Jedino reprezentativno međunarodno udruženje avio-kompanija (IATA) objavilo je svoj „Godišnji izveštaj o bezbednosti za 2024. godinu“. Prema izveštaju, vazduhoplovna industrija ponovo ima, za putujuću laičku javnost, prilično umirujuće rezultate po pitanju bezbednosti vazdušne plovidbe, uključujući poboljšanja u odnosu na petogodišnji prosek za nekoliko ključnih parametara, ali je, kako se u izveštaju navodi, zabeležila korak unazad u poređenju sa izuzetnim rezultatima iz 2023. godine.
Globalno se prošle godine dogodilo 1,13 nesreća na milion bezbedno obavljenih letova (jedna nesreća na 880.000 letova) što je bolje od petogodišnjeg proseka od 1,25, ali lošije od 1,09 što je zabeleženo u 2023. godini.
Kada su nesreće sa fatalnim ishodom, statistika je još povoljnija. Prošle godine, globalno, dogodilo se sedam nesreća sa smrtnim ishodom u okviru 40,6 miliona obavljenih letova. To je više od jedne nesreće sa smrtnim ishodom zabeležene u 2023. godini i petogodišnjeg proseka od pet nesreća sa smrtnim ishodom. Bilo je 244 smrtnih slučajeva u avionima tokom 2024. godine, u poređenju sa 72 smrtna slučaja prijavljena u 2023. godini i petogodišnjim prosekom od 144.
Rizik od smrtnosti ostao je nizak i iznosi 0,06. To je ispod petogodišnjeg proseka (0,10), iako je dvostruko veći od 0,03 prijavljenog u 2023. godini.
– Čak i sa nedavnim medijski zapaženim vazduhoplovnim nesrećama, važno je zapamtiti da su nesreće izuzetno retke. U 2024. godini bilo je 40,6 miliona letova i sedam nesreća sa smrtnim ishodom.
Štaviše, dugoročna priča o bezbednosti vazduhoplovstva je priča o kontinuiranom napretku. Pre deset godina, petogodišnji prosek (2011-2015) bio je jedna nesreća na svakih 456.000 letova. Danas je petogodišnji prosek (2020-2024) jedna nesreća na svakih 810.000 letova. To poboljšanje je zato što znamo da je svaki smrtni slučaj jedan previše. Saosećamo sa svakim izgubljenim životom zbog bilo kakve vazduhoplovne nesreće, sa još većom odlučnošću da letenje učinimo još bezbednijim. A za to je akumulacija bezbednosnih podataka, uključujući izveštaj o bezbednosti za 2024. godinu, naš najmoćniji alat. – izjavio je Vili Volš, generalni direktor IATA.
Kada se izveštaj analizira po kontinentima, Evropa je imala devet nesreća u 2024. godini. Stopa svih nesreća je blago porasla sa 0,95 na milion sektora u 2023. na 1,02 nesreće u 2024. godini. Ova stopa je u skladu sa petogodišnjim prosekom stope nesreća u regionu od 1,02. Stopa rizika od smrtnosti povećala se sa nule u 2023. na 0,03 u 2024. godini. Najveći broj nesreća bili su udarci repom, a zatim slede neovlašćeni izlasci na aktivne piste.
Rastući rizici u zonama konflikta: Obaranje dva aviona u zonama konflikta (Kazahstan sa 38 smrtnih slučajeva i Sudan sa pet smrtnih slučajeva) pojačalo je važnost inicijative „Safer Skies“, uspostavljene nakon tragedije PS752 kako bi se olakšale zaštitne mere u vazdušnom prostoru visokog rizika.
Najčešće nesreće: Udarci repom i izletanja sa piste bili su najčešće prijavljivane nesreće u 2024. godini, naglašavajući važnost bezbednosnih mera prilikom poletanja i sletanja. Značajno je da nije bilo nesreća sa kontrolisanim letom u teren (CFIT).
IATA Provere operativne bezbednosti (IOSA), imale su stopu nesreća od 0,92 na milion letova, značajno nižu od 1,70 zabeleženih kod prevoznika koji nisu u IOSA programu.
Ratne zone
Nesreće i incidenti povezani sa geografskim lokacijama u ratu nisu uključeni u ovaj izveštaj. Međutim, zajedno sa rastućim incidentima ometanja Globalnog satelitskog navigacionog sistema (GNSS), predstavljaju glavnu brigu za bezbednost vazduhoplovstva koja zahteva hitnu globalnu koordinaciju.
– Nijedan civilni avion nikada ne bi trebalo da bude meta – namerna ili slučajna – vojnih operacija. Vlade moraju pojačati napore, unaprediti razmenu obaveštajnih podataka i uspostaviti jasnije globalne protokole kako bi se sprečile takve tragedije i zaštitilo civilno vazduhoplovstvo. – izjavio je Volš.