Analiza reda letenja regije 4. dio: Adria i Montenegro

Za razliku od Air Serbie i Croatie, dvije preostale kompanije imaju daleko manje letova, pa je i sustav bitno jednostavniji.

Adria

Adria ima tri stvarna vala tijekom dana od kojih su prvi i treći prema Europi, dok je drugi feeding val.

Tek par letova postoji u 4. valu, koji je nekada imao gotovo isti broj letova kao i 2. val i bio istinski feeding val. Danas u 2. valu Adria pokriva sve feeding letove, a tek višak letova nakon svakodnevnih letova u 2. valu leti se u 4. valu. Izuzetak je jedino Tel Aviv koji ima oba svoja leta u 4. valu, no isti nije feeding linija. Sveukupno u 4. valu Adria ima tek 14 tjednih letova (Priština 6 od 13 tjednih letova, Skopje 3 od 10 letova, Tel Aviv oba leta, te Tirana 3 od 10 tjednih letova).

Tablica pokazuje da je konektiranost relativno dobra, daleko bolja od Croatie, no ne tako dobra kao kod Air Serbie.

Adria u svojim Europskim valovima (1. i 3.) u načelu frekvencije dijeli na jutarnje i večernje, kao što to radi i Air Serbia, no kako u dobrom dijelu linija količina frekvencija jest skromna tako je i broj potencijalnih konekcija još skromniji, te svakako nedostatan.

U valove se ne mogu uklopiti London, Manchester i Moskva.

Jednako tako je vidljivo da Adria ima daleko manje feeding letova nego dok je bila u vrhuncu prisutnosti u regiji:

Dakle, broj feeding linija se gotovo prepolovio spram 2009. godine, pri čemu su te godine 2. i 4. val bili gotovo jednako veliki, a danas je 2. val dva i pola puta veći od 4. vala.

Od pogrešaka u redu letenja Amsterdam i Beč se prilagođavaju valovima KLM-a i Austriana, ali zbog toga su vrlo odmaknuti od konekcija u Ljubljani, te putnik mora čekati preko 3 sata na konekciju. Pomicanje leta za Beč od samo pola sata kasnije bi još uvijek pokrivalo konekcije u Beču, ali bi i smanjilo vrijeme transfera u Ljubljani.

Manchester se može uklopiti u jutarnji val i nije mi jasno pomicanje leta subotom u 2. val uz polazak prije 2. vala. I Gatwick bi se mogao uklopiti u 1. val, a na Gatwicku je moguće nabaviti slotove i u to vrijeme (za razliku od Heathrowa).

Obzirom da Sarajevo savršeno pristaje u 2. feeding val, nikako mi nije jasno zašto dva od četiri leta kreću dva sata prije početka 2. vala i istime dolaze puno prerano uz predugo vrijeme konekcije. Iskreno ne mogu dokučiti razlog tako čega, poglavito što linija ima tek vrlo skromnu frekvenciju od 4 tjedna leta.

Moskva se u svim frekvencijama ne uklapa ni u jedan val i očito je da je prilagođena valovima Aeroflota koji je code-share partner na liniji. Da je prioritet bila konektiranost Adrije obzirom na 6 tjednih letova mogla se razdijeliti u 3 jutarnja leta sa kasnijim dolaskom i 3 popodnevna sa ranijim polaskom. No, kako je ova konektiranost loša, poglavito obzirom na malen broj letova u 4. valu svakako je bolja opcija da Adria ovdje feeda Aeroflot čak i pod cijenu vrlo loše konektiranosti na vlastite feeding linije.

Linije za Prag i Berlin su se mogle bolje centrirati u val kako bi smanjile vremena konekcija u odlasku, te povećali vrijeme konekcije u dolasku koje je sada nepotrebno blizu i ostavlja mogućnost kašnjenja konekcija u slučaju poremećaja u prometu. Ostavljam rezervu da ovakav polazak ima veze sa možebitnim konekcijama u tim aerodromima.

No najveća pogreška su linije za Munchen i Paris koje kreću 20 minuta prije 1. vala, i time gube konektiranost na dobrom dijelu feeding letova, što je potpuno nepotrebno. Ili su obije linije trebale biti pomaknute nešto kasnije (i time izgubiti nešto konekcija u ovim hubovima) ili su linije u 4. valu mogle biti pomaknute u dolascima pola sata ranije (kao što je pomaknuta i Priština), što je više nego izvedivo jer je 4. val duži za tri sata od potrebnog vremena za rotacije.

Montenegro

Montenegro je do prije par godina letio feeding letove iz Podgorice prema Skopju, Prištini i Nišu, no iste je prekinuo i time više nema niti ovaj mini-hub. Ti letovi su dolazili rano ujutro u Podgoricu, a vraćali su se u predvečerje. Upravo stoga su konekcije bile vrlo loše jer se na neke letove čekalo satima u Podgorici. I dok Niš nije imao alternativu, ostale dvije feeding linije su imale daleko bolje opcije u ostalim legacy carrierima.

Danas Podgorica može svoje linije feedati samo iz Beograda, no kako je broj potencijalnih konektiranih frekvencija vrlo nizak poglavito u usporedbi sa direktnim linijama iz Beograda, potencijale otvara samo niska cijena karata. No, postaviti nižu cijenu karata uz toliko velike devijacije (putovati na sjeverozapad preko jugozapada) i činjenicu da su dva lega konektirane veze svakako skuplja opcija od direktnog leta stavlja u pitanje isplativost takvih jeftinijih karata. Jedina iole prihvatljiva devijacija je linija za Rim, no dobar dio letova za Rim se ne poklapa sa letovima za/iz Beograda ili su pak vremena konekcija vrlo duga.

U svakom slučaju skori code-share ugovor Air Serbie i Montenegra će svakako omogućiti otvaranje novih linija Montenegra prema Italiji uz konekcije iz Beograda, te možebitnu konekciju za Rim kao dodatak već zavidnom broju frekvencija iz Beograda. Naravno, istim će Montenegro postati feeder Air Serbije, no budimo realni Montenegru i jest nedostajala strateška suradnja sa alijansom ili bar ozbiljnom legacy carrierom da potencijalnim putnicima omogući kvalitetne konekcije. Čak i pod cijenu da je neki ozbiljan legacy carrier imao volje ući sa Montenegrom u blisku suradnju, to nije bilo ostvarimo obzirom na broj frekvencija prema hubovima za koje je letio Montenegro.

Kako Montenegro nema hub mjesta za pogreške nema. No, na liniji iz Beča za Podgoricu polasci su u razmaku od samo dva sata. Isto je rezultirano činjenicom da Monenegro pokriva prvi jutarnji val u Beču, no iz istog razloga kreće iz Beča u 10:30 sati. Bolja opcija bi bila da Austrian svoj let obavi u vlastitom popodnevnom valu i time poveća razmak oba leta, no razumljivo je da Austrian pokušava pokriti svoj prioritetni južni val vlastitim letom.

Obzirom na broj letova koje Montenegro ima sveukupno i na broj potencijalnih putnika, iskreno, sklopljeni red letenja jeste najbolje što su mogli napraviti, sa ispravnim razmacima frekvencija i pokrivenošću valova hubova za koje lete.