BEG airport status
[KOLUMNA АLENA ŠĆURICA] Pula pravi biser regije Pula ove godine ima fascinantnih 75 linija, od čega 6 domaćih i 69 međunarodnih / Foto: Zračna luka Pula

[KOLUMNA АLENA ŠĆURICA] Pula pravi biser regije

Uz pola milijuna novih putnika Splita, novi terminal u Zagrebu, koncesiju Beograda, 165% povećanja broja putnika u Nišu, najavljenu ekspanziju Adrije, Pula je nekako ostala nezamijećena, u sjeni. No, kada racionalno odvažemo sve aspekte zajedno: broj novih linija prošle i ove godine, povećanje putnika u posljednjih dvije godine, te što je sve Pula napravila prošle, a napravit će iduće godine, zapravo otkrivamo kako je Pula istinski razvojni biser regije, koji ne zaostaje za najuspješnijim ekspanzijama aerodroma u regiji, ako i nije ispred njih.

U svakom slučaju Pula je istinski zaslužila da joj posvetim ovotjedni članak. Članak koji će nam otkriti niz nepoznatih činjenica o ovoj uspješnoj zračnoj luci, te koji će nam otkriti kratkoročne planove razvoja.

Prošlost pulskog aerodroma

Zračna luka Pula otvorena je 1954. kao zrakoplovna baza JNA, a 1967. postaje i civilni aerodrom. Vojni i civilni aerodrom Pula je bila sve do 2008. kada se ukida 92. zrakoplovna baza Pula (postojala od 1991.) u kojoj je bila smještena 22. eskadrila lovačkih zrakoplova HRZ-a. Iako od 2011. godine u Puli nema vojnih zrakoplova ipak vojni dio zračne luke nije predan civilnim vlastima. Postoje neke neslužbene najave da bi se 92. baza HRZ-a mogla ponovo otvoriti.

Pula je rekordnu godinu imala 1987. kada je opslužila čak 701.370 putnika. U to vrijeme aerodrom je bio doslovce improvizirani kontejner i osoblje je nevjerojatnim naporima uspijevalo othrvati se najezdi putnika. Početkom devedesetih broj putnika naglo pada radi rata. Tako je 1996. godine aerodrom imao tek 33.612 putnika. Godine 2001. aerodrom prelazi 100.000 putnika nakon čega kreće konstantan rast sa neznatnim oscilacijama. Godine 2005. Pula stiže 200.000 putnika, a već iduće godine je tek 4.600 putnika falilo do 300.000 putnika. Od tada broj putnika godinama varira od 320.000 do 400.000 putnika. No, prije dvije godine broj putnika je naglo narastao, da bi prošle godine došao na skoro 600.000 putnika. Ove godine broj putnika će sigurno prerasti rekordnu 1987.

Godine 1989. JAT je iz Pule letio 13 tjednih letova za Beograd i to sa D93 i 727, od čega četiri preko Rijeke, jednom tjedno letio je za Zadar sa 733, te dva puta tjedno u top sezoni letio je za Zagreb. U posljednjem zimskom redu letenja JAT-a kojeg je letio za Pulu, šest puta tjedno letio je za Beograd od čega tri prijeko Rijeke, te tri puta tjedno za Zagreb kao stop linije Zadar-Pula-Zagreb. Posljednjeg ljeta u kojem je JAT letio za Pulu (1991.) imao je 9 tjednih letova za Beograd (sa D93 i 722), od čega tri preko Rijeke, te dva puta tjedno za Zagreb kao stop iz Zadra sa D93, a međunarodne letove iz Pule JAT je letio sa 722 i to jednom tjedno za Amsterdam, dva puta tjedno za Birmingham, jednom tjedno za Brussels, jednom tjedno za Glasgow, dva puta tjedno za London (jedan sa D93) i jednom tjedno za Manchester.

Adria je u Puli bila vrlo skromno prisutna. U ljeto 1991. letjela je tek jedan tjedni let Pula-Sarajevo-Beograd sa D93 i jedan za Ljubljanu, također sa D93.

U svom prvom redu letenja (6.5.1991.) Croatia Airlines letjela je tri puta tjedno za Zagreb sa M82, te jednom tjedno na liniji Pula-Dubrovnik-Skopje. Obnovom zračnog prometa zime 1992. Croatia je povezala Pulu i Zagreb 6 puta tjedno, a već idućeg ljeta Croatia je pokrenula i prve međunarodne letove sa 737-200 i to za Amsterdam (dva puta tjedno), London (1x) i Manchester (1x), kao i domaću liniju dva puta tjedno za Split. Iduće zime Croatia povećava letove za Zagreb na svakodnevne sa ATR-42, a u ljeto 1995. na čak 10 tjednih letova. Idućeg ljeta broj letova za Zagreb povećava se na 12. Idućih godina broj inozemnih linija je stalan, dok broj domaćih i inozemnih letova neznatno oscilira.

Vrhunac pulskih letova Croatia je doživjela ljeta 2006. godine kada je letjela na 4 inozemne linije (po jednom tjedno za Amsterdam, London i Zurich, te dva puta za Manchester), ali je linija za Zagreb imala čak 13 tjednih polazaka, uz jedan tjedni polazak za Dubrovnik. U ljeto 2008. zagrebačka linija je imala 16 polazaka što je imala dugi niz godina nakon toga, no smanjio se broj inozemnih letova. U ljeto 2009. uvedena je linija za Paris (dva puta tjedno), no tog ljeta Croatia više nije letjela za Manchester i Zurich. U ljeto 2012. Croatia pokreće dva tjedna leta za Munich, no uz njih letjela je još samo jedan tjedni let za Amsterdam.

Pula je novi i moderan terminal dobila 1989. godine, sa kapacitetom od čak milijun putnika. Na pistu su prije ulaska u Europsku uniju redovno slijetali i Boeinzi 747, a na stajanci je istovremeno bilo i po nekoliko širokotrupaca. Iseljavanjem vojne baze iz Pule aerodrom ima ogromne prostore za širenje, dodatne napuštene stajanke, kao i tri hangara, te vojne objekte koji se brzo i jeftino mogu prenamijeniti u civilne svrhe.

Pula je osim globalnih planetarnih udara (Pula je imala ogroman pad putnika početkom recesije 2009.) imala i dva velika udara u svom poslovanju vezano uz lokalne razloge. Prvi su bile ratne operacije koje su na Pulu imale manje utjecaja nego na ugroženije aerodrome poput Osijeka, Dubrovnika ili Zadra, no ipak je zatvorenost zračnog prostora i enormno smanjenje broja putnika prema Hrvatskoj imalo ogromnog utjecaja na poslovanje od 1991. pa sve do 2000, kada broj putnika ponovo kreće rasti. Drugi udarac je bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, 2013. godine, kada je broj putnika iz Rusije ozbiljno pao zbog uvođenja viza za građane Rusije (politika EU), što se posebno reflektiralo na Pulu koja je do tada imala čak 40% svojih putnika upravo iz Rusije. Godine 2015. broj ruskih putnika pao je ispod 10%. Kompanije su smanjile kapacitete, iz pulske luke nestalo je širokotrupaca iz Rusije, iako je do tada bila redovna slika u Puli vidjeti ruske Boeinge 747. Potom je uslijedilo i smanjenje broja linija i prijevoznika iz Rusije. No, management zračne luke i lokalne turističke zajednice detektirale su problem na vrijeme i krenule u ekspanziju na drugim tržištima, tako da je pad putnika rezultiran smanjenjem broja ruskih turista ipak u konačnici bio relativno malen. Bio je to mukotrpan posao koji je u konačnici rezultirao time da se ogromno smanjenje broja putnika iz Rusije nije ozbiljno manifestiralo na Pulu.

Direktor Zračne luke Pula g. Radmilo Svemir u razgovoru mi je rekao da nikada više neće dozvoliti dominaciju jednog tržišta upravo radi rizika koji to donosi po poslovanje zračne luke, te da će inzistirati da neko tržište može imati najviše 15-20% udjela u broju putnika.

Vrtoglav rast zadnje dvije godine

U posljednje dvije godine Pula je naprosto eksplodirala. Prošle godine imala je rast od 159.691 putnika, što je bio porast od čak 36,5%. No, godinu prije Pula je narasla za 76.695 putnika, ili 21,3% spram 2015. To znači da je u dvije godine Pula dobila 236.386 novih putnika ili povećanje od 65,8%, dok je broj operacija u tih dvije godine porastao za samo 33,6%. To znači da se povećao kapacitet aviona i/ili load factor (LF), oba slučaja odličan temelj za zadovoljstvo postojećih i privlačenje budućih kompanija, te novih linija.

I u realnim brojkama pulski rezultat je fascinantan. Deseto mjesto od 23 zračne luke regije.

No, u zadnjih dvije godine po broju novih linija Pula je rekorder u regiji.

Područje koje gravitira Puli prelama se sa riječkim aerodromom, ali djelomično i sa zadarskim (Primorje), a ovdje Pula ozbiljno povećava razliku spram Rijeke, i dok Pula vrtoglavo raste, Rijeka istovremeno čak ni ne stagnira nego pada po broju putnika.

Jednako tako Pula ne samo da je smanjila zaostatak za Zadrom, nego je ove godine nakon pet godina zadarske dominacije Pula ponovno prerasla Zadar.

Puli nedostaje još samo 185.000 putnika da dostigne i prvu konkurenciju za putnike iz Istre, Trst, koji je u 2016. pao po broju putnika, 2017. narastao ali dvije trećine manje nego Pula (samo 52.000 putnika), da bi na početku ove godine ponovo počeo padati u broju putnika. U samo dvije godine Pula je smanjila razliku za skoro 200.000 putnika.

Ipak, gro putnika Puli u prvom redu oduzima Venecija, Treviso, Ljubljana i Zagreb, za kojima Pula i dalje bitno zaostaje i koji i dalje povećavaju razliku spram Pule pošto im je rast bitno veći od pulskog.

Pula danas

Prošle godine Pula je dobila 12 novih linija: Frankfurt (Lufthansa), London Heathrow (British), Edinburgh (Thomson), Moskva (Red Wings), London Stansted (Jet2), Munich i Dusseldorf (Eurowings), Berlin i Bristol (easyJet), Stavanger i Trondheim (Norwegian), te Rotterdam (Transavia).

Ove godine još fascinantnijih 17 novih linija, među kojima su legacy carrieri, regionalni prijevoznici, leisure carrieri i LCC.

Obzirom na količinu linija, a posebno LCC, za očekivati je između 150.000 i 200.000 novih putnika u 2018. godini.

Pula ove godine ima fascinantnih 75 linija, od čega 6 domaćih i 69 međunarodnih. Domaće linije obnaša Croatia Airlines (Zagreb, Zadar i Dubrovnik), Trade Air (Split i Osijek), te češki Silver Air (Lošinj). Sve linije su PSO (Public Service Obligations) osim lošinjske.

Hrvatski prijevoznici obnašaju 10,7% od svih ljetnih linija, Croatia obnaša 8%, a Trade Air 2,7% od svih linija. Ukupno za Pulu lete oba domaća i 25 stranih prijevoznika.

Najveću konkurenciju imaju linije za London (British, easyJet, Jet2, Ryanair, TUI), Amsterdam (Croatia, Transavia, TUI), Frankfurt (Croatia, Lufthansa i Ryanair), te Stockholm (SAS, Norwegian, TUI, BRA Braathens).

Za razliku od ostalih hrvatskih jadranskih zračnih luka gdje su LCC i charteri/leisure gotovo jednaki, a legacy/regionalnih prijevoznika ima bitno manje, u Puli je udio LCC i legacy/regionalnih kompanija gotovo jednak, a zaostaju leisure/charter prijevoznici.

Najviše linija imaju easyJet i TUI, a slijede ih Croatia i SAS.

Posebno egzotične linije su Silver Aira za Lošinj sa Turboletom L410 i dva tjedna polaska u top sezoni, te minijaturna charter kompanijica Air Glaciers koja sa majušnim avionom od tek 8 sjedala, Beechcraft Super King Air 200, leti iz dva švicarska aerodroma: Sion i La Creux de Fonds.

Iako je Pula još uvijek vrlo sezonalna zračna luka, ipak se u posljednjih par godina managemenet ozbiljno pozabavio sezonalnošću. Uz Croatijinu PSO liniju Pula-Zadar-Zagreb sa šest zimskih tjednih polazaka, Trade Air leti po dva PSO leta za Split i Osijek, te isto toliko ima i Eurowingsova linija za Dusseldorf. Što znači da Pula zimi ima 12 tjednih polazaka na 5 destinacija sa 3 prijevoznika.

Croatia ima poprilično lošu popunjenost na letu za Zagreb preko Zadra, dok linija za Split ima potpunu popunjenost ljeti, i vrlo dobrih 60% zimi. Linija za Osijek je izuzetno dobro popunjena ljeti, no nešto slabija zimi, iako je Trade Air sa obije linije zadovoljan. Već sada, u ožujku (martu), je linija za Split puna. Ipak Trade Air naglašava da im je najprodavanija linija Dubrovnik-Split-Rijeka.

Trade Air će gotovo sigurno preći sa Jetstreama na Turbolet L410 kompanije One Air, iste one kojoj je Trade Air 2010. prodao svoj Turbolet. Prelazak na Turbolet bi se trebao desiti 21.5. Naime Trade Air nije zadovoljan reliabilityem trenutnog prijevoznika koji je po ugovoru morao biti 98%, a oni su pali na blizu 90%. Zbog toga Trade Air ne ostvaruje obveze prema PSO, a mora i plaćati visoke kompenzacije putnicima (naplate 50 EUR, a isplaćuju po 250 EUR kompenzacije). Samim time Trade Air gubi ozbiljan novac na ovoj liniji. Iako trenutni prijevoznik dolazi na finalne razgovore sa direktorom Trade Aira g. Markom Cvijinom, gotovo je sigurno da će se Trade Air odlučiti za pouzdanijeg prijevoznika. Turbolet je svakako avion sa kojim će Trade Air imati prilično problema u top sezoni, kako zbog manje brzine, no još više radi problema sa prtljagom, pošto avion neće moći prevesti 19 putnika i njihovu prtljagu. No, Trade Air je uvjeren da će iznaći rješenje za ovaj problem.

Eurowings je do Nove godine letio sa Q400 gdje je imao 50-60 putnika, da bi sada na Airbusu imali oko 50%. Zbog loše prodaje u siječnju (januaru) i veljači (februaru) su prestali letjeti tri najslabija tjedna. Eurowingsova cjelogodišnja linija se subvencionira (čak je jedan Eurowingsov avion prebojan u reklamu Istre). Uzmemo li u obzir i da su sve preostale zimske linije financirane iz PSO bez državnog novca Pula bi teško imala letova zimi.

Ulaganje u infrastrukturu

Prošle godine Zračna luka Pula uložila je 24 milijuna kuna (3,2 milijuna EUR) u obnovu piste. Obnovljeno je 10,5 cm dubine asfalta na površini od 2955 x 45 metara piste, te je postavljana predinstalacija za osvjetljenje središnje linije što pista trenutno nema.

Trenutno se čeka lokacijska dozvola da se ovu jesen postavi kompletna prilazna rasvjeta od 900 metara te osvjetljenje središnje linije na pisti. Sva svjetla potrebna za ovo osvjetljenje su već kupljena. Iako je tijekom prošlogodišnjeg asfaltiranja pista bila zatvorena u veljači (februaru) i ožujku (martu), ovaj puta aerodrom je uvjeren da neće biti potrebe za zatvaranjem piste.

U sklopu lokacijske dozvole koja se očekuje za koji dan, je i proširenje terminala. Ovo proširenje je u skladu sa master planom razvoja do 2040, a 1. faza je predviđena do 2020. U toj fazi proširit će se finger, obzirom da zračna luka u ovom momentu ima tek 4 gatea, a na stajanci zna biti i po 12 zrakoplova u isto vrijeme. Da bi se isto moglo opslužiti aerodrom se doslovce koristi improvizacijskim vratolomijama.

Stajanka trenutno ima 10 pozicija za narrow-body avione 737 ili A320 obitelji. No, kako će ove godine u vršnom opterećenju dolaziti dva puta i Dreamlineri, aerodrom će imati ozbiljnih problema sa pozicioniranjem i opsluživanjem aviona.

U krajnjem slučaju aerodrom koristi stajanku vojnog dijela zračne luke koji se više ne koristi od kada je zatvorena 92. baza HRZ-a, no još uvijek pripada Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Ova stajanka se koristi samo u krajnjoj nuždi uz prešutni dogovor sa Hrvatskom vojskom. No, kako je prostor dovoljno velik za čak pet parkirnih pozicija, uz koje ima i tri hangara, a manji prostori mogli bi se koristiti za generalnu avijaciju, država i Zračna luka Pula morali bi se dogovoriti oko trajnog i sustavnog korištenja ovih površina. Isto radi nedostatka osvjetljenja nije moguće noću, no vršno opterećenje ZL Pule i jeste tijekom dana, a ne u večernjim ili noćnim satima.

Ove godine ZL Pula će proširiti i parkiralište za automobile, te će se izgraditi novi depo za rent’a’car kompanije.

Planovi za budućnost

Prema riječima direktora Svemira radnici su najveće bogatstvo ZL Pula. Radnici doslovce u svakom trenutku stoje na raspolaganju aerodromu, a ZL Pula je jedina zračna luka koja u samo 30 minuta može skupiti cijelu smjenu za prihvat i otpremu zrakoplova. Uz to direktor Svemir je skupio grupu mladih managera koji vode ključne poslove u ZL Pula, a koji su i stvorili ovakav fascinantan rast. Stoga ZL Pula očekuje i dalje konstantan rast, te razvoj.

ZL Pula je bila inicijator promjene imena u ZL Istra-Pula, kako bi pokazala da je zračna luka cijele Istarske rivijere, tj. osim Pule, da su oni zračna luka i Poreča, Rovinja, Rapca, Vrsara, Novigrada, Umaga, Fažane, Pazina, Lovrana i drugih gradova. Ipak su prilikom predavanja zahtjeva odustali od ove ideje. No, zato sada zračna luka koristi marketinšku poruku uz ime Pula Airport „Gate to Istria“.

ZL Pula će nastojati povećati i broj letova za citybreak i shortbreak turiste / Foto: Zračna luka Pula

Zračna luka vrlo tijesno surađuje sa turističkim zajednicama Istre, kako bi stvorili jedinstven proizvod. Tako su napravili anketu među putnicima, te se ispostavilo da 58% putnika koji dolaze u 4, 5. i 10. mjesecu sa LCC koristi hotele, a svega 30% privatni smještaj, dok su ostalih 12% domaći putnici. U sezoni se kod LCC povećava privatni smještaj, jer su hoteli puni turista koji dolaze automobilima, autobusima, te turoperatorima i charterima. Upravo stoga turističke zajednice i ZL Pula će potaknuti otvaranje više hotela u pred i postsezoni, te povećavanje LCC linija u to vrijeme kako bi se hoteli napunili.

ZL Pula će nastojati povećati i broj letova za citybreak i shortbreak turiste. Za isto je potrebna frekvencija od bar 2 tjedna leta izvan sezone, pa će ZL Pula raditi upravo na ovakvim linijama. ZL Pula potiče i otvaranje cruise terminala u Puli koji je jedan od najvećih alata i svakako bi bitno povećao broj zrakoplovnih putnika.

Uz to ZL Pula radi i sa samim prijevoznicima na optimalizaciji kapaciteta. Tako je TUI investirao u Rabac, pa su automatski podigli i broj vlastitih avionskih linija. No, istovremeno je Jet2 smanjio 5.000 sjedala, pa je management ZL Pula pitao prijevoznika koji je razlog tome. Dobili su odgovor da jednostavno nema kreveta, te ako im se omogući veći broj kreveta u hotelskim kućama da će i oni povećati broj sjedala.

Direktor Svemir je demantirao i brojne glasine da će Adria Airways otvoriti bazu u Puli, sa više od 20 tjednih letova. Direktor je rekao da je to potpuna neistina i da sa Adriom nisu vodili nikakve razgovore na tu temu.

Na moje pitanje je li management ZL Pule sudjelovao u izradi PSO-a koji se tiče Pule (letovi za Zadar, Zagreb, Dubrovnik, Osijek i Split), rekao je da su oni bili ti koji su uspjeli nagovoriti vlast na cjelogodišnje letove prema Osijeku i Splitu, no da u definiranju uvjeta PSO-a, nažalost, nitko sa njima nije razgovarao. Ovaj PSO vrijedi do 2020. i ZL Pula će inzistirati da se idući PSO redefinira, te da i oni sudjeluju u definiranju potreba i konkretnom izgledu PSO-a.

ZL Pula ima i dodatne prihode zimi kada je promet rijedak. Niz kompanija vježba slijetanja i procedure vezane uz slijetanje i polijetanje, kao što su Swiss, Condor, Adria, Croatia, Austrian. Nikome od njih Pula nije prvi izbor, nego drugi, pa čak i treći, no kada kompanija ima loše vremenske uvjete ili druge probleme u svom prvom izboru odlučuje se za Pulu. Najčešće dolazi Swiss, pa čak i sa širokotrupcima, sa kojim su potpisali poseban dogovor koji je sastavni dio ugovora za pokretanje linije za Genevu. Ovo nije samo izvrstan dodatan prihod za Zračnu luku u mrtvom dijelu godine, nego je i priličan prihod za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Naime, posade koje dođu na uvježbavanje koriste hotele, restorane, rent’a’carove, plaćaju gorivo za zrakoplov, troše u barovima, trgovinama, a borave dva do tri dana u tada inače praznim hotelima Pule. A dok se vježbala procedura CSerije Swissa u avionu je bilo njih 40-50.

U svakom slučaju sposoban management ZL Pule privukao je pozornost struke, naglo povećavši promet, te pokazavši kako se posao može i treba raditi. Pokazali su kako se prihodi mogu povećati tijekom zime, te kako razvijati zračnu luku. Odličan primjer svim zračnim lukama koje bi mnogo mogle naučiti od ovog sposobnog tima. A posebno neposredni susjedi u Rijeci kojima promet godinama stagnira i pada.

Komentari

l

Izvrstan clanak , jer sam u njemu pepoznao sebe , svoje djetinstvo i sadasnjost , koja me svakodnevno veze za tu zracnu luku..Emotivnu ponajvise…Necu u detaljne analize i prognoze , neostvarene investicije i stavljanja te baze u „treci“plan ! Trenutno je doticna „baza“ u ocajnom stanju , grad Pula nastoji pronaci rjesenje , ali je koci ministarstvo , koje nema adokativno resenje za doticnu lokaciju Uglavnom , za lokalno je stanovnistvo opcija obnavljanja vojne baze neprihvatljiva , ali se smatra kao prihvatljivom opcija prosirenja prihvata i realizacija centra za usluzne djelatnosti vezane uz zrakoplostvo. Obecava se , ali kako vidim , na vidiku nista novoga…. A dotle , ja u miru Bozjem prolazim tom tratinom , berem sparoge i pazim da ne nagazim na kojeg poskoka.. I svako toliko odlutam do zracne luke , gdje me veoma usluzni konobar posluzi kvalitetnom kafom. Dokle neznam jer , guzve nailaze. I tko god da nam dodje , dobrodosao na pulski aerodrom….od srca ! Lp uredniku ovoga clanka…

Odgovori
J

Hvala Vam za članak o pulskoj zračnoj luci. Pročitao sam i sve postove do kraja. Što reći 100 ljudi – sto ćudi. U svakom slučaju vidi se da ste puno radili i razgovarali i istraživali. Ponosan sam na svoju Pulu. Kako i sam koristim zračne luke i volim letjeti gdje god i kad god mogu, slažem se sa vašim komentarom o Trstu odnosno njegovoj zračnpj luci, ali mi se osobno više čini da je čak i veća konkurencija zračna luka u Trevisu i kad god letim iz Trevisa ljubomoran sam što je tamo gužva i hrpa polijetanja i slijetanja. Venecija i Zagreb su jedna druga dimenzija i mislim da se niti ne mogu uspoređivati sa malom Pulom.
Želim Puli, prije svega svake godine obaranje novih rekorda, želim Vama još puno ovako sadržajnih članaka, želim svim putnicima miran let i dobrodošlicu u Pulu.

Odgovori
A

Jap, bome i ja. Potpuno se slažem da sam sam svoj „gospodar“, odnosno da ja biram šefove koji mi daju naloge samo ako me plate za to. A ako šefovi negdje pretjeraju ili me ne nagrade dovoljno, mijenjam šefove. No, oni mi nikako nisu brača. Ali ni gospodari.

Bome i ja biram društvo koje meni odgovara!!!!

Kako ni ja brata (a ni sestre) nemam, ne mogu o tim bratskim stvarima.

U stvari da, Galegos, u pravu ste. Potpuno ste u pravu.

Odgovori
n

RCA moj Alene, sve je to produkt dobro izvedena RCA i nista drugo

J

Air Serbia bi mogla da uvede ‘trianglu’ Beograd – Split – Pula – Beograd van sezone.

Inače, Alene, jedna sugestija: ‘socrealizam’ je pravac u umetnosti, poprilično rano napušten u posleratnoj Jugoslaviji, a ekonomski poredak te zemlje treba denotirati terminom ‘samoupravni socijalizam’, ili ‘dogovorna ekonomija’ tokom poslednje dve decenije. On se bitno razlikuje od ‘državnog socijalizma’ i njegove planske ekonomije, karakteristične za zemlje sovjetskog lagera.

Odgovori
J

I da dodam da su aerodromi u Puli i na Krku građeni u drugoj polovini šezdesetih godina, u vreme privredne reforme Kire Gligorova, tojest – tržišne privrede u SFRJ.

U to vreme čak je i železnica bila bez državne pomoći, a domaći vazdušni saobraćaj, budući nerentabilan, znarjo smanjen u odnosu na pre-1965. (karte su znatno poskupele).

Ovo tek da ne bude nedoumica kako su ti aerodromi nastali u nekakvo kameno doba i u USSR-style ekonomiji. Jer, nisu.

A

Da, Beograd-Split-Pula-Beograd bio bi manji rizik od direktnih letova za Split i/ili Pulu. No, ima li putnika za te linije? Split u zimskim mjesecima ima 20-30.000 putnika. Pula tek 1.500-2.500 mjesečno.

Za socrealizam ste u pravu, isprike na pogrešno uporabljenoj riječi. Hvala za informaciju za Rijeku. Većina zračnih luka u Jugoslaviji napravljena je u drugoj polovici 60’tih. Očito je to bila strategija države. Iskreno u nekim slučajevima čudna strategija.

V

JU240,

Ne sme se „amaterski“ posmatrati razvoj aerodroma u SFRJ šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.

Ne sme se današnjim aršinima suditi o odlukama donetim pre skoro 55 godina. To je diletantizam.

Loša drumska i železnicka infrastruktura koja je dovela do ozbiljnih saobracajnih problenaema u SFRJ je tih godina mogla biti rešena brzo i efikasbno jedino vazdušnim saobracajem, a za njega su potrebni aerodromi.

I još jedna ocita zabluda i pogreška. Ti aerodromi nisu projektovani i zamišljeni kao profitabilni. Stoga je suludo ih danas procenjivati kroz prizmu profita.

p

Vladimir

U doba ex SFRJ jadranski aerodromi su građeni u srhu otvaranja tadašnje države inozemnim turistima u općoj kapanji prodaje turističkih kapaciteta na deviznom tržištu. To je i više nego opravdalo tavu odluku. Neki su poput Pule i Zadra iskoristili postojanje USS na vojnim bazama, a neki su rađeni „nanovo“ Split i Dubrovnik. Bespotrebni su bili oni „politički“ Rijeka i recimo Tivat koji nisu imali nikakvo ekonomsko obrazloženje. Jasno je čemu su bili aerodromi u glavnim gradovima svih republika. Da je bilo promašenih investicija Rijek, Osijek, i sl. bilo je.

V

Proxy1969,

Slažem se sa skoro sa svim napisanim. Unutrašnja politika i strategija u SFRJ oko vazdušnog saobracaja zasnivala se na povezivanju regiona sa centrima i mora sa unutrašnjosti. Spoljna politika SFRJ zasnivala se na spremanju logistike za razvoj turizma na Jadranu.
I naravno da je bilo greški i zabluda.

A

Vladimire daj malo ohladi sa tim epitetima „amaterizam“ i „diletantizam“. Čovječe, pa ćemu ovakav podcjenjivački ton cijelo vrijeme. Niti si ti na ovom forumu taj koji imaš kvalifikacije da prosuđuješ što je profesionalno i što diletantski, niti je to kulturno, niti je prihvatljiv način komunikacije na forumu takav da se ikoga tako etiketira.

Nemalo puta sam rekao da je stanje cesta u to vrijeme bilo vrlo loše. Nemalo puta sam naglasio da se između Zadra i Splita putovalo 2 sata, između Zadra i Zagreba 6, između Rijeka i Zagreba 2… No, tadašnji „vizionari“ su mogli ulagati u aerodrome svakih 60-tak km ili u ceste i željezničke pruge. Odabrali su 22 aerodroma. Hvala bogu za njih večinu, skidam kapu i klanjam se do poda. No, u nekim slučajevima postupili su krajnje neracionalno. Čak i za ono vrijeme.

To da ti aerodromi nisu zamišljeni kao profitabilni je više nego jasno. To sam nemalo puta napisao. Konačno fobičnost SFRJ značila je kamaru vojnih aerodroma (pa su neki od njih postali i civilni, što nije nelogično), a uz njih i razne Željave, Udbine, Slatine, Lađarivci, Cerklja… I to i upravo jest ono kroz što treba promatrati realnost te povijesne zbiljnosti. Profitabilnost nije bila bitna opčenito u zrakoplovstvu SFRJ, te i opet, u nizu drugih megalomanskih projekata. Zbog kojih smo osamdesetih bili bez struje, benzina, praška, šećera, brašna… I zato danas imamo niz megalomanskim i promašenih projekata sa kojima se moramo „hrvati“. Konačno jedna od mojih prvih analiza na ovom blogu je bila na tu temu.

P.S.
I eto svi troje se slažemo da je projekt „aedrodomizacije“ Jugoslavije u šezdesetima bio više nego potreban, pametan i hvale vrijedan, no da je imao promašaja poput Osijeka, Tivta, Rijeke… I gdje je tu onda „amaterizam“ i „diletantizam“.

G

Aerodromi su gradjeni za ONO i DSZ

A

Nažalost, primarno da. NNNI!

C

Aerodromi su gradjeni da bi turisti mogli da doputuju i tada kao i danas.
Ne vidim cemu pljuvanje kad su upravo aerodromi ono sto mediteranske turisticke destinacije urade prvo.
Kakav, pobogu, ono in dsz?
Ili mozda ocekujete da turisti iz Skandinavskih zemalja dodju autobusima autoprevoza Bjelovar?

G

Tocno to sto sam ti rekao.
Aerodromi su radjeni po ONO i DSZ planovima.
Kakav boziji turizam?
Njega su naknadno otkrili.
Ponavljam, aerodromi su gradjeni po programu ONO i DSZ

M

Alene,

Vezano za letove iz Beograda za Split i Pulu.

Osamdesetih su letovi isli i u sezoni i van sezone. Veliki broj Beogradjana i Novosadjana imao je kuce i stanove u Istri i na Otocima.

Takodje je veliki broj ljudi iz Dalmacije i Istre ziveo u Beogradu i Novom Sadu. Zato su i avioni bili puni vecim delikim delom godine u oba pravca.

Da li sada ima putnika za celogodisnje letove?

Nisam siguran. Ljudi su prodali imovinu u Splitu i na otocima. U Istri je ostalo jos nesto nekretnina u vlasnistvu.
Moj komsija Franjo iz Splita i njegov kolega Spiro su vec pregurali osamdesetu. I vecina tih ljudi koji su dosli iz Dalmacije su sad stari.
Njihova deca i unuci retko putuju u Hrvatsku. A oni koji tamo zive jos redje dolaze kod rodbine u Beograd.

Nema vise ni naseg redovnog gosta Tuste i njegovih drugova iz Pule da dodju svake zime :(

Pokidale su se te veze. Neki ljudi su, na zalost, pokojni. Sad su tu neki drugi ljudi doseljeni iz Hercegovine i Bosne.

Trebale bi decenije da se to obnovi. Samo sto mislim da to nije u interesu vlastima ni tamo ni ovde. Lakse lazi prolaze kad nema ko da ih demantuje…

G

Miroslave,
kriva meta krivo odstojanje.

beograd je tada bio glavni grad jedne drzave.
dakle, administrativno srediste sve sile sekretarijata, podsekretarijata i svega cega.
Danas je isto glavni grad, ali vise ne predstavlja nista ni Splitu ni Puli.
Pojasnit cu ti.
Npr., spediteri tada su za svakog djavla morali u Beograd po silno more dozvola i kojecega….i vise puta tjedno.
Danas to ne moraju….
Ima tu kojecega, ali tvoj motiv price mi ne mirise na dobro.

te koje ti spominjes, to su uglavnom bili automobilski ljudi onomad.
kako znam?
pa znam jer znam njih jako dobro.
stoga, mani se bajki.

sustav koji je podrzavao te letove se raspao.
tocka, nema dalje.

Nego, kako to da ljudi iz Hrvatske nisu imali toliko nekretnina po Srbiji kao obratno?

G

Miroslave,
ako ti vlast treba za nesta obnoviti……..onda si stvarno covjek od piiiiiiiip

V

Alene,

Ne znam gde sam ja tebe prozvao da bi ovako burno reagovao? Ukoliko si se sam prepoznao ne znam zašto mene prozivaš. Koristim reči koje nisu uvredljive. Amaterizam i diletantizam nisu pežorativne reči, to su reči koji kvalifikuju način kojim se komentariše.

I dalje navodim da ako neko današnjim aršinima ocenjuje planiranje i građenje objekata pre 30, 40 ili 50 godina taj je amater i diletant.

Zanemarivanje situacije koja je bila aktuelna za donošenje odluke o građenju eventualnog aerodroma u tom vremenskom periodu pokazuje stručnost onoga ko to zanemaruje.

G

Tadasnja situacija se dade jednostavno definirati.
NNNI

A

Ccccc:
Nažalost bilo je tako. Turizam tih šezdesetih još nije bio ni u pelenama.

Miroslave:
Druga su vremena danas moj Miroslave. Izumrli su Vam Franjo i Špiro. Sve do 1990. ja sam svake godine sa kamp-kućicom na Jadran. Po 30-60 dana. Prije nego starci kupiše Adrijinu kamp-kućicu išlo se u odmarališta, jefine hotele, sobe (ne apartmane) u kućama.

No, danas mi ne pada na pamet ići na Jadran. Idem na Kubu, Kanare, Martinique, Borneo, Taiwan, Hong Kong, Tunis, Grčku, Iceland, Maltu, Španjolsku, Francusku, Italiju, Škotsku, čak i Dolomite ili Tirol, bio sam i na Sjevernom Polu, prije nego na Jadran. I nikada ne idem dva puta na istu destinaciju.

Danas u Pulu dolaze Skandinavci, Britanci, Njemci, Francuzi, Irci, Talijani, Poljaci, Švicarci, Rusi, Nizozemci, Belgijanci, čak i Ukajinci. Zamijeniše Franju i Špiru. Eto, Srbija više nema cjelogodišnje linije (bogu hvala ima sezonsku), ali Njemačka ima. I daleko više ima letova iz Pule za Zagreb nego 1989. 4 puta više. I za Osijek, i za Split, eto od ove godine i za Lošinj.

Što ćete moj Miroslave kada danas isto građanstvo sa puljanima imaju Njemci, Francuzi, Talijani, Španjoci, Nizozemci… a ne više Srbi, Crnogorci, Makedonci i Bosanci.

d

Ko neće brata za brata, imaće tuđina za gospodara.

A

Istina. I tako već skoro 1000 godina.

G

Sam sam svoj „gospodar“ oduvijek bio…. Sam sebi biram drustvo kako meni odgovara.

Brata nemam, pa tako kad me netko NN bratom svojata, opreza nikad dosta.

M

Alene,

Vi kazete da ste odamdesetih isli kamp kucicom ili u odmaralista. OK. To je vasa prica.

Ali morate prihvatiti i da drugi ljudi imaju drugacija iskustva. Recimo moja porodica je svake godine u Julu isla avionom do Splita a zatim na Hvar.
U septembru sam sa dedom i babom isao avionom do Pule a zatim u Rovinj.

Vi ste imali jedno iskustvo. Mi sasvim drugacije.

Vas Jadran asocira na kamp-kucicu i odmaraliste i zato sada od njega bezite.
Nas za Jadran i Istru vezu lepe uspomene, prijatelji i porodicne veze.

Vi ste sada otkrili daleke destinacije.
Mi smo u porodici imali i pilote i diplomate – mi smo poslom bili ( a supruga i ja smo i danas) na tim destinacijama koje pominjete. Ja cu za Hong Kong poleteti za desetak dana i ostati u Aziji do Septembra a mozda i duze. Nikada tamo ne bih otisao na odmor. Monsun, vlaga, pretrpani multimilionski gradovi…

Nadam se da cu imati vremena da odmor provedem u Rovinju u Septembru. Pozdrav i svako dobro!

V

Mala digresija,

Danas u 12 sati poseta kineske delegacije Aerodromu Ponikve.

Odgovori
A

Lijepo od njih što su došli. Užički sir, Zlatiborska pršuta, uštipci, gurmanska pljeskavica… fino će se najest.

V

Alene,

Ne leži ti sarkazam. Veoma neprofesionalno, bez obzira na ishod ovih pregovora. Posebno što su to ljudi koji su bili u kineskom timu za koncesiju ANT.
Posebno što su šanse da Državni Vrh dozvoli razvoj Ponikava skoro nula posto.

A

Ma Vladimire, daj bože. Dobro znaš moje mišljenje o Ponikvama mislim da ga ne trebam ponavljati. Samo sam se toliko toga naslušao oko tog aerodroma, toliko obečanja i bajkovitih priča, a posebno oko tih Kineza, da više ne vjerujem u vilenjake tako lako.

Kao što rekoh, daj bože, prvi ću biti koji ću čestitati, vrištati od sreće i dići to u nebesa ako se desi. Samo da prvo mi nešto konkretnije vidimo što je dalje od cuge i klope. I samo da ti „kinezi“ ne budu ovakvi kao u Mariboru. Onda žali bože te hrane i pića.

Kažeš ljudi koji su bili u kineskom timu za koncesiju ANT? Jel to onaj kandidat koji se jedini povukao iz borbe za kocesiju? Pa i nije neka referenca.

S

Lijepa priča utorkom. Hvala Alene.

Odgovori
A

Molim, i drugi puta.

p

Neće se širiti terminal.
Neće se proširiti parkiralište.
Zgrada terminala se raspada.
Zgrada nikad nije završena i desetljećima tone na jednu stranu.
Zračna luka se već zvala „Istarski aerodrom Pula“ do dolaska vrlo uhljuba AŠ na čelo …
92. ZB je jedina građena i izgrađena kao vojna ratna baza.
USS na LDPL je najsigurnija za letenje u vrlo širokom krugu.
22 EBA je ukinuta i preseljena na Pleso van svake logike isključivo voljom nekolicine ……
itd

P.S. lijepo obrađene statiskičke činjenice prukupljene u uredu kreataivne statistike i aerodrom je na Valturskom polju prvi put postavljen još za AU…..

lp

Odgovori
A

Neće se širiti terminal? Znači direktor laže? No, i to je moguće, ali eto, ja sam prenio njegove izjave.

Neće se ove godine širiti parkiralište i rent’a’car depo? Znači i opet direktor laže? OK, vidjet ćemo.

Kreativna statistika? O bože, želite reći da Pula nema ovoliko putnika? Ili da nema ovoliko kompanija i letova? Što je u tim brojkama netočno? Kako objavljene brojke mogu biti neistinite? Ali molim konkretne činjenice ne obtužbu bez i jednog argumenta.

p

Neće, od mjerodavnih je zatražena „Studija utjecaja na okoliš“, za koju ZL Pula nema predviđena financijska sredstava za tekuću godinu, a kako je sama sezona na pragu jasno je da od toga u ovoj godine neće biti ništa. Osobno sve navedeno smatram „forsiranjem“ sile od strane mjerodavnih u zemlji u kojoj je nacionalni sport gradnja na „divlje“ poglavito za parkiralište koje je u granicama ZL i sad se koristi za istu namjenu kao obična zemljana površina -> čitaj livada, inače sam projekt zgrade terminala iz ’80-ih je i uključivao izgradnju desnog krila zgrade za domaći promet, kako su nastupile poznate okolnosti iz ranih ’90-ih (DR) sama financijska situacija i količine domaćeg prometa suspendirala je gradnju tog dijela zgrade što za posljedicu ima današnji problem da zgrada (koja je građena na način da je cijela „viseća“ na nosivim stupovima preteže na jednu stranu (vaga) tako da zgrada konstantno „tone“ na jednu stranu što za posljedicu ima „pucanje“ objekta što je vidljivo na kamenim pločama unutar hola zgrade. Iz tog razloga (slijeganja objekta) ZL ima konstantne probleme s prokišnjavanjem koji se već nekoliko puta pokušavaju uzalud sanirati, ukoliko ikad budeš putovao sa ZL Pula u sezoni kada se koristi domaći izlaz obrati pozornost na rub mosta kojim se ide u suteren i uoči ćeš umetke cijelom dužinom u visini od 8 – 13 cm za koliko se most odvojio od ostatke zgrade.

Broj putnika sam po sebi ne znači i broj i VISINU naplaćenih taksi, dobar dio ovih su „lowcosteri“ s velikim popustom.

Istina je da je broj putnika povećan, ali je dugoročno izgubljen kvalitet (platežni) putnika.

Vrhunac investicija ovog „kvalitetnog“ menagmenta je neprestano onbavljanje i lickanje „birtija i Shopova“ (upravu u tijeku) koje u pravilu zbog enormno napuhanih cijena zjape plouprazne ( Coca – Cola PET 0,5 -> ZL PUY 25 kn….. ZL LHR 17,5 kn i sl.) …

Ni 50 godina od početka ZL Pula nema riješeno ugibalište za javni prijevoz (lokalni prijevoznik „Pulapromet“ d.o.o. redovno prometuje nekoliku puta na dan iz Pule za Valturu pored ulaza na zL Pula bez zaustavljenja), istina zadnjih godina postoji Shutle Bus, ali koji ima limitiran vozni red tako da je većina alotmanaca osuđena na TAXI-stičku bagru.

Mogu ti ovome pričati danim i godinama………… tako da nije sve u brojkama i PR pričicama sve je sjajno i bajno…….

A

Svemir je rekao da parkiralište, rent’a’car i svjetla idu ove godine (vjerojatno jesen), a terminal do 2020.

Letio sam mnogo puta iz Pule, ali nisam obračao pažnju. Kada ću idući puta letjeti budem pogledao.

Pula ima mnogo LCC, ali bitno manje od ostalih jadranskih zračnih luka. I tu joj je prihod, vjerojatno, bolji od ostalih po putniku.

No, još uvijek mi nije jasno ovo o „kreativnoj statistici“.

t

ne ulazeći u raspravu dvojice očitih poznavatelja, gdje bi bila istina o sposobnosti managementa? alen ga naziva sposobnim i navodi primjer kvalitetne reakcije na pad ruskih furešta a proxi „kvalitetnim“ navodeći primjer beskonačnog lickanja dućana da se pokaže da se nešto radi a s malim krajnjim efektom kolko sam ja svatio

kako je i alen naveo na primjeru rijeke, stvari se mogu događat i same od sebe, pa bi me zanimalo malo detaljnije od strane obojice gdje je istina (u sredini kao i uvijek?:) i šta bi management mogao krupnije napraviti iz vlastitih prihoda aerodroma u svrhu daljnjeg rasta i koja je njegova zasluga za postojeće dobro stanje (za mene 700000 putnika to jest bez obzira na male prihode zbog LCC, 700k putnika dođe svake godine u pulu, troši, spava, diše itd.)

M

Proxy,
napokon jedan komentar iz realnog sveta. Apsolutno se slažem da je jedno kada pr-ovi pričaju bajke a drugo kad sagledas sve to na licu mesta.
Pozdrav Puli. I popijte pivo u Mimozi ili Uljaniku u to ime :)

A

Povećanje prometa od preko 65% u dvije godine, preko 3 milijuna EUR investicija u pistu, više od trećine prometa legacy carriery (najveći udio legacya od svih jadranskih zračnih luka), 29 novih linija u dvije godine, prihodi zimi koje nemaju druge zračne luke (treniranje posada), 4 cjelogodišnje linije (među kojima i Eurowings)… svakako je odličan uspjeh. To nije osporivo.

M

Najstarije sto sam pronasao za Bergamo je 1970-ta. Imali su 123.000 putnika te godine.

Sledece sto sam pronasao 2002-ga. Tada je bilo 1,2 miliona putnika.

Danas imaju preko 12 miliona. Priblizno su se desetostrucivali na 15-20 godina.

S obzirom na prosecan rast koji je imao Bergamo, ne bi me cudilo da su 1987-me bili slabiji od Pule ili tu negde egal.

Odgovori
A

Ma OK, ali Bergamo ima bazu Ryanaira sa 100, linija, Wizz ima 14 linija, Neos ima 12 linija, Blue Air 5… lete još i Pegasus, Pobeda, Volotea…

M

Vecna tih kompanija leti ili otvaraju letove iz Pule. No dobro, takva je prica. Problem je samo i dalje nema dovoljno letova van sezone.
Iz Bergama, Venecije i Treviza se ozbiljno leti i van sezone.

Mislim da je Trst trenutno u banani sa neizvesnom pricom u buducnosti. Preblizu je Marco Polo (11 mil putnika). Oko 120km. A jos kad dovrse radove na A4 bice manje od sat vremena puta izmedju ova dva aerodroma.
A tu je i Treviso koji je presao 3 miliona putnika i raste.

A

Da, tu se slažem. Svi jadranski aerodromi moraju imati bitno više letova izvan sezone. I subvencije im trebaju biti vezane uz letenje izvan sezone (naravno količina letova i linija svakog prijevoznika u bitno smanjenom obujmu). O tome sam napisao i članak prije nekih godinu dana na Tango 6.

Znam da je Venecija vrlo blizu i Treviso (sa 2,6 milijuna putnika, 4 LCC i 43 linije), ali realno Trst je velik grad, ozbiljna brodska luka, privlači putnike iz Istre, Zapadne i Središnje Slovenije (pa čak i ozbiljan broj iz Ljubljane). Trst će uvijek imati:

– veze sa talijanskim gradovima (sad tri prijevoznika lete za Rim, Milano, Bari, Cataniu, Napulj)
– Lufthansu (Dolomiti)
– nešto turističkih chartera

A uz to Trst bi morao pokušati privuči što više legacy carriera, po mogučnosti sva tri MEB3, što više LCC, te pucati na one prijevoznike kojih nema u Puli i Ljubljani, eventualno i koji, iz nekog razloga ne lete za Veneciju, kao i prijevoznika koji dovoze migrante (Blue Air, Albawings, Turkish). Svakako je velika prednost Trsta luka, pa bi i tu morali raditi na sinergiji (primjerice kamijonđije koji ukrcaju kamion na brod za Istanbul, odu avionom dolje, odmore se dva dana sa obiteljima i preuzmu kamion, ono što je nekada radila Adria iz Ljubljane)

M

Moj utisak vezano za Trst je da je nekako izolovan i u rupi. Nije mnogo veliki. Nekih 200-tinak hiljada ljudi ali okoline nema. Brda iznad. Sa slovenacke strane sve do Ljubljane nema nekih vecih gradova. Ne znam da li tamo zivi neko brojnije stanovnistvo koje gravitira.

Na jug – OK. Portoroz i Koper. Ali opet je to malo ljudi i ne bas preterano turista.

Sto se Istre tice ja sam pre 3 godine pocetkom sezone imao situaciju da smo se od Pule gegali u beskonacnoj koloni izmedju Hrvatske i Slovenije (jedna kucica je radila samo na carini i to je bila tragedija) – pa uzas od guzve sve do posle Portoroza. Kolinona – po jedna traka sa svake strane i mic po mic. Krenuli poslepodne posle rucka i zamalo da zakasnimo na koncert u 21 na Roco Neru. Mislim da smo se gnjavili 5-6 sati. Ne znam da li su to sredili. Znam da su nam Talijani posle pricali da su se izvlacili preko nekih brda pa do Kopra ali opet i tu je put kilav.

Posle tog iskustva – a bilo mi je drugi put da se u letnjoj guzvi vucem tom relacijom – radije bih seo na avion u Puli i izbegao da prelazim granice. Zato mislim da Pula ima sanse.

Pravac iz Rijeke ka Trestu kazu da je brzi, ali nisam tuda isao. Obicno ako sam kolima idem relacijom Sezana-LJubljana-Zagreb-Beograd. Mozda je stvar navike. Ne znam.

Kad se gleda ka zapadu 100-200km – tamo je nekoliko miliona plateznih stanovnika ali:
Zapadno od Trsta je jako blizu Marco Polo a to je jako ozbiljan aerodrom sa stotinama letova i konekcija ka celom svetu. Tu je i jeftini Trevizo koji brzo napreduje.

Mislim da je za Trst situacija slozena.

A

Trst ima 240.000 stanovnika, no metro zona ima 410.000. Sveučilišni su, lučki, trgovački i industrijski grad. Više nego dovoljno za ozbiljan aerodrom.

Kao što sam rekao dobar dio istarskih turista, ali i putnici Istre i Zapadne Slovenije, pa sve do Ljubljane koriste Trst.

Što se tiće Pule-Trst imali ste baš nesreće. Mnogo puta sam prošo tuda, i situacija nija bajna, no ni u ludilu nije ovakva kakvu ste napisali. 6 sati za 20 km, no way. Sa hrvatske strane je autoput, 14 km kroz Sloveniju je lokalna cesta, pa magistrala sve do Trsta.

p

Trst je grad koji umire, sve nabrojeno za putnik iz okolice Trsta (Istra, Kras itd) je točno samo s iznimkom da se za te letove koristi Venecija.

p

Pula je uglavnom turistički aerodrom u sezoni, nema putnika van sezone iz razloga što nema ponude „destinacije van sezone“ za razliku od recimo Venezie ili Dubrovnika koji su aktualni cijele godine sami po sebi.

A

Ma nije baš ni Dubrovnik nešto aktualan cijele godine. 20.000 putnika u zimskim mjesecima. Probali su sa projektom suradnje turističke zajednice + grada + hotelijarea + restorana + autobusnih prijevoznika + taxija + Croatije + ZL Dubrovnik. I tako su otvorili letove za Frankfurt i Paris izan sezone, uz tada postojeće Zagreb i Rim. Planirali još i Zurich, London i Amsterdam, a kasnije i više od toga. Sve je ištlo da svi rade sa nulom, ali da rade. Projekt je imao glavu i rep i tvrdili su da će ga kopirati i ostali u Hrvatskoj. Ne znam gdje je to puklo, ali projekt više ne fukcionira, nažalost.

Direktor Svemir kaže da taj problem mogu rješit samo svi subjekti zajedno. Jel prijevoznik neće dovesti putnike ako radi samo 3-4 hotela izvan sezone. Eto Dusseldorf se subvencionira i ima vrlo loše rezultate, teško da će se ostvariti iduće zime. I tu je u pravu. Mislim da ovaj projekt Dubrovnika treba razraditi za cijelu Hrvatsku, da sve subvencije prijevoznicima u Hrvatskoj treba uvjetovati zadržavanjem bar 10% kapaciteta tijekom zime, u protivnom nema novaca. Uz to paralelno treba motivirati hotele da nastave raditi zimi uz manje cijene (što je još uvijek bolje nego da su zatvoreni i drže ljude na minimalcu da doma prodaju zjake). Koja je logika da država sezoncima plaća 9.000 kn „pomoći“ tijekom zime, umjesto da motivira hotele da ti sezonci tijekom zime rade? A pritom budu motor povećanog broja letova, otvorenosti restorana, trgovina, uslužnih djelatnosti, taxija, buseva…

M

Proxy,
Slažem se za Trst. U Veneciji I okolini (Treviso, Padova…) živi desetak puta više ljudi I daleko je veći priliv turista.
Marco Polo I Treviso imaju daleko vise letova, konektovani su sa svim bitnim destinacijama za razliku od Trsta. A blizu su I sjajno postavljeni…

M

Alene,
Mislim da teza o velikoj luci I avio-daobracaju ne stoji vezano za Trst.
Pa najveća luka u Italiji je Gioia. I to ne znači da ce aerodrom biti frekventan. Naprotiv.
Druga po prometu je Genova. Ni tamo aerodrom nije profitirao.

A

Brodska luka svakako generira promet. Kolik je stvar sposobnosti managementa, sinergije brodske i zračne luke, politike lokalne zajednice… Kad god sam išao na krstarenje iz Genove, putnici koji su dolazili zrakoplovom dolazili su iz Genove, ali i dobar dio njih iz Milana. Zašto ih više ne dolazi iz Genove, ha…. No, nije da Genova aerodrom nema putnika. 1,3 milijuna, i svi najbitniji legacy (Air France, British, Lufthansa, Aegean, Alitalia, KLM, SAS), te 24 LCC linije nije baš malo, zar ne?

M

Mislim da opet ne stoji, Alene.

Trst niti je putnicka luka niti je polazna tacka kruzera.

Evo liste putnickih luka po broju putnika na cruzerima:

8 Port of Civitavecchia Italy 2,339,676[3]
14 Port of Venice Italy 1,605,660[3]
20 Port of Naples Italy 1,306,151[3]
23 Port of Genoa Italy 1,017,368[3]

Nema Trsta ;)

C

Pitanje za Alena:

Koje su to putnicke brodske linije koje polaze iz Trsta i koliko imaju putnika?

A

Kakve veze imaju kruzeri i putničke linije sa mojom tezom. Ja sam samo prenio moja iskustvo sa putnicima i odakle su oni dolazili na kruzer, samo kao primjer kako to funkcionira sa lukama.

Zašto mislite da robna luka ne može generirati zrakoplovne putnike (management, poslovnjaci, trgovci, radnici, vozači kamiona koji utovare ro-ro)? Pogledajte što sam napisao o Rijeci pa će Vam objasniti moja argument.

No, ako me već pitate nije da Trst nema kruzera i da nema putnika (iako to nije bio moj glavni argument). Osobno sam dva puta išao na kruzing iz Trsta. Evo podataka:

62,0 milijuna tona robe (2017)
40.000 putnika na trajektima (2016)
132.000 putnika na kruzerima (2016)
= 172.000 putnika

Istovremeno prevezeno je 155.642 vozila u ro-ro obliku (to je ovo što pišem, vozilo brodom, a vozač avionom). Postoji niz ro-ro linija iz Trsta i više kompanija koji ih obnašaju. Najveći broj je za Tursku.

M

Alene,

Pogledajte broj putnika Italijanskih luka koje sam naveo i uporedite sa podacima za Trst koje ste vi naveli. Mislim da ne ide u prilog vasoj tezi da je Trst velika luka u vremenu sadasnjem.
Samim time ne mozemo osnovu te teze smatramo da se moze povecavati avio saobracaj aerodroma.

Svako dobro i nemojte se ljutiti.

M

Bilo bi zanimljivo pogledati koliko su Trst, Venecija, Trevizo i Bergamo imali putnika 1987-me kad je Pula imala 701.000 pa sagledati kako se ko razvijao u regiji severnog Jadrana i zaledja poslednjih 30 godina.
Ja te podatke nemam, ali mislim da bi bilo zanimljivo videti.

Odgovori
A

Nažalost do tih podataka nisam uspio doći. Jedva sam upsio naći i ove podatke o Trstu koje sam objavio.

p

Nemam sad podatke za 1987, ali evo usporedbe radi podaci za Veneciju i Trst iz 1986 godine – Tavola 15.22 – Movimento commerciale complessivo per aeroporto – Anno 1986 (a) (aerei e passeggeri in:

Venezia – Tessera

Broj letova u dolasku: 7.913
Broj letova u odlasku: 7,902
Broj letova ukupno: 15815
Broj putnika u dolasku: 564.519
Broj putnika u odlasku: 567.048
Broj putnika u tranzitu: 13.512
Broj putnika ukupno: 1.145.079
Poštanski promet: (t) 13.423
CARGO promet: (t) 33.014

Trieste – Ronchi dei Legionari

Broj letova u dolasku: 2068
Broj letova u odlasku: 2068
Broj letova ukupno: 4136
Broj putnika u dolasku: 143.213
Broj putnika u odlasku: 141.152
Broj putnika u tranzitu: 191
Broj putnika ukupno: 284.356
Poštanski promet: (t) 1091
CARGO promet: (t) 7268

IZVOR: https://ebiblio.istat.it/digibib/AnnuarioStatisticoItaliano/RAV0040597ASI1987.pdf

lp

A

Hvala puno proxy!

M

Znači,
Venecija se maltene udesetostrucila a Trst je porastao oko 2,5 puta.
Pula jos nije dosegla ni 1987-mu.

Bergamo, Bolonja, Treviso, Pisa…
Ogroman rast svuda.

Kada ćemo početi da razmisljamo kao normalan svet I sagledavamo sta je u stvari nas problem?

A

Ovu raspravu već vodimo gore. Nećemo je voditi na dva mjesta.

M

Alene,

Procitajte podatke sa linkova koji se ovde nalaze.

Govore upravo suprotno od onoga sto vi gore tvrdite. Ponovicu vam vasu izjavu:

„“Koji Vam je izvor podataka da je Venecija imala 1,2 milijuna putnika prije 30 godina? Iskreno se nadam ne onaj isti koji je neistinito tvrdio da je prije 30 godina bilo 10 puta manje putnika u svijetu.““

Alene, Pula i Istra su istorijski, kulturno i turisticki kao i mentalitetom najblize uporedivi uprava sa severom Italije. Znam to, proveo sam tamo pola mladosti.
Istra zaostaje sve vise za severom Italije u svakom pogledu, pa i u pogledu avio-saobracaja. Aerodrom u Puli je tuzan spomenik spoticanja regionalnog razvoja od strane politike. I ne znam zasto ih sada ubedjivati da im je super kad oni koji zive tamo znaju da nije tako…

A

Kao što već rekoh ova rasprava se vodi gore i tamo imate odgovor.

N

Alene, sve pohvale za clanak, izuzetno zanimljiva tema za citanje!

Odgovori
A

Hvala puno Nislija.

t

Dobro jutro, imaju li Rijeka i Pula smisla jedan pored drugog? Nedavno je puno žuči na ovim stranicama proliveno na temu Morave/Ponikve, Alene, iz Vaših postova na toj temi bi zaključio da je odgovor isti, tj. da nemaju. E sad, ako su i da su oba aerodroma u privatnom vlasništvu (jesu li tj. kakva je vlasnička struktura?), neka svaki gazda tjera svoga konja svojim novcima, ali u okviru neke potencijalne jedinstvene državne strategije razvoja zračnog prometa, ima li smisla razvijati oba aerodroma? I još nešto, može li Pula opsluživati grad Rijeku i riječko područje, ako zamislimo da Rijeka uopće nema aerodrom? Treba li uopće Rijeci aerodrom s obzirom na blizinu i dobre veze sa Zagrebom i Pulom? I zadovoljava li Rijeka s današnjim prometom potrebe svoga grada i šireg područja? Prvo mi pada na pamet luka i špedicija te s tim povezan određeni broj putnika ali i veličina grada, gravitirajućeg područja, turizam itd.

Odgovori
A

Nemaju, naravno. Jedan od mojih prvih članaka na Tango 6 je bio na tu temu. No, u slučaju Morave/Ponikva ta glupst se radi sada, dok su Rijeka i Pula nasljeđene iz SFRJ. I aerodromi postoje, što sada, nećemo ih srušiti, ili?

I Pula i Rijeka nisu u privatnom vlasništvu. Oba aerodroma su u vlasništvu po 55% države i ostatak lokalne zajednica (županija, gradovi/općine).

Osobno zagovaram tezu da se manji i neisplativi aerodromi daju u koncesiju. Ako on ne može funkcionirati sam u današnjim uvjetima onda ga treba dati u koncesiju (Osijek, Rijeka, Lošinj). Primjer Brača koji sa 22.000 putnika jest isplativ najbolje pokazuje što znači privatni vlasnik.

Danas u Rijeku slijeće ogroman broj cargo aviona, najčešće širokotrupaca koji voze oružje na Bliski Istok i to ne samo proizvedeno u Hrvatskoj nego i iz okolnih zemalja. Taj broj aviona je stvarno velik i Rijeka istinski ozbiljno uprihođuje na njima. Po meni daleko bi logičnije bilo da ti avioni lete iz pustog Osijeka, a ne turističke Rijeke, no postoji neki razlog zašto je odabrana Rijeka. Ali onda se Rijeka treba orjentirati na cargo, a putnici im trebaju biti usputna djelatnost, a Pula je ta koja se treba orjentirati na putnički promet šire regije (Istra, Zapadna Slovenija, Kvarner, Gorski Kotar, otoci).

R

Slažem se sa ovim što ste napisali, međutim u vezi Rijeke moram reći da se oni nisu pokušali probiti na tržištu cargo prometa u stilu da pokušaju privući npr. UPS, Fedex isli sl. pa da bi trebali i dalje to razvijati. Ovaj cargo koji trenutno imaju i u ovakvom obujmu je odluka nekog drugog, a ne uprave aerodroma kojem očito paše položaj aerodroma za to što se trenutno koristi. Na kraju, i sam direktor aerodroma je bio izjavio da postoji razlog zašto cargo 747, IL76 ili MD11 slijeću u Rijeku, a da ih Rijeka nije tražila…..
A što se tiče nasljedstva iz bivše SFRJ dva aerodroma Pule i Rijeke i Vašeg aludiranja da je to nonsens nebi se sa time složio…. U vrijeme kada je zamišljen aerodrom Rijeka (znači vjerovatno u ’60-im godinama) i sami ste rekli da je Pula bila tek vojni aerodrom…. Nadalje, na Krku je tada bilo mega popularno turističko naselje Haludovo za bogate goste iz cijelog svijeta kojima je dolazak avionom da omiljene destinacije bilo “must have“. Jedno vrijeme je postojala i carter linija New York-Rijeka….
Tako da…sve je to bilo lijepo zamišljeno, a sada ostaje Rijeci da izvuku maksimum iz trenutno datih okolnosti….
Lijep pozdrav

A

Ma naravno, Robert. Svima je jasno da ih se tu nije baš jako puno pitalo. Ali na ovim avionima je prihod ogroman. Pa takav dar sa neba treba iskoristiti. Ako ako imaš ogroman prihod (a to se opako plača) onda ulažeš u business, poglavito u taj koji trenutno ide. Ne zanosim se ja da će to trajati do vijeka, iako u Nišu to već traje poprilično dugo. No, zašto ne uložiti u taj vid businessa (hangari, logistika, komunikacije, ljudstvo…) pa onda privuči i UPS i ostale? Em bi isplativije poslovali sa trenutnim cargo prometom oružja, em bi tako mogli privući i druge, em bi zadržatli ovaj promet oružja ako budu suvremeni, povoljniji i bolji od ostalih radi superiorne opreme, logistike i infrastrukture. Što pa znači da bi taj business ostao i duže nego što bi mogao bez toga. Pritom iskoristiti blizinu Riječke brodske luke, pokušati privući investicije distributivnih centara (Alibaba i slični), lobirati u državi da se postavi strategija razvoja prometa roba preko Rijeke (investicija u prugu, poticaji, olakšice…), pa preuzeti dobar dio prometa od Kopra koji nema zračnu luku u neposrednoj blizini.

Takav jedan centar (pa da i ne bude megalomanski) značio bi i zapošljavanje lokalnog stanovništva, a svakako i povečanje putničkog prometa (poslovnjaci, management, trgovci, radnici…), što pa znači više linija i povećanje kapaciteta.

Bez obzira na ovo što ste napisali Robert, to jest nonsens i rudiment socrealizma. Tadašnji planeri su trebali vidjeti da se turizam razvija (a tada se već razvijao), predvidjeti kako će se razvijati i zračni promet, te su trebali razviti jedan aerodrom između ta dva bliska grada koji bi opsluživao oba ta grada. Znam ja da je tada trebalo dva sata između Rijeke i Pule, i do Zagreba je trebalo preko dva sata iz Rijeke, no ipak, tako nešto su socijalistički „vizionari“ trebali predvidjeti i samim time graditi infrastrukturu za budućnost.

d

Alene, ti hegemonisticki socijalisticki planeri su bar nesto iza sebe ostavili. Sigurno je bilo puno gresaka ali sve u svemu super posao za ono vreme. Ako ne valja evo neka se napravi bolje.

A

Da, ostavili su nešto. I nije sve loše, bože sačuvaj. Neke stvari su bolje nego danas. Ali da su napravili tonu gluposti, o da jesu.

V

Alene,
Daj malo ozbiljnije molim te. Pa kada su to socijalistički „vizionari“ mogli prevideti slom bipolarnog sveta? Smešno!

Strategija razvoja aerodroma duž obale Jugoslavije je rađena od početka 60-ih pa negde do sredine 70-ih. Nije sve počelo 2000-e. A niko, ama baš niko 60-ih i 70-ih nije ni u najluđim snovima zamisliti slom SSSR-a i otvaranje nekih mogućnosti.

Sve do 90-ih aerodorm Trst je bio nužno neophodan Italiji. A Pula nama u jugoslaviji.

Neozbiljno je današnje norme koristiti da se ocenjuju procene i odluke koje su ljudi pre 40-50 godina donosili.

d

Alene,
22 godine od kraja rata u Hrvatskoj je sasvim dovoljno da se sve ispravi ako neko misli da treba i moze bolje.
Puno vise je dobro uradjeno nego lose.
Pa i kapitalisti prave mnogo gore greske nego hegemonisticki socijalisticki planeri i nikom nista.

A

Vladimire, stvarno ne razumijem kakve veze ima propast SSSR-a sa činjenovom da su u Jugoslaviji rađeni aerodromi na međusobnoj udaljenosti od 70-tak km?

Socrealistička megalomanija, lokalna glupost, „fobija“ od konstantnih napada radi kojih moramo imati razne Željave i brdo aerodroma… ali svakako ekonomskog smisla to imalo nije.

M

Ne mogu da razumem zašto baš u svakoj prilici neko mora da spominje greske socijalističke Jugoslavije da bi opravdao današnje (ne)uspehe .
Da li zato sto Pula još ni posle 30 godina nije dostigla broj putnika iz 1987-me?
Pa pogledajte aerodrome I Italiji koji su te godine Imali približno putnika. Koliko sad imaju?
12 miliona Bergamo. Možemo I dalje. Catania. Bolonja. Desetak miliona svaki.

Ili da pogledamo Španiju?
Tenerife – dva aerodroma I 15 miliona. Ibica, Fuerteventura, Lanzerote, Alicante, Gran Canaria…
Zamišljam kad bI se tamo neko poredio sa brojem putnika Frankove Španije. Ljudi bi se nasmejali…

p

ZL Rijeka izgarđena je samo iz razloga nšto je to naložio Josip Vrhovac. Nikad onda ni sad (a poglavito danas uz polu/auto cestu Pula – Rijeka) ta ZL nije bila ekonomski opravdana uz naznaku da je dobar dio godine zbog jakih vjetrova zapravo van funkcije, Većina gostiju zapravo ide u Opatiju, Lovran, Iku, Ičiće itd. koji su cestovno bolje iako skoro dvostruko duže povezani s Valturom (ZL Pula se nalazi na Valturskom polju neposredno uz ulaz na Istarski ipsilon) bez mostarine, gužve kroz Rijeku, tako da dobar dio operatera i slijeće na ZL Pula, a ne ZL Rijeku.

ZL Rijeka bi doista trebala razmisliti o Cargo prometu kao glavnoj djelatnosti (uvažavajući potrebe investicija u skladišne prostore) te postati neka vrsta Huba za Centralnu i jugoistočnu Europu, sam položaj, blizina kontejnerskog terminla na Brajdici itd……. forsiranje „čarterašenja“ pozicijom ZL između Pule i Zadra je Sizifov posao.

p

Za ZL Pula neprestano se spominje brojka od prije DR od cca 700 000 putnika, ali nitko zapravo još nije izjavio koliko je dio od tih putnika bio dio tadašnjeg domaćeg, a danas međunarodnog prometa. Sam dio tadašnjih inozemenih putnika je već premašen, nedostaje onaj dio tadašnjih domaćih, nekad je samo JAT letio svakodnevno za Beograd s B727 koji je obično u prosjeku bio 45 % van , a u sezoni i 90% pun, bili su i letovi za Sarajevo, IAA je letio nekoliko linija (osim one budalaste za Tivat) one za Skoplje i Ohrid bile su dobro popunjene, bilo je puno veće tržište, bilo je puno vojske (Pula je bio MNC),bilo je rođaka iz nedođije koji su se posjećivali, sezonskih radnika (Kosovo, Tetovo) i sl. čak su se i vreće s crvenom rog paprikom slale kao Cargo. Danas Pula ima van sezone jednu liniju za Zagreb preko Zadra (domaći autobuser Fils te doveze za trostruko manji iznos 1,5 sat prije na kolodvor u Zagreb nego CTN) koja je isplativa jedino ako letiš dalje, pozitivan pomak je učinio Trade air koji s „aviončićem“ održava logički isplativu liniju Osijek – Pula – Split i obrnutim smjerom kroz cijelu godinu, nadam se da će u sezoni povećati kapacitet jer su često putnici ostajala na ZL bez mjesta.
O poslovnoj politici CTN može se snimati serijal u produkciji BBC-a…

A

Proxy, hvala na informaciji za Rijeku, vrlo interesantan povijesni štiklec. Hvala na tome.

Da, Rijeka bi morala iskoristiti ovaj cargo skok i profilirati se u tom smjeru dok je sezona debelih cargo krava.

Cvijin neće povećati broj frekvencija jel mu se to nikako ne isplati. On to leti PSO i dok je karta jeftina tu ima kruha, no svaku dodatnu frekvenciju država mu ne plaća, avion ni sa 100% popunjenosti nije break even bez PSO, pa je bolje držati ga na zemlji nego sa njim letjeti izvan PSO. Posebno što ga ne plaća po mjesecu, nego po svakom satu leta. Nažalost. Svakako treba redefinirati PSO što prije, a nakon 2020. ni u ludilu ga ostaviti ovakvim kakav jest sada.

O poslovnoj politici CTN-a sam napisao tisuće stranica i dva elaborata do sada. Osim klimanja glavom tri ministra i jednog predsjednika RH, nema baš nikakvog efekta. A cjelokupan management je pozorno slušao, ne zato što su htjeli, nego jel su dobili nalog od ministra. I doživio to kao neprijateljski materijal.

m

Super clanak, jos jedan u nizu.
Ali nazalost i dalje 2 stvari vrijede:
1. mi smo 30 godina sami iza sebe po brojevima turista, uz sve napretke koji su se dogodili u svijetu u medjuvremenu
2. uz sva ta povecanja, jos uvijek netko iz Pule 8 mjeseci leti 2 sata do Zg (preko Zadra), sto je pretpostavljam ostatak Kalmetine vladavine i potenciranje Zadra.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

1. Ne razumijem ovo sa brojem turista. Hrvatska ima bitno više turista nego što je imala u SFRJ
– 1987. Hrvatska je imala 14 milijuna turista, 2017. 18,5 milijuna turista koji su ostvarili 102 milijuna noćenja
– 1987. je ogroman bio domaćih turista (radnička odmarališta, razmjene škola i sindikata…), danas je tek 10-tak% turista domaćih (OK, danas su „stranci“ dobar dio ondašnjih „domaćih“, no svejedno daleko više je jugoslavenska raja putovala na more i u gradove, pa na Kozaru, Sutjesku, Neretvu…)
– prihod od turizma danas je 3 puta veći nego 1987.

2. Da, slažem se to je ogromna glupost da se leti PUY-ZAD-ZAG. Ogromna! Letio sam tak jednom i nikada više. Za dva stata sam do Pule autom. Ko papiga ponavljam da je to glupost na 90. potenciju. Umjesto toga Croatia bi ili trebala prepustiti tu liniju Trade Airu koji bi mogao nabaviti adekvatan avion, ili angažirati neku kompaniju sa adekvatnim avionom koja bi letjela tu liniju za Croatiu. Čak i Silver Air koji kreće sa letovima iz Lošinja za Lugano, Split, Pulu i Zagreb ne bi bio loša opcija. Po meni ta se linija mora razdvojiti i trebala bi izgledati ovako:

Lošinj-Pula-Zagreb (ujutro)
Zagreb-Pula-Lošinj-Pula-Zagreb (popodnevni val)
Zagreb-Pula-Lošinj (večer)

ako se linija pokaže isplativa, a zbog malog kapaciteta aviona može se uvesti (bar neke dane u tjednu):

– Lošinj-Pula-Zagreb-Pula-Lošinj (ujutro)
– pa Lošinj-Split-Lošinj i Lošinj-Lugano-Lošinj tijekom prijepodneva (uz mogućnost leta Zagreb-Pula-Lošinj-Lugano)
– pa Lošinj-Pula-Zagreb-Pula-Lošinj-Pula-Zagreb-Pula-Lošinj (popodnevni val)
– na kraju Lošinj-Pula-Zagreb-Pula-Lošinj (večernji val)

Istina to su 4 rotacije, ali L-410 ima 19 mjesta i to je sve zajedno tek 76 mjesta, jednak kapacitet kao i kod Q400 (gdje se leti 2x 76 mjesta via ZAD).

U Zadru bi pak spojio Brač i Zadar po ključu

Brač-Zadar-Zagreb
Zagreb-Zadar-Brač-Zadar-Zagreb
Zagreb-Zadar-Brač

3. Nije to Kalmetina vladavina, nego rudiment JAT-a. Ljudi u Croatiji još uvijek žive u tom vremenu. Naime, JAT je uveo letove Pula-Rijeka-Beograd i Zadar-Pula-Zagreb, kao i Zagreb-Split-Rim. Još danas te gluposti se provode u Hrvatskoj. Nepotrebno poskupljenje troškova, produžavanje puta, gubitak kapaciteta i stvaranje nekonkurentnosti.

Z

Na zalost 900 metara piste u Losinju znaci da je broj opcija limitiran (L-410) .
Realno, Q200 bi bio mnogo isplativija opcija jer bi povecao broj sedista uz minimalna ulaganja, leti brze nego L-410 i udobniji je.
Turn-arround je relativno brz.

A

Da, apsolutno je broj opcija limitiran. STOL zrakoplovi više nisu česta pojava.

Slažem se da bi Q200 bio daleko isplativija opcija od Turboleta. Nažalost tih aviona ima jako malo, posebno u Europi, a ovi europski i nisu na dispoziciji. U Usporedbi sa L-410 i Jetsretam je čudo od aviona, a tek E-120 Brasilia.

A

Naravno, pritom ne kažem da Brasilia može sletiti na Lošinj.

M

Broj putnika u avio saobraćaju se za proteklih 30 godina vise nego udesetostrucio.
Po tom trendu Pula bi sada trebala da je na 7-8 miliona.

Mislim da su parametri za poredjenje koliko se razvio avio saobracaj u svetu oko nas I gde smo mi u odnosi na konkurenciju.

A ne da stalno svoje neuspehe pravdamo pričom “ oni pre nas“

A

Miroslave, nitko u regiji nije udesetostručio promet. Uz to Pula je, zbog rata, imala enormaln pad putnika, pao je na tek desetinu prijeradnog broja. Isto tako broj putnika joj je pao kod ulaska u EU, radi smanjenja broja ruskih turista sa 40% udjela u prometu na ispod 10%. Na te stvari nisu mogli utjecati.

Po toj logici promet na Pariskim aerodromima (CDG, ORY i LBG) je zapravo vrlo loš. Jer su 1987. imali 40 milijuna putnika, a danas imaju 101 milijun. Trebali bi, po Vama, imati 400 milijuna. Opako su podbacili, zar ne?

Dakle logika ne stoji. Prvo podatak nije točan. 1987. u svijetu je bilo 904.838.104 putnika. 2016. 3,696 milijarde. To je tek 4 puta više, a ne 10 puta. Drugo, u Europi porast je bio bitno manji, jer je u posljenjim godinama porast bitno veći u Aziji, ali i na drugim kontinentima, dočim se ukupna brojka povećava, što ne znači da je takav trend u Europi. Treće, sam podatak i svjetskog povećanja i europskog nije potpuno relevantan (koliko se može komparirati Skandinavija ili Iceland ili npr. Ukajina sa nama glede povijesnih i drugih okolnosti).

M

Porediti cifre za Pariz i Pulu nije bas realno.
Ali cak I po tom kriterijumu Pariz je porastao 2.5 puta. Po toj logici pula treba da ima blizu 2 miliona.
Mislim da je daleko primerenije porediti se sa aerodromima u Italiji I mediteranu.
Catanija, Bolonja, Pisa, Bergamo..
Ili aerodromi u Spaniji Ili Grčkoj.
Tu je rast najčesce daleko veći. Jel tako?

Poredjenje sa Ukrajinom? No comment.

A

Naravno da nije i nitko ne poredi Pulu i Pariz samo pokazuje kako je nelogično uopće porediti takve stvari.

Gdje ste Vi vidjeli da poredim Ukrajinu sa Pulom, citiram: „sam podatak i svjetskog povećanja i europskog nije potpuno relevantan (koliko se može komparirati Skandinavija ili Iceland ili npr. Ukajina sa nama glede povijesnih i drugih okolnosti).“ I Paris i sve ostalo dajem kao primjer kako se to ne može uspoređivati radi povijestnih i drugih okolnosti, pogotovo ne na tako dugi period. Upravo sam te primjere zbog toga i istakao da se to ne može uspoređivati. Jel je Ukrajina bila izolirana iza željezne zavjese i naravno da je bitno više narasla u prometu nego ovi krajevi koji nisu bili toliko izolirani. I zato to sve skupa nije relevantno.

Uz to bih molio da na ovom strukovnom forumu ne izbacujemo netočne rezulatate iz rukava. Jer 4 puta povečanje, nije ni blizu 10 puta, koliko ste Vi napisali. Ovo nije pijaca ili kavana, nego strukovni forum, na kojem se očekuje da iznosimo preciznije podatke, a ne pretpostavke.

M

A koliko je povecanje prometa Venezije, Bergama, Treviza, I ostalih aerodroma sa Italijanske strane u zadnjih 30 godina?

Venezija je imala 1.2 miliona kad je Pula imala 700.000 . Bergamo je imao oko 1 mil.

Ovi aerodromi sada imaju 10, odnosno preko 12 mil.

A Pula nema ni tih 700.000

A

Ako ćemo tako, jesu li Venecija, Bergamo, Treviso imali rat, koji je sve vratio 15 i više godina unazad?

Koji Vam je izvor podataka da je Venecija imala 1,2 milijuna putnika prije 30 godina? Iskreno se nadam ne onaj isti koji je neistinito tvrdio da je prije 30 godina bilo 10 puta manje putnika u svijetu.

G

3vremenski taft

M

Alene to su zvanicni podaci.
Procitajte:
https://ebiblio.istat.it/digibib/AnnuarioStatisticoItaliano/RAV0040597ASI1988.pdf

Rast Venecije je sa 1,3 miliona na skoro 11 miliona.
Rast Bergama je sa 0,12 miliona na preko 12 miliona
Pogledajte Bolonju, Pisu, Cataniju…

Pula je bila u rangu sa serodromima kao sto je Bolinja ili Pisa. Ovi aerodromi sada imaju 8 odnosno 5 miliona putnika.

M

Koji su razlozi sto je Pula toliko zaostala iza Italijanskih aerodroma?

Vi kazete rat?

Pa nije se u Puli ratovalo? A sve i da jeste pricate o dogadjajima od pre skoro cetvrt veka kao razlogu za nesto sto se (ne) radi danas?

Pa po toj logici vlada Srbije ima puno opravdanje da upropasti Nikolu Teslu – i opravdanje nadje u ratu koji je devastirao aerodrom pre 18 godina.

Ja mislim da je razlog zasto Pula zaostaje nesto sasvim drugo…

G

Miroslave, vidim kako te treba malo educirati.
Ne znam da li si svjestan cinjenuce, ali tokom rata nekih 250 000 osoba nesrpske nacionalnosti su bili prinudjeni napustiti svoje domove.
Ti ljudi su morali biti negdje smjesteni.
Tome broju jos moras dodati 500 000 ljudi iz BiH.
Nadalje, iz perspektive potencijalna pisjetitelja, sigurno necu proucavati zemljopis pojedine zemlje. U ratom zahvacenu zemlju se turisticki ne ide.
Koje je tvoje opravdanje za tako glupe teze?

A

Hvala na linku, ja sam jučer tražio skoro sat vremena, a nisam uspio nači.

Miroslave Pula je radi rata bila zatvorena mjesecima, prilikom odlaska je bila devastirana i odnesena je oprema. Zbog ratnih događaja u Hrvatskoj je bilo vrlo malo putnika, a turista nikako, pa i na aerodromima gdje nije bilo direktnih ratnih operacija i to se razvlačilo sve do kraja tisučljeća, kada broj turista i putnika počinje ponovo rasti. To je 10 godina koje su otišle u nepovrat, te kamara energija i novaca utrošenih da se vrati povjerenje turista (mir, sigurnost).

Očito je da je Pula krenula sa vrlo jakom ekspanzijom, koja je bila usporena uvođenjem viza za građane Rusije (40% putnika prije, danas manje od 10% putnika), da bi se sada potpuno razmahala i ima porast nekoliko puta veći od prosjeka regije. Razlozi su u članku jasno nabrojani, samo ih treba željeti vidjeti. A kad su oni nestali, Pula je krenula naglo gore.

M

Kakav vam je rat to u glavama, pobogu ljudi?

Pa to je bilo pre cetvrt veka skoro!

Ja tesko da bih prihvatio da mi neko danas „objasnjava“ kako je, zaboga, Tesla unistena u bombardovanju 1999-te pa to koristi kao opravdanje za neuspehe u vremenu sadasnjem.

Ove „ratne“ gluposti mi lice na partizanske filmove iz sedamdesetih kojima smo se podsmevali. Za sve su nam krivi Nemci i domaci izdajnici. Tuga!

Dokle mislite da ce to da pije vodu? Dok svi mladi ili normalni ljudi ne napuste Istru i presele se u Italiju ili dalje?

G

Miroslave, o kakovom neuspijehu ti pricas?
Ne razumjem, tko je podbacio?
Aerodrom Pula?
Vjerojatno.
No, opet uzevsi u obzir tko je glavna klijentela Istarske rivijere, ne drzi ni to vodu.
Jedini rat koji se vodi je izmedju tvojih usiju

M

Beduin,
Ako ti mislis da je uspeh ne dostici ni 1987-mu onda OK. Nema potrebe da polemisemo.
Opet ako mislis da je OK to sto su aerodromi u Italiji koji su bili egal ili uporedivi sa Pulom do sada napredovali na 5 do 12 miliona putnika a Pula jos nije dostigla ni 700.000 – onda neka ti bude.

Meni to nije uspeh, i kazem svoje misljenje. Ako je dozvoljeno…

M

Alene,

Jeste Pula bila devastirana. Ali to je bilo pre cetvrt veka!

Devastirana je i Tesla bila i to daleko gore od toda i daleko skorije.

Ne mislim da takve stvari treba koristiti kao opravdanje za nesto sto se (nije) uradilo 25 godina.

Napisali ste mi:
– „“Miroslave, nitko u regiji nije udesetostručio promet. „“

Poslao sam vam linkove sa zvanicnim podacima koji govore upravo suprotno od onog sto ste napisali.
Mislim da treba da nam bude cilj da dodjemo do nekih istinitih podataka a ne da se drzimo tvrdoglavo svojih pogresnih izjava. Slazemo li se?

Na kraju krajeva nisam ja pronasao te podatke, vec kolega iz Pule koji je to ovde postavio. Ja sam ih ponovio.

G

Ma naravno da je dozvoljeno.
Dapace, svako misljenje je dobro, ma bilo ono i krivo.
Jer kad bi svi jedbako razmisljali, onda netko ne razmislja uopce.

No, par ulaznih postavki ti nikako ne drzi vodu.
ANT je jedini i glavni aerodrom Srbije.
Pula do nije ni izbliza.
Italija je nekoliko svijetlosnih godina ispred Hrvatske, tako da ni to nije za neke paralele povlaciti.
Da li Pula moze bolje?
Naravno da moze?
Hoce li?
E dok je onih 55% u rukama drzave, tesko.

p

1991 – 1995 ZLPula nije bila devastirana niti je odnesena oprema. ZB da, ali smo je osposobili u vrlo kratkom roku. Ponavljam sa ZLPula tada Istarski aerodrom Pula nije ništa odneseno i nije bilo ništa devastirano. Problem je bila stagnacija i neaktivnost između 1991 i 1997…

A

Miroslave stvarno ne kanim vodit pučkoškolske rasprave u kojima ćemo po 50 puta ponoviti iste arugmente. Ja sam svoje arugmente rekao, vi kažete da su to gluposti i ok. Čemu sad ponavljanje? Hvala ne bih.

I da, nitko u regiji nije udesetorostručio promet. Italija nije naša regija. Na ovom forumu, ali i očanito regija se smatra prostor bivše Jugoslavije. Ako bi netko i širio regiju onda bi u njoj bila Albanija, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, eventualno Austrija. Italija nikako. Ona ni na koji način nije kompatibilna našoj regiji. Pogotovo to nije bila u realnostima do 1991. Još manje od 1991. do 1995.

Komparirati tridesetgodišnji razvoj jedne razvijene kapitalističke zemlje, koja je te 1987. bila u Europskoj uniji (čak štoviše njena je osnivačica) i jedne bivše zatvorene komunističke zemlje, koja je prošla tranzisiju i uz to još prošla i rat, a u Europsku uniju ušla 56 godina kasnije, nema baš nikakvog analitičkog smisla.

M

Alene,

Tema je Pula. Aerodrom Pula.

I vi kazete da je Pula pre uporediva sa Bugarskom, Rumunijom ili Albanijom nego sa severom Italije?

Ne slazem se. Znate li vi da su Pula i Istra sve do pojave socijalisticke jugoslavije bila deo Italije. Vecina stanovnistva je bilo Talijana sve do 1946-te ili cak mozda i kasnije.

Jedino u cemu se slazem se da se Pula i Istra nisu mogle razvijati kao ostatak regije kojoj prirodno pripadaju posto su se (po njih nesrecnim) sticajem istorijskih okolnosti koji ih je zadesio nasli u socijalistickoj Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Inace bi sada imali i oni 5-10 miliona putnika i normalnu situaciju kao sto je ima Venecija ili Pisa ili Treviso ili Bolonja.
Mislim da ih ne treba trpati u isti kos sa Mostarom, Osijekom, Pristinom ili Plovdivom.

1

Prijatno iznenađen tekstom, Alene. Ispade da se Pula „zatrpala“ od ostalih aerodroma regije :D

Odgovori
A

Da, znao sam da će članak „iznenaditi“ javnost. I iskreno baš sam mu se veselio. I jedva čekao da ga objavim.

J

Zaista mi je drago da je neko primetio i pohvalio odličan rad zaposlenih u aerodromu Pula . Aerodrom Pula treba da bude primer kako se radi za neke aerodrome , sličnih predispozicija , u regiji .

Odgovori
A

Apsolutno se slažem sa Vašom konstatacijom.

M
A

Ah, takvih bajkovitih projekata „samo što nije“ u Hrvatskoj ko u priči.

p

Takav „projekt“ koji nije bio sanak bio je aktualan onomad kad je CTN mijenjao B737-200 za novu flotu, u igri su bila naravno oba takmaca Boeing i Airbus, ali kako je tih godina Lijepa naša bila ne pod sankcijama, ali pod ignore od strane zapadnjaka tadšnji naš FT je htio pošto poto neku vižitu po Europi pa je to naložio svom tadašnjem Šefu kabineta HŠ da nešt’ iskemija, a ovaj je iskoristio svoje vezice s jednom državom gdje je proveo znatan dio života, te je ugovorio „posjet“ i kupnju rioplana, a usput mu je mladac izškolovan za instruktora na tom istom letalu na kojoj pozicije valjda trebao ostati doživotno. U isto doba oni „ćaknuti“ kauboji su uz svoj (puno isplativiji!) rioplan nudiuli baš to i to u Puli i to ne na ZB već na livadi pored koju koristi OKZ Valtura………. i FT je obiš’o si kolegu FM i CTN je dobio novi avion………..

A

Naravno, sve ovo je moguće potkrijepiti dokazima, što ćete i učiniti zar ne? Ili će isto ostati u zoni kamara priča koje dobro zvuče, možda su se desile, a možda… Da se razumijemo ne kažem ja da to ne zvuči realno, ali sam čuo i potpuno drugačiju priču. A imam neku prokleto „pogrešnu“ naviku da ne iznosim priče bez dokaza, da provjeravam izvore i da ne vjerujem kuloarskim pričama.

M

Hvala vam na lijepom clanku i komentarima… Pozdrav iz moje prelijepe Istre… Priznajem citao sam sa smjeskom na licu!
Btw govorka se da ce se pilatusi odnosno pocetna obuka prebaciti u Pulu

Odgovori
A

Molim i drugi put.

Dobio sam dvije neslužbene informacije:

1. Pilatusi se sele u Pulu i dio obuke, jel u Zadru nema mjesta. To mi nema baš neke pameti, iskreno, logičnije bi bilo da se revitaliziraju Šepurine ili Udbina, zbog blizine, logistike, troškova. No, nekako mi i ne drži vodu da nema dovoljno mjesta. Objekti Zrakoplovne baze Zemunik su enormno veliki, puno preveliki za potrebe današnjeg HRZ-a (bili su preveliki i prije 15 godina kada smo tamo imali ročnu vojsku, a i tada je kapaciteta je bilo preko svake mjere), hangara ima mnogo i sigurno dovoljno, a manevarskih površina puno previše. Čak bi mi bilo logičnije i da se revitalizira 95. zrakoplovna baza (Divulje) i tamo se vrate transportni helikopteri + jedan dislociran AT-801 nego 92. baza (pošto riječko područje drži 91. zrakoplovna baza koja u sezoni tamo ima dislociran barem jedan helikopter), što znači da 93. baza ne osplužuje taj teren i bilo bi logično da onda 95. baza drži prostor od Dubrovnika do Zadra zbog jednake udaljenosti. No, informacija je stvarno data i očito se o njoj razmišlja koliko god nelogično zvučala.

2. Dio ili možda čak i cijela flota novih lovaca bi se stacionirala u Pulu. Navodno je prijedlog vrlo ozbiljan i u razmatranju je.

No, kako su obije ove informacije jako neslužbene, i stvarno su ono rekla-kazala, nisam hito o tome više pisati.

G

U ZB Zemunik ima mjesta za 140 aviona.
Toliko ih Hrvatska nece imati nikada.

Tako da…..cini mi se kako netko opet brljavi….ili priprema teren za nesto drugo 🤔

A

Ma slažem se. Nema to neke logike. No, kao da je logika najbitnija stvar u postupanju države u ovim krajevima.

b

Zbog čega nema logike da se opet otvori ZB Pula??
Logika je sve tipove zrakoplova (i helikoptere, školske i borbene te protupožarne avione trpati u jednu bazu – jer „ima mjesta“??

Zbog svih sličnih „logičara“ samo se nadam da će povratak HV i RZ u Istru biti čim brži. I masovniji.

G

Ako mene pitas, iz Zadra se dobro pokrije cijela obala.
Velika je to baza, s dobrim vremenskim uvijetima, + ima 2 piste.
Ne treba dirati u obuku, treba je ostaviti tamo gdje je.
Ali da, LA micati s Plesa treba pod hitno.
Mada sam ja skolniji Udbini nego Puli za to.

A

burke:
Pa nema.

91. Zrakoplovna baza je na najboljoj poziciji za cijelu Hrvatsku, posebno za air-policing. Stoga je logično da su lovački avioni na ZL Zagreb odakle mogu prestretati promet brzo i efikasno u Zagrebu (koji pojedinačno ima najveći promet u državi i to tijekom cijele godine, za razliku od Jadranskih zračnih luka koje zimi imaju tek po 20.000-tak putnika), a tijekom povećanog prometa na Jadranu u par mjeseci sezone vrlo brzo su tamo ako je isto porebno. Konačno pratnja državnicima je također najčešće u Zagrebu. Kada bi buduća flota bila dovoljno velika (a neće biti) imalo bi logika da se dio flote dislocira, ali i tada bi Zadar bio logičnije rješenje jel je jednako udaljen od Dubrovnika i Pule. Split bi možda bio bolje rješenje (Pula se može jednako servisirati iz Zagreba, kao i iz Zadra glede udaljenosti), ali Split je pretrpan i uvodi slotove i tamo nema mjesta za lovačku avijaciju, a ne postoji i infrastrukturalna podrška.

Jednako tako logično je da je dio helikoptera smješten u Zagrebu radi operativnih zadataka koji su najveći upravo u Zagrebu, ali i udaljenosti spram Slavonije, te na drugu stranu Istre i Kvarnera.

91. baza je na ZL Zagreb, a koristi Lučko za helikoptere. Tijekom ljetne sezone jedan helikopter je dislociran u Rijeci i on opslužuje Istru, Kvarner i sjevernojadranske otoke. Isti ima prosječno jedan let dnevno. Za jedan let dnevno helikoptera i par intervencija protupožarnih aviona tijekom ljeta (daleko je manje požara u Istri nego u Dalmaciji) nema nikakve logike pokretanje baze!

93. baza sa školovanjem i protupožarnom flotom ima svu logiku u Zadru. Sve na jednom mjestu, središnja pozicija na Jadranu, daleko jeftinije poslovanje. Helikopteri su dislocirani u Divuljama radi ljetne sezone, a tamo bude i jedan protupožarni avion. U slučaju potrebe (većih požara) NOS može u Divuljama prihvatiti daleko više protupožarnih aviona iz Zadra i helikoptera iz Zagreba. Ni za ovo nije logično otvaranje baze.

Cjepkanje male flote protupožarnih aviona (6 + 6) sa operativne strane ne bi imalo baš nikakvog smisla. I tu cijena nije najbitnija, nego činjenica da manja flota znači i daleko manje mogućnosti reakcije, manje kombinacija, manje posada na jednom mjestu, teže reagiranje u slučaju kvarova, povećanu logistiku, duplu ekipu mehaničara i svih ostalih službi podrške.

Odvajanje školovanja je nepraktično (predavači bi morali stalno putovati između Zadra i Pule, a i polaznicima bi to stvaralo dodatne troškove i probleme) i isto je vrlo skupo. Isto bi značilo enormno povećanje troškova (troškovi operacija po letjelici su to jeftiniji što je više letjelica na jednom prostoru), potrebu za duplom količinom opreme i logistike, disperziju operacija (što nije samo skupo, nego i problematično sa pozicije kadrova, komunikacije, supporta…).

Pula u tom kontekstu nema baš nikakve logike.

Konačno, Pula u vršnom opterečenju i sada ima problema, ima premalo parkirališnih pozicija. Na 10 pozicija parkiraju i po 12 aviona, dolaskom Dreamlinera još će biti manje parkirališnih pozicija. Već sada Pula se mora širiti. Najjednostavnije rješenje je preuzimanje većeg dijela ili cijele manevarske površine bivše 92. baze. Takvo rješenje je brzo (može krenuti u par dana, samo treba napraviti operativne procedure i označiti linije), vrlo jeftino i praktično. Konačno hanagri se mogu brzo i jeftino prenamijeniti u komercijalne svrhe (servis, održavanje, VIP avioni, generalna avijacija, školovanje…) što bi značilo dodatnu uslugu, ali i prihode ZL Pula.

b

osvrnuo sam se prije svega na komentar o logici A. Šćurića da bi novu borbenu eskadrilu, zajedno sa školskom eskadrilom Pilatusa trebalo smjestiti na Udbinu ili Šepurine.
Zatim (u tekstu) da aerodrom Pula ima od 1989. izgrađen terminal sa kapacitetom milijun putnika, a tek 2017. godine je premašila broj od 500.000, pa se najavljuju dva slijetanja Dreamlinera za što bi odmah – logički zaključak A.Š – trebalo iskoristiti i vojni dio aerodroma, stajanku i hangare. Logika?
Usput, što se tiče broja godišnjeg broja putnika gotovo je isti kao i broj ZL Zadar, te bi po toj logici bi trebalo tražiti i vojni dio Zemunika, a sve ostale iseliti opet – u Udbinu ili Šepurine.
Meni je jako zanimljiv i podatak o broju putnika u travnju 2017.: Pula 13.068, a Zadar 47.239 (Split i Dubrovnik sa preko 120.000)
http://hrturizam.hr/kroz-zracne-luke-proslo-33-posto-vise-putnika/
što je svakako zanimljiv statistički podatak obzirom na uskršnje blagdane u tom mjesecu i nešto mi nije toliko bombastičan za „biser regije“.

Kada bi me pitali o slučajnostima, 92. ZB Pula nije bez razloga imala najviše vježbi HRZ sa USAF, i nije slučajno zatvorena zbog nečije krive logike ili predviđanja kako će ZL Pula za sto godina biti bum u regiji.
I sad pred potpisivanje ugovora o nabavci eskadrile borbenih aviona za koju je jedino normalno rješenje smještanje u nekadašnju 92. ZB, pojavi se članak o „ekspanziji“ ZL Pula zbog koje bi trebalo oduzeti i vojni dio (u i inače strogo-namjenski napravljenoj vojnoj zrakoplovnoj bazi).
Jer što bi F-16 (daj Bože) imali raditi tamo kad sleti jedan Dreamliner u 6 mjeseci?

G

Borbenoj eskadrili/komponenti RZa je mjesto u Udbini.
Udbina je okvirno nekakav geografski centar Hrvatske (tj aerodrom koji ne najblize njemu)
Iz Udbine je jednako lako doseci Vukovar/Ilok ili Prevlaku ili Savudriju……
Zadaca RZa nije samo air policing…….i taj air policing nema bas puno veze s aerodromima ili njihovim prometom.
Nije to Alenovo podrucije pa razumjem nelogicnosti u njegovu osvrtu na taj apsekt.
Ukratko, ako nekoga vec preserces nad npr.Zagrebom, kasnis brat bratu 2 sata.
Poanta air policinga je docekati uljeza vec na granicama i otpratiti ga van njih ili prisiliti na sletanje.
Na obaranje zaboravi jer u Hrvatskoj nema tko donjeti takovu odluku…..niti je rijesenje tog pitanja na obzoru.
Nadalje, borbena komponenta u Udbini znaci jedno 1000 potrosaca u nerazvijenom a prirodnim resursima bogatom dijelu Hrvatske.
To izmijestanje u Udbinu bi moralo biti popraceno s izgradnjom skola, bolnica, vrtica i svega onoga sto tom kraju nedostaje.
Slazem se, velika ulaganja…..no, taj ce zamrli dio Hrvatske zivnuti.
Nadalje, borbena komponenta mora imati svoju pricuvnu bazu. I to ne jednu vec nekoliko njih.
Po meni su to Pula, Varazdin, Split.
Citaj s razumjevanjem, pricuvne baze. Baze u koje se RZ moze izmjestiti u rok odmah bez ikakvih posebnih priprema.
Nadalje, i svi ostali aerodromi u Hrvatskoj MORAJU biti kadri primiti i opsluziti borbenu komponentu.
Zemunik, kao trenazna baza, nema alternative.
Pricati o Puli kao mogucoj bazi za Pile je notorna glupost.
Pricati o povremenom izmjestanju sa Zemunika na Udbinu je jos veca glupost.

M

GaBeduin sa tobom se slazem u potpunosti i vidim da logicki, trezveno i strucno razmisljas! Jedina stvar kod Udbine koja mi se ne sviđa je blizina granice… Kad krene ZELENA TRASVERSALA (po meni jedina prava prijetnja zbog koje nama i susjedima zelim bar 32 do 40 bor. zrakoplova) sa par minobacaca Udbina je nadrapala!

M

Alene sto se protupozarnih zr. tice moje misljenje i misljenje dobrog poznanika koji je u toj bransi… Da kanaderi bi mogli biti na pol puta odnosno u Zadru ( po meni fale jos dva ) ali airtractori su idealni i najefikasniji kad je pozar u zacetku stoga u sezoni dva bi trebala biti u Puli da pokrivaju Istru, Kvarner i sjev. Velebit, dva u Zadru za juz. Velebit, Pag do Krke i dva u Splitu da pokrivaju od Krkr do Prevlake a kanadere u paru saljes gdje situacija izmakne kontroli! Air tractori moraju biti brzi i kratko djelovati…. Kod nas ih muci korozija i valovi od morske vode u odnosu na kanadere! Sto se tice Pule trebalo bi vidjeti koliko je Pula zatvorena u odnosu na Zadar kad opici bura!

A

Burke:
Ja sam u prvom redu rekao da nema potrebe seliti se iz Zadra. I nema. No, ako bi bilo premalo mjesta u Zadru (što je nonsens), onda bi trebalo pokrenuti Šepurine koje su tek na nekih 5-6 km od Zadar ili Udbinu, jel to je u blizini, pa ne bi bilo ovolikih problema kakve bi stvarila udaljena Pula.

Problem Pule nije kapacitet terminala, nego parkirališne pozcije kojih je premalo. I sada ima 12 aviona odjednom na 10 parkirališnih pozicija. Dreamliner zauzima dvije parkirališne pozicije, tj. kada on dođe može se parkirati 9 ili čak manje aviona. Konačno, ovo je podatak od direktora ZL Pula.

Dva Dreamlinera će slijetati svaki tjedan, a ne jednom u 6 mjeseci.

Zemunik ima daleko veće manevarske površine od Pule, i jedini je aerodrom sa dvije piste. Znači govorite o neusporedivim stvarima.

Jel Vi to imputirate da je ovaj članak „naručen“ i da je napisan sa svrhom da se javnosti obznani da se 92. baza ne smije otvarati? Šalite se, zar ne? O bože, ovu glupost neću ni komentirati.

Galegos:
Osobno sam bio žestok borac protiv dovođenja lovaca u Zagreb. I tada sam se naslušao argumenata. Kad sam neki dan sa vojnim pilotima razgovarao o Udbini pokazali su mi kolika je to postopoljina. Pa tamo nema čak ni stajanke, to je pista i ništa drugo. Ima ona „ruža“ koja je preblizu pisti i the end. Ogromna ulaganja su tu potrebna. No, sa svim ostalim se potpuno slažem.

Mr.D
Koliko ja znam Air Tractor je jedan izmješten u Split. Možda i ima logike da je još jedan u Puli i jedan u Dubrovniku. Ali o tome starno ne znam ništa, pa neću pametovat.

G

Koji dio u „pricuvne baze“ nisi razumio?
P.S. pojam „iznenadnog i neocekivanog napada“ je prica za malu djecu.

G

Tako je Alene, Udbina je pustopoljina.
No, cijelokupni sustav obrane i razmjestanja operativnih postrojbi se ne radi na temelju toga gdje bi pojedini casnik (ili njegova mila zenica) htio/htjela zivjeti.
To su vojnici. Idu tamo gdje im se kaze.
Na to su pristali svojom potpisom na ugovor s MORHom.

b

Ne smješta se eskadrila borbenih zrakoplova u blizinu pograničnog područja, posebice ako je riječ o problematičnom pograničnom području – susjednoj BiH u kojoj je i RS, da sad ne elaboriram u čemu je i zbog čega problematična, jer tko imalo prati situaciju zna o čemu je riječ… Po toj logici bi se trebalo iskoristit i hrvatski dio Željave, barem zbog manje investicije u infrastr. i njen popravak.
-usput cijela infrastruktura Udbine (koja i ne postoji), uključujući i pistu koja je djelomično reparirana šesterokutnim (ako se ne varam) betonskim pločama od NATO bombardiranja zahtjeva daleko, daleko veća ulaganja nego u Pulu. I to su cifre i razlike u stotinama milijuna dolara.
A siguran sam da nije baš slučajnost da se pulska pista obnavlja i postavlja signalizacija isključivo za civilno zrakoplovstvo.
Nadalje, nije loše prosurfati kakva infrastruktura mora biti za prihvat F-16, pa i „čudesnog“ gripena koji leti i na biodizel pa da bude jasno o potrebnom zahvatu, a da ne spominjem logistiku i sve što uz to ide.
I površno razlikovanje pojma strateške dubine od geografskog centra, kao obrazloženja smještaja eskadrile, bi spriječilo pisanje svega i svačega (da budem fin) po komentarima.
O Plesu kao vojnom aerodromu i razlozima zbog kojih nije dobar, se već pisalo, no dežurni borbeni dvojac će sigurno ostati u ZG zbog izgrađenih hangara, a vjerojatno će na dužnosti biti i drugi na drugom aerodromu… tako da što se tiče pokrivanja uljeza bit će pokrivan kao i do sada, samo još brže i bolje.
S tim naravno, da se pod uljezom misli putnički avion, ne neki nadzvučni u niskom letu, jer tome možeš stavit soli na rep kad istrese svoj teret. Do Udbine mu iz Banja luke ne trebaju ni dodatni tankovi.
Usput, Udbina može imat svoju svrhu, kao što je dijelom trenutno i ima. A to definira i što može tamo slijetati i brzo se dizati natrag.

P

@burke

Evo,pomalo pratim situaciju,razmišljam,a ipak ne vidim zbog čega bi BiH(RS) bila problematična,kao što pišete u Vašem opširnom komentaru?!Konačno,to ovdje nije tema.Pobogu,čovječe,zar zaista mislite da bi netko u današnje vrijeme išao u avanturu na Udbinu,i to iz Banja Luke?!I sa kojim krajnjim ciljem?!Koja Vam je to supozicija,je li to iz nekakvog vojnog udžbenika za početnike, neki štos ili ste krajnje ozbiljni?!Razmišljate kao pravi strateg,zaista.A koje to pogranično područje u RH nije problematično sa ovim u vezi,po Vašem cijenjenom mišljenju?Gdje i u kojem vremenu Vi živite?!Bolje bi Vam bilo da odbacite taj teret koji nosite, promijenite dnevni list koji čitate,a vjerojatno i kavanu.Pozdrav…

A

Galegos, krivo ste me shvatili. Nisam ja rekao da bi vojnici trebali odbiti Udbinu jel je slabo razvijena, nego je sam aerodrom pustopoljina u koju bi trebalo utući kamaru para. Ne vidim razloga, ako imamo Zadar koji ima ihaaaa viška kapaciteta.

G

Burke,
Dobro ti kaze covjek, mj3njaj birtiju i dnevnu tiskovinu.

A

I da, Galegos, zaboravio sam spomenuti da su mi vojni zrakoplovci, kada smo pričali o Udbini, rekli da je velika negativnost Udbine (osim toga da tamo nema ničega osim piste i par loših objekata) naglasili meteo uvjete zimi koji su vrlo loši.

G

naslusao sam se tih pricao o nepovoljnim uvijetima jos za svoga mandata u tim strukturama………
Svicarsko, Norvesko, Svedsko, Kanadsko …… ima zrakoplovstava koje dijeluju cijelo vrijeme u puno nepovoljnijim meteo uvijetima…..

enti ja zrakoplovstvo koje ne moze dijelovati u svim uvijetima.
ako ne mozes, gasi to.

slazem se kako je infrastruktura na Udbini nistavna.
no, krajnje je vrijeme za razmisljati o vojsci kao generatoru razvoja.
jer vojska moze biti generator razvoja.
1. dadzbine na place ce se sljevati u lokalne proracune
2. sve sto im treba MORAJU nabavljati lokalno (prvenstveno prehrambene proizvode) e sad, zamisli sta bi to znacilo za stocarstvo tog kraja koje ima neograniceni potencijal……..
ima tu puno toga sto bi se trebalo napraviti na korist svih.
jer budimo realno, novac stvara novac.
ako zelis zaradjivati, moras nekog djavla i potrositi.

A

Ma ne radi se tu da to nije moguće, nego potupno nepotrebnog ogromnog iznosa novaca koje bi država u tom slučaju trošila. Čemu i zašto ako postoji dovoljno dobro rješenje u Zadru (Puli, Zagrebu)

1. Investiranje u infrastrukturu, pošto je Udbina stvarno pustopoljina koja nema čak ni manevarske površine (pa tamo se trenutno ne može smjestiti tri aviončića), a kamoli sve potrebne hangare, objekte), spram velikog broja hangara, vojnih objekata, ogromnih stajanki, dvije piste i ostalih manevarskih površina… koje ima Zadar

2. Trošiti kamaru novaca na operativnost u zimskim uvjetima i to ne samo na samom aerodromu, nego i na pratečim komunikacijama, bitno više energije, ljudstva…

3. Trošiti bitno više novaca na transport ljudstva i robe u izoliranu Udbinu, spram dobro povezanog Zadra (Udbina nema prugu, vrlo loša cesta do autoputa, Zadar ima brodsku luku, Zemunik je odlično povezan sa autoputom i brodskom lukom)

Za sve to potreban je ogroman novac. Zašto pobogu ako postoji dobra opcija i odlične alternative? Zar Hrvatska ima višak novaca i nema potrebnijih stvari?

G

Slazem se sa svime sto si rekao Alene.
Novac se trosio i na stupidnije stvari od toga.
I to golem novac.

No, zasto ne potrositi jos.
Zasto ne naseliti pust dio Hrvatske i staviti ga u pogon?

A

Gledajte Galegos, od mene ćete prvog čuti da treba podržavati siromašnije i nerazvijenije dijelove Hrvatske. I sam imam stotine poteza kojima sam financijski i na druge načine pomogao Vukovaru, Belom Manastiru, Iloku, Daruvaru, Slunju, Kraljevcu na Sutli, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskom, Petrinji, Gospiću, Otočcu, Ugljanu… pa i Udbini (suorganizirao sam jedan humanitarni koncert kojim su se prikupljala sredstva za izgradnju jednog objekta u Udbini).

Da, država mora

1. Poticati jednaki razvoj regija
2. Pomagati manje razvijenim dijelovima države
3. Investirati u infrastrukturalne objekte na takvim područjima
4. Seliti državne ustanove i institucije u takva mjesta (zatvore, institute, vojarne, skladišta robnih rezervi, arhive, izbjegličke centre, tiskanje novca, biljega, tiskanica…).

I tu ne treba štedjeti novca!

No, zrakoplovna baza je ipak puno previše. Puno prevelika investicija, sa vrlo malim benefitom. Za isti novac moglo bi se na istom prostoru napraviti bitno više!

U svakom slučaju Udbinu treba staviti u funkciju (NATO, komercijala, možda neka kombinacija svega toga ili čak izdvojena ljetna baza za NOS, specijalizirano školovanje ili trenaža stranih posada, deponij aviona…), no baš da se tamo bazira lovačka eskadrila ili preseli školovanje…

I

Izvrstan članak kao i uvijek.Žalosno da osikečki aerodrom zjapi prazan.

Odgovori
A

Hvala puno Ivane.

Neki dan sam ručao sa novim direktorom ZL Osijek. Čovijek se stvarno jako trudi naučiti, ima super ideje i mislim da će odraditi odličan posao. Dajte mu priliku.

V

Postovani Alene,

kao veliki obozavalac avijacije ali i hrvatskog primorja, bilo mi je jako interesantno procitati vas clanak, pogotovo deo koji se odnosi na saradnju sa lokalnom turistickom zajednicom.
Da li uskoro mozemo ocekivati neki tekst vezan za ostale „male“ aerodrome na hrvatskom primorju i otocima – Brac, Losinj, pa i Vrsar?

Odgovori
A

Hvala puno Vladimire. A gledajte, nema se tu što puno pisati. Premalo je tu „štofa“, nažalost. Ali o potencijalima otočnih aerodroma, o iskustvima Grčke, Škotske, Njemačke, Velike Britanije… pa uz to i par informacija o tim sadašnjim aerodromčičima, možda. No, ne tako skoro. Imam puno važnijih tema.

U svakom slučaju hvala na ideji, evo, stavljam je na listu.

B

I meni se sviđa analiza „malih priča“. Iako taj „štof“ nema širinu, ima dubinu, ali ima i nešto važnije, da na malim primjerima se ljudi organizovati, napraviti dobar biznis model, pa iako nije „raketna nauka“ jeste neki Svemir…

A

Hvala BB.

L

Odlična analiza ,i veoma interesantni podaci. Nisam znao uopste ove brojke. I odlicna vijest da ce dostici i prestići brojke iz ’87.-me.
Sve pohvale za komšije (susjede) :).
Alenu idu standardno pohvale za članak .
Well done!

Odgovori
A

Hvala puno Laki. Ma meni je za oko još prije dva mjeseca pala najava daleko najviše novih linija u cijeloj regiji. I reko, da pričekamo do pred sam ljetni red letenja da možemo imat ukupnu sliku (da ne bi bilo još što najava pred samu sezonu). Već tada sam odlučio da ću o tome pisati oko sredine ožujka.

A onda sem krenuo kopat. I razgovarao sa g. Svemirom, pa sa Cvijinom… Pa opet kopat dalje. Na kraju mi je ovo tekst za koji mi je do sada trebalo skoro pa najviše vremena. Pisao sam ga danas do 5:30 ujutro, spavao manje od 3 sata i odjurio u ured. Stvarno nisam vjerovato da će ići toliko duboko i da ima toliko interesantnih informacija o Puli.

L

@Alen
Stvarno ste prenijeli zanimljive informacije.
Hvala na tome. I puno uspjeha ZL Pula u daljem poslovanju.

A

Molim Laki i drugi put.

J

Alene,

Pula svakako zaslužuje članak i pohvale na izvrsnim rezultatima.

Moje mišljenje je da su izvrsni hotelski kapaciteti koje Istra kao regija može ponuditi te odlična turistička ponuda za turiste više platežne moći glavni razlozi (ne umanjujem ostale, a posebno ogroman trud zaposlenika) takvog procvata broja putnika.

Npr. zadarska regija muku muči s manjkom hotelskih kapaciteta i tu zaostaje godinama (da ne kazem nesto drugo) za pulskom regijom, ali opet Kvarner i Primorje nemaju tih problema pa ipak Zračna luka Rijeka ima jako loše rezultate.

U svakom slučaju velike pohvale za Pulu, tim više jer je konkurencija u okruženju poprilično jaka.

Odgovori
A

Ma to je i g. Svemir rekao, ali ipak su se pozicionirali tako da im Trst nije oteo gomilu putnika (kompanije i turisti mogli bi putovati i preko Trste, zar ne, primjerica Air France leti za Trst, a ne i za Pulu), kao što se mogla profilirati i Rijeka. Očito je da vrtoglav rast Pule guši razvoj Rijeke. I tu Puli treba čestitati, a kritizirati nesposobnost Rijeke.

Upravo tako, sležem se u potpunosti, velike pohvale za Pulu, tim više što je konkurencija u okruženju prilično jaka.

M

Super članak, i nadam se da se Pula nastavlja razvijati. Ali ne slažem se da je Trieste glavna konkurencija Pule. Putujem puno sa slovenske obale, a razlika između udaljenosti između Trsta i Ljubljane je minimalna. Ako uzmemo u obzir vrijeme putovanja u hrvatsku istru, alternativi Trst ili Ljubljana so isti.

A

Hvala Matija.

Napisao sam u tekstu da dobar dio putnika Puli oduzimaju Ljubljana, Venecija i Zagreb. No, i dalje mislim da je Trst glavna konkurencija Puli.

A

Primjerice tijekom Europskog rukometnog prvenstva, reprezentacije i službene osobe koje su bile u Preču ili su sletjele u Zagreb, ili Trst, ili Pulu, ni jedna u Ljubljanu.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Playma (Srbija) na: Vulin za Tanjug: Svih 14 MiG-ova 29 će biti spremno do kraja ove ili početkom sledeće godine; Tango Six: Ne baš

mateus: Mig-29 je 4 generacija,bar ovo što mi imamo,a koliko će se modernizacijom privući i da li će moći dogurati do 4+ to se ne zna sa kojom ćemo hibridnom modernizacijom modernizovati migove,a to da ministar odbrane ne zna šta govori to je donekle tačno,i sramota. A što se tiče Rafala,Eurofightera i Gripena oni su…

22. Jun 2018.Pogledaj

Playma (Srbija) na: Vulin za Tanjug: Svih 14 MiG-ova 29 će biti spremno do kraja ove ili početkom sledeće godine; Tango Six: Ne baš

Aleksa: Bivša Jugoslavija je imala 16 Migova 29 od toga: 14 MiG-29B 9.12B i dva dvoseda Mig-29UB 9.51B...samo dva dvoseda, trenutno mi imamo 10 MiG-ova od toga 3 su dvosedi,i nadam se da će ako bog da,doći sva 4 jednoseda iz Belorusije,ali opet gledano imamo 3 dvoseda a malo jednoseda,biće ih samo 11 MiG-29 u…

22. Jun 2018.Pogledaj
22. Jun 2018.Pogledaj

Playma (Srbija) na: Vulin za Tanjug: Svih 14 MiG-ova 29 će biti spremno do kraja ove ili početkom sledeće godine; Tango Six: Ne baš

KIKAN: Hrvatski F-16 koji još nisu stigli,kojima treba još par godina da dođu,za njih je jasno da su negde između slabe i osrednje 4+ generacije i tu nema više šta da se priča... Mayer: Molim vas manite se Stelth-a,to da li može da ga vidi ili ne to mi nikada nećemo moći da znamo,reklame su…

22. Jun 2018.Pogledaj

Playma (Srbija) na: Vulin za Tanjug: Svih 14 MiG-ova 29 će biti spremno do kraja ove ili početkom sledeće godine; Tango Six: Ne baš

Boki: Nije Mig-29 višenamenski,ali savremena bojišta 21 veka zahtevaju višenamenske avione,kako bi se donekle nadomestio bombarderski segnemt avijacije KOLIKO-TOLIKO...Bar kod nas ide se da se unapredi i mogućnosti intervencije na zemlji...da se Mig-29-ke osposobe i za to,Orao J-22 pokušava da se povrati barem oni avioni koji mogu i da se dodatno unaprede modernizacijom,Galeb G-4 za…

22. Jun 2018.Pogledaj

Send this to a friend