aktivnim radarskim vođenjem. Za borbu sa ciljevima u vazduhu tu su infracrveno samonavođene rakete TY-90 (Tian Yan 90) dometa 6 km, zatim rakete sistema FN-6, potom QW-1/2/3/4/11/18. Tu su i ICS rakete vazduh-vazduh PL-9.

WZ-10 može poneti do 16 protivoklopnih raketa ili do 4 manje rakete vazduh-vazduh ili dve veće. Od ostalog naoružanja nosi kineske nevođene rakete kalibra 130 mm, saćaste lansere nevođenih raketnih zrna kalibra 57 ili 90 mm ali i lansere vođenih raketnih zrna kalibra 90 mm kompanije Norinco. Pod krilima se mogu nositi i kontejneri sa mitraljezima kalibra 7,62 i 12,7 mm kao i topovima 23 mm.

Vazduhoplovne snage kineske Kopnene vojske su do sada u naoružanje primile preko 90 od 120 naručenih helikoptera. Pretpostavlja se da će narednih godina uslediti dalje narudžbine. Dalja unapređenja WZ-10 odnosiće se na dobijanje milimetarskog radara, novih motora WZ-16, poboljšane oklopne zaštite, unapređenu elektronsku opremu i mogućnost umrežavanja sa bespilotnim letelicama.

Propagandni video na kome se pored WZ-10 vidi i laki izviđačko-borbeni helikopter WZ-19:
 

 

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

12

Ocigledna kopija Eurocopter Tigera

Odgovori
M'

Mangusta vise…Samo bi rekao da je veci i zaobljeniji.

De

Kakva kopija? Po toj logici je Tiger kopija Italijanskog A129 Mangusta ili Juzno Africkog Rooivalk!

Inzinjeri imaju slicne ideje za slicne probleme.

WZ-10 je blizi AH-64 Apache nego Eurocopter Tiger sto se tice vecine i kapaciteta.

Nadam se da je WZ-10 boljeg kvaliteta nego Eurocopter Tiger. Australci su toliko nestretni sa svojim Tigerima da ce ih rano zamijeniti sa novim helikotperima (najvjerovatnije AH-64E). A i Njemci su bili nesretni sa svojima. (A izgleda da mnogi imaju probleme sa NH90 srednjim helikopterom).

Sto se tice manjeg helikoptera Z-19, tu je zasigurno Francuska koneckija zato sto je Z-19 baziran na Europcopter AS365 sto Kinezi proizvode kao Z-9.

TangoSix, puno hvala sa analizom. Kineska zrakoplovstvo postaje jako interesatno.

12

@Deadone

Onda mi kazi koji vazduhoplov su Kinezi potpuno sami napravili, bez strane licence?

A drugo, kazes da inzenjeri imaju slicne ideje za slicne probleme. To bi bilo tacno da su i Tiger i Mangusta i ovaj WZ-10 u isto vreme nastali, a posto nisu, ergo „kopiranje“.

De

126LAE-Delta,

Mangusta je prvi put letijela 1983-e i usao u naoruzanje 1990, dok je Eurokopter Tiger tek poletio 1991! Stoga po toj logici Tiger je kopija A-129.

Sto se tice WZ-10 tu je pomoc Ruske kompanije Kamov! To nema neka tajne.

A sto se tice Kineskih „originalnih“ aviona, kako neznate ni osnov?!?

Originalni primjerci:

Shenyang J-8 „Finback“ – Treco razredna krntija u slicnoj klasi ala MiG-23

Harbin Y-11/-12 – Lagani transportni avion u klasi DHC-6 Twin Otter

Xian Y-20 – Teski transportni avion u klasi C-17

Xian JH-7 – Jurisnik u klasi Panavia Tornado

Chengdu J-20 – „stealth“ avion u svojoj klasi (ja bih kazao stealth MiG-31).

Shenyang J-31 – „stealth“ avion u klasi F-35.

Chengdu JF-17 – lovac za izvoz

Hongdu JL-8 – skolski avion u klasi G-4 SUper Galeb ili MB339

Hongdu L-15 – skolski avion u klasi KAI T-50

Airbus Helicopters H175/Harbin Z15 – helicopter razvijen u suradnji sa Eurokopterom.

A onda avioni/helikopteri sa velikim modifikacijama:

Nanchang Q-5 _ jurisnik na bazi MiG-19/j-6.

Chengdu J-10 – lovac na bazi IAI Lavi

Changhe Z-18 – helikopter na bazi SA-321

Guizhou JL-9 – skolski avion na bazi JJ-7/MiG-21U

Shaanxi Y-9 – transportni avion na bazi An-12/Y-8.

Tu nisam ukljucio lisensku porizvodnju (J-5/-6/-7/-11, H-5/-6, Y-5/-7/-8, Z-5/-8/-9/-11) ili ocigledne „ilegalne“ kopije (J-15/-16 ili Z-20 (kopjia Americkog S-70 Blackhawk).

De

Ah zaboravio sam Z-19 – razvoj helicopter AS365 a i helicopter WZ-10. :P

Kao sti vidite Kinezi su razvili po dosta svoga.

Naravno kvalitet vjerovatno nije isti kao Zapadni ili cak Ruski proizvodi.

Ali moramo se sijetiti da Kina proizvodi dijelove za Boeing.

A usput mnogo zapadnih prorgama imaju puno problema a narocito novi Eurocopter helikopteri Tiger i NH-90. Cak Euofighter ima problem sto se tice proizvodjne dijelova i kvalitet motora EJ200.

A da ne spominjemo F-35.

12

@Deadone

Sve sto ste naveli su u sustini ili duboko modifikovani licencirani vazduhoplovi ili vazduhoplovi razvijeni sa partnerom. Nijedan od njih nije originalan kineski proizvod u smislu da su potpuno nastali u Kini „from scratch“, odn da su cisto proizvod kineskih inzenjera. Dakle, Kina je vise kopirala tudja resenja nego sto je napravila svoja. Jer zasto bi razvijala svoje vazduhoplove u proseku citavu deceniju nakon ostalih?

De

Tko im je pomogao sa K-8 ili Y-12 ili JH-7 ili L15 ili J-20 ili J-31?

Mozemo pricati o zapadnim ili ruskim dijelovima ili iskustvu, ali onda moramo da se sijetimo da cak Svedani, Japanci, Juzno Kreojanci, Indijci i u proslosti Jugoslavi su koristili strane dijelove poput motora ili strano iskustvo!

Po toj logici jedini koji su sposobni izmisliti avion od „cistog“ u Amerikanci, Rusi I Francuzi. A cak su Rusi koristili Americko iskustvo preko spijunaze (a najvijerovatnije su Amerikanci isto tako koristili Rusko znanje).

A danas je prica puno vise kompliciarana zbog globalizacije. Kompanije danas suradjuje sa bilo kim tko ima novaca.

12

@Deadone

Za te vazduhoplove ne znam da li je bilo direktne pomoci, ali 100% sam siguran da je bilo „indirektne“ pomoci(citaj: spijunaze). Evo bas ti vazduhoplovi koje si pomenuo cu raspraviti.

JL-8/K-8 je imao prvi let 1990. Njemu slicni avioni(osim HJT-36) su tada vec bili u operativnoj upotrebi(MB-339, L-39, G-4, IAR 99).

Y-12 imao prvi let 1982. Njemu slicni, poput An-28 ili L-410 su nastali jos krajem sezdesetih.

JH-7 prvi let imao 1988. Njemu slicni (pogotovo Tornado, Jaguar i nas Orao) su tad vec bili u operativnoj upotrebi.

Za L-15 postoje informacije da je Jakovljev OKB pruzio podrsku.

Sto se J-20 i J-31 tice ti programi su skorasnji(J-XX program je nastao 2002.), ali na osnovu toga kako su dosad radili, mozemo da pretpostavimo da su i oni razvijeni kao reverzni inzenjering.

Na kraju, tacno je da je globalizacija omogucila svojevrsnu modularnost danasnjih vazduhoplova, u smislu izbora komponenti. Ali Svedjani, Japanci, Juznokorejanci, Indijci, pa i bivsa Juga su u svojim vazduhoplovima imali komponente koje su sami razvili. Kinezi to nisu radili, vec su uradili reverzni inzenjering svih komponenti.

De

Najvjerovatnije da spijunaze postoji. ali gdje je dokaz da je Kinesko „reverse inznjering?

Indija ubiti ne proizvodi ista svoje a one malo sto je njihove je smece (narocito opasni avionic za trening poput HPT-32 ili HJT-16. Ajeet je bio napredna verzija Folland Gnat, HF-24 Marut je bio izmislio Njemac Kurt Tank. Tejas je smece. Indijci se nadaju da ce Tejas Mk 1A imati iste sposobnosti MiG-21Bison (pod uslovom da ikad ude a naoruzanje)!

A same zasto je postajao MB-339 ili IAR99 prije K-8 naznaci da je Kineski K-8 kopija ili proizvod spijunaze.

Sto se tice JH-7 i prvog leta, Kinezi su 1980-im bili jako spori sto se tice razvijanja aviona. Nijihova tehnologija je bila iz 1950-ih i nisu imali kapacitet za razvijanje modern opreme. Vojni „doctrine“ je bio isti kao u Korejskom Ratu 1950-53.

Kineska modernizacija je tek pocela oko 1996. Napredak je naprosto ogroman.

Jos uvijek postoje problemi ali oni se smanjuju.

Ako razumijete Engleski evo kratka ali dobra analiza Kineskih razvojai problema:

http://www.rand.org/blog/2015/09/chinas-military-modernization-eric-heginbotham-and.html

A nemojte misliti da sam ja neki ljubitelj Kineza.

Ja sam iz Australije i vidim da su oni najveca opasnost u Aziji (zajedno sa extremnim Muslimanstvom).

Australija je jedina zapadna zemlja koja shvaca ovu opasnosti i gradi vojni kapacitet. Mi cak nismo smanjili nasu vojsku nakon kraja hladnog rata naspram ostatka svijeta. Australija odrazva brojeve borbenih aviona (oko 100 F/A-18F i F-35A), kupuje „force multiplier“ poput E/A-18G, E-7A AWACS, C-17A i A330 tankere.

12

Pa sad, neposrednih dokaza nema za reverzni inzenjering, ali ima dosta onih posrednih koji mogu da daju opravdanu sumnju. Eto, i podatak da je tek od 1996.-te Kina pocela modernizaciju dosta govori u prilog tome.

Na kraju, mnogi analiticari ne smatraju Kinu za veliku silu, zbog niskog tehnoloskog nivoa OS. Jeste, imaju veliku vojsku, ali dosta stvari oni nemaju u naoruzanju i ne mogu da proizvedu.

De

Naj jace oruzje u Kineskom arsenalu je ekonomija i politicka volja.

„Osvoijili“ Tajvan bez iti jednog ispaljenog metka. Tajvan vise nemoze da prezivi bez Kineske ekonomije.

A sad „osvajaju“ Juzno Kinesko more sa bagerima.

Vec su osvojili Australiju. Otkupili su nam politicare a bez Kine, Australija propadne.

Kinezi su opasni zato sto imaju volju i zato sto su dobri u muckama i diplomaciji.

12

E, Deadone, to je vec ne-vojni aspekt, i u tom pogledu se slazem sa tobom.

К

@126LAE-Delta Ваше непознавање кинеских оружаних система је катастрофално. Рећи да је техолошки ниво кинеске оружаних снага је бесмислица посебне врсте. Нови кинески оружани системи су раме уз раме са конкурентским, а неки испред њих. Овај хеликоптер CAIC Z-10, као и Harbin Z-19, ће, рецимо, имати милиметарски радар за контролу ватре. Harbin Z-19 већ лети са таквим радаром. Airbus/Eurocopter Tiger о томе може само да сања. Даље, по броју оперативних stealth ратних бродова, Кина предњачи. На страну то што су они наоружани неупоредиво бољим противбродским ракетним системима од оних који су тренутно у употреби на Западу, попут застарелих Еxocet и Harpoon ракета. Такође, Кина има највише подморница са AIP системима на свету, ако уопште знате шта AIP значи.

12

@Комодор

Pre bi se reklo da vi ne poznajete Kineze.

Tehnološki nivo kineskih oružanih snaga je uvek bar za jednu generaciju iza konkurencije. Isto važi i za nove kineske oružane sisteme, teško da je ijedan bio ispred konkurencije. Oni možda mogu u nekom pogledu da budu ispred, ali se gleda kompletan proizvod, ne samo komponenta.

Što se ostalog tiče, mogu da imaju koliko hoće stealth brodova, kako da izađu iz Istočnog i Južnog kineskog mora, kad su okruženi američkim saveznicima gde god da krenu?

I znam šta je Air-Independent Propulsion iliti AIP. A jel znaš da tu spada i nuklearni pogon? Jel i u tom slučaju Kina ima najviše AIP podmornica?

Ma

Marko daleko su Kinezi po kvalitetu nauruzanja u odnosu na Amerikance i Ruse , sve sto proizvode su neke licence ili polu licence.Treba ce decenije da bi se dostigao nivo pomenute dvojke.Kina ima resurse da proizvede bilo sta ali mora raditi na kvalitetu , pouzdanosti i efikasnosti proizvoda.

Odgovori
gi

Kinezi trenutno imaju najvecih problema u proizvodnji specificnih materijala/legura (npr za motore, HL konekcije…) kao i lezaja (HLHR, na prvom mestu)…
Pored toga, problem za ino-kupce je sto su kinezi vrlo restriktivni po pitanju odrzavanja…

De

Gile Kinezi imaju veliki uspijeh sa izvozom JL-8/K-8 skolskim avionim. Stotine su proizvodene za izvoz. U prosolosti su prodali stotine J-6/-7 a i trenere CJ-6 i transportere Y-8.

Sto se tice izvoz modernih lovaca/jurisnika, tu su veci problem:

1. Svi napredni borbeni avioni (J-10/-11/-16) idu u PLAAF/PLANAF.

2. Jedini avioni koja je Kineska vlada odobrila za izvoz su JH-7, J-8 i JF-17.

3. Trziste za borbene avione je propalo 1989-te godine. Narocito je propalo trziste za avione istocnog porijekla (to jest Ruski i Kineski avioni). Tu se racuna Afrika, Bliski Istok i Istocna Evropa.

4. Ono malo trziste sto je prezivjelo kupuje najbolje Rusko naoruzavanje (to je avion Su-27/-30 serijie) . Cak MiG-MAPO ima problem izvoziti nove MiG-29.

5. Veliki dio bivseg trzista vise ne koriste velike ili cak ikakve brojeve mlaznih nadzvucnih vojnih aviona.

6. Cak avion JF-17 nije ni jeftin niti jendostavan kao prijasnji Kineski proizvodi ala J- (MiG-19) ili J-7 (MiG-21).

7. Kinezi su proizvodili J-7 za izvoz do 2012. Stoga drzave koje bi mozda kupile JF-17 ala Sri Lanka i Bangladesh su kupili nove verzije J-7.

8. JF-17 je proizveden samo za izvoz. Ne koriste ga ni PLAAF niti PLANAF. Samo ga koristi Pakistan. Mnogo drzava ne zele avione koje ne koristi proizvodac („orhpan“). To je jedan od razloga zasto je propao project Northrop F-20 Tigershark.

9. Tu je usput i problem polovnih MiG-29. Zasto bih kupio novi JF-17 kad mogu kupiti puno jeftinji polovni MiG-29 od Ukrajinaca ili Belorusa ili cak Rusa.

go

A kakvo je stanje sa j7e? To bi bio spas za sve nas! :-)

De

J-7 je zavrsio proizvodnju 2012 ili 2013-e. Zadnji primjerci su bili za Bangladesh.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Miloš77 na: [IDEX 2025] Tango Six na najvećem sajmu naoružanja i vojne opreme na planeti: Srbija i zemlje regiona izlažu, Rusiji dozvoljeno da se vrati pod reflektore

Kojih malih dronova? FPV? Mislite da NASAMS ili Avenger može nešto protiv istih?Pa da ima odgovora na FPV dronove ne bi se rat ovako vodio i to uz asistenciju najjačih sila sveta.

18. Feb 2025.Pogledaj
18. Feb 2025.Pogledaj

Miloš77 na: Alžir najverovatnije prvi strani korisnik ruskog borbenog aviona Su-57, hoće li ga nabaviti i Indija?

Ako Rusi u 2025 ne pocnu da dobijaju Su-57 sa AL-51F1, onda nece ni Alžir. Sve u svoje vreme.

18. Feb 2025.Pogledaj

Miloš77 na: Alžir najverovatnije prvi strani korisnik ruskog borbenog aviona Su-57, hoće li ga nabaviti i Indija?

@Pajo Niko ne spori ogromne gubitke na obe trane. Spominjem potvrdjene gubitke zapadnog naoruzanja jer neki misle da je daleko manje dostavljeno nego sto je vec i unisteno. Tu kolosalnu pomoc u naoruzanju zbog kojeg se uvaj rat tako razvukao nazivaju mrvicama a u realnosti su na hiljade komada doniranog oklopa vec izgublili. Da ne…

18. Feb 2025.Pogledaj