[KOLUMNA АLENA ŠĆURICA] Pula pravi biser regije

Uz pola milijuna novih putnika Splita, novi terminal u Zagrebu, koncesiju Beograda, 165% povećanja broja putnika u Nišu, najavljenu ekspanziju Adrije, Pula je nekako ostala nezamijećena, u sjeni. No, kada racionalno odvažemo sve aspekte zajedno: broj novih linija prošle i ove godine, povećanje putnika u posljednjih dvije godine, te što je sve Pula napravila prošle, a napravit će iduće godine, zapravo otkrivamo kako je Pula istinski razvojni biser regije, koji ne zaostaje za najuspješnijim ekspanzijama aerodroma u regiji, ako i nije ispred njih.

U svakom slučaju Pula je istinski zaslužila da joj posvetim ovotjedni članak. Članak koji će nam otkriti niz nepoznatih činjenica o ovoj uspješnoj zračnoj luci, te koji će nam otkriti kratkoročne planove razvoja.

Prošlost pulskog aerodroma

Zračna luka Pula otvorena je 1954. kao zrakoplovna baza JNA, a 1967. postaje i civilni aerodrom. Vojni i civilni aerodrom Pula je bila sve do 2008. kada se ukida 92. zrakoplovna baza Pula (postojala od 1991.) u kojoj je bila smještena 22. eskadrila lovačkih zrakoplova HRZ-a. Iako od 2011. godine u Puli nema vojnih zrakoplova ipak vojni dio zračne luke nije predan civilnim vlastima. Postoje neke neslužbene najave da bi se 92. baza HRZ-a mogla ponovo otvoriti.

Pula je rekordnu godinu imala 1987. kada je opslužila čak 701.370 putnika. U to vrijeme aerodrom je bio doslovce improvizirani kontejner i osoblje je nevjerojatnim naporima uspijevalo othrvati se najezdi putnika. Početkom devedesetih broj putnika naglo pada radi rata. Tako je 1996. godine aerodrom imao tek 33.612 putnika. Godine 2001. aerodrom prelazi 100.000 putnika nakon čega kreće konstantan rast sa neznatnim oscilacijama. Godine 2005. Pula stiže 200.000 putnika, a već iduće godine je tek 4.600 putnika falilo do 300.000 putnika. Od tada broj putnika godinama varira od 320.000 do 400.000 putnika. No, prije dvije godine broj putnika je naglo narastao, da bi prošle godine došao na skoro 600.000 putnika. Ove godine broj putnika će sigurno prerasti rekordnu 1987.

Godine 1989. JAT je iz Pule letio 13 tjednih letova za Beograd i to sa D93 i 727, od čega četiri preko Rijeke, jednom tjedno letio je za Zadar sa 733, te dva puta tjedno u top sezoni letio je za Zagreb. U posljednjem zimskom redu letenja JAT-a kojeg je letio za Pulu, šest puta tjedno letio je za Beograd od čega tri prijeko Rijeke, te tri puta tjedno za Zagreb kao stop linije Zadar-Pula-Zagreb. Posljednjeg ljeta u kojem je JAT letio za Pulu (1991.) imao je 9 tjednih letova za Beograd (sa D93 i 722), od čega tri preko Rijeke, te dva puta tjedno za Zagreb kao stop iz Zadra sa D93, a međunarodne letove iz Pule JAT je letio sa 722 i to jednom tjedno za Amsterdam, dva puta tjedno za Birmingham, jednom tjedno za Brussels, jednom tjedno za Glasgow, dva puta tjedno za London (jedan sa D93) i jednom tjedno za Manchester.

Adria je u Puli bila vrlo skromno prisutna. U ljeto 1991. letjela je tek jedan tjedni let Pula-Sarajevo-Beograd sa D93 i jedan za Ljubljanu, također sa D93.

U svom prvom redu letenja (6.5.1991.) Croatia Airlines letjela je tri puta tjedno za Zagreb sa M82, te jednom tjedno na liniji Pula-Dubrovnik-Skopje. Obnovom zračnog prometa zime 1992. Croatia je povezala Pulu i Zagreb 6 puta tjedno, a već idućeg ljeta Croatia je pokrenula i prve međunarodne letove sa 737-200 i to za Amsterdam (dva puta tjedno), London (1x) i Manchester (1x), kao i domaću liniju dva puta tjedno za Split. Iduće zime Croatia povećava letove za Zagreb na svakodnevne sa ATR-42, a u ljeto 1995. na čak 10 tjednih letova. Idućeg ljeta broj letova za Zagreb povećava se na 12. Idućih godina broj inozemnih linija je stalan, dok broj domaćih i inozemnih letova neznatno oscilira.

Vrhunac pulskih letova Croatia je doživjela ljeta 2006. godine kada je letjela na 4 inozemne linije (po jednom tjedno za Amsterdam, London i Zurich, te dva puta za Manchester), ali je linija za Zagreb imala čak 13 tjednih polazaka, uz jedan tjedni polazak za Dubrovnik. U ljeto 2008. zagrebačka linija je imala 16 polazaka što je imala dugi niz godina nakon toga, no smanjio se broj inozemnih letova. U ljeto 2009. uvedena je linija za Paris (dva puta tjedno), no tog ljeta Croatia više nije letjela za Manchester i Zurich. U ljeto 2012. Croatia pokreće dva tjedna leta za Munich, no uz njih letjela je još samo jedan tjedni let za Amsterdam.

Pula je novi i moderan terminal dobila 1989. godine, sa kapacitetom od čak milijun putnika. Na pistu su prije ulaska u Europsku uniju redovno slijetali i Boeinzi 747, a na stajanci je istovremeno bilo i po nekoliko širokotrupaca. Iseljavanjem vojne baze iz Pule aerodrom ima ogromne prostore za širenje, dodatne napuštene stajanke, kao i tri hangara, te vojne objekte koji se brzo i jeftino mogu prenamijeniti u civilne svrhe.

Pula je osim globalnih planetarnih udara (Pula je imala ogroman pad putnika početkom recesije 2009.) imala i dva velika udara u svom poslovanju vezano uz lokalne razloge. Prvi su bile ratne operacije koje su na Pulu imale manje utjecaja nego na ugroženije aerodrome poput Osijeka, Dubrovnika ili Zadra, no ipak je zatvorenost zračnog prostora i enormno smanjenje broja putnika prema Hrvatskoj imalo ogromnog utjecaja na poslovanje od 1991. pa sve do 2000, kada broj putnika ponovo kreće rasti. Drugi udarac je bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, 2013. godine, kada je broj putnika iz Rusije ozbiljno pao zbog uvođenja viza za građane Rusije (politika EU), što se posebno reflektiralo na Pulu koja je do tada imala čak 40% svojih putnika upravo iz Rusije. Godine 2015. broj ruskih putnika pao je ispod 10%. Kompanije su smanjile kapacitete, iz pulske luke nestalo je širokotrupaca iz Rusije, iako je do tada bila redovna slika u Puli vidjeti ruske Boeinge 747. Potom je uslijedilo i smanjenje broja linija i prijevoznika iz Rusije. No, management zračne luke i lokalne turističke zajednice detektirale su problem na vrijeme i krenule u ekspanziju na drugim tržištima, tako da je pad putnika rezultiran smanjenjem broja ruskih turista ipak u konačnici bio relativno malen. Bio je to mukotrpan posao koji je u konačnici rezultirao time da se ogromno smanjenje broja putnika iz Rusije nije ozbiljno manifestiralo na Pulu.

Direktor Zračne luke Pula g. Radmilo Svemir u razgovoru mi je rekao da nikada više neće dozvoliti dominaciju jednog tržišta upravo radi rizika koji to donosi po poslovanje zračne luke, te da će inzistirati da neko tržište može imati najviše 15-20% udjela u broju putnika.

Vrtoglav rast zadnje dvije godine

U posljednje dvije godine Pula je naprosto eksplodirala. Prošle godine imala je rast od 159.691 putnika, što je bio porast od čak 36,5%. No, godinu prije Pula je narasla za 76.695 putnika, ili 21,3% spram 2015. To znači da je u dvije godine Pula dobila 236.386 novih putnika ili povećanje od 65,8%, dok je broj operacija u tih dvije godine porastao za samo 33,6%. To znači da se povećao kapacitet aviona i/ili load factor (LF), oba slučaja odličan temelj za zadovoljstvo postojećih i privlačenje budućih kompanija, te novih linija.

I u realnim brojkama pulski rezultat je fascinantan. Deseto mjesto od 23 zračne luke regije.

No, u zadnjih dvije godine po broju novih linija Pula je rekorder u regiji.

Područje koje gravitira Puli prelama se sa riječkim aerodromom, ali djelomično i sa zadarskim (Primorje), a ovdje Pula ozbiljno povećava razliku spram Rijeke, i dok Pula vrtoglavo raste, Rijeka istovremeno čak ni ne stagnira nego pada po broju putnika.

Jednako tako Pula ne samo da je smanjila zaostatak za Zadrom, nego je ove godine nakon pet godina zadarske dominacije Pula ponovno prerasla Zadar.

Puli nedostaje još samo 185.000 putnika da dostigne i prvu konkurenciju za putnike iz Istre, Trst, koji je u 2016. pao po broju putnika, 2017. narastao ali dvije trećine manje nego Pula (samo 52.000 putnika), da bi na početku ove godine ponovo počeo padati u broju putnika. U samo dvije godine Pula je smanjila razliku za skoro 200.000 putnika.

Ipak, gro putnika Puli u prvom redu oduzima Venecija, Treviso, Ljubljana i Zagreb, za kojima Pula i dalje bitno zaostaje i koji i dalje povećavaju razliku spram Pule pošto im je rast bitno veći od pulskog.

Pula danas

Prošle godine Pula je dobila 12 novih linija: Frankfurt (Lufthansa), London Heathrow (British), Edinburgh (Thomson), Moskva (Red Wings), London Stansted (Jet2), Munich i Dusseldorf (Eurowings), Berlin i Bristol (easyJet), Stavanger i Trondheim (Norwegian), te Rotterdam (Transavia).

Ove godine još fascinantnijih 17 novih linija, među kojima su legacy carrieri, regionalni prijevoznici, leisure carrieri i LCC.

Obzirom na količinu linija, a posebno LCC, za očekivati je između 150.000 i 200.000 novih putnika u 2018. godini.

Pula ove godine ima fascinantnih 75 linija, od čega 6 domaćih i 69 međunarodnih. Domaće linije obnaša Croatia Airlines (Zagreb, Zadar i Dubrovnik), Trade Air (Split i Osijek), te češki Silver Air (Lošinj). Sve linije su PSO (Public Service Obligations) osim lošinjske.

Hrvatski prijevoznici obnašaju 10,7% od svih ljetnih linija, Croatia obnaša 8%, a Trade Air 2,7% od svih linija. Ukupno za Pulu lete oba domaća i 25 stranih prijevoznika.

Najveću konkurenciju imaju linije za London (British, easyJet, Jet2, Ryanair, TUI), Amsterdam (Croatia, Transavia, TUI), Frankfurt (Croatia, Lufthansa i Ryanair), te Stockholm (SAS, Norwegian, TUI, BRA Braathens).

Za razliku od ostalih hrvatskih jadranskih zračnih luka gdje su LCC i charteri/leisure gotovo jednaki, a legacy/regionalnih prijevoznika ima bitno manje, u Puli je udio LCC i legacy/regionalnih kompanija gotovo jednak, a zaostaju leisure/charter prijevoznici.

Najviše linija imaju easyJet i TUI, a slijede ih Croatia i SAS.

Posebno egzotične linije su Silver Aira za Lošinj sa Turboletom L410 i dva tjedna polaska u top sezoni, te minijaturna charter kompanijica Air Glaciers koja sa majušnim avionom od tek 8 sjedala, Beechcraft Super King Air 200, leti iz dva švicarska aerodroma: Sion i La Creux de Fonds.

Iako je Pula još uvijek vrlo sezonalna zračna luka, ipak se u posljednjih par godina managemenet ozbiljno pozabavio sezonalnošću. Uz Croatijinu PSO liniju Pula-Zadar-Zagreb sa šest zimskih tjednih polazaka, Trade Air leti po dva PSO leta za Split i Osijek, te isto toliko ima i Eurowingsova linija za Dusseldorf. Što znači da Pula zimi ima 12 tjednih polazaka na 5 destinacija sa 3 prijevoznika.

Croatia ima poprilično lošu popunjenost na letu za Zagreb preko Zadra, dok linija za Split ima potpunu popunjenost ljeti, i vrlo dobrih 60% zimi. Linija za Osijek je izuzetno dobro popunjena ljeti, no nešto slabija zimi, iako je Trade Air sa obije linije zadovoljan. Već sada, u ožujku (martu), je linija za Split puna. Ipak Trade Air naglašava da im je najprodavanija linija Dubrovnik-Split-Rijeka.

Trade Air će gotovo sigurno preći sa Jetstreama na Turbolet L410 kompanije One Air, iste one kojoj je Trade Air 2010. prodao svoj Turbolet. Prelazak na Turbolet bi se trebao desiti 21.5. Naime Trade Air nije zadovoljan reliabilityem trenutnog prijevoznika koji je po ugovoru morao biti 98%, a oni su pali na blizu 90%. Zbog toga Trade Air ne ostvaruje obveze prema PSO, a mora i plaćati visoke kompenzacije putnicima (naplate 50 EUR, a isplaćuju po 250 EUR kompenzacije). Samim time Trade Air gubi ozbiljan novac na ovoj liniji. Iako trenutni prijevoznik dolazi na finalne razgovore sa direktorom Trade Aira g. Markom Cvijinom, gotovo je sigurno da će se Trade Air odlučiti za pouzdanijeg prijevoznika. Turbolet je svakako avion sa kojim će Trade Air imati prilično problema u top sezoni, kako zbog manje brzine, no još više radi problema sa prtljagom, pošto avion neće moći prevesti 19 putnika i njihovu prtljagu. No, Trade Air je uvjeren da će iznaći rješenje za ovaj problem.

Eurowings je do Nove godine letio sa Q400 gdje je imao 50-60 putnika, da bi sada na Airbusu imali oko 50%. Zbog loše prodaje u siječnju (januaru) i veljači (februaru) su prestali letjeti tri najslabija tjedna. Eurowingsova cjelogodišnja linija se subvencionira (čak je jedan Eurowingsov avion prebojan u reklamu Istre). Uzmemo li u obzir i da su sve preostale zimske linije financirane iz PSO bez državnog novca Pula bi teško imala letova zimi.

Ulaganje u infrastrukturu

Prošle godine Zračna luka Pula uložila je 24 milijuna kuna (3,2 milijuna EUR) u obnovu piste. Obnovljeno je 10,5 cm dubine asfalta na površini od 2955 x 45 metara piste, te je postavljana predinstalacija za osvjetljenje središnje linije što pista trenutno nema.

Trenutno se čeka lokacijska dozvola da se ovu jesen postavi kompletna prilazna rasvjeta od 900 metara te osvjetljenje središnje linije na pisti. Sva svjetla potrebna za ovo osvjetljenje su već kupljena. Iako je tijekom prošlogodišnjeg asfaltiranja pista bila zatvorena u veljači (februaru) i ožujku (martu), ovaj puta aerodrom je uvjeren da neće biti potrebe za zatvaranjem piste.

U sklopu lokacijske dozvole koja se očekuje za koji dan, je i proširenje terminala. Ovo proširenje je u skladu sa master planom razvoja do 2040, a 1. faza je predviđena do 2020. U toj fazi proširit će se finger, obzirom da zračna luka u ovom momentu ima tek 4 gatea, a na stajanci zna biti i po 12 zrakoplova u isto vrijeme. Da bi se isto moglo opslužiti aerodrom se doslovce koristi improvizacijskim vratolomijama.

Stajanka trenutno ima 10 pozicija za narrow-body avione 737 ili A320 obitelji. No, kako će ove godine u vršnom opterećenju dolaziti dva puta i Dreamlineri, aerodrom će imati ozbiljnih problema sa pozicioniranjem i opsluživanjem aviona.

U krajnjem slučaju aerodrom koristi stajanku vojnog dijela zračne luke koji se više ne koristi od kada je zatvorena 92. baza HRZ-a, no još uvijek pripada Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Ova stajanka se koristi samo u krajnjoj nuždi uz prešutni dogovor sa Hrvatskom vojskom. No, kako je prostor dovoljno velik za čak pet parkirnih pozicija, uz koje ima i tri hangara, a manji prostori mogli bi se koristiti za generalnu avijaciju, država i Zračna luka Pula morali bi se dogovoriti oko trajnog i sustavnog korištenja ovih površina. Isto radi nedostatka osvjetljenja nije moguće noću, no vršno opterećenje ZL Pule i jeste tijekom dana, a ne u večernjim ili noćnim satima.

Ove godine ZL Pula će proširiti i parkiralište za automobile, te će se izgraditi novi depo za rent’a’car kompanije.

Planovi za budućnost

Prema riječima direktora Svemira radnici su najveće bogatstvo ZL Pula. Radnici doslovce u svakom trenutku stoje na raspolaganju aerodromu, a ZL Pula je jedina zračna luka koja u samo 30 minuta može skupiti cijelu smjenu za prihvat i otpremu zrakoplova. Uz to direktor Svemir je skupio grupu mladih managera koji vode ključne poslove u ZL Pula, a koji su i stvorili ovakav fascinantan rast. Stoga ZL Pula očekuje i dalje konstantan rast, te razvoj.

ZL Pula je bila inicijator promjene imena u ZL Istra-Pula, kako bi pokazala da je zračna luka cijele Istarske rivijere, tj. osim Pule, da su oni zračna luka i Poreča, Rovinja, Rapca, Vrsara, Novigrada, Umaga, Fažane, Pazina, Lovrana i drugih gradova. Ipak su prilikom predavanja zahtjeva odustali od ove ideje. No, zato sada zračna luka koristi marketinšku poruku uz ime Pula Airport „Gate to Istria“.

Zračna luka vrlo tijesno surađuje sa turističkim zajednicama Istre, kako bi stvorili jedinstven proizvod. Tako su napravili anketu među putnicima, te se ispostavilo da 58% putnika koji dolaze u 4, 5. i 10. mjesecu sa LCC koristi hotele, a svega 30% privatni smještaj, dok su ostalih 12% domaći putnici. U sezoni se kod LCC povećava privatni smještaj, jer su hoteli puni turista koji dolaze automobilima, autobusima, te turoperatorima i charterima. Upravo stoga turističke zajednice i ZL Pula će potaknuti otvaranje više hotela u pred i postsezoni, te povećavanje LCC linija u to vrijeme kako bi se hoteli napunili.

ZL Pula će nastojati povećati i broj letova za citybreak i shortbreak turiste. Za isto je potrebna frekvencija od bar 2 tjedna leta izvan sezone, pa će ZL Pula raditi upravo na ovakvim linijama. ZL Pula potiče i otvaranje cruise terminala u Puli koji je jedan od najvećih alata i svakako bi bitno povećao broj zrakoplovnih putnika.

Uz to ZL Pula radi i sa samim prijevoznicima na optimalizaciji kapaciteta. Tako je TUI investirao u Rabac, pa su automatski podigli i broj vlastitih avionskih linija. No, istovremeno je Jet2 smanjio 5.000 sjedala, pa je management ZL Pula pitao prijevoznika koji je razlog tome. Dobili su odgovor da jednostavno nema kreveta, te ako im se omogući veći broj kreveta u hotelskim kućama da će i oni povećati broj sjedala.

Direktor Svemir je demantirao i brojne glasine da će Adria Airways otvoriti bazu u Puli, sa više od 20 tjednih letova. Direktor je rekao da je to potpuna neistina i da sa Adriom nisu vodili nikakve razgovore na tu temu.

Na moje pitanje je li management ZL Pule sudjelovao u izradi PSO-a koji se tiče Pule (letovi za Zadar, Zagreb, Dubrovnik, Osijek i Split), rekao je da su oni bili ti koji su uspjeli nagovoriti vlast na cjelogodišnje letove prema Osijeku i Splitu, no da u definiranju uvjeta PSO-a, nažalost, nitko sa njima nije razgovarao. Ovaj PSO vrijedi do 2020. i ZL Pula će inzistirati da se idući PSO redefinira, te da i oni sudjeluju u definiranju potreba i konkretnom izgledu PSO-a.

ZL Pula ima i dodatne prihode zimi kada je promet rijedak. Niz kompanija vježba slijetanja i procedure vezane uz slijetanje i polijetanje, kao što su Swiss, Condor, Adria, Croatia, Austrian. Nikome od njih Pula nije prvi izbor, nego drugi, pa čak i treći, no kada kompanija ima loše vremenske uvjete ili druge probleme u svom prvom izboru odlučuje se za Pulu. Najčešće dolazi Swiss, pa čak i sa širokotrupcima, sa kojim su potpisali poseban dogovor koji je sastavni dio ugovora za pokretanje linije za Genevu. Ovo nije samo izvrstan dodatan prihod za Zračnu luku u mrtvom dijelu godine, nego je i priličan prihod za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Naime, posade koje dođu na uvježbavanje koriste hotele, restorane, rent’a’carove, plaćaju gorivo za zrakoplov, troše u barovima, trgovinama, a borave dva do tri dana u tada inače praznim hotelima Pule. A dok se vježbala procedura CSerije Swissa u avionu je bilo njih 40-50.

U svakom slučaju sposoban management ZL Pule privukao je pozornost struke, naglo povećavši promet, te pokazavši kako se posao može i treba raditi. Pokazali su kako se prihodi mogu povećati tijekom zime, te kako razvijati zračnu luku. Odličan primjer svim zračnim lukama koje bi mnogo mogle naučiti od ovog sposobnog tima. A posebno neposredni susjedi u Rijeci kojima promet godinama stagnira i pada.