[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Letove ima samo šest aerodroma regije

Koronavirus je poharao planetom, dobar dio aerodroma, te niz kompanija svijeta su prekinuli sve letove, ostali su ih reducirali 90 i više posto. Jasno da regija ne može biti imuna na globalna dešavanja, poglavito što je jedno od najvećih svjetskih žarišta pandemije u Italiji, na samoj granici regije.

Prije tri tjedna gotovo da nije bilo ograničenja protoka robe i putnike, te ikakvih rezanja linija i frekvencija, prije dva tjedna tek su se započele ozbiljnije mjere uz pokoju zabranu letova prema nekim naugroženijim područjima, no prošli tjedan krenula su masovna otkazivanja letova, prizemljivanja cijelih flota i prekid operacija niza kompanija, te masovna zatvaranja aerodroma.

U ovom momentu otvoreni su još samo aerodromi u Hrvatskoj i BiH, no samo njih 6 od 23 zapravo imaju promet. I dok su neki aerodromi logično zatvoreni, drugi su to učinili jer gotovo da nisu imali prometa, neki to nisu trebali napraviti, a neki su otvoreni iako to nema baš nikakvog smisla.

Beograd zatvoren od četvrtka

Beograd je zatvorio promet od četvrtka (19.3.) malo iza podneva, iako je u tom momentu Air Serbia imala dva aviona izvan Srbije, za London i New York kojima je dozvoljen povratak. Jednako tako dozvoljeno je svim avionima koji su se našli u Beogradu u vrijeme zatvaranja da napuste Srbiju. Tijekom četvrtka trebali su letjeti dva leta Turkish (Istanbul), te po jednim Air Serbi (London i New York), easyJet (Berlin), Belavia (Minsk), Wizz Air (Dortmund, Baden Baden, Beauvis), Etihad (Abu Dhabi), Aeroflot (Moskva), Lufthansa (Minhen) i Air France (Paris). Kako je Europska unija zabranila letove osim unutar Unije, a letove je zabranila i Rusija, te Crna Gora, jasno je da Beograd više nije imao previše opcija realnih letova, pošto bi iz Beograda u ovom momentu realni letovi bili jedino prema Londonu, Parizu, Frankfurtu, Moskvi, Podgorici i Istanbulu. Obzirom na navedene zabrane letova, jedini logični letovi u ovom momentu je bio prema Londonu i Istanbulu, a mogući letovi su bili prema Tirani, New Yorku, Dohi i Abu Dhabiu iako isti nisu imali ekonomske logike. Uz to Qatar je odlučio prekinuti letove iz Beograda prema Dohi.

I ovdje je Srbija postupila logično. Radi jednog realnog leta Air Serbie, te eventuano preosalih dva-tri leta dnevno drugih kompanija nema nikakve logike držati luku otvorenom i dodatno povećati rizik zaraze. Ovdje je vlast odlučila da je rizik bitno veći od upitnog benefita otvorenosti sa par dnevnih letova. Ovako je broj djelatnika bitno smanjen, te je sveden na minimalni broj koji opslužuje cargo, humanitarne i vladine letove.

Naravno, u tom kontekstu je logično da je i Air Serbia objavila prestanak svih redovnih letova. Kompanija je cijelu svoju flotu stavila na dispoziciju Vladi Srbije. Nakon ukidanja redovnih letova kompanija je obavila humanitarne letove za dovođenje srpskih državljana iz Pariza, Amsterdama, Dohe i Moskve, a još niz letova se planira u skorijoj budućnosti. Air Serbia je obavila i dva leta prema Kini (jedan sa A330 i drugi sa A320 uz jedno tehničko slijetanje) koji su doveli više tona medicinske opreme te nekoliko iskusnih kineskih liječnika koji će pomoći u borbi protiv koronavirusa. Letovi prema Kini se planiraju i dalje, te se može reći da je Air Serbia u ovom momentu otvorila stanoviti zračni most prema Kini za dovođenje zdravstvenog i humanitarnog carga.

U isto vrijeme humanitarne letove za evakuaciju svojih državljana obavio je Montenegro Airlines, Aegean, Air France i LOT.

Zatvorenost Dubrovnika loša odluka

Dubrovnik je u četvrtka 19.3. naglo zatvorio promet do 29.3. zbog toga što je jedna čistačica oboljela od koronavirusa. U momentu zatvaranja za aerodrom je Croatia letjela dva dnevna leta, Trade Air dva tjedna leta na liniji Split-Rijeka-Osijek, te je više tjednih letova planirao British (za London), Turkish (Istanbul) i Aegean (Atena).

Ovo zatvaranje koje je odredila država nije dobro za ovaj izoliran dio Hrvatske. Dubrovnik i te kako ima potrebu biti povezan sa bar dva dnevne leta (jutarnji i večernji) za Zagreb kako bi brzo i efikasno mogao transportirati zdravstvene radnike, civilnu zaštitu, policiju, vojsku, državne službenike, ali i pokojeg civilnog putnika koji mora putovati i za to ima dozvolu civilne zaštite (bolest ili smrt u obitelji, liječenje koje nije zaraza od koronavirusa, osobe koje se još uvijek vračaju kući, nužni radnici, novinari, pokoji konektirani putnik preko Zagreba), poglavito što su autobusne linije zabranjene. Uostalom takvi letovi prenose i cargo i to ne samo za dubrovačku bolnicu. Naime, Dubrovnik je 7 sati vožnje automobilom ili 10 sati vožnje autobusom/kamionom od Zagreba, a pritom ima i problem sa granicom u Neumu (BiH). Nelogično je očekivati da će službeni i civilni putnici za Dubrovnik ići autima ili autobusima. I nerazumno sa pozicije borbe sa virusom. Tu je avion sa sat vremena leta daleko bolja i manje rizična opcija. Ovakvim potezima se širenje bolesti ubrzava, a ne usporava. Ova linija sa dva polaska, da putnik može u istom danu otići do Zagreba (ili Dubrovnika) i vratiti se isti dan, morala bi biti državni interes koja bi se morala ostvarivati neovisno o tome je li komercijalno isplativa ili ne.

Ovdje je otvorenost Zračne luke Dubrovnik bitna radi izoliranosti državnog teritorija Hrvatske do kojeg se mora preko teritorija BiH, te velike udaljenosti od centra borbe sa koronavirusom (Zagreb), ali i limitiranosti zaliha, stručnog i ostalog osoblja, te možebitne temeljne proizvodnje na prostoru na kojem živi manje od 100.000 ljudi moralo bi biti državni interes, a obnašanje redovnog zračnog mosta jedna od važnih mjera Civilne zaštite.

Među testiranim djelatnicima Zračne luke Dubrovnik nakon detektirane čistačice, još šestoro djelatnika je prikazalo pozitivnost na koronavirus. Stoga ova mjera vlasti jest bila nužna da se spriječi dalje širenje bolesti, no sada nakon što su izdvojeni zaraženi, Zračna luka Dubrovnik bi se morala detaljno dezinficirati i što prije ponovno proraditi uz sve mjere zaštite njenih radnika.

Kako god, stožer za borbu protiv koronavirusa zatvorio je Zračnu luku Dubrovnik, jedinu u Hrvatskoj, do 29.3, a hoće li nakon tog datuma i dalje ostati zatvorena za promet, ostaje za vidjeti.

Zašto je Zagreb još uvijek otvoren?

Zagreb je danas (ponedjeljak 23.3.) imao 15 letova, od čega je 12 Croatie Airlines i to 2 leta za Frankfurt i Osijek, te po jedan let za Zurich, Minhen,  Amsterdam, Brussels, Paris CDG, London LHR, Split i Sarajevo. Uz to letjeli su sa jednom letom još i Qatar za Dohu, Turkish za Istanbul i Eurowings za Cologne. Sutra je planirano 14 letova.

U četvrtak 19.3. Zagreb je imao 28 letova, no brojka letova od tada pada, da bi se od nedjelje stabilizirana na 15 redovnih dnevnih letova koliko se planira i u idućih nekoliko dana. Uz Croatiu za Zagreb još uvijek lete British, Turkish, Eurowings i Qatar (do 25.3.). Turkish posljednjih dana liniju za Istanbul operira u većini slučajeva sa A321, a koristio je čak i A330.

Iz nekog razloga Croatia obavlja nerealno velik broj letova. Vjerojatno je jedan od glavnih razloga ovako velikog broja letova predsjedanje Europskom Unijom obzirom da se sada povećao broj administrativnih i političkih obveza vezan uz pandemiju koronavirusom, zbog čega je nužna povezanost sa glavnim europskim metropolama i hubovima. Pitanje je i kakav je ugovorni odnos države sa koncesionarom, te možebitne posljedice po Hrvatsku u slučaju smanjenja većeg broja letova. O ovome se raspravljalo prilikom potpisivanja koncesije i kritičari su spominjali da je koncesionar anexima zaštićen čak i od gubitaka zbog elementarnih pojava. Nema smisla ići u pretpostavke i insinuacije, konačno, isto će se vidjeti u financijskim izdacima države i financijskim izvješćima MZLZ, no bez obzira na jedan ili oba razloga Croatia ima neracionalno mnogo letova.

Ovolika količina letova Croatie (12 dnevno) nema baš nikakvog smisla ni potrebe, te nepotrebno troši resurse i novac kako kompanije, tako i aerodroma, te zdravstvenih, policijskih i djelatnika civilne zaštite, a i povećava rizik od širenja zaraze. Croatia bi trebala imati letove prema Splitu (i po otvaranju prema Dubrovniku), Sarajevu, te jedan let prema Frankfurtu, Munichu, Parisu, Amsterdamu, Brusselesu i Zurichu, a u slučaju ukidanja letova Britisha i prema Londonu. Svakodnevno treba smanjiti broj letova i ostaviti dva leta prema Splitu i Dubrovniku (ako bi bilo premalo putnika i carga onda jutarnji let Zagreb-Dubrovnik-Split-Zagreb, a večernji Zagreb-Split-Dubrovnik-Zagreb), te po jedan dnevni let za Frankfurt, Munich i Brussels, pet tjednih letova za Paris i Sarajevo, četiri tjedna leta za London (niti jedan ako operacije nastavi British) i tri za Amsterdam. Dakle, u idućim danima realan broj letova bi bio 7 dnevnih letova. Sve preko toga je pretjerano.

Europska unija bi morala odlučiti ostaviti otvorenim za konekcije samo Amsterdam, Paris CDG, Frankfurt i Brussels (posljednji zbog sjedišta EU i europske misije NATO-a), a ostalim otvorenim zračnim lukama dozvoliti redovne letove prema ova četiri huba sa što više frekvencija i što manjim avionima (da se izbjegne duže zadržavanje putnika u hubu). Naravno epidemiloško-preventivne mjere u ova četiri huba morale bi biti maksimalne. EU bi mogla dozvoliti i eventualno pokoju P2P liniju koja ima velik broj putnika među parovima gradova izvan ovih hubova, uz korištenje samo najvećih aviona i što manje frekvencija, te neograničeno korištenje domaćih linija koje su udaljene preko 400 km.

U tom kontekstu minimum koji bi Zagreb trebao zadržati je dva dnevna leta za Dubrovnik i Split, svakodnevni let za Frankfurt, te šest tjednih letova za Brussels (osim subotom), dakle 4 ili čak 3 (spajanjem Dubrovnika i Splita) dnevna leta.

U prošlim danima evakuacijske letove iz Zagreba imali su El Al, LOT, KLM, Air France i Aeroflot, a sutra (u utorak 24.3.) će let obaviti i ukrajinski SkyUp za Napulj.

Uz sve u nedjelju 22.3. u 6:24 Zagreb je pogodio razoran potres jačine 5,5 po Rihteru. Nakon toga osjetilo se preko 40 potresa, od čega je 8 potresa bilo jačine od 3,0 do 5,2 po Rihteru. Velika je materijalna šteta, najveća u samom centru grada, a srušio se čak i vrh jednog tornja Zagrebačke katedrale na kojoj nedostaje 5 metara visok križ i oko 20 metara tornja. Ima i teško ozlijeđenih osoba, a jedna se bori za život. Dijelovi grada nisu imali struje, vojska je izašla pomoći rasčistiti ruševine, evakuirati stanovništvo razrušenih stanova, te bolesnike nekoliko gradskih bolnica čiji su odjeli bili zatvoreni radi urušavanja. Zračna luka Zagreb je evakuirala putnike iz putničkog terminala. Inspekcijom je utvrđeno da nema oštećenja na zgradi i uzletno-sletnoj stazi, te manevarskim površinama (zračna luka je na samom jugu, a epicentar je bio na sjeveroistoku grada), pa je nakon uspostave operativnih sustava promet ponovo uspostavljen u 10:30 sati. Dvije minute prije potresa odletio je let za Brussels, a tog dana ostvareno ukupno 15 letova Croatie Airlines, Qatara, Turkisha, Aeroflota, LOT-a i El Ala.

I moja malenkost je dio ovog teksta pisala na otvorenom i temperaturi ispod 10 stupnjeva celzijusovih uz zapaljenu vatru.

Iz Zagreba je Croatia obavila dva leta prema Abu Dhabiu sa A320, iz kojeg je dovezla doniranu zdravstvenu opremu, Za očekivati je da će kompanija obaviti još nekoliko letova za Vladu kako za dovođenje zdravstvene opreme i humanitarnu pomoć, tako i za evakuacju hrvatskih građana. Također se očekuje dolazak i više humanitarnih cargo letova sa pomoći potresom pogođenog Zagreba, obzirom da je pomoć najavilo nekoliko država, te Europska unija.

Croatia Airlines je ponudila brojnim poduzećima, po uzoru na Singapore, Korean i Cathay Pacific da sa A320 obavlja cargo letove radi isporuke robe obzirom na sve veće probleme kamionskog i željezničkog prometa. A320 može cargo primiti u prtljažni prostor, ali operacijski može i lakši a volumenom velik cargo primiti i u putnički prostor uz posebne mjere osiguranja tereta.

Zračna luka Zagreb je uvela skraćeno radno vrijeme, te će od 29.3. do 18.4. će biti zatvorena je za sav promet od 23:00 do 04:30 sati. U vrijeme zatvorenosti u luci neće dežurati djelatnici, a neće moći slijetati čak ni državni avioni (izuzetak su jedino vojni i policijski zrakoplovi). Ipak uz e-mail najavu do 20:00 sati mogući su letovi i u vrijeme zatvorenosti. Iskreno, obzirom na planirane letove mogli su luku zatvoriti od 22:30 do 6:15 sati, a da su dogovorili sa Croatiom da Minhen dođe ranije a ne u 22:25, mogli su luku zatvoriti od 21:15 do 6:15, što bi bilo logično kako iz ekonomskih razloga, tako i radi manjeg rizika širenja zaraze.

Zašto su preostali aerodromi otvoreni?

Split u ovom momentu ima jedan do dva dnevna leta sredinom dana prema Zagrebu, što je istinski nonsens, jer bi jedina logika bila imati jedan jutarnji i jedan večernji let kako bi svi putnici mogli u istom danu obaviti zadatke i vratiti se bez potrebe noćenja što bitno smanjuje rizik zaraze. Uz to Split ima i dvije PSO linije Trade Aira sa po dva tjedna polaska, za Rijeku-Osijek i Pulu-Osijek. Marko Cvijin, CEO Trade Aira mi je rekao da su letovi vrlo prazni, da na istima ima 2 do 5 putnika. Ovaj broj putnika će se eventualno povećati nakon mjere zabrane međugradskih autobusnih i željezničkih linija koja je uvedena u Hrvatsku od nedjelje 22.3. No, Trade Air i ovako prekida PSO letove u petak 27.3.

Zbog domaćih linije otvorena je i Pula koja ima dva leta ponedjeljkom i petkom prema Osijeku i prema Splitu, Rijeka koja utorkom i četvrtkom leti prema Osijeku i prema Splitu, te Osijek koji ima ponedjeljkom, srijedom i petkom po dva dnevna leta za Zagreb, utorkom i četvrtkom za Rijeku-Split, te ponedjeljkom i petkom za Pulu-Split. Eurowings je potvrdio Osijeku početka letova za Stuttgart od nedjelje 29.3. i za sada isti stoje. U ovom momentu Eurowings leti za Zagreb i to po par tjednih polazaka na reduciranim linijama za Stuttgart, Cologne i Berlin, tako da u stvari ima po jedan dnevni let, pa i nije nevjerojatno da će stvarno i krenuti sa letovima za Osijek. Eurowings je najavio 29.3. i početak letova za Split. U svakom slučaju Hrvatska bi morala zatvoriti Pulu, Rijeku, Zadar, Osijek, Brač i Lošinj osim za humanitarne, zdravstvene i vladine letove. Nema nikakvog smisla trošiti zdravstvene, policijske i ostale resurse na tek par putnika tjedno, a isto i povećava rizik širenje zaraze. Ovi aerodromi su na manje od tri sata vožnje od Zagreba, dočim se nužni promet putnika (službenih i civilnih sa dozvolom), te robe može brzo i efikasno obaviti cestovnim i željezničkim putem. Potpuni je nonsens dalje držanje ovih aerodroma otvorenim.

Sarajevo je i dalje otvoreno iako ima samo jedan dnevni let prema Zagrebu, te par letova prema Dubaiu (flyDubai) i Istanbulu (Turkish). Bez obzira što je to jedini aerodrom u BiH koji ima redovne letove, otvorenost radi tako malog broja letova nema nikakvog smisla i nepotrebno troši skromne državne resurse. Još prošli tjedan aerodrom je imao prosječno tri dnevna leta (Croatia, Turkish, Qatar, Eurowings, Flydubai). Obzirom da je prekid letova najavio i Turkish, te Flydubai Sarajevo će ostati tek na jednom dnevnom letu Croatie.

Istime u regiji ima jedine logike da otvoreni ostanu tek Zagreb (sa dva domaća dnevna leta, te dva međunarodna leta prema Frankfurtu i Brusselsu), te Split i Dubrovnik za domeće letove prema Zagrebu.

Bez obzirom na zatvorenost crnogorskih aerodroma Montenegro Airlines je obavio evakuacijske letove za Beograd, Budimpeštu, Beč, London i Rim, a takvih letova će biti i u budućnosti. I Trade Air je imao evakuacijskih letova za strane državljane iz jadranskih aerodroma, a na dispoziciji je za takve letove iz regije i u budućnosti obzirom da je kompanija sa raspoloživim avionima (dva A320 i jednim F100), te posadama operativna. Niz stranih kompanija obavlja evakuacijske letove svojih građana iz zatvorenih aerodroma regije.