BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Berlin Branderburg najveća sramota europskog zrakoplovstva "Iako je 2011. Lufthansa planirala postaviti BBA kao svoj 3. hub, to više nije u koncepciji kompanije".

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Berlin Branderburg najveća sramota europskog zrakoplovstva

Bilo je puno sramota europskog zrakoplovstva: kolaps Terminala 2E na Paris CDG (poginulo 7 osoba), fijasko sa prtljagom kod otvaranja Terminala 5 na London Heathrowu, višemjesečno prolonigranje novog Istanbul Aerodroma, pad kompjuterskog sustava Eurocontrola 2018 (15.000 letova je kasnilo ili otkazano), fijasko A318 projekta, tri fatalne nesreće zbog pogreške konstrukcije Cometa u manje od godine dana idr. No, ipak najveća sramota svakako je izgradnja novog aerodroma u Berlinu.

Zapravo Berlin Brandenburg Aerodrom (BBA) je jedan od najvećih zrakoplovnih fijaska u povijesti. Aerodrom je 15 godina planiran, da bi se počeo graditi 2006. godine. Svečano otvaranje je trebalo biti u listopadu (oktobru) 2011. No, netom prije otvaranja otkriveni su sigurnosni protupožarni i drugi problemi zbog čega se krenulo u rekonstrukciju aerodroma. Pritom je aerodrom koštao skoro 4 puta više od planiranog iznosa.

Svih ovih godina smo o Nijemcima „naučili“ da su, opsesivni u planiranju, maksimalno precizni i gotovo vojno ustrojeni u provedbi, paranoični u kontroli,  potpuno transparentni, da odbacuju svako poimanje mita i korupcije, te aljkavost. BBA je čista suprotnost ovog stereotipa o Nijemcima. Da se i 1% toga desio nekom od aerodroma regije, proglasili bi nas nesposobnim i korumpiranim balkancima kojima su potrebni tutori. BBA istinski negira oba ova stereotipa, no to je tema jednog drugog članka u budućnosti.

Zašto BBA?

Berlinsko zrakoplovstvo dio je tragične sudbine njemačkog glavnog grada. Ono je produkt bolesne nacističke ekspanzionističke politike, tragedije potpune ratne devastacije i poratne gladi, te još veće tragedije 45 godišnje podjele grada i izolacije od strane SSSR-a, a na koncu administrativnih, financijskih i drugih problema nastalih ponovnim ujedinjenjem Njemačke.

Prvi veliki berlinski aerodrom je bio Tempelhof, otvoren 8.10.1923. iako su sa područja Tempelhofa još 1909. demonstrativne letove imali Zipfel, te malo kasnije i Orville Wright. Na aerodromu je 6.1.1923. oformljena i Deutsche Luft Hansa. Aerodrom je bio prvi na svijetu koji je imao vezu sa podzemnom željeznicom (1927.). Aerodrom je 1938. imao čak 320.000 putnika, što je za ono vrijeme bio više nego fascinantan broj. Novi terminal, koji je za Hitlerovu „viziju“ svjetske prijestolnice Germanie, projektirao njegov državni arhitekt Albert Speer, građen je između 1936. i 1941. Sam terminal je za to vrijeme bio ogroman (dužine 1,2 kilometra) i bio je najsuvremeniji terminal tog vremena, a sam aerodrom je imao i velike hangare za Luft Hansu, velike manevarske površine i ostale objekte. Aerodrom je u to vrijeme imao preko 100 dnevnih letova. Planirani projekt, zapravo, nikad nije realiziran u cijelosti i potpuno dovršen. Od 26.6.1948. Tempelhof je bio poznat po zračnom mostu kojim su zapadni saveznici dovozili apsolutno sve potrepštine za stanovništvo grada koji je bio okružen i izoliran sovjetskim snagama. Zračni most je trajao do 30.9.1949. do kada je sa 278.228 letova koji su preletjeli 148 milijuna kilometara, dovezeno 2,3 milijuna tona robe.

Na zahtjev lokalnih vlasti Visoki komesar SAD-a 1.7.1950. dozvoljava da se dio Tempelhofa koristi za civilnu uporabu, uz kapacitete za 240.000 putnika godišnje. No, već 1954. Tempelhof je bio treći najveći aerodrom u Europi sa 671.555 putnika. Vlasti donose odluku 1968. da Tegel, koji je do tada imao tek simboličan putnički promet, dobije veće značenje i više putnike. Još 1971. Tempelhof je imao većinu zapadnoberlinskih putnika, prevezavši 5,5 milijuna putnika, dok su ostali aerodromi Zapadnog Berlina prevezli tek 0,6 milijuna. Od 1975. kreće pad broja putnika i značaja Tempelhofa, jer se kompanije masovno sele na Tegel. Na koncu se Tempelhof zatvorio 30.10.2008. Pisac ovih redova je imao tu sreću da samo par mjeseci prije zatvaranja bude na Tempelhofu.

Uz Tempelhof u Belinu su postojali još i letjelište Johannisthal (1909-1952), letjelište Staaken (1916-1948), te RAF-ova baza Gatow (1935-1995). Johannisthal je bio u istočnom, sovjetskom djelu Berlina, a ostala dva u zapadnom. No, zbog sovjetske blokade zapadni saveznici su uvidjeli da je Tempelhof premalen pa su krenuli u ekspresnu izgradnju još jednog aerodroma z Zapadnom Berlinu, Tegela. Radovi su započeli 5.8.1948, da bi nakon manje od tri mjeseca 5.11. iste godine na Tegel sletio prvi avion. Francuzi su na Tegelu konstruirali tada najdužu pistu na svijetu, dugačku 2.428 metara. Istime je Tegel postao baza vojnog zrakoplovstva zapadnih saveznika, no aerodrom je imao i komercijalne letove, isključivo za vlasnike francuskih, britanskih i američkih putovnica. Izgradnjom novog osmerokutnog terminala 1.11.1974. Tegel preuzima funkciju glavnog aerodroma Zapadnog Berlina od Tempelhofa. Isto se i stvarno desilo 1.9.1975. kada se na Tegel sele Pan Am i British Airways, koji su u to vrijeme imali veliku većinu prometa iz Zapadnog Berlina.

Schönefeld je otvoren 15.10.1934. kao tvornički aerodrom za Henschel tvornicu aviona. Do kraja II. svjetskog rata u ovoj tvornici je proizvedeno čak 14.000 aviona. Sovjetske jedinice okupiraju aerodrom 22.4.1945. Već 1947. SSSR gradi civilni terminal na aerodromu, koji postaje glavni aerodrom za Istočni Berlin i ostatak DDR-a (Istočne Njemačke).

Ujedinjenjem Njemačke 2.10.1990. prestaje zabrana za letove njemačkih kompanija u Berlin, pa Lufthansa preuzima dominantnu ulogu u zračnom prometu Berlina (letovi su počeli 28.10.1990). Lufthansa kupuje objekte i slotove na Tegelu od Pan Am njemačke divizije za 150 milijuna USD (današnja vrijednost 302 milijuna USD). Kako se istočnoberlinski Interflug ne uspijeva transformirati u komercijalno profitabilnu kompaniju, Schönefeld gubi utrku sa Tegelom. Za razliku od toga Air Berlin, do 1990. američka kompanija, transformira se u njemačku kompaniju, i postaje glavna konkurencija Lufthansi, no i on leti sa Tegela, što još više smanjuje utjecaj Schönefelda. U isto vrijeme njemački prijevoznici lobiraju u njemačkim i europskim institucijama da British Airways prekine sa operacijama iz Berlina ili da njemački prijevoznici imaju identična prava u Velikoj Britaniji. Naravno, sve ovo je bilo prije Open skiesa. Zbog toga je British morao kupiti 49% u njemačkoj kompaniji Delta Air i preimenovati je u Deutsche BA, na koju je prenio sva svoja prava letova za Berlin.

Već od početka tisućljeća Tegel je bio pretrpan i nije imao mogućnosti ozbiljnog širenja. Stoga većina novostvorenih europskih LCC kreće sa letovima i Schönefeld, te povećavaju broj letova i putnika sa ovog gotovo mrtvog aerodroma do tada. Iako je prvotan plan da se Tegel zatvorio bio 2012. on je radi kašnjenja projekta BBA preživio još 8 godina. Aerodrom je već godinama dio gusto naseljenog djela Berlina i uz nemogućnost širenja imao je i zabranu operacija od 23 do 6 sati. Pisac ovih redova je par puta sletio na Tegel i jednom boravio u hotelu samo tri autobusne stanice od aerodromskog terminala, te se budio u 6 ujutro sa avionima koji su već tako rano slijetali svakih par minuta uz vrlo nizak prelet nad hotelom. Stoga ne treba čuditi da su građani tražili zatvaranje ovog aerodroma. Prošle godine Tegel je imao rekordnih 24,2 milijuna putnika, a Schönefeld 11,4 milijuna (rekordna godina mu je bila 2017. sa 12,9 milijuna putnika), što znači da je Tegel imao 68% prometa Berlina.

Ideja da se otvori samo jedan aerodrom u Berlinu krenula je ujedinjenjem Njemačke, kada je Berlin ponovo postao glavni grad jedinstvene države. Ideja se temeljila kako na zagušenosti Tegela, tako i na nepraktičnosti operiranja sa tri aerodroma, većoj profitabilnosti operacija, ali i utjecaju destinacije sa samo jednim aerodromom. Uz to Tegel se više nije mogao širiti, a bio je neprihvatljiv u samom gradu, Tempelhof u širem centru grada više nije bio opcija za budućnost grada, pa je odlučeno da je logično da se novi aerodrom graditi južno od uzletno-sletne staze (USS) Schönefelda. Istime je već 2.5.1991. osnovana kompanija Berlin Brandenburg Flughafen Holding GmbH. Planovi su se izjalovili nekoliko puta, kako kroz prodaju BBF Holdinga privatnom investitoru, tako i kroz davanje koncesije od 50 godina uz uvjet izgradnje aerodroma. Na koncu se BBF Holding transformirao u Flughafen Berlin Brandenburg GmbH (FBB) u suvlasništvu grada Berlina, Brandenburga i Njemačke. U FBB su ušla i sva tri tadašnja aerodroma Tegel, Tempelhof i Schönefeld.

Sve ovo je trajalo do 13.8.2004. kada se konačno daje dozvola za širenje Schönefelda u BBA. Pravna bitka sa vlasnicima zemljišta je trajala do 16.3.2006. kada započinje izgradnja novog aerodroma. Zbog izgradnje iseljena su dva sela sa 335 stanovnika.

Njemačka sramota

Te 2006. godine plan je bio da se aerodrom izgradi 2011. godine uz proračun od 2,8 milijardi EUR. FBB je pronašao ova sredstva prvenstveno iz kredita.

Već tijekom gradnje uvidjelo se da projekt neće koštati samo 2,8 milijardi EUR, pa je već 2012. trošak izgradnje porastao na 4,3 milijarde EUR. Tijekom godina projekt je gutao sve više novaca. Radi njega je promijenjen čak i federalni zakon, Europska Unija je nekoliko puta ozbiljno „zažmirila na oba oka“ te dozvolila enormne državne i federalne garancije, po načelu „Guod licet Iovi, non licet bovi“, kojeg smo toliko puta bili svjedoci, a BBA je definitivno „najsvjetliji“ primjer ovog ponašanja Unije.

FBB od 2.5.2016. isplaćuje kompenzaciju Deutsche Bahnu za nekorištenje izgrađenog željezničkog kolodvora ispod neotvorenog terminala, koji je dovršen 30.10.2011. na dan prvotnog plana otvaranja.

Tijekom godina su se otkrivali sve veći problemi, kako u planiranju i provedbi projekta, tako i u izgradnji, tisuće nepravilnosti, arhitektonskih promašaja (glavni propust je bila pogrešno protupožarno rješenje, ali bilo je i stotine drugih velikih propusta), građevinskih propusta, slabog ili nikakvog nadzora, nedostatka dokumentacije, korupcije, čak i ozbiljnih krađa. Pa je projekt konstantno i višekratno prolongiran. Na koncu će se BBA otvoriti 31.10. ove godine, nakon „samo“ 9 godina kašnjenja, a cijeli projekt će koštati 10,3 milijardi EUR. Skoro 4 puta prvotno planirane cijene. Covid-19 je stvorio dodatne gubitke za Tegel i Schönefeld, te će još neko vrijeme stvarati i gubitke za BBA. Procjenjuje se da će u 2021. BBA izgubiti 375 milijuna EUR, a potrebno je i 552 milijuna za stabilizaciji gubitka putnika. Izračunati su i novi troškovi otvaranja, pa se pretpostavlja da će u končanici BBA progutati 11 do 12 milijardi EUR.

Za drugi rok otvaranja 3.6.2012. već su odrađena i sva testiranja u kojima je sudjelovalo 12.000 volontera i 15.000 komada prtljage, iznajmljene su i uređene trgovine i ugostiteljski objekti, zračne kompanije su organizirale prebacivanje operacija i nove redove letenja, planirano je prebacivanje opreme sa Tegela, pa čak i dvodnevno zatvaranje autoputa A113, A110 i djelomično A111 koji povezuju aerodrome. Lufthansa je planirala prvi let sa BBA sa A380, to 3.6. u 6:00 sati.

Kao da ovaj fijasko nije bio dovoljan, tužilaštvo je 13.7.2020. pokrenulo istragu radi sumnje u falsificiranje financijskih izvješća FBB. I ovo nije prva financijska makinacija oko BBA. Još 2016. godine jedan od direktora FBB-a je priznao da je 2012. primio mito od 150.000 EUR od Imtecha.

U tih 9 godina promijenilo se preko 600 zidova radi pogrešne i nesigurne gradnje, cijeli sustav odvođenja dima i protupožarne zaštite nazvan „čudovište“ (osim instalacija i opreme izmijenjen je i sofver koji kompenzira nedostatke protupožarne zaštite), promijenjeno je 700 kilometara žica koje su nepropisno postavljene i bile ogroman rizik, saniralo se 80% vrata koja se nisu otvarala u slučaju nužde, sanirao se jedan cijeli vanjski zid koji je zbog arhitektonske pogreške pogrešno odvodio vodu te prijetio poplavama, promijenjene su cijevi koje su bile preuske radi čega se moralo razbijati ogromne količine zidova i plafona, promijenjene su pokretne stepenice koje nisu radile, promijenjeni su svi displeji koji su radi godina stajanja prestali biti uporabljivi, morali su se pojačati betonski temelji i stotine drugih velikih, te tisuće manjih propusta.

U međuvremenu i sam projekt je promijenjen sukladno novim okolnostima, pa se nakon bankrota Air Berlina odustalo od koncepta velikog huba, a povećali su se kapaciteti za LCC. I sam prvotni projekt je proširen radi povećanja broja putnika, pa je izmijenjen ne samo terminal, nego i podzemna željeznička postaja.

U 2. mjesecu 2020. je ostalo još 3300 neprovjerenih problema, 1000 problema još nije bilo riješeno, 700 rješenja je bilo odbijeno od strane nadzornih tijela, a 70 dvojbi još nije imalo propisnu dokumentaciju. Građevinski radovi su završili 15.5.2020. Nakon svih dozvola krenulo je seljenje opreme iz Tegela na BBA, pri čemu je zatvorenost Tegela radi Covida-19 umnogome „pomogla“. Novi testovi sa tisućama volontera objavljeni su 15.10.

Na koncu će se BBA otvoriti 31.10. ove godine, a premještanje kompanija će trajati do 8.11. Prvi let sa Terminala 1 će biti easyJeta 1.11. za London.

BBA će biti jedan od najvećih aerodroma Europe

Aerodrom će nositi kod BER (jer BBA cod nosi Balmaceda aerodrom u Čileu), dok će kodovi TXL (Tegel) i SXF (Schoenefeld) biti ukinuti. Tegel će se zatvoriti za promet 8.11. i postat će poslovna-shoping zona, a Schoenfeld terminal i stajanka (apron) će se inkorporirati u BBA i služit će kao low cost terminal za BBA.

Prva kompanija koja će se preseliti sa Tegela na BBA odmah prvog dana, će biti easyJet, gdje će spojiti obije flote, onu iz Tegela i onu iz Schoenefelda, dočim će kompanija biti najveći operator na BBA, sa čak 35 baziranih aviona. BBA će tako postati easyJetova druga najveća baza, odmah nakon London Gatwicka. Potom će se kompanije seliti u drugom valu 3. i 4.11, a treći i posljednji val će biti 8.11.

Terminal 1 je sagrađen između dvije piste, a ispod njega je željeznički kolodvor. Teminal 1 ima 4 etaže, 118 check-in šaltera koji su organizirani u 8 otoka, 100 self check-in strojeva i 35 linija za sigurnosni pregled osoba. Ovaj terminal ima 25 zračnih mostova (8 može primiti A380) i još 85 parkirnih pozicija na stajanci (apronu), što znači da će ovaj terminal odjednom moći opsluživati čak 110 aviona. Terminal ima tri zgrade, glavnu dugu 715 metara i dva kraka svaki sa po 350 metara dužine (sjeverni krak je sada Terminal 2). Gateovi A21, A22 i B21 imaju mogućnost preboarding sigurnosnih procedura za letove prema SAD-u i Izraelu.

LCC Terminal 2 (gateovi B30-45), je prvotno bio sjeverni krak Terminala 1, no izmijenjen je u planovima 2016. nakon što je ustanovljeno da broj LCC putnika rapidno raste. Ovaj terminal bitno je skromnije izgrađen i nema zračnih mostova, nego je pristup avionima direktno sa gateova. U ovom momentu Terminal 2 se neće koristiti radi smanjenja kapaciteta radi Covida-19, no otvorit će se vrlo skoro, vjerojatno do ljeta 2021, kada se pretpostavlja da će kapaciteti biti potrebni.

U budućnosti će Terminal 3 biti nastavak sjevernog kraka sa dodatnom terminalnom zgradom prema sredini kompleksa, dok će identičan Terminal 4 biti nastavak južnog kraka sa jednakom terminalnom zgradom prema sredini. Ove dvije terminalne zgrade će između imati samo manevarski prolaz iako će podzemno biti spojene. U budućnosti se planira i konkurs Terminala 1 zapadno od glavne terminalne zgrade sa 17 gateova.

Terminal 5 će biti zgrade bivšeg Schönefelda i imat će gateove K, L, M i Q (bivši SXF terminali A, B, C i D). Ovaj terminal se planira upotrebljavati do 2030. kada će biti izgrađen Terminal 3 (produžetak sjevernog kraka tj. sadašnjeg Terminala 2). Terminal 5 će udomit Ryanair, neke od LCC i chartere. Ovaj Terminal će biti povezan sa Terminala 1 i 2 autobusima, te željeznicom (S-Bahn). Terminal 5 će nastaviti uporabljati staru željezničku stanicu, dočim će BBA zapravo imati dva željeznička stajališta.

Aerodrom će imati i poseban terminal za generalnu avijaciju na sjeveroistočnoj strani koji je smješten uz istočni rub budućeg Terminala 3.

Na aerodromu su dvije paralelne uzletno-sletne staze. Sjeverna staza je stara Schönefeldova pista koja je obnovljena i produžena na 3.600 metara, dok je južna staza nova i dugačka 4.000 metara. Razmak između pista je 1.900 metara dočim se mogu vršiti paralelne operacije bez međusobnih smetnji.

Cargo kapacitet aerodroma je u ovom momentu 60.000 tona godišnje. Planovi su da se cargo kapaciteti povećaju deset puta na čak 600.000 tona godišnje.

Dva velika hangara za održavanje će koristiti Lufthansa Tehnika (bio je plan da jedan koristi Air Berlin). Kapacitet hangara je 5 uskotrupnih aviona.

VIP transportna jedinica Ministarstva obrane Njemačke će se preseliti iz postojeće baze u Cologneu na BBA, sa svom svojom flotom koja se sastoji od Bombardier Globala, te Airbusa A319, A310 i A340-300 (uskoro ih mijenjaju A350-900). Vlada planira napraviti poseban terminal za najviše političare i državne službenike koji će koristiti ove avione, kao i za strane delegacije koje će dolaziti u Berlin (sjeverno od Terminala 1, zapadno od Terminala 5) do 2030. Do tada će se koristiti bivši terminal A Schonefelda (sada K) koji je preuređen i otvoren 21.10. Nova stajanka za vladine avione bi se trebala graditi 2025. uz cijenu od 344 milijuna EUR, dočim će se trošak od 70 milijuna EUR utrošenih na privremenu stajanku baciti u vjetar.

Na aerodrom voze 2 linije gradske željeznice (S-Bahn) koje povezuju i Terminal 1 i 5, te 4 linije regionalne željeznice, InterCity (za Hannover, Hamburg, Dresden, Leipzig, Halle, Wolfsburg i Bielefeld) i EuroCity vlakovi (Wroclaw, Krakow, Amsterdam i Prag). BBA će imati i express liniju za Berlinski glavni kolodvor do kojeg će joj trebati 30 minuta. Za novi kolodvor ispod Terminala 1 je napravljen tunel od 3,1 km ispod stajanke, a kolodvor ima 6 podzemnih perona. Prema aerodromu vozi i 12 autobusnih linija. U planu je i produženje podzemne željeznice (U-Bahn) koja je sada vrlo blizu aerodromu.

Entuzijasti će imati vidikovac, toranj visok 32 metra, do kojeg će biti aerodromski muzej i suvenirnica, kao i ugostiteljski objekt.

Aerodrom će imati kapacitet svih terminala od 27 milijuna putnika, što znači da je isto već bilo puno premalo spram projekcije broja putnika kod otvaranja koje su bile 37 milijuna. No, i ovdje je Covid-19 „pomogao“ jer je broj putnika ozbiljno pao pa je predviđanje da će do kraja godine biti tek 30% putnika iz 2019, a iduće godine u početku 50%, a do kraja godine oko 70% prometa iz 2019. To znači da će aerodrom trebati kapacitete od tek oko 24 milijuna putnika, pa će trenutni kapacitet biti dostatan bar do 2022, do kada će se krenuti u konstrukciju konkursa kojima će se povećati kapacitet na 45 milijuna putnika.

Aerodrom će biti zatvoren između ponoći i 5 sati ujutro radi buke, iako je zahtjev građana bio da se zatvori između 23 i 6, no isti je bio odbačen od nadležnog suda.

BBA će ujedinjenjem prometa Tegela i Schönefelda postati treći aerodrom po veličini u Njemačkoj, te će preskočiti Dusseldorf i Cologne. Istime će postati i 12. aerodrom po veličini u Europi, ispred Dublina, a iza Rima FCO. No, takav ujedinjeni aerodrom će svakako biti daleko veći potencijal, imati će daleko više mogućih konekcija, privlačit će bitno više kompanija, putnika i linija, pa je za očekivati da bitno poveća broj putnika i poraste na ljestvici top aerodroma Europe, moguće čak i u top 10.

BBA će biti baza easyJeta, Eurowingsa i Ryanaira. Najveći prijevoznik će biti easyJet, pa Ryanair, dok treće mjesto zauzima Eurowings. Iako je 2011. Lufthansa planirala postaviti BBA kao svoj 3. hub, to više nije u koncepciji kompanije. BBA je imao plan za čak 8 long-haul linija prema SAD-u i Aziji. Ostaje za vidjeti koliko će se od tih linija vratiti na BBA nakon Covida-19. Ukupno će 66 kompanija operirati sa BBA od čega je 11 LCC. Ove kompanije imaju ukupno 295 linija iz BBA.

Lufthansa će 7.11. obilježiti prestanak operacija na Tegelu sa Airbusom A350-900. Avion će u 19:00 poletjeti iz Minhena, te će sletjeti na Tegel u 20:10. Nakon toga će u 21:10 po zadnji puta poletjeti iz Tegela za Minhen, gdje će sletjeti u 22:20.

Eurowings će 7.11. obaviti „Goodbye Tegel“ letove. Sa Airbusom A320 kompanija će letjeti BER 18:00 – 18:45 TXL 19:25 – 20:10 TXL 22:15 – 23:00 BER. Karte za letove se mogu kupiti isključivo preko AirEventsa.

Posljednja avio-kompanija koja će napustiti Tegel će biti Air France na letu AF1235 i to zadnjeg dana 8.11. u 15:10 sa A320, što je i logično, Air France je bio i prva kompanija koja je na Tegel sletjela 1960.

BBA je istinski najveća njemačka sramota, te najveća blamaža europskog zračnog prometa. Čekao se skoro 30 godina, 14 godina od početka radova, kasnio je 9 godina, koštao je 4 puta više od prvog plana, no kada se za 4 dana konačno otvori biti će to istinski vrhunski aerodrom, aerodrom kojeg čekaju samo velike stvari u budućnosti. Aerodrom koji će biti ogroman benefit za Berlin, Brandenburg i Njemačku.

Pratite Tango Six i na društvenim mrežama. Na Instagramu, Jutjubu, Tviteru i Fejsbuku.

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

s

Hvala za još jednu kolumnu, još jedna ugodno provedena pauza :-)

Mali ispravak molim:
Prvi veliki berlinski aerodrom je bio Tempelhof, otvoren 8.10.2023. … mislim da je 1923?

lp,

Odgovori
A

Hvala na pohvalama i ispravci. Naravno da je 1923.

C

BBA je aerodrom u Cileu!

Berlin Brandenburg Airport „Willy Brandt“ (German: Flughafen Berlin Brandenburg „Willy Brandt“) (IATA: BER, ICAO: EDDB)

Odgovori

Niste procitali ceo tekst. Rekao je to

B

Vidiš ti za koliko su promašili pa su ga umjesto u Njemačkoj, napravili u Čileu :-)

A

Kao što i piše u članku (citiram):

„Aerodrom će nositi kod BER (jer BBA cod nosi Balmaceda aerodrom u Čileu)…“

A

To je upravo napisao g. Alen.

I

„Tempelhof, otvoren 8.10.2023.“, „Na aerodromu je 6.1.2026. oformljena i Deutsche Luft Hansa“. Povratak u budućnost? :)

Odgovori
A

Lapsus, naravno da se radi o 1923. i 1926. Sorry…

M

„Tempelhof, otvoren 8.10.2023.“
„Na aerodromu je 6.1.2026.“
Što je s ovim datumima?

Odgovori
A

Lapsus. 100 godina ranije, naravno. Sorry.

E

U tekstu se potkralo par datuma iz budućnosti – 8.10.2023., 6.1.2026.
:)

Odgovori
A

Ma lapsus od 100 godina. Radi se o 1923. i 1926. Sorry.

d

Ako se izuzme da ste malo godine fulali, dobar tekst. Slikovit.
Jedino što niste predstavili zašto je to tako? Otkud toliki problemi.

Odgovori
A

Kako nisam napisao odakle problemi:

„Tijekom godina su se otkrivali sve veći problemi, kako u planiranju i provedbi projekta, tako i u izgradnji, tisuće nepravilnosti, arhitektonskih promašaja (glavni propust je bila pogrešno protupožarno rješenje, ali bilo je i stotine drugih velikih propusta), građevinskih propusta, slabog ili nikakvog nadzora, nedostatka dokumentacije, korupcije, čak i ozbiljnih krađa. „

P

Ne znam da li vam neko radi korekciju teksta i ne zelim stavljati formu pre sustine ali zaista bi trebali obratiti paznju…

„Berlinsko zrakoplovstvo ne bilo dio tragične sudbine njemačkog glavnog grada.“

„Prvi veliki berlinski aerodrom je bio Tempelhof, otvoren 8.10.2023. iako su sa područja Tempelhofa još 1909. demonstrativne letove imali Zipfel, te malo kasnije i Orville Wright. Na aerodromu je 6.1.2026. oformljena i Deutsche Luft Hansa.“

„Ujedinjenjem Njemačke 2.10.1990…“

Odgovori
A

Greške se nažalost dese. Svaki tekst čitam tri puta, uz kompjuterski spell checking. Brdo pogrešaka primjetim, neke ne. Kod predaje teksta isti se još jednom čita od urednika.

Nažalost eto i povrh svega toga dese se greške. Iskreno ne znam kako. Ali eto dese se. Sorry.

@Predrag
RAF-ova baza Gatow od 1935 (mislim da se čika Adolf sa ovim ne bi složio)
Tegel najduža pista na svetu od 2.428m (bila je najduža u Evropi u tom trenutku)
Projektant Tempelhofa Albert Speer (biće da je Ernst Sagebiel projektovao terminal)

A

Pa Gatow je bio RAF-ova baza, naravno od 1945. iako je postojao i od ranije. E sad mogu članci biti i 3 puta veći ako će se pisati svaki detalj, poglavito što je jasno na koji se period odnosi. No, to nema baš nikakvog smisla.

Imate neki izvor ili podatak koja je pista bila duža od Tegela, jer ja imam podatak da su Francuzi tada radili i napravili najdužu pistu na svijetu.

Sam terminal je projektirao Ernst Sagebiel to je činjenica, no cjelokupni projekt aerodroma jest ne samo ideja, nego i projektantski pothvat Alberta Speera, koji je osobno cijeli projekt vodio, uključujući i direktive, smjernice, perfomanse i rješenja za sam terminal. Na projektiranju terminala osim Ernsta Sagebiela je sudjelovalo još niz arhitekata i drugih stručnjaka. Tu greške nema.

@Alen
Za sada mi pada na pamet nekadašnji Muroc Army Airfield kasnije preimenovan u Edwards Air Force Base sa pistom od nekih 15,000 fita tj. oko 4,600 m.
Čak i na Wiki sajtu (ako mu je za verovati) za Tegel u tekstu na engleskom jeziku imate podatak da je to bila najduža pista u Evropi u tom trenutku.

A

Pa wikipedija svakako nije izvor informacija ni za Muroc Army Airfield, ni za Tegel. U svakom slučaju bio bih iskreno zahvalan za bilo koji relevantan izvor podataka o dužinama USS prije Tefela.

A

Tegela*

@Alen

Na ovoj adresi imate poprilično lepo opisanu istoriju baze:
https://enacademic.com/dic.nsf/enwiki/66311

A odakle Vama podatak da je Tegel bio aerodrom sa najvećom pistom kada je izgrađen? Na zvaničnom sajtu:
https://www.berlin-airport.de/en/company/about-us/history/tegel-airport/index.php
piše da je 1948 aerodrom imao pistu od 2428 metara – tada najdužu u Evropi.

A

Hvala na linkovima. Pročitam čim ulovim malo vremena. Sad sam baš u istinskom cirkusu.

P

Alene,odlično izabrana tema,jako pitko,sve leglo u jednom dahu!Premda razumijem razloge,nikako ne mogu prihvatiti da se svjesno išlo u daljnju izgradnju,usprkos činjenici da će ovakav aerodrom biti zatvoren preko noći.Eto,na koncu trajno ostaje ogromna fleka kao podsjetnik da je sve zapravo bilo ekstraskupo krpljenje od samoga začetka gradnje, da bi konačni cilj bio dostignut pod svaku cijenu.Ne sumnjam da će,unatoč tome, uspješno poslovati.Pozdravljam Vas…

Odgovori
A

Upravo tako. Iskreno bilo bi brže i jeftinije da su sve porušili i izgradili ispočetka, nego ovako prepravke… No, jedno što je sigurno je da je taj aerodrom Berlinu istinski potreban.

Hvala na pohvalama, pozdrav i Vama.

S

Ima stara poslovica Lako je tuđim k….. gloginje mlatit. Tolika nesposobnost i lopovluk se rijetko vide i na brdovitom balkanu. Stvarno njemci su uspješni u svemu čega se uhvate pa tako i u lopovluku.
Izgleda da ta velika količina gasterbajtera iz turske i ex yu je sa sobom donjela u Berlin i neke obićaje a njemci ih prihvatili ko kebab i unaprijedili

Odgovori
W

>>Izgleda da ta velika količina gasterbajtera iz turske i ex yu je sa sobom donjela u Berlin i neke obićaje

Termin „gastarbajter“ se vec 20+ godina ne koristi u javnom diskursu i smatra se uvredljivim. Meni to da kazete u lice doslo bi do problema. Ne znam zasto osobe koje nemaju veze sa problematikom migracija i dalje upotrebljavaju prevazidjenu terminologiju. Inforsmisite se. U Berlinu i okolini nema toliko ex yu doseljenika. Gro firmi upletenih u izgradnju doticnog aerodruma su lokalne firme sa nemackim vlasnicima. Projektanti koji su jos pre 5-6 godina navodjeni kao lica odgovorna za propuste u projektovanju i izvedbi listom su bili etnicki Nemci. Nemacka je ogromna zemlja i Berlin nema mnogo veze sa jugozapadnom i zapadnom Nemackom, regionima koje nasi ljudi uzimaju za „standard“ sto se Nemacke tice. Just my 2 cents…

V

Ma Švabe su u svemu najbolji.

A

Eto sad ste upravo Vi podržali taj stereotip o superiornim Njemcima i balkanskim lopovima.

Ne, Srđane nisu to napravili balkanci, niti su balkanci iskrivili superiorne Njemace. Ovo je sramota Njemaca, sramota kakva se ne pamti. Kakvu ni jedan balkanski šampion ne bi uspio napraviti. Nadilazi ovo viškratno naše uspješne lopine. Ovo su njemačke punokrvne lopine i nesposobnjakovići i dokaz da ne da nisu imuni na to, nego su u ovom slučaju bitno gori od sve ozbiljne konkurencije na području lopovluka i diletantizma.

Z

“DieBeste “ Nemacka medicina je svemoguca

Prema mom proračunu vi možete proterati autobus preko mosta.

Samo da vas podsetim na film koji je pre maltene 40 godina imao prvu projekciju

A

Istinski ne razumijem ovo što ste napisali. Sorry…

t

nije to tako loše ko što izgleda – ko to tamo peva

ali ne razumijem ni ja šta se htjelo reć

m

Još jedan sjajan tekst. Odlična kombinacija nostalgije i pogleda u budućnost. Suština je da je svako u svojoj zoni gradio aerodrom i da u Zapadnom Berlinu fizički nije bilo (čak ni 60-ih) mesta za neko širenje. Meni je TXL izgledao kao poslednji spomenik hladnog rata Onako „ubudžen“ u centar grada, bez prostora da se čovek okrene. Pasoška kontrola u odlasku je samo jedna kućica na svakom gejtu posebno, baš mi je bio nekako skučen. Verujem da je onaj osmougaoni terminal bio ispred svog vremena, ali, jednostavno, vreme je pregazilo taj aerodrom. Nadam se da je g. Šćurić u pravu i da je pred BER lepa budućnost.

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

Da, da ovo za Tegel je fakat istina. Baš je sve bilo stisnuto.

I

„Pisac ovih redova je imao tu sreću da samo par mjeseci prije zatvaranja bude na Tempelhofu.“

Zašto je ovo važan podatak za ovakav tekst?

Po meni, novinar/analitičar treba da iznosi činjenice a ne da radi samo-promociju…

Odgovori
A

@Imenjak

A da to nije napisao našao bi se neki novi „Imenjak“ da kritikuje kako pisac ovih redova dalje od Zagreba nije dobacio, ali eto piše neke tekstove. Kontaš sad zašto?

A

Svi moji tekstovi imaju osobnu crtu. Žao mi je ako Vam se to ne sviđa, ali to jest moj stil pisanja.

I ne radi se o samo-promociji. U kontekstu stotina aerodroma diljem svijeta koje sam posjetio i mega-projekata svjetske razine koje sam osobno radio, Tempelhof mi stvarno nije ni 0,001%, i bogami ne ulazi ni u top 100 najaerodroma i doživljaja mog života.

Iskreno vrlo sam sretan što sam uspio doživjeti Tempelhof (i poslikati ga) dok je još imao uporabnu funkciju. Nešto što današnje generacije, na žalost, ne mogu. I to je jedini razlog te opaske.

I

@Aleksa
Ne bih se nastavljao sa vama. Nije mi to cilj bio.

@Alen
Iksreno, svaku vašu kolumnu čitam. Najviše i posećujem ovaj sajt zbog njih i pisama pilota sa istoka koji je dosta novijeg datuma.
Naravno da svaki pisac ima svoj stil i neki „umetnički dojam“ ali iskreno moja kritika je dobronamerna. Zato to smatram suvišnim jer ispada jako narcisoidno. No ok, vi nastavite po svom a ja ću i dalje čutati vaše članke. Ono što mi nije po volji će i dalje tako ostati.

A

Eto, zao mi je sto je vas dojam takav. Ne smatram da ako napisem da sam letio sa A380 i kazem svoja iskustva da je to narcisoidno.

Jednako tako ne smatram da odusevljenje Tempelhofom ili iskustvo iz Tegela jest izraz narcizoidnosti, nego vjerno osobno iskustvo kao nota osobne opservacije i osobnog toucha.

I

ODLIČAN TEXT – to sam zaboravio da naznačim tu gore!

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

c

Daj bre ljudi, batalite Alena sa ispravkama. Covek nam vec godinama ulepsava zivot sa kolumnama i vi se sad nasli pametni da pisete sitne ispravke.

Odgovori
A

Ma neka, dobro je da ljudi to primjete i treba takve stvari ispraviti ako se dese. Čak štoviše, stvarno sam zahvalan čitateljima na tome.

Jedino mi nije jasno kako se tako što desi. Tri puta pročitam tekst, posljednji puta idući dan nakon što je napisan, da to učinim odmoren, naspavan i hladne glave (pogreške su manje vidljive odmah po počinjenom lapsusu). I još uredinik pročita tekst. I još je tu check speling.

I svejedno se dese pogreške. Ono sorry, baš se trudim, ali to jednostavno ne mogu objasniti.

Zamolio sam urednika da ispravi evidentne i veće greške, nadam se da će to uskoro učiniti.

@captain obvious
Rado pročitam Alenove članke. Međutim zašto ne bi smo mogli da ispravimo neku grešku ako je vidimo? Niko nije nepogrešiv pa ni Alen.

c

Zato sto covek nije na ispitu nego je autor. I nije ovo prvi put i nije ovo samo kod Alena.
Kako neko izbaci tekst odma znas da ce prvih par postova ispod biti ne komentari nego ispravljenje spelinga ili nekih manje bitnih brojki gde se ispravljac osecao mnogo dobro jer je nasao grsku.

Sustina tekstova je bitna.

A

Da, captain, danas je to, nažalost, sveprisutna praksa. Milijun puta sam rekao „kritičarima“, dajte ljudi primite se posla, potrošite nekoliko destaka sati istraživačkog novinarstva i napišite nešto. I nitko, ali nitko, od tih „kritičara“ nije napisao ni retka. Lakša je primiti se za jedan podatak i onda jahati na njemu i time dokazivati svoju „stručnosti“ ili nečiji „diletantizam“.

No, slažem se i sa Paqe. Ispravke, nisu loša stvar. Svrha ovog foruma je da svi nešto naučimo i kada se desi pogreška, stvarno sam zahvalan svakome ako civilizirano na to ukaže. Tada se zahvalim i promijenim pogrešku. Ništa strašno ako u tisućama brojki i podataka neki bude pogrešan ili pogrešno interpretiran, zar ne? Kao što rekoh čak štoviše, stvarno sam zahvalan čitateljima na ispravkama. Sve dok pritom ne omalovažavaju, podcjenjuju ili vrijeđaju.

@captain obvious

Naravno da nije na ispitu. Do sada mu nikada nisam pokušao ispravljati tekstove sem u delu koji se tiče nekih iznetih tvrdnji koje mogu biti zanimljive ostalim čitaocima a Alen recimo nije naveo tačne činjenice (makar ja mislim da nisu tačne a on će me već opovrgnuti ako nisam u pravu).
Još dva puta sam mu odgovorio. Jednom da mu se ne sviđaju fraze „puno previše“ i „puno premalo“ jer smatram da su gramatički netačne i nekako mi rogobatno zvuče. Drugi put mi je zasmetalo kada je za jedan narod napisao po meni uvredljivu opasku na šta je Alen odgovorio da nije mislio nikoga da uvredi.

@Alen
Samo nastavite sa tekstovima. Mi smo tu da Vas ispravljamo kada mislimo da grešite. Nadam se na način koji Vas ne vređa.

A

Sve OK.

D

Imao sam posla s nemcima i ovo za aerodrom me ništa ne čudi. Dva crepa na kući da vam zamene naprave cirkus da sve bude po propisu i oderu vas. Ulicu najobičniju u selu rade po 3 meseca pri tom haos naprave sa saobraćajem bez nekog moranja. Stolariju na jednom spratu firme jedan radnik tri meseca farba četkicom za slikanje. Sinonimi za građevinarstvo u nemačkoj su danas mrljavo, sporo i preskupo. Baš kao i BER.

Odgovori
A

E da, ali BER je pritom bio:
– brdo pogrešaka
– niz aljkavosti
– slaba ili nikakva kontrola i nedostatak dokumenata
– korupcija
– krađa.

Vrlo netipično za Njemce, zar ne?

W

>> Dva crepa na kući da vam zamene naprave cirkus da sve bude po propisu i oderu vas

To je na zalost tacno. Ja imam brdo primera iz ulice u kojoj zivim ali Berlin nije isto sto i Bavarska. Sto se samog aerodruma tice ja nisam siguran da u mnogo drugih drzava taj projekt ne bi prosao bez problema. Sumnjam da recimo u Kini institucije cepidlace oko ventilacinih sistema itd. U svakom slucaju imao sam prilike zadnjih godina da se vozim biciklom po praznom aerodrumu u zaista nerealnim situacijama gde ste bukvalno sami u gomili novog betona i asfalta…

A

U većini država bi više tolerirali neke propuste i ne bi toliko tražili „dlaku u jajetu“, ali se ipak baš toliki diletantizam ne bi desio in the first place.

Poglavito ne u Kini, tamo bi letilo nekoliko glava radi tolikog mita, korupcije, prijevara, propusta…

D

Veliko hvala Alene za ovaj divan text.
Najbolja je kombinacija kad covek uz znanje poseduje i strast, ili cak da kazem romanticnu crtu za svoje polje delatnosti. Molim Vas nemojte nikada da izbacite „licnu crtu“ iz Vasih textova.

Dve mala dodatka od mene:
Aerodrom u Gatowu koji sam posetio pre desetak godina dom je veoma zanimljivog Avio muzeja. Svaka preporuka da se poseti.

A vezano za nemacku sramotu: ako se ne varam pre nekoliko godina nemacki proizvodjaci automobila nisu imali gde da parkiraju vracena vozila nakon „dizelgejta“ pa su to cinili na neotvorenoj pisti BER-a. To je sto bi moj klinac rekao: „ultra-mega-giga kombo efekat“ sramote.

Odgovori
A

Hvala Vam puno na pohvalama. Istinski mi puno znače.

Hvala za preporuku za Gatow, svakako ću je prihvatiti, i prvom prilikom sam tamo.

Nisam ovo znao za VW i pistu BER. Više nego interesantno.

M

Hvala na zanimljivoj temi i članku Alene.

Uočio sam da je Tempelhof bio prvi aerodrom u svetu sa podzemnom zeleznicom, a Tegel je recimo imao samo autobusku povezanost sa gradom do samog kraja. Čak i Schonefeld ima S bahn liniju.

Zanimljivo iskustvo sa Tempelhofom. Koliko sam shvatio u dosta segmenata je bio prvi u svetu (neko mi je rekao da je prvi imao automatsku sortirnicu prtljaga) ali me ne druite za reč. Tempelhof je danas park a zgrada se moze ovići sa vodičem što ću uraditi nakon virusa.

Još jedna zanimljivost. Neko je spominjao kako u ovom delu Nemacke nema mnogo naših ljudi, što je istorijski tačno jer ranije niko nije dolazio u podeljeni grad. Medjutim danas nas je sve više i više iz svih zemalja bivše drzave. Berlin je grad koji se brzo razvija i nudi dosta.
U prilog tome i činjenica da je Berlin vazdušno povezan (u nirmalnim okolnostima) sa svim aerodromima regije osim Zagreba. Dobro nije sa Bračom i nisam siguran za Rijeku. Čak i Banja Luka, Tuzla, Niš.. imaju letove zahvaljujući LCC. Beograd je najbolje bio povezan sa EasyJetom i AirSerbia-om i ukupno mislim 8-9 letova nedeljno.
Lično iskustvo je bilo puno bolje putovati sa AS jer su imali bolja vremena letova (EasyJet je uvek leteo u sred dana) a i guzva na terminalu A koji ke koristila AS je uvek bila podnošljivija id haosa na terminalu C odakle lete LCC.

Odgovori
A

Hvala Vama što čitate moje članke.

Znate, Miloš, kada sam bio na Tempelhofu pri smom kraju njegova postojanja, i istinski sam bio oduševljen kako je skoro 70 godina nakon projektiranja aerodrom bio suvremen i praktičan. Mogu tek prepostaviti što je to bilo za ono vrijeme. O fascinantnosti same građevine ne treba niti govoriti.

U Berlinu danas stvarno ima puno ljudi iz regije. Poznajem samo više ljudi u Beču iz ovih prostora, nego u Berlinu. I da, Berlin je dobro povezan sa regijom, među najbolje povezanim aerodromima.

Što se Zagreba tiće tu su Eurowingsovi avioni bili stvarno puni (i ja sam nemalo puta letio Eurowingsom za Berlin), no eto, kompanije je smanjila broj linija na samo 15 i naravno da u tako malom broju linija Zagreb nije prioritet.

Da za Zagreb leti easyJet ili Ryanair (a nažalost ne lete radi politike ZLZ), nesumljivo bi letjeli Berlin-Zagreb. Ne razumijem samo zašto Croatia nije iskoristila odlazak Eurowingsa i uletjela na tu liniju. Nema šanse da ista ne uspije. E sad, dovoljno je reči Croatia.

N

TXL je živa žalost od aerodroma, vjerojatno ne žele ni centa više u njega uložiti jer čekaju da se otvori ta nesreća od BER aerodroma..
Templehof je pak postao cool mjesto za provođenje slobodnog vremena, vožnja biciklom i rolama po uzletno-sletnoj stazi je nevjerojatan osjećaj :)
No, svu ovu korupciju i curenje novaca oko BER aerodroma ipak ne treba pripisivati „tipičnom Nijemcu“, istočni dio Njemačke, njene firme i načini vođenja posla tamo, još uvijek odišu tipičnim mirisom bivšega sistema, koji je preslika Balkana/Rusije, nego tradicionalno pedantnim Nijemcima.

Odgovori
W

>> Templehof je pak postao cool mjesto za provođenje slobodnog vremena

Da, samo borba za Tempelhof traje sve vreme i nastavlja se posto je podrucije parka palo u oko real estate lesinarima. Inace najlepsi deo jednog velikog grada na svetu i jedini od 3 prva gradska aeroduma u Evropi koji je jos uvek ostao u originalnom stanju!

A

Nikola:
No, nije sporno da je Istočna Njemčka nešto drugačijeg mentaliteta i navika (to je ipak 45 godina „odgoja“), no ipak to jest dio Njemačke i njegova je sramota.

Wolfgang:
Da, upravo tako.

S

Došli su im naši menIĐeri sa Sega-Mega diplomama.

Odgovori
A

Bojim se da im nismo više mi izgovor. Da imaju i oni svojih „managera“ dovoljno.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Wolfgang na: Vreme je da pričamo o kineskom PVO sistemu FK-3: Da li je on dobro rešenje za Srbiju?

@Srbofil Navodi se da se kod H-200 radi o kopiji Patriot radara AN/MPQ-53, dakle legacy sistem jeste ali pitanje je koliko je kopiranje uspelo i da li su neki aspekti poboljsanji: https://www.radartutorial.eu/19.kartei/06.missile/karte003.en.html Taj radar ima odredjene, verovatno u hardware-u fiksno implementirane "modove rada", koji mu daju nekih 50-100 razlicitih rezima upotrebe, za koje se navodi…

24. Nov 2020.Pogledaj

Branko na: Vreme je da pričamo o kineskom PVO sistemu FK-3: Da li je on dobro rešenje za Srbiju?

@ Bob Nije stiglo 10 tenka, vec dva, i u narednom periodu treba da stignu jos 9. Modernizovani M-84 na nivou AB1 od kog se na zalost odustalo, je klasa za T-72MS. T-72 ne moze da puca iz pokreta, nema ziroskopsku stabilizaciju. M-84 uz dobru modernizaciju moze biti bolji od T-90, bolje je raditi na…

24. Nov 2020.Pogledaj

Jale na: [POSLEDNJA VEST] Isporuka Ansata Republici Srpskoj: Objavljujemo prve fotografije helikoptera

Gledano po svim karakteristikama Ansat apsolutno ne zastajkuje za H-135 samo sto je minimum 50 posto jevtiniji ako ne i vise pa samim tim RS je napravila mlogo dobar posao,a sto se sankcija tice od toga nema nista sve dog god se u njemu nalazi bilo koji zapadnjacki deo,znam kako misle.

24. Nov 2020.Pogledaj

PakleniVuk na: [EKSKLUZIVNO] Gazela Vojske Jugoslavije proizvedena u Mostaru našla se u Jermeniji kao helikopter za prevoz ranjenika iz zone oružanog sukoba

@Max Ma na isto mu dođe. Rimac je bez Wolksvagena ništa (40%su vlasnici ) ,a I Pipistrel (Rotax Austrija i karbon-limovi uvoz Amerika...)... Ekonomsku nezavisnost (gde smo bili samodovoljni sami sebi ) smo poklonili. Sad svi zavisimo od nekog drugog. Na stranu bandoglave političare i njihove idiotske ideje . Ali takve smo prirode, nije nam…

24. Nov 2020.Pogledaj

Send this to a friend