BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Ide na bolje, najgore je iza nas "Beograd će se za promet otvoriti vjerojatno 18.5, a najkasnije 30.5. Do kraja svibnja bi se za promet trebali otvoriti i Niš i Morava. Prve najavljene linije Air Serbie iz Beograda su do Pariza, Beča i Londona, što je i potpuno logično." / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Ide na bolje, najgore je iza nas

Ožujak (mart) je bio vrlo loš, travanj (april) još gori. Sve je djelovalo apokaliptično. Na planeti je bilo samo 20 velikih hubova preko kojih su se mogle raditi konekcije, na nekim kontinentima samo po jedan (npr. u Latinskoj Americi samo Sao Paulo). U Europi takvih hubova je bilo tek 5 (London LHR, Paris CDG, Amsterdam, Frankfurt i Madrid). Najveće zračne luke Europe, koje su prošle godine imale desetke milijuna putnika, imale su manje od 10 letova dnevno. U gradovima koji imaju više aerodroma manji su zatvoreni, pa je tako u Parizu zatvoren Orly (i ostat će zatvoren vjerojatno do rujna), a sav promet ide samo preko terminala 2A, 2E i 2F na CDG. Velik je broj zatvorenih manjih aerodroma (čak i pokoji veći) i prizemljenih kompanija koje su odradile tek pokoji cargo i evakuacijski let.

One putničke kompanije koje su nastavile letjeti letjele su sa 5 do 10% kapaciteta, dobar dio i sa manje od toga. Najviše su stradale LCC. Ryanair je letio sa tek 0,8% kapaciteta, Wizz Air sa 3%, a easyJet i Volotea su potpuno prekinuli letove i prizemljili cjelokupnu flotu.

Niz kompanija je na rubu bankrota. U Europi su predstečajnu zaštitu zatražili CityJet i LGW, pred samim stečajem (bankrotom) su Virgin Atlantic i Norwegiana (teško će preživjeti ovu krizu), a u opasnoj zoni su Helvetic, TAP (Neelman je odlučio otići iz kompanije), Air Baltic (tri godine prije plana izbacio sve Q400), Alitalia, UTair, FlyBosnia, Pegasus i Blue Air. Od rujna (septembra) do kraja zime u stečaj će otići vrlo mnogo europskih kompanija. I u svijetu je stanje vrlo loše. Nekadašnji gigant South African je već otpisan (Južna Afrika će raditi novu kompaniju), a niz kompanija je istinski na samom rubu bankrota.

Diljem planeta države izdvajaju milijarde USD za preživljavanje svojih kompanija (Singapore je dobio 13 milijardi, American 5,8, Air France 7 idr.). Pritom u SAD i Aziji se daju bespovratne pomoći (uz dugoročne kredite), dok se u Europi daju samo krediti jer direktna pomoć nije dozvoljena. Ovime će planeta još više pojuriti u konsolidaciju, nakon pandemije će biti još manje prijevoznika, najveći će postati još veći, a američke kompanije će još više odskočiti od europskih jer su dobile daleko više i daleko povoljnije pomoći.

Kompanije istovremeno izdaju obveznice, prodaju dodatne dionice, prodaju avione, otkazuju ili prolongiraju narudžbe novih aviona, otkazuju lizinge, iz flota izbacuju starije i operacijski skuplje avione, otpuštaju radnike, poduzimaju mjere koje sada mogu učiniti brzo i efikasno bez protivljenja regulatora i sindikata, te dižu skupe komercijalne kredite, sa ciljem namicanja što više novaca. One male za puko preživljavanje, one velike za preuzimanje tržišta od u budućnosti bankrotiralih i od onih slabijih koji će pokušati životariti ali će postati mete velikih.

Povećava se broj linija i frekvencija

Dok je travanj (april) bio stvarno zrakoplovno dno i sve se svelo na osnove, a putovanje koje bi nekad trajalo 15-tak sati sa jednim presjedanjem, sada traje i tri dana sa nekoliko presjedanja, od svibnja (maja) situacija se poboljšava. Više je linija, više frekvencija, otvaraju se aerodromi i prizemljene kompanije najavljuju nove letove.

U prošlom tjednu (koji završava sa 3.5.) europski promet se konačno povećao. On je sada na razini 13% spram istog tjedna u prošloj godini, no tjedan prije je bio samo 10% spram istog tjedan u prošloj godini. No još je važnije da je povećanje prometa ovog spram prošlog tjedna čak 40%. Najbolji promet u ovom momentu ima Azija (40% prošlogodišnjeg prometa), potom Sjeverna Amerika (29% prošlogodišnjeg prometa) i Afrika (25% prošlogodišnjeg prometa).

Sve je više najava za sredinu i kraj svibnja, a do početka lipnja gotovo sve kompanije i aerodromi će imati letove. Na kraju svibnja letova će biti barem duplo više nego što je sada. U lipnju (junu) stanje će biti neusporedivo sa ovim današnjim, a u srpnju (julu) i kolovozu (augustu) doći ćemo na 30-50% letova u usporedbi sa istim periodu prošle godine. Nebo i zemlja spram ovog danas.

Dok su svi veliki hubovi ozbiljno porasli u broju letova, jedino je London LHR smanjio broj letova i sa uvjerljivo prvog pao na posljednje mjesto velikih hubova Europe.

London je još uvijek u vrhu po broju long-haul linija Europe, pa je povezanost sa Londonom i dalje prioritet globalnog putovanja iz Europe. Ipak Paris je i ovdje preskočio London LHR, pa je povezanost sa Parizom danas i važnija nego prije.

Doha više nije toliko bitna koliko je bila, obzirom da je Qatar nakon ogromnog broja letova krajem ožujka (marta) i početkom travnja (aprila) ipak posustao i ozbiljno reducirao broj letova. I dok je krajem ožujka Doha imala preko 70 dnevnih letova, a 13.4. još uvijek zavidnih 43 dnevna leta od čega 39 long-haul, danas ima tek 27 dnevnih letova od čega 25 long-haul. Stoga prioritet povezivanja zračnih luka regije sa Dohom više nije aktualan.

Niz aerodroma u Europi povećao je broj letova. Tako je Beč imao tek 9 dnevnih letova prije 3 tjedna, danas ih ima 12, a sa letovima su krenuli Wizz Air i Lauda. I Bruxelles je povećao broj letova sa 9 na 11 dnevno.

Dok svi režu planove za ovo ljeto, smanjuju broj linija i frekvencija, Wizz Air je prepoznao priliku. Tako je najavio da će 1.7. otvoriti drugu bazu u Ukrajini, u Lavovu gdje će bazirati jedan A320, a tijekom ljeta će pokrenuti letove i iz nove baze u Abu Dhabiu. Uz postojeće letove iz Sofije, Budimpešte i Bukurešta, od početka svibnja (maja) Wizz Air je pokrenuo letove iz Temišvara, London Lutona i Beča. Wizz Air je u travnju (aprilu) letio tek 3% letova, u svibnju planira letjeti 10% letova, a u lipnju (junu) čak 30% letova.

Ryanair je pak najavio da će tijekom srpnja (jula) letjeti oko 70% letova uz 40-50% popunjenosti. Ryanair je u završnoj fazi pregovora oko velike narudžbe za Boeinge 737MAX10. Ovime bi Ryanair prvi puta prešao na najveće Boeingove avione (do sada su u floti imali isključivo 737-800 i naručili su 737MAX8-200). Ryanair je uvijek naručivao velike količine avione u najvećim krizama u kojima je uspijevao dobiti najveće popuste očajnih proizvođača.

Cathay Pacific je povećao broj letova u prvom tjednu svibnja (maja). U travnju je letio 3% kapaciteta, u svibnju 5%. Delta je najavila 20 novih interkontinentalnih linija u svibnju.

Nažalost, sve vijesti nisu dobre. Dva velika prijevoznika Europe su u ozbiljnim problemima. Norwegian će biti u „hebernaciji“ tj. letjet će vrlo malo i „štedjeti novac“ sve do 2022. Većina flote će im biti prizemljena sve do proljeća 2021. I kad se kompanija oporavi flota će joj biti 30% manja i imat će 110 do 120 aviona, te će biti koncentrirana samo na profitabilne linije. Uz to kompanija planira pretvoriti dugove u dionice, dočim bi lezori bili 53,1% vlasnici kompanije, dok bi vlasnici obveznica dobili 41,7% vlasništva, a sadašnji dioničari bi imali samo 5,2% vlasništva.

Delta je izjavila da nije u mogućnosti pomoći Virgin Atlanticu, niti investirati u kompaniju u kojoj ima 49% udjela zbog vlastitih financijskih problema, a za isto nema novaca ni Richard Branson (Virgin Grupa koja posjeduje 51%). Kako je Britanska vlada odlučila ne pomoći Virgin Atlantic, Branson je objavio zaposlenicima da kompanija nema velike šanse za preživljavanje te je objavio prodaju iste i pozvao zainteresirane za kupnju. I ovdje je na djelu najgori protekcionizam države. Britanija je već odobrila pomoć easyJet od 600 milijuna GBP i Wizz Airu od 300 milijuna, no istovremeno odbija pomoći Virgin Atlanticu, iako ova kompanija traži isti iznos kao i easyJet. Naravno, u paketu je i stopiranje odluke za British (u protivnom bi bila diskriminacija). Jasno kao dan, British se može strpiti, Virgin Atlanticu je pitanje dana kad će bankrotirati, a ako se to desi najviše će profitirati upravo British. Em će izgubiti glavnog konkurenta (ne samo Virgin, nego će istovremeno i Delta bitno oslabjeti u Londonu), em će preuzeti dobar dio vrlo vrijednih slotova na Heathrowu koji su im nasušno potrebni. A kad bankrotira Virgin Atlantic Britanija će odjednom postati voljna pomoći British. Krije li se u tom „urotničkom“ planu i odluka da British u idućim mjesecima ne kani povratak na Gatwick. Ako dobije slotove Virgina, a uz smanjenje potražnje u idućim mjesecima, svakako bi neko vrijeme operacije isključivo na Heathrowu imale i te kako poslovnog rezona (strateškog i financijskog). Bojim se da je evidentno da se ovo dešava, a isto može spriječiti samo lobiranje Delte i SAD-a, te velikih kompanija koje su stale iza Virgin Atlantica, među kojima i Airbus.

Iako je većina kompanija najavila povećanje letova početkom svibnja (maja), još više krajem svibnja, a daleko više u lipnju (junu) i tijekom top ljetnih mjeseci, Argentina je produžila zabranu putovanja u zemlju, te zabranu svih međunarodnih avio linija, čak do 1.9. Ni jedna druga država nije izdala ovako ekstreman ban, a isto je izazvalo vrlo burne reakcije globalnih prijevoznika.

Stanje se bitno poboljšava u regiji

Tijekom svibnja (maja) stanje u regiji će se bitno poboljšati, poglavito u Hrvatskoj i Srbiji koje najavljuju bitno veći broj letova nego što su imale u travnju (aprilu).

Croatia Airlines će povećati broj letova sa sadašnjeg jednog na čak 5 dnevno od 11.5. obzirom da će uvesti po dva dnevna leta na linijama Zagreb-Dubrovnik-Zagreb i Zagreb-Split-Zagreb. Ovi letovi će se idealno vezati na letove iz Zagreba za Frankfurt. Croatia će vrlo vjerojatno krenuti sa letovima za Pulu, Zadar i Brač, krajem svibnja ili početkom lipnja (maja), po najavama od 25.5. Kompanija ne planira veća povećanja inozemnih linija iz Zagreba iako do kraja mjeseca planira uvesti još neke inozemne letove. Croatia je u ožujku (martu) i travnju (aprilu) otkazala čak 3.200 letova. Ministar prometa, mora i infrastrukture je najavilo financijsku i drugu pomoć kompaniji. Croatia je uspjela dogovoriti sa lezorima prolongiranje i smanjenje obveza, a isto je dogovorila i sa ostalim dobavljačima. Kompanija je i u finalizaciji pregovora sa sindikatima oko smanjenja plaća i drugih privilegija radnika, a isti će tijekom travnja (aprila) i svibnja (maja) morati iskoristiti dio godišnjeg odmora.

Istovremeno Ministarstvo je produžilo stari PSO do listopada (oktobra). Trade Air je najavio letove na linijama Osijek-Zagreb, Osijek-Pula, Osijek-Rijeka, Pula-Split, Rijeka-Split i Split-Dubrovnik. Kompanija će krenuti sa ovim letovima između 18. i 25.5. nakon što se definiraju uvjeti na letovima od strane Radne skupine koju je osnovalo Ministarstvo prometa a u kojoj su predstavnici Ministarstva, Agencije, zračnih luka, Trade Aira, Croatie Airlines i drugih institucija, a što će se definirati u idućih 2-3 dana. Potom im treba par dana da krenu sa prodajom i operacijama. Sigurno neće krenuti 11.5, kada će krenuti Croatia, ali između sredine i kraja svibnja će letjeti svih 6 PSO linija. Let 410 je na dispoziciji i sa letovima može krenuti odmah.

Eurowings je najavio više letova za Hrvatsku do kraja svibnja i početka lipnja. Vrlo vjerojatno će do kraja svibnja još neke kompanije poletjeti za Hrvatsku. Pesimistična prognoza je da bi do kraja svibnja Hrvatska imala 15 linija i više od 70 tjednih letova (10 dnevno), a po optimističnoj najavi moglo bi se desiti i 100 tjednih letova.

Zagreb je jedini u regiji cijelo vrijeme pandemije imao letove. Od 11.5. broj letova će se ozbiljno povećati, sa po dva dnevna leta za Split i Dubrovnik. Krajem svibnja (od 25.5.) iz Zagreba će se, prema najavama, letjeti za Pulu, Zadar, Brač i Osijek, broj inozemnih letova će povećati i Craotia, te Eurowings, a i neke druge kompanije su najavile pokretanje letova.

Red letenja će biti takav da se putnici iz Dubrovnika i Split mogu konektirati na Croatijin let za Frankfurt. Cijena povratne karte za Dubrovnik i Split je 103 EUR u svim danima tjedna, za Frankfurt od 210 do 310 EUR (ovisno o danu), a za Cologne 248 EUR.

Do kraja svibnja (maja) bilo bi logično da Croatia pokrenuti još i letove prema Londonu (liberalniji režim i brojne long-haul veze) i Amsterdamu (uz Frankfurt najbolje veze unutar Europe, te niz linija diljem planeta). Tijekom lipnja logično bi bilo uvesti i Paris, Bruxelles (ponedjeljkom i petkom), Skopje i Sarajevo, te povećati Frankfurt na dva dnevna leta.

Beograd će se za promet otvoriti vjerojatno 18.5, a najkasnije 30.5. Do kraja svibnja bi se za promet trebali otvoriti i Niš i Morava. Prve najavljene linije Air Serbie iz Beograda su do Pariza, Beča i Londona, što je i potpuno logično. Za razliku od Hrvatske i Slovenije iz kojih putnici mogu letjeti za Europsku uniju iz Srbije to nije moguće, što je ozbiljan limitator za broj letova. Naravno, niz putnika prema Europskoj uniji moći će letjeti (vlasnici EU putovnica, stranci, političari i diplomati, osobe sa posebnim dozvolama, povratak srpskih državljana iz Europe u Srbiju), no ipak je broj potencijalnih putnika neusporedivo manji nego iz Hrvatske. Francuski predsjednik Emmanuel Macron traži zabranu putovanja u Europsku Uniju sve do rujna (septembra). Beograd bi odmah po otvaranju crnogorskih aerodroma trebao otvoriti dva dnevna leta za Podgoricu sa ATR72, te istime pokrenuti i letove za New York. Čim se otvorit Moskva treba i nju pokrenuti. U lipnju (junu) logično bi bilo otvaranje i letova za Tivat, Tiranu i Skopje, te Zurich i Frankfurt.

Sarajevo je najavljeno za otvaranje 1.6. što ne znači da se zabrana neće produžiti i nakon tog roka. Ljubljana je za sada najavila otvaranje za 12.5. no vrlo je malo vjerojatno da će se isto i desiti, a realno bi bilo da se otvori krajem svibnja ili sredinom lipnja. Aerodromi Crne Gore prate situaciju i čekaju konkretne mjere Hrvatske koje će proanalizirati, a potom i sami odlučiti o otvaranju aerodroma uz slične mjere zaštite kao i Hrvatska. Skopje, Priština i ostali aerodromi nisu objavili najave pokretanje redovnih letova, no realno bi bilo da se isto desi početkom lipnja (juna). Manji aerodromi će vjerojatno biti zatvoreni još dva ili više tjedana nakon otvaranje glavnih aerodroma matične države.

Sukladno strategiji Wizz Aira za očekivati je da će u Beogradu uz Air Serbiu prve letove pokrenuti Wizz Air i to za London Luton, a nakon toga i za druge destinacije. Par tjedna kasnije letove će pokrenuti Belavia, te Qatar. U Skopju je za očekivati pokretanje Wizz Airovih letova pri čemu bi prve dvije linije biti za Budimpeštu i London Luton, dok bi i Croatia vrlo brzo ponovno pokrenula letove. U Sarajevu bi letove vrlo vjerojatno odmah pokrenula Croatia (za Zagreb) i FlyBosnia (za London Luton), ubrzo nakon toga i Wizz Air (za Budimpeštu). Podgorica bi, po otvaranju, sigurno odmah imala letove Air Serbie za Beograd, Montenegra za Frankfurt i Paris, te Wizz Aira za Budimpeštu. Priština bi po otvaranju imala odmah letove Wizz Aira za Budimpeštu i London Luton, te Eurowingsa za Stuttgart.

Od kompanija koje su više prisutne u regiji prve letove odmah po otvaranju aerodroma sigurno će napraviti Wizz Air i Eurowings, vrlo brzo i Qatar (najave Zagreba su od 1.6.). Ubrzo će u regiju doći i Ryanair, a od početka lipnja vrlo vjerojatno i Turkish. Nešto kasnije doći će Lufthansa, British, Air France, Swiss, LOT i easyJet, a još kasnije (ne prije sredine lipnja) Austrian, Aegean, KLM, Vueling, Volota, Transavia i flydubai (u Zagreb Emirates od početka srpnja). Ruski prijevoznici će doći vrlo brzo po skidanju bana Rusije, no ona bi u tome mogla biti prilično konzervativna i ban skinuti kasnije od ostalih.

Niz kompanija je otkazao letove u regiju za ovu godinu, posebno sezonske prema Jadranu, a preostale su prolongirali sa počecima na lipanj (jun) i srpanj (jul), dobar dio uz smanjeni broj frekvencija. Zadar za sada ima čak 23 otkazane linije, Pula njih 3, Rijeka 3, Split 1, Dubrovnik 3 među kojima i one Americana i Qatara. Za sada Skopje i Zagreb imaju otkazanu po 1 liniju. Za očekivati je još otkazivanja do ljeta.

Države lobiraju u Europskoj uniji

Države Europske unije, njih 12 (Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Latvija, Malta, Poljska, Portugal i Nizozemska) su poslale pismo Europskoj komisiji u kojoj traže suspendiranje odluke EC261/2004 koja zahtjeva od zrakoplovnih kompanija puni povrat novca za otkazane letove. Ove države smatraju da dok je donošeno ovo pravilo nije se mogla pretpostaviti ovako teška i dugotrajna globalna kriza. Države smatraju da Europa u prvom redu mora zaštititi strukturu europskog zračnog prometa i da to mora imati prednost nad pravima i zaštiti putnika.

Niz kompanija putnicima ne nudi povrat novaca, nego samo vaučere, čime krše sadašnja pravila. Velik broj njih, među kojima i Ryanair, putnicima koji inzistiraju na povratku govore da će morati čekati nekoliko mjeseci za povrat radi velikog broja zahtjeva, što je također ozbiljno kršenje pravila.

Države predlažu privremenu odredbu po kojoj bi kompanije odlučivale na koji način će putnicima kompenzirati otkazane letove, refundacijom novca ili vaučerima. Ovo bi spriječilo nelikvidnost i bankrote kompanijama, a imalo bi minimalnu, no dostatnu zaštitu potrošača. Države predlažu da se vaučeri izdaju svima pod jednakim principima (bez diskriminacije), da imaju uobičajeni rok trajanja, maksimalnu fleksibilnost uporabe vaučera, te pravo da se pri kraju isteka trajanja vaučera isti mogu zamijeniti za refundaciju novaca (time bi kompanije zapravo „kupila vrijeme“). Države smatraju i da treba zaštititi putnike od možebitnog bankrota kompanija, kako na kraju ne bi izgubili novac.

Smatra se da ovaj prijedlog podržavaju i Njemačka, Španjolska, Rumunjska i Estonija, iako ga nisu potpisale. Čak štoviše Njemačka je već donijela odluku potpuno suprotnu regulativi i dozvolila Lufthansi da izdaje samo vaučere i da ne mora vršiti povrat novca.

U svakom slučaju najgore je iza nas. Od sada dolaze dobre vijesti o ponovnom pokretanju linija i povećanju frekvencija. A tako će biti do kraja ljeta. Epidemiolozi se boje da ova silazna putanja nije i kraj epidemije, tj. da bi drugi val mogao doći u jesen. Nove mjere koje uvodi Europska unija svakako bi smanjile broj oboljelih u takvom drugom valu, no to bi značilo nove redukcije u svim segmentima života, pa i u zrakoplovstvu, a posljedice, koje su i ovako teške, još bi neusporedivo pogoršalo. Za sada na idućih četiri mjeseca gledamo optimistično, a nakon toga se možemo nadati da se najcrnje prognoze neće ostvariti, te će se zrakoplovstvo nastaviti oporavljati. Ukoliko se oporavak nastavi nakon rujna i neće biti drugog vala, za očekivati je oporavak bar godinu i pola do 2022, a po nekima i 2023. do kada bi se broj putnika trebao vratiti na brojke iz 2019.

Komentari

D

Sveobuhvatan pogled na krizu, svaka čast na trudu, hvala još jednom Alene.
Međutim, ne bih mogao da se složim sa naslovom, osim ako ne gledamo iz ugla putnika ;) Mislim da najgore zapravo tek dolazi. Nema kompanije koja nije duboko pogođena ovom krizom a pitanje je koliko će njih posle ovoga moći da polete. I oni koji dobiju pomoć u vidu kredita, pitanje je kako će taj novac moći da vraćaju kad je evidentno da aviosaobraćaju predstoji veliki pad prometa.

Odgovori
A

Molim i drugi puta, te hvala na pohvalama.

Ovo je osmi članak o koronavirus krizi i zapravo je sam kraj uz „svjetlo na kraju tunela“. Mislim da je jasno rečeno u svim prethodnim člancima koliko su kompanije u lošem stanju, kako će to na njih utjecati, date su konkretne prognoze zrakoplovstva u idućih tri godine (avio kompanija, zračnih luka i proizvođača aviona). Ovaj članak se odnosi na putnike, ali indiretkno i na zrakoplovne prijevoznike. Da, niz će ih bankrotirati (to je jasno rečeno u uvodnom dijelu članka), ali stvari idu na bolje, svima će biti daleko lakše, manje novaca će se trošiti, biti će prihoda. Nekima to neće biti dovoljno, ali svima će biti daleko lakše nego u ožujku i travnju.

Kompanije koje su dobile kredite dobile su ih sa vrlo niskim kamatama (2%, neki i nižima), na 10 godina (neki i više) uz poček od jedne, dvije i više godina. Podnošljivo, zar ne? Za tri godine stanje će se vratiti na ono iz 2019. (osim ako potpuna kriza i maksimlane restrikcije ne potraju više od pola godine), a sa stanjem iz 2019. kompanije će moći vračati kredite. Naravno, pritom ne mislim na gubitaše i prije korone poput ovih naših iz regije.

A

Putovanja će nestati?! Zašto bi, osim ako se ne dogodi kakva revolucija? Osim ako nije 100% politička suludost – onda je odgovor da neće biti tako. A i ako bude, pa nije Evropa ceo svet.

Za Alena, prošla kriza je tek malo usporila rast, nešto sam na strani Wizza i Rajanera za procene

https://www.statista.com/statistics/564717/airline-industry-passenger-traffic-globally/

A

Prošla kriza je bila mačji kašalj spram ovoga. No, slažem se, dugoročno će na ovome profitirati EUB3, Ryanair i Wizz Air. To sam i elaborirao u više posljednjih članaka.

Putovanja neće nestati! Biti će ih bitno manje u idućih godinu dana, nešto manje još godinu dana, ali za dvije godine doći ćemo na razinu 2019. Osim ako virus ne mutira, ili nam se u međuvremenu ne desi neka nova pošast. Daleko bilo…

m

Nece se jos godinama vratiti na staro. Nekoliko vecih multinacionalki ocekuje do jeseni nekih 30% sluzbenih putovanja. Putnici su uglavnom otkazali kompletna privatna putovanja pogotovo oni kojima je popapala maca novac od aranžmana i mislim da ce to biti dugorocna veća šteta jer će malo ljudi biti ubuduće spremno daleko unaprijed dati novac nakon ovog iskustva kako se agencije/aviokompanije sada ponašaju. Gdje su im PR stručnjaci da im kažu da si rade nepovratnu štetu sa izmišljanjem razloga zašto ne vratiti novac?

Odgovori
A

Max, ja sam dao procjene IATA-e, ACI-a, A4E, najvećih kompanija i nekih srednje velikih. Procjene su da će se stanje iz 2019. vratiti za godinu i pola od prekida krize (to znači do proljeća 2022), a najcrnije prognoze su tri godine, tj. 2023 (Air Canada npr.). Najoptimističniji su Wizz air i Ryanair koji smatraju da će proljeće 2021. biti ekspanzija i da će do tada stići stanje iz 2019. Kompanije i asocijacije ovakve prognoze ne daju na temelju čitanja iz kristalne kugle ili šalice kave, nego to rade ozbiljni stručnjaci u njima, koji sve sagledavaju sa više aspekata. Temeljem takvih procjena oni planiraju prihode, rashode i investicije (nove avione, linije, zaposlenike, nabave…). Govorimo o milijardama EUR koje ovise o tom procjenama.

I obično su vrlo konzervativni u iznošenju tih procjena u javnosti, pa ako smatraju da je nešto godinu dana, oni kažu dvije, kako bi utjecali na pomoć država, blaže uvjete letenja (slotovi, prelet, porezi, tekse), popuste kod aerodroma, proizvođača aviona, lezora, nabavljača…

Ni Vi ni ja nismo ni izblizu stručni, niti imamo potencijale da možemo iznositi svoje procjene. Možemo samo pročitati dovoljnu količinu tih procjena da iznesemo zaključak koji je relevantan (što kaže većina onih koji su relevantni, što svakako nisu Croatia Airlines ili Air Serbia, ali jesu Ryanair, Southwest, Delta, Amercina, United, Lufthansa, IAG…).

Mislim da niste u pravu. Niz kompanija je pokazao fleksibilnost. Mogli su reči „mi striktno provodimo pravila“ i u slučaju otkazivanja puta gubite novac. No, kompanije masovno vračaju novac za otkazivanje ili daju druge kompenzacije (vaučere). Eto i moja kompanija isto tako. Za projekt izvan Zagreba koji će se vjerojatno održati dozvoljavamo povrat novaca svima koji će od njega odustati zbog straha ili neimaštine, iako bi po pravilima mogli zadržati 90% novaca u slučaju odustanke. No, napravimo li to, izgubili smo povjerenje stranaka. I napravili smo neosivno o tome što ćemo tako izgubiti više tisuća EUR.

Slažemo se da će broj letova (i putnika) u srpnju i kolovozu biti oko 30% (kod nekih i više), to piše i u tekstu. No, uz daleko niže cijene goriva, jednostavnije i brže operacije (manje kruženja oko aerodroma, manje trajanje letova, manje kašnjenja i otkazivanja radi rijeđeg prometa i više rezervnih aviona), manje težine aviona (manje putnika, nema cateringa i prodaje u avioneu), dodatnim popustima na aerodromima, Eurocontrola i dr, uz povoljnije uvjete lizinga i niže plaće djelatnika, izbacivanje desetaka aviona iz flota i prologiranja dolaska noviha aviona, sa 100% carga uz više cijene, i sa 30% kapaciteta i LF od 50% kompanije bi morale raditi sa pozitivnom nulom ili manjim gubicima.

m

Tesko mi je reci kakav je prosjek, ali iz osobnog iskustva i nekoliko poznanika moram reci da je u tijeku veliko natezanje za povrat novaca od (njemačkih) agencija. Od obećavanja da ćete nekad biti obeštećeni pa preko vauchera za „istovjetan“ let (u drugo vrijeme kad ti ne treba) do besramnog laganja niste stigli na let (iako je evidentno i lako provjerljivo da leta nije bilo). Ja cu zapamtiti ovakvo ponasanje za buducnost – Vi ne bi?

P

Alene, uz svo poštovanje prema ponekada dobrim tekstovima teško da se složim sa vama.
Upravo smo dobili, za kratko vreme, izmenjen način života koji će izmeniti i avio kompanije, onih par koje budu preostale.
Preduslov da ljudi koriste avio prevoz su putovanja. Ljudi su putovali više i više i više….. I avio prevoz je rastao i rastao. Toga više nema. Putovanja nadalje će jednostavno nestati. Neke veće države održavaće lokalne letove i tu će postojati neke kompanijice koje voze tamo-vamo po državi. U onim mnogobrojnijim manjim državama lokalni su letovi besmisleni i više se isplati putovavi drumskim prevozom čak svojim automobilom. I to važi samo za one koji budu imali taj nivo mazohizma da se upute na putovanja. Naime svako putovanje će ubuduće da se zgadi svakom čim pomisli šta sve treba da radi, koliko potvrda da pribavlja, kuda da se kreće, ćta može da očekuje naciljnoj lokaciji, šta može da se izmeni u sekundi…
Putovanja će postati kazna a ne uživanje. Posebno međunarodna. To što ste do sada putovali putovali ste, čuvajte fotografije, beležite sećanja bar to da imate.
Ni najdemokratičnija vlada na planeti neće propustiti da iskoristiti dar sa neba, iznenadnu moć da konroliše sve i svakoga. U svemu tome postojaće jasna i stroga, često besmislena, pravila koja će ubijati svaku volju i radoznalost za bilo kakvim novim lepim i zanimljivim mestima.
Oni koji budu mogli da putuju i nad kojima važe neka druga pravila ioanko imaju svoje avione i brodove. Samo će imati veće i luksuznije.
Neće se išta promeniti za godinu, dve, pet, dvadeset….. Pardon, hoće ali na lošije.
Ovo sve važi za putnički saobraćaj.
Ali zato na drugoj strani teretni (cargo) će jačati i rasti sve više. Brojnost kompanija koje budu prelazile da prevoze robu u narednom periodu će se naglo povećati i samim tim ubiti cenu. Pojaviće se neki koncept low cost cargo prevoznika i prvo će se svi čuditi a onda će početi da usvajaju ideju. I nebo će prekriti transportni avioni. Kroz neko vreme broj letova će se vratiti na 2019. ili 2018. ali putnika će biti daleko, daleko manje. Idealna stvar za avio kompanije. Puno letova ali nema smaranja sa putnicima. Nema žalbi, pitanja, čekanja ukrcavanja….

Mnogi će se nasmejati na ovaj tekst, mnogi će reći razne čudne reči ali okreni obrni tako je. Setite se ovog teksta npr. sledeće godine kada vam sa pojavom prvih sunčanih dana padne napamet budući odmor.
Sedite kući, idite na posao ali strogo kada vam je dozvoljeno, ne družite se sa drugima, novac trošite na ono što vam se kaže i šta vam bude ponuđeno.
I to je to……

A

@Pantelija

Mislim da je ovo žestoko preterivanje što pišete. To je možda realna slika za sledećih 6 meseci, možda do kraja 2020. Ali ne duže. Da li mislite da će večito restrikcije da drže zemlje koje su zavisne od turizma? Italija? Španija? Francuska?

Mislite da će ljudi to da tolerišu? U Americi su već protesti, mnoge države otvaraju ekonomiju i ako projekcije kažu da će broj novih slučajeva da eksplodira. Ali ide se svejedno. Ljudi traže da rade, pa kao virus, snaćićemo se. A u zapadnih državama ogroman broj ljudi radi u sektorima zabave i razonode. Turizam, ugostiteljstvo, sport, kultura, šoubiznis…nije to Kina gde većina radi u proizvodnji. Ti ljudi sada sede kod kuće i ili nemaju prihod ili su na državnoj sisi. Hoće li tako u nedogled? Da ih država subvencioniše? Gde će se pozapošljavati?

Pre nego što je kineska epidemija postala pandemija većina je odmahivala rukom i pričala kako tu nema šta da se brine. Sada je drugi ekstrem, histerisanje kako je to najopasnija stvar na svetu i kako će život biti zauvek promenjen. I jedno i drugo je potpuno pogrešno. Primećujem da su često to isti ljudi (koji su prvo pričali da je to neki smešni grip, a sada da je najopasnija zaraza).

Realna smrtnost koronavirusa je oko 0,1% (mi ne znamo tačno koliko je ljudi zaraženo, procene su da je bar 10 puta više od poznatih slučajeva u zemljama gde je epidemija ozbiljno buknula). Ljudi će se plašiti da putuju i izlaze bez potrebe i neko vreme i kada se ukinu restrikcije. Ali ne svi – pa pogledajte Beograd, kako su ukinute restrikcije, tako su kafići puni, sedi po 10 ljudi za istim stolom (videlo se juče po Njegoševoj, npr.).

Uz smrtnost uz 0,1%, kada bi se zarazio svako u Srbiji, to bi bilo 7000 mrtvih. I epidemija bi bila gotova. Naravno to je mnogo i to je strašno. I na kažem da treba samo da se pusti. Ali ako je izbor između toga da se ,,pusti“ 0,1% populacije niz vodu ili da se potpuno zatvori sve i promeni način života za stalno, nema sumnje šta će društvo izabrati: ovo prvo. Pritom, uopšte nije neophodno da se inficira 100% stanovništva kako bi se stekao kolektivni imunitet.

Radi se na vakcinama na više strana. Realno je da vakcina bude dostupna sredinom ili krajem sledeće godine. Radi se i na novim načinima lečenja. Juče je npr. objavljen u Nature-u rad o pronalasku antitela koji ubija virus (za sada u laboratorijskim uslovima) – imate članak na N1. Države takođe dosta investiraju u povećanje bolničkih kapaciteta za lečenje. Kako epidemija bude jenjavala, i kako bude postajalo jasno da smrtnost jeste tu negde oko 0,1%, i kada se bude videlo kako se u npr Švedskoj, koja nije uvela ni izbliza rigorozne mere kao ostale evropske države, život nastavlja normalno, ljudi će se opustiti.

Ja ću vas se setiti u ovo vreme sledeće godine, kada budem planirao neko putovanje. Ili možda na njega budem kretao. A setite se i vi mene, kada budete videli da većina ljudi planira letnji odmor najnormalnije. Možda ne u istom obimu kao 2018. i 2019. zbog ekonomske krize koja će i dalje trajati, ali bez ikakvih apokaliptičnih scenarija.

A

Pantelija, ne filosofiraj mnogo, jer ovo smo pročitali u Orvelovoj „1984“. Živ bio.

A

Andrija potpisujem Vaš post 100%

M

hvala Alene na interesantnoj analizi,
hteo bih samo da ubacim da bi Air Serbia prvo letela u te destinacije, gde ima naj vecu diasporu, tako da putnici uopste mogu da udju u zemlju. Po mom misljenu ZRH je jedna od prvih destinacija zajedno sa CDG, VIE, FRA, TXL, TGD i TIV. Pozdrav iz Svice

Odgovori
A

Molim, a hvala i Vama što pratite kolumnu.

Tivat i Podgoricu Air Serbia ne može letjeti 18.5. jer do tada neće biti otvoreni.

Zurich i Berlin kompanija nije najavila u prvom valu letova, nego, Parisa, Beč i London, što je i logično, preko Londona i Pariza mogu ostvariti najviše konekcija u Europi i diljem svijeta, Beč je najveća dijaspora i imali su najviše letova prije koronavirusa za taj grad, poglavito što Austrian neće letjeti sve do sredine lipnja (juna), pa će preuzeti i njihove putnike.

Slažem se da se Podgorica treba pokrenuti čim se otvori. No, više od dva leta dnevno sa ATR 72 za Crnu Goru u prvih mjesec dana sigurno neće biti putnika, stoga Tivat nema nikavog smisla pokretati do sredine lipnja (juna) ili čak početka srpnja (jula), kada će biti putnika i za treći dnevni let prema Crnoj Gori.

Zurich svakako mora biti prva linija u drugom krugu pokretanja letova, no i Frankfurt preko kojeg se mogu ostvariti brojne konekcije diljem Njemačke, Europe i svijeta. Berlin nema logike otvarati ni u drugom krugu jel sve do kraja lipnja (jula) neće biti putnika za toliko linija, a osim P2P putnika preko Berlina neće biti mogućih konekcija, dok je P2P putnika puno premalo. Sredinom lipnja neće biti više od 200-300 putnika dnevno, vjerujte mi. Stoga letovi za London, Paris, Beč, Zurich, Frankfurt, Podgoricu, New York i Moskvu znače vrlo loš Load faktor, pa čak i da se za sve ne leti svakodnevno nego 2-5 letova tjedno. Sve preko toga značilo bi bacanje novaca u vatru.

Naravno, kompanja mora svakodnevno pratiti kretanja na tržištu (broj putnika na linijama, povećanje broja linija na pojedinim aerodromima i moguće konekcije, trendove u zrakoplovstvu, pravila Europske unije) i reagirati u dva-tri dana po promjenama stanja.

M

evo Alene, znaci ipak ZRH krece 18.maja zajendo sa VIE, FRA i LHR, pozdrav iz Svice

A

U prvoj najavi nije bio. Najavili su Paris, no sad je Zurich umjesto Pariza. Znači da više pucaju na P2P putnike nego na konekcije, jel je Zurich vrlo skroman sa brojem možebitnih konekcija. Vrlo skroman.

Iskreno, vrlo čudno. Putnici iz Zuricha su mogli ići preko Frankfurta i Pariza, ali iz Zurich ima jako malo konekcija. Hoće li biti dovoljno P2P putnika? Hmhmhm…

S

Dragi moj Alene
Mene bi bezgranično veselilo da ste u pravu. Nitko sretniji od mene da je to tako.
Međutim
Sumljam da je to tako. Lako što ja sumljam. Tko sam ja to da bi bio relevantan. Ali sumlja I Warren Buffet. A njegova se pita.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/warren-buffett-prodao-sav-udio-u-americkim-avioprijevoznicima-svijet-se-nepovratno-promijenio/10269442/?utm_source=linkerjl&utm_medium=widget&utm_campaign=linkerjutarnji

Odgovori
A

Da, napisao sam to u jučerašnjem dnevnom biltenu:

BARKSHIRE HATHAWAY IZAŠAO SAD KOMPANIJA
Konglomerat Barkshire Hatway Inc, kompanija koja je u 2018. imala promet od 247,5 milijardi USD i ima ukupnu imovinu od 707,8 milijardi USD, prodao je sve dionice u četiri najveća američke zrakoplovne tvrtke, tj. 11% u Delti, 10% u Americanu, 10% u Southwestu i 9% u Unitedu. Kompanija je investirala oko 8 milijardi USD u ove dionice, a nije uspjela izvući ni izbliza taj novac.

Najveći suvlasnik i predsjednik Barkshire Hathwaya, Warren Buffett je izjavio da se svijet mijenja i da se odlučio na ovaj potez iako je izgubio vrlo značajan novac na ovoj prodaji. Buffett smatra da će zrakoplovne kompanije u budućnosti proždirati novac i donositi gubitke. Buffett je naglasio da je ovaj financijski gubitak njegova pogreška jer je on donio odluku o kupnji.

Ovaj potez jednog od najvećih dioničara u avio kompanijama je vrlo indikativan i ozbiljno pokazuje u kojem su stanju avio kompanija, čak i nakon investicije od preko 30 milijardi USD u njih od strane SAD-a.

I što nam to govori? Da je jedan štakor pobjegao sa broda koji tone? A što je sa svim onim investitorima desetak puta bogatijim? Zašto IndigoPartners (čitajte JP Morgan) najavljuje ekspanziju? Zašto vlasnici Ryanaira ne povlače investicije, a oni imaju nekoliko trlijuna USD kapitala? Jedna lasta ne čini proljeće.

A

Da je prodao – jeste, ali je pitanje kada, za koliko i kada će da ih kupi ponovo.

Ko se u dnu krize kladio na biotek, taj je profitirao i izašao na vrednost akcija pre krize i to je zatvorena priča.

Naftne kompanije su na nekih 65-75% u odnosu na period pre krize

Avio su na, pazite sada, 40% !?

Ko je znao na vreme, na padu zaradi x2 više akcija
Na povratku zaradi još x2 više para

Čista računica je x4!!!!

Zato je Bafet tata…

A

Upravo tako.

Bafet je tata, ali na ovome je popljugao lovu, to i sam priznaje i kaže da je samo on kriv jel je odluka bila njegova.

Eto, i ja ću po prvi puta kupiti dionice u avio-industriji. Ne može biti gore od ovog, mogu samo rasti.

d

Dobar članak.
Kad čitam sve što se piše za pomoć aviokompanijama… ne znam samo odakle sve te silne milijarde. Preko 60% privrede u rasulu, a milijarde na sve strane. Nikad mi to neće biti jasno.
Vas bih zamolio za informaciju koliki je godišnji obrt Lufthase? Nešto mi je nemoguće mnogo da im treba 10 milijardi eura. Pa ne mogu imati toliki gubitak za mjesec dana. Ne znam kako se dođe do tolikih cifara.
Er Srbija na sajtu ima najavu za Sarajevo i Banja Luku. A, kako sam zainteresovan za let za NY imate već od 18. maja letove.

Odgovori
J

Baš zbog tog rasula, države imaju novaca jer sad investitori profit traže u državnim obveznicama kad ga u kompanijama nema. Ti milijuni za aviokompanije su kap u moru ukupnih potpora – samo u zadnjih 5 godina europska centralna banka je dala tisuću milijardi eura za kupnju obveznica. Dakle stvarno vlada princip „milijarda više manje“ kad se novi novac stvara. To ide u beskraj jer je država dužna državi; centralna banka (država) stvara novac da bi kupila obveznice koje joj onda država isplaćuje, dakle država je i dužnik i vjerovnik

A

Otkud milijarde? Pa čuli ste za štampanje para?

To se radi masovno, skoro svakodnevno, od poslednje krize. Ne na ,,naivan“ način kao što je to rađeno u Srbiji, već tako što centralna banka otkupljuje državne obveznice (i to ne od države direktno, već od drugih investitora na tržištu, koji su te obveznice prethodno kupili od države). A odakle centralnoj banci pare? Pa niotkuda, ona ih stvara – jer na to ima pravo i tome služi. Danas više nema ni šta da se ,,štampa“ – ubace ce cifre u kompjuter. To je to. Teoretski ovo je bolje od klasičnog štampanja, jer država ima dug prema centralnoj banci, i te pare mora da otplati. Pa kada ih otplati, taj novostvoreni novac biće uništen. No u praksi, centralna banka može da interveniše kada dug dođe na naplatu (većina država, dug koji dođe na naplatu, otplati i onako tako što se ponovo zaduži kod nekog drugog, tj. izda nove obveznice…i tako u krug, dok više ne može da proda novo ,,izdanje“ obveznica…pa sledi bankrot. Ali centralna banka može da kupuju ako hoće – u nedogled). I tako da večito održava tu količinu novca koja je upumpana. Ili da dodaje još.

N

2019 je Lufthansa grupa imala promet oko 36.4 milijarde € i profit 2 milijarde. Sama Lufthansa mainline je imala oko 23.1 gigaeura prometa/obrta.

d

Jakov Fabinger – Nikad meni to štampanje novca neće biti jasno.

A

Upravo tako Sova zemo, Luftica je imala preko 30 milijardi EUR zadnjih 9 godina, prošle godine 36,4 milijarde.

Jakove, mogu li Vas zamoliti da mi se javite na mail. Hvala puno.

d

@Andrija Ovo objašnjenje je dosta logično. Hvala.
Ali da je previše tih milijardi previše je. Kad se sabere koliki su dugovi samo 5 vodećih država… pa toliko novca nema na planeti. Ali eto. To tako funkcioniše.

Još kad se nadoda da evropska i američka milijarda nemaju isto nula :-)
Pa i tu ima konfuzije…

A

Ma novaca ima. Više je stotina investicijskih kompanija, banaka, fondova i drugih investitora koji imaju nekoliko desetaka ili čak stotina milijardi za investicije, a njih prilično i par trilijardi.

A države? Haaaa… zadužit će se, eto JP Morgan ima para ko pljeve, posuđuje šakom i kapom, kao što je imao i u 1. i u 2. svjetskom ratu i u svim krizama. A oni najveći će malo doštampati i to je to…

J

Hvala na tekstu Alene, kao i uvijek.

U tablici linija i polazaka iz Zagreba pod vremenom za London ste naveli Croatijino vrijeme zimskog reda letenja. Ljeti je rotacija još kasnija, polazak iz Zagreba u 17:50 za dolazak u LHR u 19:15, i onda natrag 20:00/23:15. To je ponedjeljkom i petkom, srijedom je rotacija od 14:40 do 20:15. Nedjeljnog leta nema. Ima subotnji ali Croatija taj slot i dalje drži u prodaji za Split a ne Zagreb, od 30.05. cijelo ljeto.

S takvim polascima su skoro sve konekcije preko Londona nemoguće, a u povratku preko Zagreba će se na domaće linije konektirati samo srijedom, dakle jedan let tjedno. A London je prva međunarodna linija koja ide u prodaju, skupa s Amsterdamom, u ponedjeljak 25.05. Uopće ne razumijem strategiju. Mislite da Croatia računa da London i iz Splita i iz Zagreba ima jakog P2P potencijala? Ako već OU ne može pomaknuti Heathrow slotove na rano popodne da bi linija imala više smisla za transfere, i ako stvarno računaju na P2P, zašto ne prestanu prodavati Heathrow i umjesto toga lete na Gatwick, gdje već imaju posljepodnevni slot? Dolazak iz Gatwicka za Zagreb je oko 8, dakle sa malim pomakom se let može konektirati na Zadar, Pulu, Split i Dubrovnik dva puta tjedno. Pitam iskreno, ne retorički – pokušavam shvatiti strategiju. Stvarno ne razumijem.

Zašto mislite da britanska vlada želi pogodovati Britishu? Vjerojatnije je da se boji pomoći Virginu. U Britaniji je ogroman pritisak protiv Bransona koji je porez zadnji puta platio 2006. godine. British Airways nema takvu kontroverznu figuru za kormilom, iako ima lošiju reputaciju nego Virgin, pa je sasvim drugačiji pritisak javnosti na vladu – do jučer je 120,000 ljudi potpisalo peticiju da se hitno pomogne Britishu kako bi se spasilo 12,000 otkaza. Oko Virgina se ne gunđa. Isto tako se ne gunđa oko Wizz Aira, a niti oko easyJeta. Financije koje Wizz i easyJet dobivaju od Britanije dolaze iz dva izvora: 80% pokrivenost plaća svih zaposlenika koji su privremeno razriješeni rada (to plaća vlada, a to je dobio i Virgin), i CCFF (postrojenje korporativnog financiranja zbog koronavirusa) kojeg su dobili Wizz Air i easyJet (ali ne Virgin), i to pokriva centralna banka. Tu se radi u principu o otkupu obveznica, slično kao što se kod financijske krize radilo s bankama. Virgin jednostavno ne ispunjava uvjete za to, niti zbog rejtinga niti zbog toga što ne može dokazati da je svaka druga opcija financiranja iskorištena. Usprkos ogromnoj akciji lobiranja, mislim da nema šanse. A British će onda valjda preživjeti ako izdrži dok Virgin ne propadne.

Za kraj, čudi me vaš optimizam oko avioindustrije. Dionice su opet u dosta velikom padu i to u vrijeme kad burze rastu. Ti stručnjaci koje citirate koji predviđaju oporavak avio prometa za godinu dvije su do prije par tjedana govorili da od koronavirusa neće biti većih problema ove godine. O’Leary je u trećem mjesecu (!) prognozirao da će Ryanair osjetiti negativni udarac na booking od 10%, i tada je to nazvao „veliki udarac“. Rekao je da će se pad u bookingu možda odraziti i na peti mjesec. „Možda“!! A sada smo u petom mjesecu i ovom momentu je u zraku jedan jedini Ryanairov avion. Tada ste rekli da Ryanair sigurno ima najbolje moguće stručnjake uz sebe i da znaju što prognoziraju. O’Leary je tada rekao da će broj putnika pasti za možda 2 milijuna, ali da je to to, i da će se „histerija“ smiriti kad porastu temperature u travnju. Apsolutno sve je promašio. Ne znam samo da li je to planirano, možda da se prolongira likvidnost kroz advanced booking, ili stvarno nije vidio tako očiti problem koji je tada već ozbiljno rastao i u Europi.

Sve najbolje i lijepi pozdrav

Odgovori
A

Da, ovo je zimski red letenja, imate pravo. I za ovaj ljetni, s napomenom da je ovaj Split moguće prabaciti na Zagreb, on takav i je, obično do lipnja i u listopadu. No, iskreno vjerujem da bi London pristao na promjenu slota privremeno, bar do kraja lipnja, obzirom da im je promet istinski skroman i daleko ispod kapaciteta. Jel Croatia uopće pitala?

Kažete da je nešto nelogično u Croatiji? Ma dajte… nije moguće :-)

To što je nešto u Croatiji u prodaji trenutno ne znači da će se i ostvariti, imali su oni još do prije tri dana u prodaji sve linije od 15.5.. Iako i ja imam informacije da London i Amsterdam idu krajem svibnja.

Hvala za ove informacije za Virgin. Uzgled koji paradoks: „Branson je ponudio svoj otok na Britanskim djevičanskim otocima kao zalog Virgin Atlantic“. :-)

OK, budimo pošteni O’Leary je isto tako naglašavao i da nitko ne može znati kako će kriza napredovati i koliko će trajati. I da, nezahvalno je išta prognozirati, virus sutra može mutirati i ode sve u… ili ova ublažavanja mjera mogu stvoriti novi val zaraze koji se može vrlo brzo proširiti… nedaj bože. Ali činjenica je da niz kompanija planira ovakav porast. Hoće li se „predomisliti“ i promijeniti datume, količine… ostaje za vidjeti, zar ne?

I Vama sve najbolje i lijep pozdrav. Molim Vas da mi se javite na mail. Hvala.

A

Alene,

Evo jednog interesantnog članka na ovu temu.

https://www.politico.eu/article/airlines-brace-for-climate-strings-attached-to-covid19-coronavirus-bailouts/

Pohvalno je ako se neće samo tek tako deliti pare šapom i kapom.

Odgovori
A

Hvala puno za link Andrija. Vrlo interesantno.

T

Zag ima 5 otkazanih linija u ljetnom redu letenja
Eurowings će letit za Hr minimalno 50% manje nego je navedeno u tekstu, teško da će imati više od jednog leta tjedno za Zagreb
Brač,pula,zadar,skoplje,sarajevo nema šanse prije 1.6 a za dalje tko zna

Volim ja optimizam ali nažalost ovaj put se neće dogoditi ovako dobar rasplet kao u tekstu
Nepovjerenje ljudi prema prijevoznicima i cjenovna politika z budućnosti će biti zanimljivo pratiti.

A

Mislim da jako pretjerujete. Kažete da Eurowings neće imati više od jedno leta tjedno, a sada i u vrhuncu krize je letio dva do tri puta tjedno.

Biti će puno otkazivanja i rezanja linija, kao što i piše u tekstu. Moja procjena je pesimistična, tj. najgora moguća. Od toga može biti samo bolje, osim ako se pandemija ponovo ne pojača i krene uzlazno (a to nitko ne može znati).

Zagreb će imati 30 do 50% prometa spram prošle godine (tako tvrde kompanije i institucije), Jadranski aerodromi bitno manje.

Brač i Zadar će pokrenuti letove najkasnije 25.5, Pula između 18. i 25.5. Ove informacije Vam govorim iz direktnih izvora onih koji planiraju letove. Prva ruka. Dakle, to nije procjena, nego operacijski planovi.

Skopje i Sarajevo sigurno ne prije 1.6. tu se slažemo i to piše u članku.

A

Sorry, Zadar 25.5, Brač 26.5.

T

Zagreb ima 5 otkazanih linija do kraja sezone npr OSL HEL ARN ICN ….
Brač je otkazan za cijeli svibanj baš kao i PUY/ZAD
Ew je imao u travnju koliko letova za zag, 6 rotacija ukupno, a u lipnju će imati 4 ili 5 rotacija, slično i u svibnju.
Navijam da sam u krivu, ali nažalost će biti kako pišem i još gore
Kad čujem prva ruka, kao da se prodaju traperice 88.
Što se tiče postotka koliko će zag imat ,sve su to naklapanja jer ima previše ako i nije dobro puštati bilo kakve procjene, jer tako možemo tu pisati i o urodu banana … tu pohvale niste se upustili u gatanje

A

Ne zamerite amateru/Amateru,

jel imate neku ideju o tome kako će green štagod da se doda aviokompanijama?

Zar svi prevoznici svih kategorija ne pokušavaju u sopstvenom interesu da smanje potrošnju goriva, a time i CO2?

Ili je ideja da se vozimo električnim Pipistrelima ili da Jat ima svoje šumsko gazdinstvo?

A

Eurowings će u u svibnju imati dva tjedna leta iz Zagreba, za sada je najava6 tjednih letova iz Colognea i 5 iz Stuttgarta za Zagreb tjedno. Naravno, to se može promijeniti, ali najava je sada 11 tjednih letova za Zagreb. Manje od broja letova u svibnju sigurno neće imati. Nije točno da je Eurowings u travnju odradio 6, nego je odradio 8 letova.

Pula, Zadar i Brač, prema informacijama iz Croatie (govorim o prodaji, ali i mojim izvorima) će krenuti 25, odnosno 26.5.

Zrakoplovstvo se bazira na planovima i projekcijama, a ne na nasumičnom postupanju. Ti planovi i projekcije su stvar analitike, a ona se temelji na pristupnosti informacija, te obradi tih informacija, poglavito u koralacijama globalnih informacija. Analitika u zrakoplovstvu je znanost, a ne gatanje.

Naravno, oscilacije procjena su realnost, poglavito kada se radi o poremečajima na tržištu, a ovaj je najveći poremečaj ikada u povijesti zrakoplovstva. Ipak, kompanije plačaju ozbiljan novac da im se daju nove i svakodnevne procjene kako bi što više prilagodili svoje planove i smanjili gubitak novaca.

A

Amater, iskreno nemam pojma. Ali činjenica je da avio kompanije iz flota masovno izbacuju stare avione, što bi im trebalo djelomićno „poboljštati krvu sliku“, zar ne? Daleko manje je otkazivanja novih aviona (više se prolongiraju isporuke, nego što se otkazuju, znači doći će, ali nešto kasnije). To pak znači da će kad se krene normalno letjeti:

– kompanije imati bitno manje starih i štetnijih aviona
– novi avioni (koji će dolaziti) će mijenjati starije i štetnije, tj. za 3+ godina će još više starih raga otići u rezališta

T

Netočno ,
Ew u travnju 6 rotacija a ne 8

U svibnju će letit samo za koeln i to jednom tjedno
Od kud 6 puta tjedno za koeln i 5 za str totalne dezinformacije
U lipnju neće biti str već samo koeln jednom u tjednu ,
Ovo je onako iz prve ruke
Brač i zadar/pula neće krenuti 25.5 ili 26.5

U tekstu piše jedna otkazana linija za zagreb a već ih ima ohoho nabrojao 4
Pogrešne informacije se ovdje dijele

A

A očito vi i ja ne brojimo jednako letove. Ja svoju statistiku vodim svaki dan, a i imam redovne kontakte sa Zaračnom lukom Zagreb. Pa sad, nema smisla da ponavljamo da jedan od nas nije u pravu, zar ne?

Eurowings na svojim stranicama prodaje Stuttgart 5 puta tjedno, a Colongne 6 puta tjedno. E sad, ako oni prodaju karte za letove koje ne kane ostvariti… Moguće, ali teško da prodaju 11 tjednih letova, a planiraju letjeti samo 1 kako Vi tvrdite.

Eto kažete da Brač i Pula/Zadar neće krenuti 25.5. i 25.6. OK, moguće te najave nisu točne, moguće ljudi koji na tome rade nemaju točne informacije. Ali ta informacija je data, operativno osoblje se prema njoj ravna.

U momentu dok je pisan tekst bila je jedna linija otkazana. Ostale linije koje ste naveli otkazane su tijekom ovog tjedna, nakon pisanja članka. I to jako dobro znate, pa smatram da namjerno dovodite ljude u zabludu. I stoga je u teksu i napisano „ZA SADA Skopje i Zagreb imaju otkazanu po 1 liniju. Za očekivati je JOŠ OTKAZIVANJA do ljeta.“. Koji dio ove rečnice nije jasan?

Jako sam oprezno najavio povećanja, vrlo pesimistično. Nisam napisao daEurowings od 1.6. kani imati 11 letova tjedno, jer znam da to nije realno i da neće biti toliko. I zato i jesam napisao da će biti još otkzazivanja. Ali još manje je istina da će stanje u lipnju biti i blizu slično omom u svibnju i još manje onom u lipnju. Zračni promet regije se otvara, otvaraju se nove linije, povećavaju frekvencije i „najgore je iza nas“.

T

Netočno
Ew je u travnju imao 6 rotacija(6*2=12, i to 2 leta provjerite a jednu destinaciju i 10 za drugu) na zračnoj luci, ako je argument da netko vodi statistiku super, možda krivo vodi? Samo možda.
ew će imati jedan let tjedno do kraja lipnja,i to je odlučeno i tako će biti,
U trenutku pisanja teksta bilo je otkazano najmanje 3 linije iz Zagreba ,
Šta tu nije jasno.
Neće biti letova za Brač i Zadar, danas je 10.5 i sve što sam napisao će se dogoditi a može biti još gore
Kontakti sa zračne luke očito nisu upućeni ili podmeću, ništa me ne bi iznenadilo danas je svašta moguće.

A

OK, ja i opet kažem da je netočno to što ste napisali sa brojem letova u travnju, i tako možemo još mjesec dana.

Eurowings je i službeno u petak 8.5. objavio 34 destinacije od sredine svibnja, na kojima je i Zagreb sa 2 leta dnevno. Hoćete mi reči da će Eurowings u svibnju letjeti 2 tjedna leta za Zagreb, a u lipnju 1? Iako ih prodaje 11 tjedno?

U trenutku pisanja teksta (nedjelja 3.5.) bila je otkazana 1 linija i to Air Canada). Nije istina to što pišete. Vrlo pazim na to, pišem Dnevne biltene svaki dan sa promjenama čim se objave.

T

Netočno
Ew u travnju 12 letova ,6 rotacija
1 rotacija STR i 5 za CGN. Nikako 8 ,ili loše zbrajate ili vas krivo informiraju. A ne možemo mjesec dana jer sam naveo na koje destinacije i koliko , da vidim vaše podatke kad imate tako dobre informacije
Napišite na koje datume su bili letovi ako znate?
Eurowings će letjeti za ZAG samo jednom tjedno i to do kraja lipnja(postoji mogućnost za 2 leta u zadnja dva tjedna svibnja ali ne vjerujem) . Ovo je iz prve ruke.

Ponavljam 3 linije CTN su otkazane prije 50 dana i to OSL ARN HEL., opet zakazale informacije,puno vam kasne informacije.

To što netko piše dnevne biltene je potpuno nebitno, nešto loše dobijate informacije iz zračne luke i Croatie.
Nije problem imati krivu informaciju već inzistirati na njoj.

A

Dobro koji je smisao ovog Vašeg ponavljanja već četvrti puta. To po onoj „ako se nešto dovoljno puta ponavi onda postaje točno“? Eto neka je Vaše „netočno“ zadnje, ja ne kanim i peti puta čitati isti komentar ili pisati isto peti puta.

Prije 50 dana su otkazane linije? Čestitam. Ja sam informaciju da će se Skandinavija osim CPH otkazati neslužbeno dobio 29.4. i tada sam je prvi puta objavio kao neslužbenu informaciju u komentarima na ovom portalu. Službenih informacija još nema, niti operativno, niti kroz sustav, niti kroz interne obavijesti djelatnika. Neslužbeno nisu to jedine linije koje će se otkazati. I što sa time? Naravno da će biti okazanih i linija i frekvencija. Pa to i piše u članku. Koji dio rečenice Vam nije jasan (citiram iz članka): „Za sada Skopje i Zagreb imaju otkazanu po 1 liniju. Za očekivati je još otkazivanja do ljeta.“. Dok se nešto službeno ne objavi to nije informacija. Poglavito što se stvari (čak i strategije) mijenjaju na dnevnoj bazi. I kod najvećih i kod najmanjih. Samo službene informacije imaju analitičkog smisla. Sve ostalo su nabadanja i mogu se objaviti u komentarima, ali ne u analizi.

T

Smisao je da kada netko uporno ponavlja neistinu treba je ispraviti.
Kada imate informacije onda napišite koliko i kada je letova imao ew u travnju, što uporno izbjegavate a imao je jednu rotaciju za STR i 5 za CGN, budući vi tvrdite da je imao 4 rotacije , koje su onda višak.
Kad napišete koje,onda ću stavit i registeacije zrakoplova na tim letovima kao i datume.
Skandinavija je službeno otkazana onog trenutka kada je otkazan najam zrakoplova od air nostruma , to bi jedan analitičar trebao povezati.
A koji je smisao negiranja točne informacije i lupanja ko malo dijete bilo je 8 letova, kad je bilo 8 ,kada su bili i za koje destinacije.

Kroz sustav CTN su ti letovi otkazani 50dana već, kao i operativno mada mi nije jasno koja je razlika jer se operativni planovi rade na psnovu letova u sustavu koji se u CTN zove …….kako
Jeste provjerili na zračnoj luci koliko letova je imao ew ili ne poznajete nikog tamo

B

Test na koronu u Austriji za let 190 evra, u mnogim zemljama vazice pravilo ili test ili karantin od 14 dana, tako ce biti sigurno neko vreme, cak i kada se ukinu te mere, bice vrlo malo ljudi koji ce putovati uopste. Toliki pad prometa ce sve kompanije uciniti neisplativim na duzi period. Do sada su ovih par meseci prezivele od kredita i pomoci drzave, ali na duze staze toga nece biti. Tako da najgore tek dolazi. Pad prometa od 10-20% vodi vecinu kompanija u bankrot, a ovde je rec, nakon ‘oporavka’, o padu prometa od 50-80%. Opstace samo par najvecih igraca koji ce moci da prezive koliko-toliko, uz ogromna otpustanja i smanjenje flota, pomocu cargo transporta i lokalnih linija i tek poneki let van granica, mahom za poslovne ljude i malobrojne turiste, bez porodice u mladjim godinama.

Odgovori
A

Nije ni sada, a još manje će takav test biti obvezan u „mnogo zemalja“. Neke to imaju kao obvezu, ali velika većina nema.

Hrvatska primjerice, o tome razmišlja, ali za sada prevladava stav da se to neće tražiti. Jer nije moguće na 9 aerodroma, i nekoliko desetaka željezničkih, cestovnih, i lučkih prijelaza organizirati takva testiranja. Stoga ili će država realno ostati zatvorena, ili će „liberalizirati“ prijelaz uz kontrolu temperature i neke druge mjere, ali bez testiranja na korona-virus. U prvom slučaju turistička sezona je mrtva, u drugom biti će mršava, ali će ipak biti nekog prihoda od nje.

Pa nekolko posljednjih tekstova govori da će opstati samo najveći, to bi se desilo u idućih 10 godina i bez koronavirusa, sada će se skratiti na 2-3 godin. Kao što sam napisao 40-100 avio-kompanija u Europi, a i pokoji aerodrom, neće preživjati ovu zimi i propast će prije ljeta 2021.

T

Alene, odličan članak, kao i uvek. Hvala lepo.

Ja sam poslovni putnik i trenutno postoji i jedan problem o kome bih voleo tvoje mišljenje. A to su sanitarno-medicinske mere prilikom putovanja. Samo povećanje linija neće puno pomoći ako se ne reši brzo i kvalitetno prelaženje granica. Karantin ili samoizolacija neće nikome odgovarati i samo će mali broj ljudi putovati, ako znaju da ih očekuje 14 dana kućnog „pritvora“.

Govori se o PCR testovima, koji bi za oko 1 – 3h trebali biti gotovi i važiće par dana. Cena u Srbiji je oko 160€ ali laboratorije još nemaju instrukcije od Ministarstva. Bečki aerodrom je uveo 4.maja za 190€.

Imaš neke informacije oko toga?

Hvala unapred.

Odgovori
A

Molim, i puno hvala Vama na pohvalama.

Naravno da imam informacije. Vrlo opširdne, kao i uvijek. Da, to je zadnja tema koja nam je preostala o korona-virusu. Strpite se malo…. :-)

t

Alene, napisali ste da će američke konpanije još više odskočiti u odnosu na evropske, možete li pojasniti po čemu su one trenutno superiorne evropskim? Uslugom, veličinom flote ili brojem prevezenih putnika, financijskim pokazateljima ili nečim osmim?

Drugo, u prošlom textu čini mi se ste napisali da se vidi važnost imanja nacionalne konpanije, kako u tom kontextu komentirate Austrian I njegovo neletenje, doduše letio je evakuacijske letove čak i do Australije. Tko kaže da bi prodana Croatia u ovakvoj situaciji letila (referiram se na polemiku s jednim čitateljem ispod prošlog texta), možda bi ju dočekala Austrianova sudbina i odluka vlasnika o prizemljenju? A pitam za Austrian jel mi je nestvarno da u Beču lete svi drugi osim njega

Odgovori
A

Svime su amerikanci superiorni:
– brojem putnika
– veličinom flota
– brojem linija
– tržišnim udjelom na domicilnom tržištu
– organiziranjem sustava
– brojem hubova
– financijskim pokazateljima
– utjecajem u alijansama, joint venture, akvizicijama…

Austrian, nažalost nije nacionalna kompanija u vlasništvu države, nego ispostava njemačke kompanije Lufthanse, kao i Brussels. I o prizemljenju te dvije kompanije odlučili su Njemci, a ne Austrijanci i Belgijanci. Čak štoviše oni su se prilično bunili nad tom odlukom. Uostalim Belgija je vrlo glasno arlaukala i najavljivala nacionalizaciju. Sad više nisu baš tako jako glasni. No, kompanija je i dalje prizemljena. Profit tih kompanija je Lufthansin, a dugovi su nacionalni. Indikativno, zar ne? Upravo to dokazuje moju tezu, zar ne? I u pravu ste, brdo kompanija leti za Beč i Bruxelles, pa i Lufthansa, ali „njihove“ kompanije nemaju ni jedan jedini let! Sapienti sat!

S

“ a u opasnoj zoni su Helvetic, TAP (Neelman je odlučio otići iz kompanije), Air Baltic (tri godine prije plana izbacio sve Q400), Alitalia, UTair, FlyBosnia, Pegasus i Blue Air.”
U Pegasusu smo prestali sa letovima pocetkom Aprila i trenutno primamo bazni deo plate. U proslom mesecu nam je uz platu isplacen i bonus, a bazna plata je povecana. Trenutno dobijamo polovinu te uvecane bazne plate.
Cudan potez za Turke, jos cudniji kada procitam da smo u “opasnoj zoni”.
Domaci letovi bi trebalo da pocnu 28/05 a medjunarodni 1/06.

Odgovori
A

Pegasus je početkom godine napadnut od Turkisha (limitiranje broja letova u Sabihi i prebacivanje Turkishevih letova na Andolujet), čitajte napad Turske na Pegasus. I da nije bilo koronavirusa tu bi bilo krvi do koljena.

Sad će se priča samo ubrzati radi tri razloga:
– Turkishu je Pegasus postao ozbiljna smetnja
– Turskoj je razvoj novog aerodroma Istanbul jedan od glavnih strateških prioriteta (pa i političko-promotivnih, a što je Erdoganu najbitnije), tu Sabiha samo smeta
– nakon krize Turkish će biti u vrlo lošem stanju, pa će se posegnuti za „drugim“metodama pomoći, ako se već neće moći za ozbljnom financijskom pomoći (a neće jer je Turska i prije korone bila u financijskoj krizi)

Stvari u zrakoplovstvu uvijek morate gledati u širem kontekstu, i nikako ne kao „trenutno“ stanje.

П

АтласГлобал престао да ради због политичког притиска…

A

Iskreno ne znam, možda i je. Ali ko je to još više govori o tezi o lošem položaju Pegasusa. U svakom slučaju Pegasus ne pripada političkoj struji koja je Erdoganova. A to je samo još jedan od razloga koje treba nadodati gore navedenim.

U isto vrijeme Turkish je jedan od glavnih aduta promocije Erdogana i više je nego evidentno da ga on koristi u svoje dnevno političke promotivne svrhe, a prikazuje ga kao primjer gospodarskog uzleta Turske i vlastitog uspjeha.

E
A

Kao i 99% kompanija u svijetu, među kojima i one koje nikad nisu imale cargo letove.

S

THY napada PGS poslednjih 10 god, i sve vreme im “lomi noge” sto na Sabihi, sto u Ankari, sto na IST, a nikako da im polomi.

Ali Sabanci vesto sedi na dve stolice, inace ne bi bio tu gde jeste.

Ako cete o uticaju politike na aviosaobracaj u TC -nakon gubitka Istanbula, predsednik je morao da izadje u susret opoziciji koja ga gazi u parlamentu zbog enormnih izdataka za THY. Dodatno je oporezovao uposlenike THY.

Ideja o izdvajanju Anadolu Jet kao posebne kompanije jos nije zazivela. Na PGS nece uticati.

U pravu ste.
Situaciju treba gledati sire, a morate biti i blize u koliko mislite da dajete objektivni sud.
Tu ste, ipak, na mom terenu.

A

Nusporedivo je zadnjih 10 godina sa akcijom koja se pokrenula u siječnu. Bezrazložno stopirati razvoj u glavnoj bazi je totalni nonsens, u stvari nije ako vam je cilj taj koji je. Pegasus na glavnom aerodromu gdje ima veliku većinu prometa ne može otvoriti ni jednu jedinu liniju, a samo neznatno mogu povećati broj putnika korištenjem većih aviona, a i tu postoje limiti. Samo par dana prije AndoluJet je otvorio nekoliko desetaka linije. A to je tek početak koordinirane akcije.

Kako AndoluJet neće utjecati na Pegasus, ako su postali ozbiljan igrač na Sabihi, preuzeli Turkisheve linije i povećali broj letova? 46 linija AndaluJeta iz Sabihe + 7 linija Turkisha + 1 linija SunExpressa + 3 linije code-share partnera = 57 linija iz Sabihe. I to neće imati utjecaj na Pegasus? Pegasus ima manje od duplo više linija, njih 109. Ono stvarno?

Cijenim „vaš teren“, no za počeak bi bilo dobro da koristitel službeno ime glavne konkurencije AnadoluJet a na Anadolu Jet, pa da malo realnije sagledate što se desilo sa početka godine, zašto se desilo, koja je svrha toga i tko iza toga stoji. Bojim se da, bez obzira na „Vaš teren“ isti promatrate sa samo jednog kuta i da podcjenjujete protivnika. A to je vrlo opasno. Mnogi su ga podcjenili pa danas ne lete iz Istanbula, među kojima i neki od najvećih europskih i svjetskih igrača. Podvili rep, spustili glavu i priznali jačinu Turkisha. Daleko veće, jači i utjecajniji igrači od jedne srednje male kompanije sa svega 85 aviona, veličine, složit ćete se, Turkishu ne baš usporedivog Austriana, Air Europe ili TAP Portugala

E

U BiH Turkish traži smanjenje aerodromskih taksi, a obzirom na političku relaciju tri glavne stranke sa Turskom, i dobiće niže takse.
Što mislim da nije u redu. Aerodromi moraju nastaviti razvoj, osigurati pouzdan rad kompanija, najsavremeniju opremu i sigurnosne sisteme.
Po toj logici sada svi mogu tražiti smanjenje taksi, što može direktno naštetiti velikim aerodromima i investitorima.

Odgovori
A

Ne samo u BiH i ne samo Turkish.

Sve kompanije, o čemu sam pisao u nekom od prošlih članaka, sada će ucjenjivati aerodrome za smanjenjem obveza (čak će i tražiti financijsku stimulaciju da lete ili imaju veći broj frekvencija). To im je trenutno glavna preokupacija i na tome rade 100%.

E

https://www.moneycontrol.com/news/business/coronavirus-pandemic-qatar-airways-warns-of-substantial-job-losses-5227781.html

Katar najavio otpuštanja. Po svemu sudeći naredne 2-3 godine će biti „mrtve“ za avio industriju, izuzev cargo.
Mislim da će u tom periodu raditi samo regionlni letovi i nekoliko long haul kompanija.
Pitanje je koliko biznis putovanja i sajmovi danas imaju smisla pored live video konferencija, prezentacija i sl? U narednom periodu to će se dodatno razvijati, i postojaće još uvjerljiviji alat u biznis svijetu.
Ostaje turizam, ali u prvi mah samo regionalna putovanja.

Odgovori
A

Da, to sam napisao u prošla tri članka. I elaborirao brojkama i najavama kompanija.

A

Pozdrav Alene, hvala za tekst.

Evo jedan trač sa moje strane.
Dolazi od poznanika fotografa koji se dosta družio sa političarima, a poslednjih nedelja počeo da se pojavljuje po medijima u ime oštećenih, hm, kako se to zove kod nas, malih preduzetnika (tipa fotograf, obućar, zanatlija, taksista…)

Austrian će da spasu, ali… Uvaliće mu Green ideologiju.

Imate li neki trač o takvim temama:
– država uništi tržište
– onda dovede firmu do ruba ponora
– zatim osnuje svoje konsaltinge i pružanje usluga
– da kredit uz uslov da se X procenata potroši na Green tričarije

Opere se novac

Odgovori
A

Moje iskustvo je jednako ovom fotografu. Moja kompanija ima 90% manji prihod, po većini osnova prihod je 0. Imamo ozbiljne štete od potresa.

Zagreb = isplata subvenija 0,00 kuna, ukljućujući i več donesene skupštinske odluke
Turistička zajednica = suspenzija svih odluka i ugovora
GNK Dinamo = revizija obveza, smanjenje ili ukidanje svih obveza

Puko preživljavanje na financijskim rezervama koje smo prebacili iz investicija u nužnu logistiku i infrastrukuturu koja više baš i nije tako „nužna“. Koliko možemo izdržati? Najviše pola godine (dva mjeseca su već prošla), a nakon toga? Ha…

A

Danas, Lagarde, glavna za Evropsku centralnu banku, citiram:

public investment will have to fill in the gap and we have to accelerate our transition to green economy. We have to engage citiyens in the process of defining common interests. Now is our Schuman moment

I ovime se obistinjuju moje crne slutnje.

Schuman na koga aludira je tvorac prethodnice EU, Unije za ugalj i čelik. Cela ova priča, nema veze sa virusom, ovo je priprema za revoluciju. Oni vide svoju green ideju (*bog me ubio ako mi je jasno šta to zapravo znači) kao – ugalj.

Dakle, kao što je SSSR radio, osiromašio seljane, utamanio najuspešnije, kulake, i bacio im fabriku na glavu, tako planiraju i ovi.

Uništenje malih proizvodjača.
Preusmeravanje tih ljudi da prave green štagod, šrafe solarne panele valjda.
A to se finansira javno, preko najskuplje struje na svetu + državne subvencije jer je nerentabilno.

Na kraju, obogaćuje se onaj koji pravi te stvari, neki Siemens, Bosch, Krupp, otkud znam.

Šta smo se naleteli – naleteli smo se.
Ako im uspe, živećemo kao devedesetih, preživljavanje bez luksuza, ali patriotizma dovoljno da se pada u trans svakodnevno.

A

Neosporno će na ovome profitirati samo najveći i najbogatiji.

Ali garantiram vam da se neće letjeti kao devedesetih, i dalje će ljudi koji će radit za te velike imati dobre plaće i trošiti na turizam tj. oni „moraju“ letjeti i biti turisti da pune još više džepove ovih bogatih i velikih koji će biti vlasnici turističkih resortova i avio kompanija.

Da nije tako jako teško bi JP Morgan financirao IndigoPartners (Wizz Air) i HSBC Ryanair. Prvelika je to lova investirana od najvećih da oni nemaju „plan“.

Vjerujte mi, vrlo skoro će se letjeti i više nego 2019.

Z

Postoivanje Alene

Koje je vase misljenje da ce avio kompanije iskoristiti ovu priliku i da uzmu bolje slotove da usaglase i talase letova. Napomenuli ste Kroaciju koja ce vezati dubrovacki i splitski let za let za Frankfurt npr.

Cinjenica je da ce se manje letiti. Cinjenica je da ce biti praznih slotova svugde cak i na LHR-u (tehnicki). Sada je pitanje da li ce avio kompanije da se reorganizuju za korist putnika a i samih kompanija

Odgovori
A

Ne vjerujem da će Croatia moži promijeniti slotove na LHR. Ona je patuljak, tolik mali insekt da nitko ni ne primječuje da je tu. Nema šanse da oni nešto ismamče, posebno ne nešto krupno (prebacivanje večernjeg slota na jutarnji) ili na duži period (mjesec dana možda ali teško, u srpnju nikako). Veći čak i imaju neke, ali ne prevelike šanse, srednji, mali i minijaturni nikakve.

A unutar vlastitih sustava? To je sad stvar logičnosti i sposobnosti managementa. Nešto što Croatia do sada nije pokazivala, zar ne? I u dosadašnjim sustavima Croatia je mogla 200% više i bolje koristiti sustav i konektiranost. Pa nije. Zašto bi onda sada?

I

Pozdrav Alene,

Odličan članak prije svega, zanima me Vaše mišljenje o zapošljavanju u sektoru avijacije. Koliko će biti vremena potrebno da se sve vrati u normalu? S obzirom da će burza biti puna ljudi s iskustvom koji su dobili otkaz u ovom nesretnom vremenu. Student sam završnih godina na zračnom smjeru pa pretpostavljam da ću ja doći na red za zapošljavanje u nekoj dalekoj budućnosti ili ?

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

Po najavama sve će se vratiti u normalu za 2 do 3 godine, dakle 2022. ili 2023. Tada ćemo se vratiti na razinu 2019, ali ne i po broju kompanija, dobar dio malih i srednjih kompanija će bankrotirati, a njihovo tržište će preuzeti najveći.

E

Moje mišljenje da će aviosaobraćaj posle korone biti na nivou 1990 znači 30 godina u nazad sa znatno skupljim kartama

Odgovori
A

Neće biti na razini 1990. to budite sigurni. Tada nije bilo hubova, ni sustavnih konekcija, ni LCC, ni alijansi, flote su bile super-šarolike i nimalo unificirane, nije bilo code-share ugovora… No way.

Karte će još bar godinu dana biti skupe, a od ljeta 2021. će LCC krenuti u mega-ofanzivu (do tada će preživljavati) i smanjiti cijene karata na abnormalno niske, legacy će morati odogovoriti snižavanjem svojih cijena.

d

Možda griješim, ali već za 6 mjeseci će se vratiti na isto.
Pogledajte na šta danas liči Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Beograd, Niš, Čačak, Novi Sad, Split, Zagreb…
O ovome će pričati još do sredine šestog mjeseca i to je to. Kao da ništa bilo nije. Narod će brzo zaboraviti (zaboravi i važnije stvari), države to neće ni spominjati u želji da vrate turiste i brzo će se srediti putovanja. Biće problem malo u kupovnoj moći i pomjeranju odmora ili što je ovde kod nas bilo da su se „na silu“ iskorištavali odmori tako da neće biti slobodnih dana, ali će to brzo leći.
Kompanije kukaju da izvuku što više sredstava.

A

Griješite, u zrakoplovnom smislu, trebat će godina i pola do dvije da se vrati na isto.

Ne znam što mislite pod „na što liči“, Zagreb liči na potresom prilično uništen grad, kroz centar ne voze tramvaji i autobusi, brdo je kranova po prometnicama, niz zgrada je neuseljiv i ozbiljno oštečen, neke bolnice evakuirane…

Narod brzo zaboravlja, to je istina, ali ne zaboravlja u šest mjeseci ovako nešto. A posebno se neće oporaviti njihovi novčanici da bi mogli putovati.

Da, komanije kukaju da se izvuče što više sredstava. To je jasno. 3. i 4. mjesec imaju i ovako malo prometa, loš LF, nije se tu izgubilo abnormalno puno. No, od 6. do 9. se hoće jer se neće letjeti sa više od 30% kapaciteta. I tu će biti glavni gubitak novaca. Ipak, ni izblizu toliko koliko se prikazuje.

A

Evropska komisija je predložila da se restrikcije na putovanje unutar EU+Šengen prostora produže još mesec dana, do 15. juna.

Ovo će sigurno uticati na pokretanje aviosaobraćaja. Mislim da mnoge aviokompanije pre 15. neće poleteti. Ostaje da se vidi kakav će biti uticaj na Srbiju i planirano otvaranje aerodroma 18. maja.

Odgovori
A

Macron je tražio zatvorenost do rujna (septembra). Mislim da ne moram govoriti koliko je Macron utjecajan u EU.

A

Po poslednjim informacijama Er Srbija će posle 18. maja uvesti za par velikih aerodroma najverovatnije samo jedan let nedeljno, umesto tri, zbog najavljenog produžetka evropskih restrikcija do 15. juna.

m

Reklama iz povijesti, da se sjetimo kako je to bilo nekad – prije corone :)
https://i.redd.it/ddhfwfsj6mx41.jpg

Odgovori
A

Ajoooj, ovo je bilo jakooooo puno prije korone. 30 godina prije. :-)

U svakom slučaju fala puno na reklami, opako interesantno. Precool!

E
A

Pa, ne ode. To je tek predstečajna zaštita po paragrafu 11. U tome su bile prije par godina i Delta, i United i American i nisu bankrotirali.

Chapter 11 zapravo Vam omogućava da:
– Vam dužnici moraju čekati i ne mogu Vam pljeniti opremu (čak ni avione u lizingu), robu, infrastrukutur, ovršiti novčana sredstva, ne mogu pokrenuti stečaj (bankrot) – ovo je posebno važno za lezore, velike nabavljače (npr. gorivo, aerodromi) i banke
– imate vrlo jednostavna i brza sredstva da djelatnicima smanjite plaće i privilegije (što nemate kad se morate „mrcvariti“ sa sindikatima)
-zapravo Vam daje vremena da se priberete, restrukturirate i kao takvi krenete naprijed nakon proteka maksimalnog vremena predstečajne zaštite (ako u tom roku to ne uspijete onda idete u stečaj/bankrot)
– istina u to vrijeme imate i neka ograničenja, država Vam postavi tutora i kontrolira Vam sve poteze, ali oni najveći imaju deal sa državom pa ih ona u načelu pusti na miru ako su predali racionalni plan restrukturacije da ga i provedu

Avianca je puno prevažna za United i države Latinske Amerike da bi bankrotirala. Vjerujte, to se neće desiti.

E

Hvala

A

Molim, i drugi put.

D

U subotu popodne Fly Dubai sletao na ANT (video ga iznad Ade Ciganlije)

Odgovori
A

Naletio se flydubai diljem regije sa repatrijacijskim letovima. Bio je nekoliko puta u Zagrebu i u Sarajevu i u još nekim gradovima regije.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

RADE na: Novi sukob Srbije i Crne Gore ima ipak vazduhoplovnu pozadinu i opravdanje?

&Giovanni Sve si dobro rekao i apsolutno si u pravu. I ja više od 15 godina ne idem na more u Crnu Goru, nego u Grčku, Tursku, Kipar, Španiju, Italiju, tako da mogu da zadrže zabranu za ulazak građana Srbije i narednih 10 godina, tako su me 'pogodili' svojom odlukom, prosto su smešni i opterećeni…

29. May 2020.Pogledaj

AL-41F1 na: Mađarskoj odobrena kupovina raketa za raketni sistem PVO NASAMS 2

Ne mogu bas da se porede. Ti "dometi" jesu na papiru isti, ali postoje bitne razlike i oba sistema imaju svoje prednosti i mane. Rakete NASAMS sistema nisu namenske PVO rakete, nisu ni bustovane uopste, tako da ce svakako raketa sistema Buk i Pancir imati neuporedivo vecu energiju(i vece sanse da presretne nesto na tim…

29. May 2020.Pogledaj

AL-41F1 na: Rumunija sama modernizuje 10 aviona IAR-99 na nivo naprednih školsko-borbenih letelica

@Mayer Funkcionalno nepismenih ima nekih 150.000, posto nepismen bukvalno znaci neko ko ne zna da pise i cita uopste. Ne znam sta bi vam rekao, verovatno ste kao i ja odrasli negde(Vojvodina npr.) gde je skoro svako kakvu-takvu srednju zavrsio, kamoli osnovnu, ali pogledajte kartu pa cete videti da postoje opstine na jugu i zapadu…

29. May 2020.Pogledaj

Jovan Munitlak na: Crna Gora za potrebe svoje vojske kupuje helikoptere Bell 505

U zdravlju i veselju Vi njih trošili i još ih kupovali.

29. May 2020.Pogledaj

Frane na: Novi sukob Srbije i Crne Gore ima ipak vazduhoplovnu pozadinu i opravdanje?

Aleksa Radojicic Glupost je random testiranje u jeku epidemije. Tad je potrebno testirati i pohvatati zarazene i njihove kontakte. Osim ako se stvar otela kontroli i vise ne mozete pratiti kontakte onda vam i ne preostaje nista vec random testirati sve i svakog.

29. May 2020.Pogledaj

Send this to a friend