BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Zrakoplovna oaza Ohrid "Prvi komercijalni let aerodrom je imao 1953. godine, kada je JAT-ov DC3 doletio iz Beograda preko Skopja."

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Zrakoplovna oaza Ohrid

Ohrid je mali aerodromčić na tromeđi Sjeverne Makedonije, Grčke i Albanije. Od Grčke ga dijeli Ohridsko jezero (86 km do graničnog prijelaza sa Grčkom), a od prijelaza sa Albanijom je te tek 23 km.

Sam prostor ima vrlo malo stanovnika koji mu gravitiraju, pri čemu je dobar dio tog stanovništva vrlo siromašan. Aerodrom je okružen velikim zračnim lukama. Jedini razlog fascinantnog broja putnika za takvo okruženje jest Ohrid koji je istinski turistički biser regije. Grad je upisan u Svjetsku kulturnu, a jezero u Svjetsku prirodnu baštinu UNESCO-a (gradova koji su upisani u obije baštine u svijetu ima tek 28). Turizam akumulira veliku većinu putnika, bitno manje putnika akumulira dijaspora, dok su preostali putnici poslovnjaci prvenstveno vezani uz turizam.

Za doba Jugoslavije Ohrid je imao zavidan promet

Aerodrom danas nosi naziv po Svetom Pavlu Apostolu (St. Paul Apostle).

Prvi komercijalni let aerodrom je imao 1953. godine, kada je JAT-ov DC3 doletio iz Beograda preko Skopja. Uzletno-sletna staza je rekonstruirana 2004. godine, uključujući i ugradnju svjetala. TAV je preuzeo aerodrom 2010, nakon dvije godine prolongiranja i pregovaranja, uz koncesiju od 20 godina, do 2030. Već iduće godine, 10.4.2011. TAV je otvorio obnovljeni i modernizirani terminal, VIP ložu od 2000 četvornih metara, hangar od 1000 četvornih metara, te parkiralište od 6000 četvornih metara. Ipak domaće stanovništvo je očekivalo bitno više od obećanja TAV-a u proširenje kapaciteta, a što se na koncu planiralo tek 2020, tj. deset godina po preuzimanju koncesije.

U ljetnom redu letenja 1974. JAT je letio za Ohrid četiri puta tjedno iz Beograda i to ponedjeljkom i nedjeljom sa DC-9 Beograd 05:50 – 06:45 Ohrid 07:15 – 08:10, te utorkom i četvrtkom sa Caravellom Beograd 11:45 – 12:45 Ohrid 13:30 – 14:30 Beograd., te dva puta (srijedom i petkom) iz Dubrovnika sa Caravellom Dubrovnik 10:00 – 11:00 Ohrid 11:30 – 12:30 (petkom pet sati kasnije). Zime 1975/76 JAT je prometovao tri puta tjedno Caravellom za Ohrid, utorkom nonstop, te ponedjeljkom i petkom preko Skopja. Idućih godina linija za Ohrid je prometovala tri ili četiri puta tjedno, dio tih letova preko Skopja, no nije bilo letova za Dubrovnik.  1986. JAT je letio za Ohrid iz Beograda nonstopa 8 puta tjedno, po dva puta dnevno ponedjeljkom, srijedom i petkom, te jednom dnevno utorkom i četvrtkom. Letovi su bili u različito vrijeme i obavljali su se sa DC-9 i Boeingom 727. Istovremono JAT je utorkom letio za Dubrovnik sa 727, četvrtkom i nedjeljom za Ljubljanu za 737 i DC9, te utorkom za Zagreb sa DC9, tako da je Ohrid imao 12 tjednih letova.

„U stvari je svih ovih godina Ohrid doslovce životario i ostvarivao tek par desetaka tisuća putnika godišnje. U načelu aerodrom je sve do dolaska Wizz Aira imao pedesetak tisuća putnika godišnje“

Najviše letova Ohrid je imao u ljeto 1989, kada se za Beograd letjelo 8 puta tjedno sa DC9, 727 i 737, dva puta ponedjeljkom i četvrtkom, te po jednom sve ostale dane osim nedjelje, pri čemu je drugi let četvrtkom bio preko Skopja, jednom tjedno za Dubrovnik (utorkom) sa 727, dva puta tjedno za Ljubljanu (ponedjeljkom i petkom) sa 737 i tri puta tjedno za Zagreb sa DC9 i 737 (utorkom, srijedom i nedjeljom) u triangl letu sa Skopjem (Zagreb-Skopje-Ohrid-Zagreb Zime 1990/91 Ohrid je imao vezu ka Beogradu 9 puta tjedno, svaki dan osim subote, a po dva puta ponedjeljkom, srijedom i petkom sa DC9, 737 i 727 (jednom preko Skopja), te dva puta tjedno za Zagreb (utorak i četvrtak) preko Skopja sa DC9 i 737. Posljednje zajedničke godine, ljeta 1991. Ohrid je imao samo 6 tjednih letova za Beograd (ponedjeljkom i petkom po dva, te četvrtkom i subotom po jedan) sa 737 i 727, od čega su po jedan let ponedjeljkom i petkom bili preko Skopja. Te 1991. Croatia i Adria su letjeli za Skopje, ali ne i za Ohrid.

Adria je počela letjeti za Ohrid na ljeto 1997. i to jednom tjedno za Ljubljanu sa DC9 i noćenjem u Ohridu što je ostavljalo mogućnost tranzita u Ljubljani: Ljubljana 20:20 – 21:55 Ohrid 05:50 – 07:30 Ljubljana. Te zime (1997/98) linija je povećana na dva leta tjedno (srijedom i subotom), a već idućeg ljeta na tri tjedna leta (srijedom, subotom i nedjeljom) sa A320. Linija je dodatno povećana zime 1999/2000 uvođenjem dodatnog, popodnevnog leta subotom, pa je broj tjednih operacija bio 4. Ipak od popodnevnog leta se odustalo zime 2001/2002, tako da je Adria držala noćne letove idućih godina srijedom, subotom i nedjeljom. U međuvremenu linija je postala sezonska sve do 2009. koja je bila posljednja godina operiranja Adrie iz Ohrida.

Za Ohrid je letjela i prva makedonska kompanija Palair koja je od 1991. do 1996. letjela sa vrlo šarolikom flotom (Tu154, An24, F28, F100 i BAC 1-11). Od 1992. do 1994. nešto letova iz Ohrida je imala i makedonska charter komapanija Meta Aviotransport (u floti po jedan Yak42 i Tu154).

Avioimpex, makedonska privatna kompanija letjela je tijekom godina iz Ohrida (od 1992. do 2002). Zime 1998/1999. kompanija le letjela iz Ohrida za čak četiri destinacije, za Ljubljanu i Zagreb nedjeljom u triangl letu, za Beč preko Skopja petkom i nedjeljom, te za Zurich nedjeljom.  1993. desila se tragedija rušenja Avioimpexovog leta 110, u kojem je pao Yak 42D blizu Ohridskog aerodroma ubivši pritom 116 putnika i članova posade. Avion je letio iz Geneve za Skopje no zbog lošeg vremena odlučio je sletjeti na Ohrid.

I MAT je letio letove iz Ohrida na razne destinacije i sa raznim frekvencijama. U ljeto 2003. jednom tjedno za Beč i za Zurich (oba leta nedjeljom). Zime 2003/04 zadržao je samo nedjeljnu frekvenciju za Zurich. MAT je operirao za Ohrid sve do zime 2008/09 (Beč jednom tjedno preko Skopja, te Zurich jednom tjedno nonstop), no u ljeto 2009. kompanija više nije letjela za Ohrid.

Po bankrotu MAT-a (2009.), prvo je Jat planirao pokrenuti kompaniju istog imena, no isto se nije realiziralo. Potom je privatna turistička agencija Kon Tiki sa jednim Boeingom 737-500 planirala operacije pod imenom Mat Airways, a prvi let je trebao upravo biti 20.7.2010. na liniji Beograd-Ohrid. No kompanija je počela letjeti tek u studenom (novembru) i nudila je karte iz Ohrida samo za Zurich. Dva dana prije prekida operacija, 20.6.2011. Mat je otvorio liniju Ohrid-Tel Aviv.

I makedonska charter kompanija Skywings je pod imenom Air Lift Service je operirala iz Ohrida od 2009. (za Amsterdam, Zurich i Dusseldorf). Nakon što je izgubila makedonski AOC 2011, ujedinila se sa Kon Tikijevim MAT-om no isto nije bilo dugog vijeka.

Jat je ponovo letio za Ohrid sezonski let dva puta tjedno od 2009. do 2013. Air Serbia je obnovila sezonske letove 2016. sa tri tjedna leta avionom ATR 72, koje je idućeg ljeta 2017. povećala na čak četiri leta. No, 2018. je kompanija prekinula operacije radi premalog broja putnika.

Wizz Air ostvario procvat aerodroma

„Posebno veliku ekspanziju Ohrid je doživio prošle godine nakon što je dogotovljen višekratno prolongiran natječaj za nove linije Wizz Aira po kojem je kompanija dobila 5 milijuna EUR u tri godine i odnosi se na minimalno dvije nove linije iz Skopja i četiri iz Ohrida.“

U stvari je svih ovih godina Ohrid doslovce životario i ostvarivao tek par desetaka tisuća putnika godišnje. U načelu aerodrom je sve do dolaska Wizz Aira imao pedesetak tisuća putnika godišnje uz skok 1996. na preko 100.000 putnika, te 2012. na skoro 85.000. Isto tako aerodrom je imao dva vrtoglava pada, 1994, nakon pada Aviogenexa, na 18.681 i 2010, nakon bankrota MAT-a, samo 14.095 putnika.

Prvim linijama Wizz Aira iz Ohrida 2015. za London Luton (10.6.) i Basel (1.7.) Wizz Air je krenuo u ozbiljnu ekspanziju u Ohridu koja je akumulirala velik broj putnika. Već u prvih godinu dana operiranja Wizz Air je poduplao broj putnika Ohrida. Idućih godina broj putnika je rapidno rastao da bi u samo četiri godine od prve linije Wizz Aira narastao sa 69.987 na čak 317.218 putnika.

Aerodrom je u samo pet godina povećao broj operacija za više od 3 puta, sa 821 na čak 2.623.

Posebno veliku ekspanziju Ohrid je doživio prošle godine nakon što je dogotovljen višekratno prolongiran natječaj za nove linije Wizz Aira po kojem je kompanija dobila 5 milijuna EUR u tri godine i odnosi se na minimalno dvije nove linije iz Skopja i četiri iz Ohrida. Na koncu je na natječaju, kao i na prethodna dva, pobijedio Wizz Air, koji je otvorio četiri linije iz Skopja (Karlsruhe, Bremen, Larnaca i Turku), te isto toliko iz Ohrida (Malmo, Milan Malpensa, Memmingen i Dortmund). Ove subvencije jesu upitne sa pozicije Europske unije. No, kako Makedonija nije u Europskoj uniji iste, za sada, prolaze.

Osim četiri nove linije Wizz Aira aerodrom je dobio i Edelweissovu (Lufthansa grupa) liniju za Zurich, dvije Eurowingsove linije (Dusseldorf i Stuttgart), a od zime operira i Wizzova linija za Beč. Obzirom da je čak 6 od tih linije cjelogodišnje, te da se radi o velikim LCC prijevoznicima, nije ni čudo da je aerodrom u 2019. skočio za fascinantnih 72,1% u proju putnika. Čak 13 novih linija u samo dvije godine fascinantno je i za daleko veće zračne luke nego što je Ohrid. Od toga su četiri linije leisure/charter, dvije legacy carriera i 8 LCC. Nove linije je otvorilo 8 prijevoznika. 4 od tih linija, nažalost, nisu preživjele.

Ohrid danas

Aerodrom Ohrid djeluje u vrlo teškim uvjetima obzirom da mu potencijalne putnike oduzimaju velika zračne luke u okruženju. U prvom redu to je Tirana sa 3,3 milijuna putnika (udaljena tek 140 km), Skopje sa 2,4 milijuna (249 km), Thessaloniki sa 6,9 milijuna (296 km), Priština sa 2,4 milijuna (249 km), te dva manja grčka aerodroma sa linijom SkyExpressa za Atenu: Kastaria (151 km) i Kozani (191 km).

Ohrid danas ima uzletno-sletnu stazu od 2550 metara na koju mogu slijetati svi uskotrupci. Stajanka (apron) može primiti 9 aviona. Aerodrom nema paralelnu rulnicu.

Terminal ima kapacitet od 400.000 putnika godišnje, a ima restoran kapaciteta 30 osoba, tri bara (jedan u dolaznom holu, jedan u međunarodnoj zoni odlaznog hola i ljetnu terasu izvan aerodroma), trgovinu izvan međunarodne zone, duty-free shop u međunarodnoj zoni, dvije mjenjačnice, VIP ložu, lost and found ured, informacije, 24-satnu liječničku ambulantu, te 8 rent’a’car poslovnica (među kojima i Avis, Hertz, Europcar, Sixt). Aerodrom nema povezanost sa gradom autobusima, već putnici moraju koristiti taxi koji do 9 km udaljenog grada košta oko 500 MKD (oko 8 EUR). Aerodrom ima besplatan wi-fi.

Aerodrom je u siječnju (januaru) nastavio vrtoglav rast, te je zabilježio 144,2% više putnika nego u siječnju 2019, opsluživši čak 19.858 putnika. Ovo je više putnika nego ih je zabilježio u istom mjesecu Dubrovnik, te bitno više od Pule ili Zadra, turističkih aerodroma koji na godišnjoj razini imaju daleko više putnika od Ohrida. Ovo pokazuje da je Ohrid bitno smanjio sezonalnost, što je toliko bitno za lokalnu zajednicu, hotelijere i druge subjekte grada.

Prema planovima za 2020. Ohrid je trebao imati 18 linija (za Amsterdam, Basel, Beč, Bruxelles, Dortmund, Einthoven, Istanbul, Katowice, London Luton, Maastricht, Malmo, Memmingen, Milano Malpensu, Tel Aviv, Varšavu i Zurich) koje je trebalo operirati 9 prijevoznika (Arkia, Chair, Corendon, Enter, Edelweiss, LOT, Onur, TUI i Wizz Air). Amsterdam i Zurich imaju konkurenciju dva prijevoznika.

Obzirom da govorimo o turističkoj destinaciji omjer sezonskih i cjelogodišnjih linija je jednak (po 9 od svakih) i istinski je fascinantan. Iz istog razloga logično je da aerodrom ima velik broj leisure i charter linija, te LCC linija. Ipak Ohridu je strateški bitno da privuče bar jednog, još bolje dva legacy prijevoznika koji bi mogli ostvariti konekcije preko svog huba diljem Europe i svijeta. Iako za Zurich leti Edelweiss koji iako je leisure prijevoznik ima konekcije na sve Swissove linije, pa tu Ohrid ima donekle povezanost preko Swissova huba u Zurichu. No, aerodrom bi svakako trebao poraditi na dovođenju Swissa umjesto Edelweissa, Austriana (Beč), Lufthanse (Munich ili Frankfurt) ili LOT-a (Varšava), te Turkisha (Istanbul). Turkish je najizvjesniji obzirom na vlasnika koncesije (TAV) koji je blisko povezan sa Turkishem.

Više je nego šteta što je aerodrom izgubio Eurowings koji je operirao dvije linije, pa bi se i te kako trebao potruditi dovesti još nekog od LCC osim Wizz Aira, kako radi bolje povezanosti, tako i radi konkurentnosti, što je dobro i za aerodrom, i za lokalnu zajednicu, ali i za putnike (veći odabir i niže cijene). U prvom redu aerodrom bi trebao svoju energiju usmjeriti na Ryanair i Voloteu, a potom na easyJet, Pegasus, SmartWings, Vueling, Transaviu i ponovo Eurowings.

TAV je odlučio privući i putnike iz susjedne Albanije na korištenje Ohridskog aerodroma. Tako je management aerodroma pokrenuo intenzivne sastanke sa operaterima i agencijama u Elbasanu (60 km od Ohrida), te je požurivao pokretanje autobusne linije iz Aerodroma za taj grad, bez obzira što Elbasan bliže Tirani nego Ohridu.

Aerodrom je u 2020. planirao proširenje terminala i povećanje sa 400.000 na 600.000 putnika.

Koronavirus će ozbiljno naštetiti Ohridu

Nažalost ovaj rast i sve izuzetno dobre planove, prekinuo je koronavirus koji će zrakoplovstvo unazaditi za 60 i više posto u idućih bar 2, a možda i 3 godine.

Kao što sam već više puta naglašavao koronavirus će daleko više naštetiti turističkim aerodromima nego hubovima i aerodromima kojima turizam nije primarna ciljna grupa. Samim time će Skopje, koje se temelji na dijaspori i poslovnim putnicima, imati manji pad broja putnika nego Ohrid.

Ohrid je zatvoren za sav promet 15.3.2020. i za sada nema najava kada bi se mogao otvoriti. Ovo je to štetnije po Ohrid jer su aerodromi u Srbiji, Grčkoj i Bugarskoj već otvoreni, u Hrvatskoj su bili otvoreni cijelo vrijeme koronakrize, a vrlo brzo će se otvoriti i aerodromi u Crnoj Gori i Albaniji, svakako u idućih dva tjedna. Zatvorenost od tri mjeseca i te kako će naškoditi kako TAV-u, tako i lokalnoj ekonomiji, a ostaje pitanje kako će reagirati same avio kompanije koje će svoje planirane kapacitete već razmjestiti na druge otvorene zračne luke.

Eurowings je još s početka godine najavio da odustaje od letova iz Ohrida za Dusseldorf i Stuttgart. Ovo nije imalo veze sa koronakrizom jer je kompanija od letova odustala bitno prije, već sa vrlo lošim stanjem Eurowingsa koji je akumulirao više stotina milijuna EUR dugova, pa je Lufthansa grupa odlučila povući drastične mjere. Kompanija je otkazala brojne linije diljem Europe, pa i velik broj njih u regiji, dočim je Ohrid bio samo dio ovih velikih redukcija.

Za sada je TUIfly Belgium najavio da neće pokretati najavljenu liniju Ohrid-Bruxelles koja se trebala operirati jednom tjedno (subotom) od 6.6. Wizz Air je pak najavio da će prvotno planirana linija za Milano Malpensu radi koronakrize postati sezonska i da će operirati do 21.10. Naravno, za očekivati su dalja otkazivanja linija, kao i bitna smanjenja frekvencija kako ove godine, tako i iduće. Kompanije planiraju operirati tijekom ljeta tek 30-40% svojih kapaciteta, pa je očekivati da će u Ohridu pad prometa biti vrlo značajan u usporedbi sa prošlom godinom.

U svakom slučaju nakon što se aerodrom otvori prvo će letove pokrenuti Wizz Air koji je od svih LCC letio najviše tijekom krize, a koji je i jedini najavio ekspanziju od ljeta. Wizz Air naime planira iskoristiti situaciju odmah nakon koronakrize kako bi preuzeo što veći dio tržišta, pa je kompanija jedna od rijetkih koje su najavila da neće prolongirati ili otkazivati nove avione, da neće prizemljivati starije avione, te je najavila otvaranje novih linija, pa čak i baza. Samim time je evidentno da će Wizz air imati najveći broj letova od svih LCC Europe, a što je više nego dobra vijest i za Ohrid.

Ohrid se sada treba okrenuti preživljavanju. Za očekivati je prolongiranje proširenje kapaciteta koji nemaju smisla u idućih dvije do tri godine koliko će trebati da se promet vrati na nivo iz 2019. godine. Jednako tako aerodrom treba iskoristiti volju širenja Wizz Aira te bar ne dozvoliti bitan pad broja putnika ovog LCC. Istovremeno aerodrom treba pokušati, u suradnji sa vlastima, turističkim zajednicama i turoperatorima, zadržati što više linija i frekvencija postojećih prijevoznika. Naravno, sukladno novim realnostima aerodrom treba smanjiti troškove poslovanja i vratiti se na nivo operacija i broja putnika od prije pet godina (oko 120.000), a sukladno tome i potrebnih resursa za isto.

Nakon što ova kriza prođe, ispred Ohrida je vedra budućnost, aerodrom ozbiljno raste, a isto će se nastaviti i u budućnosti, koncesionar ima volje za ulaganje u kapacitete, država u subvenciju prijevoznika. Ovaj mala „zrakoplovna oaza“ više je nego dobar primjer kako treba voditi jedan turistički aerodromčić u okruženju velikih igrača, te kako maksimalno iskoristiti sve potencijale.

Komentari

E
A

Da, kažu mi ljudi da je tako. Ja sam jednom sletio na Ohrid prije 31 godinu, ali nisam izlazio iz aviona. Sječam se fascinatnog prilaza preko jezera. U idućih par godina svakako ću posjetiti Ohrid, puno previše dobrih riječi sam čuo o njemu.

D

Sad da napisete ovakav osvrt i za B. Luku, molim!

Odgovori
A

Pa Banja Luka je svakako bila u kratkoročnim planovima, no, nažalost, rezanja koja su sada radi koronakrize nemaju nikakvog smisla dok se ne vidi kako i kolko će se Ryanair stabilizirati u Banja Luci.

Kako god, budite uvjereni da će se analiza Banjalučkog aerodroma desiti, iako nešto prolongirana spram prvotnih planova.

M

Banjalucki aerodrum drzi moj licni rekord za brzinu izlaska iz aviona i napustanja aerodruma. Dakle sve je trajalo 1 minut, izasao sam prvi direktno iz masine, prohodao manje od 100 metara, sa pasosem u ruci prosao pored policije/carine i to je bilo to :-).

A

Da, tammo je sve minijaturno. Ja došalo Air Serbiom iz Beograda, izašao, obavio check in, prošao kontrolu i vratio se u avion za manje od 10 minuta.

B

Pa zar to nije idealno za aerodrom? U Minhenu sam napravio 10 km pješke i još toliko metroom da bih uhvatio drugi let. Što kažu crnogorci: jesam li zi ja platiobkartu dacse vozim ilivdacidem pješke? 😂🤣

I onda se preznojim i onakav mokar u klimu i prehladim se… A onda me hrvatski policajac (u povratku kao vozača auta) pretresa i pita me da li imam kakve psiho aktivne supstance, pretresa auto, našao andole… Kad je završio, pogledam se u ogledalo, crvene oči – drogeraš original… I ja bi sam sebe pretresao 😂.
Što kaže Radosav: Đe mu je taj Minken, oca mu u vr’ g… j…

E od tada zamišljam da slećem na travnatu livadu…

A

Idealno? Pa ako Vi želite da Banja Luka i dalje ostane na 150.000 putnika godišnje onda ćete i dalje imati takav terminal gdje ćete sve obaviti u 10 minuta. I nije Banja Luka jedini takav mali aerodrom u regiji, ima ih još: Mostar, Maribor, Niš, Morava, Rijeka, Brač, Lošinj, Ohrid. Na svima njima prođete procedure u par minuta. O Europi da i ne govorimo. Takvih aerodroma ko u prići.

Mene više facinira aerodrom koji je finkcionalan, a ima nekoliko milijuna putnika i cjelokupan proces je brz i efikasan. Obzirom da sam prošao gotovo sve aerodrome regije, iskreno Zagreb je tu trenutno broj 1. Naravno, i najnoviji je, te je rađen od nule, tj. nije nadograđivan, pa bi bilo i nelogično da nije tako.

A

Mene je više frustriralo u Banja Luci što je na gateu bilo tek 50 putnika, a nismo imali gdje sjesti dok smo čekali ukrcaj. Uz to sam imao business kartu, ali sam svejedno stajao kod WC-a i čekao da uđem u avion. Jedina prednost je bila što su me pustili prije ostalih pa sam čekao nekih 5-10 minuta manje.

N

Cestitke Alane na dobrom tekstu i da si konacno prihvatio da avio saobracaj regije nije samo Srbija i Hrvatska. :) . Zanimljivo mi je sto Ohrid, osim Beograda, i ponekad Ljubljanu i Zagreb, jedini grad sa kojim je bio povezan u bivsoj drzavi je bio Dubrovnik. I sada se povremeno spominje da ce se obnoviti ta veza. Jel mozes Alene objasniti u cemu se nalazi interes da ova dva grada budu povezani, i da li je ta linija ranije bila rentabilna? Meni je draga povezanost ta dva grada, jer nosi neki sentiment na srednji vek, kada je Ohrid bio centar slovenske pismenosti i hriscanske kulture i imao dobre trgovacke veze sa Raguzom.

Odgovori
A

Pa pisao sam i o Skopju 28.8.2018.

A gledajte, za vrijeme Jugoslavije i JAT-a rezon nije uvijek bio osnovna premisa. Povezivanje dva turistička bisera je prije bilo politička odluka nego komercijalna.

OK, nešto turističkih putnika se konektiralo preko Dubrovnika iz Europe, bilo je nešto i turista koji bi obišli Dubrovnik i Ohrid, vjerojano i nešto lokalne makedonske raje koja je išla na more u Dubrovnik i okolicu, ali da je to bilo za napunit 737 svaki tjedan na komercijalnim osnovama… hm, hm, hm…

A

Mala ispravka – grcki grad se zove Kastorija (a izgovaraju ga priblizno “Kastorja”, akcenat na poslednjem samoglasniku).

Odgovori
A

Da, da, u pravu ste, točno je Katoria.

Y

Alene svaka čast, niko ne troši toliko vremena i energije da napiše tekstove, smijem reći i da je i na stranim portalima teško pronaći ovako analitične tekstove.

Ja bi iskreno volio čuti i slobodnije prognoze autora, ma koliko bile neizvjesne ili se pokazale netačnim.

Korona kriza je pokazala da avio prevoz treba biti državni ne biznis, nego obaveza, kao pravljenje autoputa jer ništa tako efikasno i brzo ne povezuje ljude kao avioni.

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama i što pratite kolumnu na Tango Six.

Ovaj tekst mi je bio poseban izazov jer postoji nevjerojatno malo informacija o Aerodromu Ohrid, posebno o njegovoj povijesti. Na njihovim stranicama možete pročiteti sve o povijesti, ustroju, bilancama i čemu god TAV-a, ali ni osnovne informacije o Aerodromu Ohrid. Vrlo čudno.

Slobodnije prognoze možemo dogovoriti uz kavu ili ćavape, no ne i javno. I ovako brdo ljudi čeka da negdje pogrešim zarez da mi to nabija na nos.

Potpuno se slažem da je ova kriza pokazala koliko je važno imati avio prijevoznika. Vjerujte mi, na nekin 50 intervjua koje sam imao u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, u posljednjih dva mjeseca je to bilo glavno pitanje.

T

Najveću štetu će imati zračni promet
Mogući bankroti prijevoznika-redukcija linija
Smanjena potražnja
Moguće povećanje troškova prijevoznika zbog preporuka epidemiologa
Veliki pad turizma,uzročno posljedično sa zračnim prometom
Smanjena potrošnja diljem Europe,
Sve čega se čovjek može sjetit negativno utječe na zračni promet
Parcijalna otvaranja članica EU, povratkom u neku zemlju 15 dana samoizolacije
……
U konačnici 2020. će biti gore nego šta irko tu i može zamislit, bit će dobro ako 1.9 krene 75% planiranog prometa
Pametni će početi razmišljati o ljetnoj sezoni 2021.

A

Neće. Kompanije planiraju ljetnu sezonu obavljati sa oko 40% prometa, a do kraja godine imati oko 50% prometa. Moja procjena je da će ljetna sezona 2021. imati oko 75% prometa 2019, a da će se broj putnika 2019. vratiti tek u ljeto 2022.

Iskreno očekivao sam daleko manje linija i frekvencija nego što je već sada najvljeno za Split i Dubrovnik. Iznenađujuće puno prijevoznika i linija se vraća na ta dva aerodroma: Lufthansa, Air Baltic, Transavia, Austrian, Condor, Croatia, Trade Air, Eurowings, Aegean, easyJet, Ryanair, Brussels, Volotea, Jet2, Smartwings…

M

Mala ispravka – Ohrid od Grčke ne deli Ohridsko jezero već Prespansko. Ohridsko dele samo S. Makedonija i Albanija. A do najbližeg graničnog prelaza Niki sa Grčkom ima 95km. Inače pohvale za tekst. Pozdrav.

Odgovori
A

Fakat da. Sorry na grešci. Eto, živio sam 32 godine u zabludi da sam dolazio sa grčke strane na Ohrid, bio godinu dana diljem Mekedonije i bio uvjeren da je Ohridsko jezero između Makedonije i Grčke. Hvala na ispravci.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Milers na: Pogranična kriza sa Kinom: Indija iz Rusije nabavlja 21 MiG-29 i 12 Su-30

@AL-41F Ne mogu da vas demantujem ali mi je sva ta "ruska prijetnja" po Evropu a i ostale krajeve svijeta više kao propagandna izmišljotina zarad ekonomske koristi. Molim vas, pa primjer ruskog gasa koji je i jeftiniji i kvalitetniji od američkog se predstavlja kao prijetnja za bezbjednost Evrope!!! Pa to nije predstavljala ni tokom hladnog…

07. Jul 2020.Pogledaj

Т5 na: Još jedna uloga: Helikopter H145M kao leteće komandno mesto

Свака на месту, joш бих додао да има места и за опрему за С5I целог jата дронова, а у борбеноj yлози може да носи и вр в-в и в-з, контеjнере са топовима итд.

07. Jul 2020.Pogledaj

AL-41F1 na: Pogranična kriza sa Kinom: Indija iz Rusije nabavlja 21 MiG-29 i 12 Su-30

@Drina Procitajte ovo, mozda promenite misljenje https://www.livefistdefence.com/2020/06/the-truth-hurts-says-indian-navys-1st-dhruv-flight-commander.html

06. Jul 2020.Pogledaj

boba na: Još jedna uloga: Helikopter H145M kao leteće komandno mesto

druze "pakleni", srbija nije u stanju da razvije ni testo za burek kako valja a kamo li sta drugo :-)

06. Jul 2020.Pogledaj

dinja na: Još jedna uloga: Helikopter H145M kao leteće komandno mesto

Staviću i ja mojih 5 dinara u ovu priču, tako Rusi kažu. Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da letim kao letač-mehaničar 30 godina u transportnoj avijaciji. Počeo na CL-215, završio na AN-26. 4500 puta poleteo i sleteo na vodu ili na zemlju. Video sam mnogo nesreće iz vazduha, posebno iz CL-215. Pa rekoh, da…

06. Jul 2020.Pogledaj

Send this to a friend