Montenegro erlajns dočekao svog petstohiljaditog putnika u 2018. godini

21. sep 2018

Kako je goreo Goran Bregović*: Unutar pakla sinoćnje vatrene stihije u avionu Er Srbije**

19. sep 2018

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Aerodromi Crne Gore vrtoglavo rastu

18. sep 2018

Avion Viz era prinudno sleteo na zagrebački aerodrom zbog dima u kokpitu

17. sep 2018

[POSLEDNJA VEST] Detaljan opis sletanja aviona EgyptAira i pojašnjenje otkaza na stajnom trapu

14. sep 2018

Montenegro erlajnz: Najbolji poslovni rezultati u prethodnih 5 godina, nelojalna konkurencija i nova sistematizacija

14. sep 2018

[FOTO] Šta se jutros dešavalo sa avionom EgyptAira

12. sep 2018

[FOTO] EgyptAir posle sletanja oštetio gume na glavnom stajnom trapu, avion ostao na sred piste Nikole Tesle

12. sep 2018

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Može li Osijek biti poput Niša i Tuzle?

11. sep 2018

[EKSKLUZIVNO] Prve fotografije novog aviona Embraer Legacy 600 Vlade Srbije

7. sep 2018

Vazduhoplovne vlasti Srbije, Crne Gore i Makedonije žele da formiraju zajednički centar za obuku u oblasti obezbeđivanja

7. sep 2018

[EKSKLUZIVNO] Država Srbija nabavila poslovni avion Embraer Legacy 600 za Avio-službu Vlade Srbije

7. sep 2018

Rekordan avgust za Montenegro Airlines: 105.000 putnika, 455.000 za osam meseci

5. sep 2018

Wizz Air iz Beograda sledeće godine nudi 445.000 sedišta

5. sep 2018

Drapšin od ove godine nudi besplatnu PPL teoriju svojim srednjoškolcima

4. sep 2018

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] American, najveća avio-kompanija na svijetu, otvorila liniju za Dubrovnik

4. sep 2018

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Skopje i Priština dva aerodroma jednog tržišta

28. avg 2018

Direktor SMATSA-e: Direktorat civilnog vazduhoplovstva obavio vanredni inspekcijski nadzor; Kontrolor koji je napravio propust podneo ostavku

27. avg 2018

Vrhovni sud potvrdio da štrajk u Croatiji nije legalan

27. avg 2018

Vlaisavljević na otvaranju novog parkinga na „Tesli“: Bolji uslovi za taksiste; Očekujemo do 6 miliona putnika ove godine

23. avg 2018
[REPORTAŽA] Alen Šćuric u obilasku novog terminala Zračne luke „Franjo Tuđman“
"U globalu novi terminal je ogroman pomak. Neusporedivo je to sa starim terminalom, ali i ostalim zračnim lukama regije" / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

[REPORTAŽA] Alen Šćuric u obilasku novog terminala Zračne luke „Franjo Tuđman“

I dok smo u prošlom članku analizirali sve pozitivne i negativne strane otvaranja novog terminala u ovom ću dati osvrt na novi terminal kroz oči putnika, obzirom da sam prvi puta putovao kroz novi terminal Zračne luke Zagreb na dan otvaranja 28. 3.

Osobno da sam prošao gotovo sve aerodrome regije, a i nekoliko stotina aerodroma u Europi i svijetu, pa iskreno mogu reći da je ovaj terminal daleko najugodniji, najljepši i najfunkcionalniji terminal u regiji, a po funkcionalnosti ne zaostaje ni za najboljim europskim i svjetskim aerodromima.

 
Iskreno, bio sam uvjeren da će prvog dana na aerodromu biti velikih problema. Sjetimo se otvaranja terminala 5 Londonskog Heathrowa gdje je bio totalni kaos koji se još tjednima reflektirao na cijeli svijet. Pripremio sam se na to da će biti problema na svakom koraku, da će mi let kasniti satima i iskreno sam živce pripremio na takav scenarij, uz želju da zanemarim sitne i osrednje nedostatke.

Dva nivoa za dolazak i odlazak / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Uprava je prvih dana od otvaranja terminala angažirala ogroman broj djelatnika koji su bili odlično označeni flourescentnim bipsevima sa engleskim i hrvatskim natpisima „Pitajte me – informacije – pravac“, te su pomagali putnicima u snalaženju, kretanju prometnicama, parkiranju, traženju zona, pojedinih dijelova aerodroma, gateova, trgovina i ugostiteljskih objekata. Izvrsno obavljeno, nije bilo gužvi, kašnjenja i nepotrebnih šokova. Sve je protjecalo potpuno smireno, kao da je aerodrom otvoren već godinama. Pitao sam djelatnicu na check in šalteru „kako se snalazite?“, a ona mi je rekla „sve je u redu, osim što mi problem zadaje rutina, položaj kompjutera, drugačiji raspored opreme, zbog čega smo nešto sporiji“.

Neusporedivo bolji dolazak na aerodrom

Prilazna cesta novom terminalu sa strane autoputa preko čvora Kosnica neusporedivo je bolja i brža. Prostrana prometnica sa 6 traka koja ima novi izlaz na Zagrebačku obilaznicu, te konekcije na autopute A1 (Zadar-Split-Dubrovnik, uz spojnicu na A6 Rijeka-Pula-Italija), A2 (Krapina-Slovenija-Austrija), A3 istok (Slavonija-Srbija/BiH), A3 zapad (Samobor-Slovenija), A4 (Varaždin-Čakovec-Mađarska) i A11 (Sisak-BiH), sada je tek dvije-tri minute vožnje od novog terminala do obilaznice. Ovo je bitno bliže nego prijašnja konekcija preko velikogoričke ceste. Uz to nova, moderna i široka prometnica koja izlazi na obilaznicu istovremeno prometuje prema Velikoj Gorici, ali i preko nadvožnjaka iznad obilaznice prema Radničkoj ulici, te dalje preko Domovinskog mosta prema novom zagrebačkom poslovnom centru, tj. downtownu na Peščenici. Veliki nedostatak ove nove spojnice prema centru Zagreba je usko grlo kod Petruševca u kojem se prometnica sa 6 traka umanjuje na samo dvije trake, da bi nakon nadvožnjaka iznad pruge i par stotina metara dvotračne prometnice ponovo postala široka prometnica. Ovo usko grlo trebalo bi vrlo brzo postati prošlost, te najbrža opcija prema aerodromu obzirom da će za mjesec dana otvoriti novi široki nadvožnjak iznad pruge, a nadam se da će isto značiti i rješavanje ovih posljednjih manje od kilometra uske prometnice, te pretvaranje cijelog puta u široku, suvremenu i brzu višetračnu prometnicu. Jer već prvog dana je bilo vidljivo da se sav promet preselio sa Velikogoričke ceste i ulice Savezne Republike Njemačke (kroz Novi Zagreb) na Radničku. Taksisti, turistički autobusi, redovna autobusna linija, kao i privatni automobili mahom su prema gradu vozili ovom prometnicom i stvarali veliku gužvu koja se od patruševačkog rotra protezala sve do Domovinskog mosta.

Bus na svakih pola sata / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Grad Zagreb je sa prvim danom rada novog terminala otvorio novu autobusnu liniju ZET-a (zagrebačkog gradskog prijevoznog poduzeća) broj 290 koja prometuje na 19 kilometara dugoj liniji Kvaternikov trg – Zračna luka – Velika Gorica (autobusni terminal), sa 20 usputnih stanica. Linija spaja novi i stari terminal (cargo), te ima stanicu i uz Zrakoplovno-tehničku srednju školu. Linija prometuje od 4:20 (nedjeljom 5:20) do 0:15 svakih 35 minuta. Gradonačelnik Bandić je najavio da će od 2019. ovom trasom, umjesto autobusa, prometovati lakotračna željeznica.

No, paralelno sa ovom javnom gradskom linijom i dalje prometuje linija Pleso prijevoza preko Buzina i Novog Zagreba do Autobusnog kolodvora, koja od 4:00 do 20:30 prometuje svakih pola sata, a nakon tog vremena po slijetanju zrakoplova.

Jednako tako, usprkos najavama, nije zatvorena mogućnost dolaska iz smjera zapadne Velike Gorice, Velike Mlake, Buzina, Odre, Svete Klare i ostalih zagrebačkih prigradskih naselja, tj. Novog Zagreba preko Velikogoričke ceste. Ova prometnica koja prolazi pokraj starog terminala, sada se nastavlja na novoizgrađeni podvožnjak ispod vojne stajanke i dalje omogućuje lokalnom stanovništvu brz prolazak do terminala. Zračna luka tako je dobila dva pravca dolaska umjesto dosadašnjeg jednog, ali i mogućnost atraktivnog pogleda na prolazak migova i drugih aviona na nadvožnjaku iznad vozila, dok prolaze prema terminalu. Iako je najavljeno da će ta prometnica biti tek servisna cesta isključivo namijenjena službenim vozilima uz kontrolnu točku koja će onemogućiti javni promet, isto nije tako, te je prolaz potpuno javan, a osim automobila, koristi ga ZET-ova linija 290, te Croatijini kombiji sa posadama.

Najavljeno je i vrlo skoro otvaranje lokalne ceste do Plesa (ulica Šandora Brešćanskog) koja bi služila lokalnom stanovništvu, a biti će treći pravac mogućeg dolaska na novi terminal.

U zoni terminala postoje dvije paralelne prometnice od kojih jedna ide preko rampe na 2. katu terminala (Kiss and fly), a druga paralelna prometnica je i glavna komunikacija, koja ide iza parkirališnih prostora, te je omeđena sa dva rotora, istočnim iz kojeg se ide prema čvoru Kosnica, autoputu, Zagrebu i Velikoj Gorici, te zapadnom iz kojeg se ide prema vojnoj bazi, starom terminalu i Velikogoričkoj cesti. Unutar zona niz je paralelnih i okomiti prometnica, a cijeli sustav je vrlo praktičan i brz, te je komunikacija i protočnost izvrsna. Natpisi su vrlo jasni, signalizacija kvalitetna, vrlo moderna i funkcionalna.

Nova organizacija parkirališta

Uz novi terminal otvoreno je i novo parkiralište sa 1.100 parkirališnih mjesta. Parkiralište je vrlo prostrano, sa odličnom i logičnom komunikacijom, te brzim prolazom do terminala. Naplata parkiranja je u terminalu ili na natkrivenom automatu uz samo parkiralište, a izlaz iz parkirališta je automatiziran i vrlo brz, kroz tri izlazne trake. Neposredno uz sam terminal postoji i premium parking koji je 40% skuplji. Uz premium parking je i posebna ukrcajna zona na kojoj je besplatno zaustavljanje do 10 minuta, a nakon toga se plača cijena kao i na premium parkingu. Postoje i parkiralište za motore (naplaćuje se), te za bicikle (gratis). Unutar parkirališnih prostora je i posebno parkiralište za kampere. Neposredno uz vanjske liftove postoje prilagođena (šira) parkirališna mjesta za invalidne osobe uz pripadajuće rampe za svladavanje visinskih razlika.

Parkiralište je smješteno desno od ulaza u zgradu, dok je lijevo od zgrade terminal za taxije (najbliže terminalu), potom je terminal za redovne autobusne linije (Pleso prijevoz i ZET), i nakon toga parkiralište za turističke autobuse. Petnaest rent’a’car poslovnica u prizemlju (dolazni dio) ima vrlo brzu komunikaciju sa pripadajućim rent’a’car parkiralištem krajnje lijevo od zgrade. Između ove dvije cjeline postavljena je vrlo široka i ugodno uređena pješačka zona za sve putnike do centralnog ulaska u zgradu terminala.

Cestovna rampa (Kiss and fly zona) koja ide na 2. kat terminala (međunarodni i domaći odlasci) namijenjena je taksistima, autobusima, shuttleovima, te privatni automobili tamo se mogu zadržavati gratis do 10 minuta, a uz nadoplatu do sat vremena, nakon čega se naplaćuje kazna od 20 EUR. Autobusi i shuttle prijevoz može se ovdje zadržavati maksimalno 30 minuta gratis, a nakon toga se isto posebno naplaćuje.

Stara parkirališta će biti namijenjena radnicima upravne zgrade uz stari terminal (P3), dio za kamione uz budući cargo terminalu za koji će se preurediti stari terminal (P1), a dio će koristiti terminal generalne i VIP poslovne avijacije (P1). Moguće je da će u budućnosti, kada broj putnika poraste, jedno od ovih parkirališta (logično bi bilo P2) postati long-term parkiralište uz niže cijene parkiranja.

Wooow efekt

Nesporan je woow efekt ulaska u terminal, neovisno dolazite li sa parkirališta preko pješačke zone, ili preko Kiss and fly zone na 2. katu. Putnici koji dolaze sa parkirališta ili autobusnog terminala dolaze ispod rampe Kiss and fly zone koja služi kao ogromna nadstrešnica centralnog donjeg dijela. Prostor je istinski velik, ugodan, uz jasnu i brzu komunikaciju.

Odlasci / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Jednako ugodan je i prostor Kiss and fly zone koja je također nadsvođen nadstrešnicom. Oba prostora su kompatibilna i ta kompatibilnost daje izvrstan efekt prostranosti i velikog volumena. Prostoru iskreno fali zelenila, a to je i bitan nedostatak okoline novog terminala koji uz vrlo mnogo betona i asfalta gotovo da nema trave (tek par omanjih travnatih otoka), bez cvijeća i drveća. Iskreno se nadam da će koncesionar na ovome poraditi u skoroj budućnosti.

Putnik koji dođe do terminala istinski je oduševljen. No, ovaj efekt je još daleko jači kada padne mrak i kada se zapale svjetla terminala i okolnih prostora. Efekt istinski oduzima dah.

Efekt se nastavlja i ulaskom u zgradu. Naravno, ovo je neusporedivo sa prostorima glavnih holova aerodroma poput Hong Konga, Kuala Lumpura, Taipeia ili Frankfurta, ali prostor svakako jest velik i ostavlja dobar dojam. Valovitost kontura cijelog terminala i krakova posebno pojačava dojam. No, ovdje treba naglasiti kako je izgubljena povijesna šansa da Zagreb dobije jedinstven objekt kakav ne postoji nigdje u svijetu i kakav bi bio istinski landmark Zagreba i Hrvatske. Arhitekti Kincl i Neidhardt zamislili su da cijeli terminal, uključujući i krov bude od stakla.

Wow efekt / Dušan Atlagić, Tango Six

Istovremeno arhitekti su htjeli sa 60.000 m2 krova skupljati kišnicu i istom puniti 5 umjetnih jezera unutar terminala. Iznad check-in otoka bile bi ogromne oaze drveća i ostalog zelenila, a takvih zelenih zona predviđeno je nekoliko i unutar samog terminala, dok bi sve čekaonice i druge zone bile pune zelenila. Sve to skupa tvorilo bi terminal koji bi bio sfera zaštićena od vanjskih meteoroloških uvjeta, no istovremeno bi putnici bili dio okoline, te nesmetano promatrati slijetanje/polijetanje zrakoplova, zvjezdano nebo ili uživati u sunčanom danu. Zelene oaze i jezera su trebala biti i prirodni regulator klime u terminalu, te prirodno smanjenje troškova hlađenja.

Umjesto toga koncesionar je, uštede radi, krov zamijenio metalnim površinama, dočim su staklene, posebno prema parkirnim pozicijama zrakoplova na stajanci, premalene i osjetno limitiraju pogled. Istovremeno terminal je sterilno bijel. Ne kažem da je on hladan kao Charles de Gaulle u Parizu, ali mu ozbiljno nedostaje uređenje. Čak su i prostori budućih reklama i displeja prazni, a koncesionar se ničim nije potrudio da prostor učini ugodnim. Replika prvog Penkalinog aviona, velike fotografije Zagreba, izložba maketa aviona, malo boje, cvijeća, pokoji svjetlosni efekt ili neki detalj kao što su zadnje strane Fiatovih automobila iz kojih izlazi prtljaga u Beogradu ili boce Bordeauxa u istoimenom aerodromu, svakako bi smanjile dojam sterilnosti aerodroma. Ovako sve izgleda jeftino i prilično odbojno.

Ovo se posebno odnosi na dio prostora koji je prazan, a sa ciljem da se sa povećanjem putnika namjesti i uredi, u prvom redu prostor preuzimanja prtljage (beltovi). Kako je na prostoru gdje stane čak 6 beltova (traka za prtljagu) instalirano njih tek 3, veći dio prostora je fantomski i depresivno prazan. Koncesionar je ovdje mogao prepustiti nekom sponzoru da uredi prostor (postavljanja posebno osvijetljenih automobila, višemetarske Bajadere, reklamni panoi), ili je prostor trebao dati Zagrebačkoj turističkoj zajednici da tamo postavi izložbu velikih fotografija Zagreba ili maketa najljepših zagrebačkih zgrada kako bi privukla putnike da posjete Zagreb i kao turisti.

Konačno koncesionar je mogao iskoristiti entuzijastičnost stotina zrakoplovnih entuzijasta pa je na tom prostoru mogao premjestiti neki od atraktivnih zrakoplova koji su sada smješteni uz Zrakoplovnu školu „Rudolfa Perešina“, Cratijinu Cesna 310 koja je sada uz hangar, AeroCommender Pan Adrie (YU-BCR) koji stoji u krugu ZL Zagreb, spasiti od totalnog propadanja Douglas DC3 na Željavi, neki od velikog broja Antonova An-2 ili nekih drugih aviona sa obližnjeg ZTC-a, ili niza napuštenih olupina diljem Hrvatske, ili u dogovoru sa Tehničkim muzejom Zagreba privremeno premjestiti neki od avione iz fundusa na aerodrom. Bilo bi to izvrsno iskustvo, te specifičnost zagrebačkog aerodroma. Naravno, kada se prostor stavi u funkciju ovi avioni bi mogli biti dio uređenja prostora ispred aerodroma, ili visjeti sa krova u glavnom holu ili ispred terminala. Prisjetimo se samo koliko pažnje privlači F100 KLM-a na opservatorskoj terasi amsterdamskog Schiphola

Smanjenju woow efekta je pridonio i loš prijevod pojedinih natpisa na novom terminalu koji su izazvali salvu smijeha, ali i kritika široke javnosti, a pri čemu su neki bili čak i uvrjedljivi te društveno neprihvatljivi. Jasno je da ovdje nije bilo zle nakane, ali svakako je legitimno pitanje kako se jednoj tako velikoj instituciji može desiti diletantizam sa prijevodima tipa „google translator“.

Glavni hol

Cijeli aerodrom je podijeljen na četiri kata. Glavi hol odlaznog dijela terminala je na 2. katu, a do njega dolazi široka rampa za automobile i autobuse tzv. Kiss and fly. Vozilom se dolazi doslovce do samih vrata, a zadržavanje je moguće do maksimalno 10 minuta gratis za automobile i 30 za autobuse, što je više nego dovoljno ako se samo zaustavi i istovari putnike. Zaustavljanje duže od tog vremena košta malo manje od 4 EUR za pola sata i malo više od 7 EUR za 59 minuta. Nakon toga plača se kazna od 20 EUR uz policijsku prijavu.

Po ulasku u glavni hol vidljiva je izvrsna organizacija prostora. Direktno ispred putnika je središnji ulaz na gateove. U prostoru uz rub check-in otoka i kontrolne točke za ulazak na gateove nalaze se poslovnice avio kompanija. Na istom prostoru se nalazi i aerodromska služba prodaje karata za one kompanije koje nemaju svoje prodajne šaltere. Na desnom check-in otoku uz ulazna vrata nalaze se i prilagođeni šalteri za checkiranje osoba sa invaliditetom i slijepih osoba.

Check-in / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

U središnjem dijelu glavnog hola nalazi se po 15 check in šaltera sa lijeve i desne strane. Osim 30 check in šaltera ovdje je i 6 self check in automata (po tri sa svake strane). Za suprotne strane svakog od check in šaltera prazan je prostor, trenutno zatvoren, koji će jednog dana bez posebnih građevinskih radova otvoriti još toliko check in šaltera (dakle njih 60), a u istom prostoru uz rubne zidove glavnog hola moguće je otvoriti još 30 šaltera, što znači da bi aerodrom u ovom prostoru mogao imati maksimalno 90 šaltera. Ovaj trenutno prazan prostor izgleda kao malo bolje uređen prostor gradilišta, pa nikako nije jasno zašto se tu nisu stavile foto-tapete sa slikama Zagreba i Hrvatske.

U prednjem dijelu do samih vrata, blago desno, nalazi se okrugli info desk, na odličnoj lokaciji i izuzetno dobro vidljiv.

U desnom prednjem kutu su dva ugostiteljska objekta. POM je vrlo životopisan bar zdravih napitaka, gdje se od gomile svježeg voća pripremaju najkvalitetniji svježi sokovi, voćni smoothiji, jogurti, sokovi od pšenične trave, sokovi za čišćenje organizma, ginseng energetski napitci, voćne salate i jednostavna zdrava jela, a sve je u skladu sa feng shui okruženjem. Do POM-a nalazi se restoran Cakes & Bakes sa 97 sjedala, koji jedini ima terasu sa odličnim pogledom prema Velikoj Gorici. Rustikalni izuzetno ugodan restoran nudi pizze, svježu tjesteninu, pekarske proizvode, velik broj slastica iz cijelog svijeta, sendviče, te hladne i tople napitke.

Na lijevoj strani u sklopu check-in otoka nalazi se mjenjačnica, koja pripada ogromnom međunarodnom lancu ICE – International Currency Exchange. Lanac je star više od 40 godina i ima poslovnice diljem Europe, SAD-a, Kanade, Meksika, Azije i Australije.

Do mjenjačnice je trgovina From Designers With Love. Ova specijalizirana trgovina u crveno-bijelim tonovima ima vrhunsku ponudu pedesetak hrvatskih dizajnera i primijenjenih umjetnika koji ovdje nude dizajnerske proizvode, modu, modne dodatke, nakit, igračke, suvenire, proizvode za kuhinju i blagovanje, rasvjetna tijela, manji namještaj. Dizajnerski predmeti su u rasponu od svakodnevnih do visoko luksuznih. Iskreno ova trgovina je vrlo ukusno uređena i ugodna, te je time pun pogodak, ali je puno premalena, i trebala bi imati daleko veću ponudu da bi privukla bogatiju klijentelu kojoj je namijenjena. Iskreno, njoj je mjesto u shoping zoni unutar međunarodnog dijela terminala, a ne u glavnom holu. U samom desnom kutu je trgovina Tisak medija, multimedijalni prostor, po ponudi sličan aerodromskom lancu Relay. U ovoj prilično velikoj trgovini mogu se kupiti domaće i svjetske novine i magazini, CD-ovi, filmovi, knjige, duhanski proizvodi, suveniri, sneckovi, sendviči, grickalice i razni napitci, kao i usluge igara na sreću, slanja paketa, kupnje ulaznica, kartica mobitela, autobusnih karta za gradske autobuse, ali i međunarodne linije.

U glavnom holu nalazi se još i kapelica za molitvu, dva seta toaleta, prostorije za preskidanje beba, ured carine za rad sa strankama, te aerodromski uredi.

U ovom prostoru nedostaje pošta (koja je postojala na starom terminalu), banka (nedavno je ukinuta na starom terminalu), te ATM automati.

Odlazni dio i gateovi

Odlazni dio podijeljen je u tri dijela. Kontrolni dio (bodiček), međunarodni dio i domaći dio. Nakon kontrole bording passova na 2. katu središnjeg hola, putnici se pokretnim stepenicama ili liftovima penju na 3. kat gdje obavljaju bodiček. Potom se promet odvaja na domaće gateove (desno) i međunarodne (lijevo) koji su oba kat niže.

Domaćih gateova na istočnoj strani terminala ima pet, i to dva sa avio-mostovima 21 i 22 (koji će koristiti prvenstveno linije za Split i Dubrovnik na kojima lete A320 i imaju veći broj putnika), te tri autobusna gatea 10, 11 i 12 (koji će koristiti prvenstveno linije za Zadar, Pulu, Brač i Osijek).

Pogled ka međunarodnim gejtovima / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Na domaćem dijelu terminala, u prizemlju (dostupno i sa prvog kata) kod gateova 10-12 nalazi se ugostiteljski objekt Needstop, samoposlužna trgovina i mini-ugostiteljski objekt u kojem se mogu u zadnji čas uzeti novine, časopisi, CD-ovi, grickalice i snackovi. Ovdje postoje i razni hladni i topli sendviči, tostevi, pekarski proizvodi, sladoledi, čaj, kava i bezalkoholna pića.

Prije spuštanja pokretnim stepenicama i liftovima prema međunarodnim gateovima nalazi se ured za ovjeru obrazaca za povratak PDV-a, te šalteri za kontrolu putovnica. Po spuštanju sa trećeg kata putnici dolaze direktno u Aeliu duty free kroz koju moraju proći da bi došli do ostatak odlaznog dijela terminala. Duty free ima dvije cjeline. Najveća je Art of gift, trgovina sa više od 9.000 internacionalnih brendova, ali i najpoznatiji hrvatski brendovi. Trgovina ima i ekskluzivne brendove poput Godive, Benefita, Smash Boxa i Bare minerala. Drugi dio trgovine je Sance of Pleace interaktivni prostor koji nudi putnicima priliku isprobati najpoznatije hrvatske delikatese, odabrana vina, nagrađivana maslinova ulja, jela od tartufa, ručno rađene slatkiše i domaće tradicionalne proizvode.

Do duty freea je Your Frashion Place, koji nudi luksuzne svjetske accessories brendove poput Swarowskog, Pandore, Tag Heuer, Ray-Ban, Chloé, Michael Kors, Armani, Furla. Duty free trgovine preuzeo je internacionalni brend Aelia, koji ima 270 duty free trgovina u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Irskoj i Španjolskoj, sa prometom od preko 1,1 milijardi EUR.

Nakon duty free zone nalazi se ugostiteljska zone koja ima nekoliko lokala među kojima putnici mogu birati. Najluksuzniji je Brewmark Pub, pivnica sa vrlo ugodnim interijerom od tikovine i 84 sjedeća mjesta. Pub osim velikog broja točenih i flaširanih piva, koktela i ostalih pića ima i široku ponudu toplih mesnih i drugih jela sa bogatog menija.

Spread je restoran sa 83 sjedala koji nudi koncept ulične hrane, tj. jela sa roštilja, salate, pizze, hamburgere i sladoleda. Restoran je uređen kao otvorena tržnica gdje gosti biraju namirnice i potom način kako će ih se spremiti posebno za njih. U bogatoj ponudi pića su i svježe cijeđeni sokovi i smoothiji.

Na strani prema gateovima nalazi se kafić Caffe Nero sa 38 sjedala. Zagrebački Caffe Nero jedan je od 610 ovakvih kafića u svijetu ovog poznatog lanca. Ovaj kafić nudi vrhunske talijanske kave, sendviče, juhe, pekarske proizvode i kolače.

Svim ugostiteljskim lokalima bavi se kompanija BTA Fodd Service Group koja ima više od 1.000 zaposlenika i na 16 zračnih luka u svijetu opslužuje više od 16 milijuna putnika godišnje.

Primeclass Launges, salon putnika prve i business klase sa 84 mjesta, otvoren je 7 dana u tjednu, 24 sata na dan i jedan je od 30 istih salona u 19 zračnih luka u 8 zemalja. Prostor je podijeljen u četiri dijela, a sva jela, pića i usluge su besplatne. Prvi je samoposlužni bife sa sendvičima, desertima, snack proizvodima, kavama, čajevima i osvježavajućim napitcima, gdje su i stolovi za jelo. Drugi dio je zona sa naslonjačima koja ima samoposlužni bar sa kavama iz automata, bezalkoholnim i alkoholnim pićima i izborom žestokih pića. Ovdje se putnici mogu poslužiti sa novinama i časopisima, a TV prvog dana još uvijek nije bio instaliran. Treći dio je zona sa nekoliko kompjutera na kojima gosti mogu odraditi svoj posao ili jednostavno srfati internetom. Četvrti dio je zona relaksacije u kojoj su tri visokokvalitetne masažne fotelje u odlično osmišljenom izoliranom ambijentu, koje pružaju istinsko opuštanje.

Lounge / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six
Premalo sadržaja / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Ovaj salon me i najviše razočarao. Naime, izbor hrane i pića je vrlo skroman, zapravo se svodi na 3-4 jednostavna sendviča i isto toliko snack deserata, kava iz automata doslovce nije pitka, izbor pića je istinski puno premalen. Naslonjači, iako udobni, očito su vrlo nekvalitetne jer već prvog dana su vidljiva oštećenja i poderotine, što se ipak ne bi smjelo desiti u VIP prostoru. Prostor je premalen, dosta naguran i ima premalo sadržaja. Nema tuševa, nikakvih dodatnih usluga relaksacije i opuštanja, ne postoji bar sa barmenom koji može pripremiti koktele i druge napitke, nema restorana sa svježe pripremljenom hranom. Internet je jednak kao i na cijelom aerodromu, relativno spor i svakih 15-ak minuta traži ponovnu registraciju, što poslovna loža nikako ne bi smjela imati, pa se korisnici mahom služe računalima u salonu, dočim je navala na iste velika i stoga ih nema dovoljno.

Na međunarodnim gateovima nalaze se tri sanitarna čvora sa prostorijama za preskidanje beba, meeting point, kao i nekoliko setova liftova i pokretnih stepenica za komunikaciju sa ostalim prostorima terminala. Na dijelu između međunarodnih i domaćih gateova nalaze se šalteri za kontrolu putovnica (1. kat).

Photo friendly? / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Avio-mostovi su drugo veliko razočaranje. Mostovi su potpuno zatvoreni, bez i jednog prozora, što je potpuno u suprotnosti sa trendom u svijetu gdje su mostovi potpuno ostakljeni i pružaju doživljaj putnicima prolaska između aviona. Ovo čini prolazak do aviona depresivnim, a posebno na gateu 28 (širokotrupni gate) koji znači vrlo dugo hodanje kroz ekstenziju kraka, a potom još dugački avio-most. Hodanje je istinski dugo (nekoliko minuta), u uskom i potpuno zatvorenom tunelu. Iskreno koncesionar ovdje nije smio štedjeti, a dovoljni su samo komentari gotovo svih putnika koji negoduju nad ovakvim rješenjem. Ovo je ogroman promašaj i ostavlja dojam da koncesionara nije briga za doživljaj i užitak putnika, nego je osnovni prioritet bio ušteda pod svaku cijenu.

U odlascima nedostaje lokalni restoran sa domaćim specijalitetima, po kojima je Hrvatska poznata, a izostanak toga daje zapravo odliku još jedne konfekcijske i unificirane zračne luke bez duše. Dobra opcija bi bila i neka domaća omanja slastičarnica poput Vinceka ili Kraševe slastičarnice. U ovom dijelu bi morao biti i neki od fast food restorana (McDonald’s, Burger King, KFS ili neki drugi). Ovdje svakako nedostaje trgovina kao što je Tisak medija u glavnom holu ili Needstop na domaćim gateovima.

Ogroman nedostatak je i suvernirnica. Hrvatska je turistička zemlja, a Zagreb ima 1,1 milijun turista godišnje, od kojih dobar dio prolazi aerodromom. Velik broj tih turista i poslovnih putnika, ne stigne ili zaboravi kupiti suvenir, uvjeren da će to moći napraviti na aerodromu, gdje je takva ponuda uobičajena. No u Zagrebu to tako nije. Nevjerojatno je da takav propust nemaju daleko manje zračne luke od Zagreba koje nisu turističke destinacije, a Zagreb kao turistička destinacija to nema. Skromna ponuda suvenira u trgovinama glavnog hola, te duty freeu nije ni izbliza dostatna. ZL Zagreb mora hitno otvoriti suvenirnicu sa zagrebačkim i hrvatskim suvenirima. U prostoru nedostaje i par trgovina luksuznih brendova koji su uobičajena praksa na drugim aerodromima poput Boss, Bvlgari, Dior, Fendi, Hérmes, Lacoste, Prada, Victoria’s Secret. Naravno, Zagreb nema dovoljno putnika da tih trgovina ima nekoliko, ali 2-3 trgovine su ipak „must“ na ovaj broj putnika i definitivno su velik nedostatak. Obzirom na popularnost Hrvatske nogometne reprezentacije trebalo se ponuditi Hrvatskom nogometnom savezu jedan manji prostor od 10-tak kvadrata za prodaju dresova i drugih suvenira hrvatske reprezentacije (te ostalih hrvatskih reprezentacija i najpopularnijih klubova). Ovo bi sigurno donijelo novac i hrvatskom nogometu i zračnoj luci.

Odlaznom prostoru fali niz sadržaja koje bi takav terminal morao imati kao što su kutak za djecu (sa par zabavnih sadržaja i rekvizita), zona sa sjedalima na kojima se može prileći za putnike koji duže borave na aerodromu (ovo je stvarno praksa većine zapadnih aerodroma, a isto je imao i stari terminal), te neki prostor za „ubijanje vremena“ poput izložbenog prostora (neki aerodromi to prepuštaju modelarima, entuzijastima, društvima fotografa) ili multimedijalnog izložbenog prostora kojeg je mogla urediti Turistička zajednica Zagreba (npr. filmovi i fotografije Zagreba, crtići prof. Baltazara, kompjuteri sa informacijama o Zagrebu, mutlimedijalne igre). Prostora barem ima dovoljno.

Jednako tako koncesionar je morao napraviti zabavne i druge uslužne sadržaje koji ne koštaju mnogo ili pozvati kompanije da takav sadržaj naprave, a kao što su masažne fotelje, brzinske 5-15 minutne masaže sa stolica, kompjuteri sa pristupom internetu, kockarnica, salon sa zabavnim igrama, flight simulator, dinamično 4D kino.

Dolazni dio

Nakon dolaska iz avion-mostova ili na dolazni bus gate promet se usmjerava na prvi kat gdje je kontrola putovnica, ekstremno sterilan prostor kojem hitno treba štih turističke zemlje. Ovdje nedostaju čak i oznake Republike Hrvatske i Europske unije, a prostor bi morao biti ispunjen najpoznatijim slikama hrvatskih znamenitosti (Dubrovnik stari grad, Kornati, Splitska Dioklecijanova palača, Šibenska katedrala, Brački rat, Zadarski Sv.Donat, Plitvice, Pulska arena, panorama otoka), te najpoznatijih zagrebačkih zgrada (Katedrala, Mimara, Sv.Marko, gornji grad, HNK, Muzej za umjetnost i obrt, Trg bana Jelačića, Sveučilište, Zrinjevac, Tomislavov trg, Umjetnički paviljon).

Potom se putnici spuštaju u prizemlje do traka za prtljagu (beltova) u kojem prostoru je ured izgubljeno/nađeno (Lost & Found), ambulanta prve pomoći, te dva sanitarna čvora i nekoliko liftova i pokretnih stepenica. Nakon toga putnici prolaze carinsku kontrolu u jednoj od tri trake (plava EU, zelena bez robe za prijavu i crvena sa robom za prijavu).

Claim your baggage / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Po izlasku iz međunarodne zone dolazni je hol koji ima zonu sa ATM apartima, ICE mjenjačnicu, poslovnice 15 rent’a’car kompanija, turistički informativni centar, naplatu parkiranja, služba poziva, te dva sanitarna čvora.

U ovom prostoru je još jedna trgovina Tiska, drugi Caffe Nerro i bar Antononia koji nudi espresso i druge talijanske kave, svježe talijanske sladolede, deserte, pekarske proizvode i pića.

Ostale usluge aerodroma

Aerodrom, za razliku od starog terminala, nudi besplatan Internet. No, isti bi morao biti brži i ne tražiti ponovnu registraciju svakih 15-ak minuta.

U ponudi je i VIP ubrzani prolazak u pratnji službene osobe, usluga nošenja prtljage, doček na avionu i transfer VIP autobusom sa super-luksuznim foteljama, te niz drugih VIP usluga prilagođenih potrebama osoba dubljeg džepa. Nije jasno hoće li se i dalje nuditi usluga VIP salona koji je bio na 1. katu starog terminala i imao kongresni prostor i vrlo luksuzan VIP prostor dnevnog boravak. Naime, postoje neke informacije da će ova usluga i dalje biti dio terminala generalne avijacije u starom terminalu i da će se moći ostvariti kao posebna, VIP i diskretna usluga za političare, poslovne putnike, sportaše i druge VIP goste.

Zračna luka je najavila i tri prostorije za pušače u odlaznom dijelu novog terminala, no iste još nisu napravljene i nema naznaka kada će se ova najava ostvariti, a što je ogroman nedostatak novog terminala. Ove prostorije na drugim aerodromima se sponzoriraju i brendiraju od jednog proizvođača cigareta, što je dodatan prihod zračne luke.

Zračna luka je dobila i novu web stranicu, bitno kvalitetniju i sa daleko više informacija. Jednako tako na samom terminalu vizualizacija i info ekrani su dobro riješeni.

Ogroman nedostatak Zagrebačke zračne luke su međugradske autobusne linije prema Rijeci-Karlovcu, Krapini, Varaždinu-Čakovcu, Križevcima-Koprivnici, Bjelovaru, Sisku, Slavonskom Brodu-Vinkovcima, Banja Luci, Bihaću, Mariboru i Ljubljani-Novom Mestu. Zračna luka ovdje ne treba sama riskirati ili investirati, nego bi po uzoru na Niški aerodrom trebao ovaj posao dati zainteresiranom prijevozniku. On preuzima rizik, a zračna luka time dobiva kvalitetniju uslugu, više putnika, te prihode. Iskreno ne znam zašto Zagreb sa time čeka.

Novom terminalu fali i spoterska terasa, koja je sastavni dio velikog broja aerodroma. Ne kažem da ista mora biti velika kao ona amsterdamska, ali potpuni nedostatak je neprihvatljiv. Pametno postavljena ona može donositi prihod zračnoj luci. Nikako nije prihvatljivo da aerodrom, koji se radi iz nula, nije predvidio tako što. No, sada ostaje na zračnoj luci da napravi spoterski humak ili ugostiteljski objekt uz sam terminal koji će služiti ovoj svrsi.

U globalu novi terminal je ogroman pomak. Neusporedivo je to sa starim terminalom, ali i ostalim zračnim lukama regije. Daleko je to ispred svega što je bilo u Zagrebu ili što imaju konkurentski aerodromi regije. No, ipak koncesionar mora hitno poraditi na ambijentu kojim bi se umanji efekt sterilnosti i „jeftinoće“, na lokalnom štihu kakav jedna turistička destinacija svakako traži, poglavito što je hrvatski glavni adut upravo lokalni doživljaj, te većoj količini sadržaja. Za sada je prvi dojam hladan, sterilan i samim time ambijentalno razočaravajuć. A to ovakvo impresivno zdanje i prvi dojam turističke destinacije ne smije odavati. Potrebno je samo malo kreativnosti, truda i rada da se to toga dođe, te da novi terminal svakog posjetitelja „izuje iz cipela“.

   

Pretplatite se na nedeljni pregled vesti Tango Six portala. Svakog petka u vašem inboxu.

* indicates required





   
   

   

   


Komentari

N

Gledam ovu sliku: „pogled ka međunarodnim gejtovima“. Veliki goli, beli zid. Tu se prosto namece neka foto-tapeta ili reklama. Ovako deluje jako sterilno a sigurno nece na dugo ostati ni tako cisto, pocev od naslanjanja pa do decijih prstiju itd. Isto tako u dolaznom holu, ogromni prazni zidovi. Barem da su svaki stub obojili u drugu boju- vec bi bio neki efekat. Imali su stvarno dovoljno vremena da osmisle. Ovako deluje kao nekakav svemirski brod bez ikakvog spoja sa zemljom ili gradom koji opsluzuje. Zagreb nije silicon valley, tako da je steta sto nema makar tu i tamo nekakav lokalni „kolorit“…..

Odgovori
A

Uuuu… takvih mjesta koji vape za foto tapetom ima milijun, kao što sam napisao u tekstu. Ali, eto, koncesionaru se to ne sviđa…

Upravo ovo sa svakim stupom u drugoj boji smo i mi komentirali u mom uredu :-)

t

Baljezgarije, ovo o neobjektivnosti i nacionalizmu

Nego neće li na iskustvo putnika (tema ovog članka) utjecati i nešto iz tematike prošlog članka, recimo neizgradnja podzemnog napajanja gorivom, neće li to produljiti vrijeme rotacije i time odvratiti LCC kompanije na pr.?

Osobno me najviše smeta, pored onog što sam spomenuo u komentaru na prošlotjedni članak, neizgradnja opservacijske terase, u Beču sam između dva leta vrlo rado potrošio par eura za ulaz i iskustvo mi je bolje nego na Schipholu jer je manji aerodrom pa i bolji pogled na stajanku i piste dok se na Schipholu vidi samo mali segment ogromne površine aerodroma. I na Schipholu, iako je ulaz besplatan, bih rekao da generira prihod jer ima lokala na terasi. Na ZAG bi to iskustvo bilo puno bliže Beču i odakle ćemo sada promatrati Antonova kad opet dođe?

Odgovori
A

Ma apsolutno. Nema tu razgovora. Jedna od bitnijih stvari kada dođem na bilo koji aerodrom je odlazak na terasu, da tamo ubijem sat-dva. I voljan sam to platiti 3-4 EUR. Ako je tamo terasa i daleko više. Čisti prihod. Ali da i nije to je ipak standard ozbiljnih aerodroma.

Z

Ok.nesporazum,ta racunicaje ok.pozdrav svima..

Odgovori
A

Nedo bog večeg zla. Sve pet!

N

Slazem se da bi bilo puno bolje da su aviomostovi ostakljeni, ali mislim da nisu iz sigurnosnih razloga. Ako se dobro sjecam objasnjenje je kako postavljeni aviomostovi imaju visi sigurnosni standard pri cemu se vjerojatno misli na otpornost u slucaju pozara.

Odgovori
D

I onda je svizac zamotao cokoladu… ;-)

Nije valjda da stvarno mislis ovo sto si napisao? Onda moras skinuti ruzicaste naocale… Ispade da je ovdje koncesionar potrosio vise nego je morao da bi ja kao putnik bio sigurniji u slucaju pozara oko mosta… Cisto sumnjam, prosto ne vjerujem… :-)

A

Nino, moj…. kolika silina onda manje sigurnih aerodroma diljem svijeta. U stvari ispada da je velika večina aerodroma onda nesigurno, ali eto Zagrebački, nasreću, jest.

Dren, ti bar znaš da su ovi svisci doselili kod mene i izlegli cijelo leglo. Pa motaju čokolade po cijeli dan.

Ali to je ništa što imaju ovi na aerodromu. Majke mi. Bataljon svizaca.

Š

Redovito pratim ovaj portal i Alenove clanke jer se ovdje moze procitati hrpa stvari koja nisu obojana zutilom senzacionalizom nacionalizmom …. I slazem se sa konstatacijom da je par ljudi „promasilo ceo fudbal“ pisajuci da je Alen nacionalno obojan. Alen to sigurno nije. Mogu samo potvrditi da ne pise bez razloga da je AIR Serbia bolja od Croatie Airlines sobzirom da mi supruga radi za AIR Serbiu u Zagrebu i slusam svakodnevno razlike između te dvije kompanije.

BTW cesta od od starog do novog terminala radi bez problema. I jedino kome nepase novi terminal smo mi iz HKZPa jer ne mozemo vise parkirati na nas parking pa preko ceste na terminal al i to cemo rjesiti sa Pleso prevozom.

Alene svaka cast na jos jednom super clanku i volio bih sa tobom popiti koju bilo kod Ivaca ili u coolu ;) pa da razmjenimo informacije.

Odgovori
A

Hvala puno Krešo.

Cuga dogovorena. Ajde da samo definiramo datum i vrijeme.

Đ

Odličan tekst. Pohvale, temeljna analiza bez preueličavanja ili nipodaštavanja.
Jako je prosto, koncesionar je tu da zaradi pare, ne da ulepšava stvari ili potroši cent više nego što mora. Treba da plati koncesiju, uloži u aerodrom, plaća radnike i dažbine i da profitira na kraju. Zato treba dobro izvagati šta se dobija i gubi koncesijom. Kako će aerodrom izgledati(ne samo fizički nego poslovno) kad se koncesija zavrsi, a kako bi izgledao da je neki drugi obik upravljanja.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

OK, ali koncesionat to može urediti za sitne pare. I potom naplatiti više od povečanog broja putnika kojima je u terminalu ugodno, od više potrošnje u ugostiteljskim objektima, od obilaska aerodroma od strane školskih grupa…

Z

Alene,kojatije to racunica?hr. Ima 8 aerodroma sagotovo 6mil putnika?zg.2,8 split 2.mil dubrovnik 1.8 mi zadar 500 000,pula i krk 700 000 tis. Osjek
150-200000
Kolikojeto alene skoro 6mil? Toje skotro 8 mil sa tendencijom na puno vise…

Odgovori
B

Skoro 6 mil.ostali aerodromi u HR. Za razliku ostalih aerodroma u SRB koji generiraju 300 000.
Mislim kako je na to mislio.

A

Nisam rekao da ima 8, nego JOŠ 8, dakle sa Zagrebom ukupno 9 aerodroma. Tih 8 aerodroma, bez Zagreba, akumulira gotovo 6 milijuna putnika. Točni podaci za 2016. su:
1. Split 2,3 milijuna
2. Dubrovnik 2,0
3. Zadar 0,5
4. Pula 0,4
5. Rijeka 0,2
6. Lošinj, Brač and Osijek 0,1
= 5,5, milijuna putnika

Ove godine Hrvatski aerodromi će imati bitno više od 9 milijuna putnika, od čega će Zagreb imati oko 33%. Za razliku od toga u Srbiji će Beograd imati oko 95% prometa.

B

No, meni osobno ce itekako nedostajat pivo prije ili izmedju letova u Ivacu na Plesu…..

Odgovori
A

Ima pive i na novom terminalu. Čak i pivnica! :-)

U svakom slučaju na popularne destinacije u Plesu može se kratkom vožnjom automobilom, koja će, po vrlo skorom otvaranju lokalne prometnice prema Plesu, trajati tek 2-3 minute. Pa ćemo i dalje na pivo (hotele, parkiranja, klopu) u Pleso.

B

Da…..neke navike stvarno nevalja mjenjati ☺

A

:-)

p

Pohvale za odličnu analizu novog terminala u Zg. Kada čitam sve analize aerodroma u regionu ne mogu da se otmem utisku kako čak i kod potpuno novih rešenja, kao što je ovo u Zagrebu, nema dovoljno sluha za opslužno područje. Kao da je najbliži grad jedini generator putovanja! Nigde nije predviđen prostor za autobuski terminal ili za pristup minibusa. Svi odmah pominju železnicu kao da je ona univerzalno rešenje. U regiji je bus prevoz dominantan ali to kao da nikog ne interesuje, nego putnici snađite se sami, presedajte, pešačite… a kad dođu neki izbori biće i železnice. Čudno je da ni strani koncesionar nije to imao u vidu.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

A ne, to nije istina. Kao što i u tekstu piše postoji autobusni terminal. On trenutno opslužuje Pleso prijevoz (svakih 30 minuta prema Novom Zagrebu i Autobusnom kolodvoru) i ZET (svakih 35 minuta u dvije strane, prema Zagrebu Kvaternikov trg i prema Velikoj Gorici). To znači da sa terminala trenutno autobusi idu svakih 10-tak minuta. Znači terminal postoji, ali ne postoje autobusne linije prema gradovima udaljenim 200 km i manje.

Da nevjerojatno je da koncesionar to ne vidi. Nema nikakvog rizika samo treba raspisati natječaj. Kao što je napravio Niš za liniju prema Beogradu i Jagodini, a u dogledno vrijeme i prema drugim gradovima, te, nedavno, Dubrovnik prema Pelješcu.

p

Na to sam mislio. Podrazumeva se da postoji veza sa najbližim okruženjem, mada je u Beogradu vrlo loša i svodi se na taxi.

A

Koliko ja znam ima i Beograd dvije autobusne linije prema gradu. Nažalost, linija koja je išla prema Novom Sadu je nerazumno ukinuta.

Z

Sjajan tekst kao i uvek! Nikada u Alenovim tekstovima nisam primetio nikakvu pristrasnost, uglavnom malo naglašenija kritika od pohvale ne bitno da li je AirSerbia, Croatia, Zagreb, Beograd… Po meni zato što piše malo više tehničkih nego novinarski (moj utisak). Što se Zagreba tiče realno danas jeste najmoderniji aerodrom u regionu, da li će postati i najveći? Ne verujem… Moje nadanje je da će koncesija Beogradskog proći bolje iako je to malo verovatno s obzirom da na obe koncesije veliki uticaj imaju političari…

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

Više tehničko pisanje nego novinarsko je iz dva bitna razloga, moji tekstovi su analize i one su strukovne. Tu nema baš puno mjesta senzacionalizmu, žutilu, populizmu i pisanju za široke mase. To i jest razlog zašto pišem ovdje i zašto su tekstovi toliko dugački i istraživački. Iza svakog od njih je 30 godina konstrantnog pračenja teme, ali i po 20-tak sati intenzivnog rada na svakom tekstu.

Zagreb nema šanse prestići Beograd prvenstveno jer u Hrvatskoj ima još 8 međunarodnih aerodroma koji zajedno akomuliraju gotovo 6 milijuna punika (Beograd tek jedan sa 300.000 putnika), jer u okolini ima daleko više velikih aerodroma koji privlače putnike, jer je Zagreb manji grad, jer je nacionalna kompanija manja i jer nema toliku podršku države.

Ako se u Srbiji i Beogradu (nedaj Bože) ne dese neke velike političke nebuloze (ponovno uvođenje viza, rat, ekstremno nacionalistička opcija), ako Air Serbija ne uspje kao projekt ili se ne desi neka velika prirodna katastrofa, Zagreb u dužem periodu nema šanse stići Beograd.

B

ja ovo nikako razumjeti. gdje vi iscitate nesto sto napisano nije????

Odgovori
N

Pozdrav Alene, prvo da Vam se zahvalim na standardno dobrom tekstu i odlicnoj reportazi. Ne bih se slozio sa pojedinim citaocima, nikada nisam osetio ni trun nacionalizma ili animoziteta prema BEG ili Air Serbia. Cestitke na prelepom terminalu.

Odgovori
A

Hvala puno Nebojsa i na pohvalama i na čestitkama.

Z

izdaleka podseca na mesavini brisel/frankfurt.
ali samo izdaleka…

Odgovori
A

Mene više podsjeća na mini varijantu Kula Lumpur Internationala, Taipea, CDG terminal E… No, niste u krivu kada kažete da i FRA ima sličnu koncepciju. Osnovna kontura svih modernih aerodroma je ista.

S

Bas mi je zao sto niste procitali ostatak clanka jer ste propustili jednu izuzetno objektivnu analizu s prednostima i nedostacima novog terminala.

Pratim clanke gospodina Scurica duze vreme, analize su izuzetno objektivne i nisam primetio ni nacionalizam ni prezir. U svakoj analizi g. Scuric daje savete za unapredjenje delatnosti i nase kompanije, lepo je analizira, a i nedavno je izneo i vrlo dobre argumente protiv koncesije beogradskog aerodroma….

Odgovori
A

Stefane hvala puno na pohvalama.

M

Iako cenim Alenove tekstove, i ovaj je jedan od zanimljivijih za citatanje, moram se sloziti sa Blagojem da u njegovim tekstovima konstantno provejava prikriveni negativan stav prema AirSerbia i BEG aerodromu. Sad, da li je to objektivno ili ne… ne mogu tvrditi (niti mislim da bilo ko sa sigurnoscu moze), ali iz teksta u tekst meni se taj osecaj vraca. Opet, jedino je posteno da jos jednom ponovim da i dalje mislim da su Alenovi tesktovi jako kvalitetan deo T6 potrala, i sa te strane hvala i svaka cast.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama, no apsolutno odbacujem bilo kakvu kvalifikaciju da su moji tekstovi negativni prema aerodromu Beograd, a pogotovo prema Air Serbiji.

Moji tekstovi analiziraju i kritiziraju. Jednakim intenzitetom sve zračne luke i kompanije. Ovisno o njihovim propustima ili nelogičnostima, dobivaju negativne kritike, a obrnuto za dobre poteze.

M

Alene, cenim spremnost da odgovaras na kritike, kao i maksimalan trud za objektivnost. Osecaj koji imam je cisto to, subjektivan osecaj o kom nisam ni siguran da ima smisla diskutovati mnogo…

U svakom slucaju, cekajuci naredni clanak, procitacu ovaj jos jednom :)

A

Da, o subjektivnim stvarima se ne može diskutirati. Subjektivnost je nešto što ja maksimlano pokušavam umanjiti u svojim tekstovima. Neke stvari nisu mjerljive, no ipak bolje je to izbjegavati, zar ne?

M

Bas tako… takodje, zdrava diskusija je uvek pozeljna i dobrodosla.

d

Kao i u nekoliko slučajeva do sad text sam pročitao više puta.
Prvenstveno iz razloga što sam i sam bio na novom terminalu (čekajući putnika) pa sam i sam pokupio poprilično utisaka pa da „vidim“ gdje sam sa svojim zaključcima.
Dolazio sam iz pravca Siska preko Velike Gorice i odmah sam u startu napravio promašaj pa sam stigao malo okolo računajući na najavu da je „stari put“ zatvoren. To je poprilična greška jer ili to nije demantovano ili se kasni sa „zatvaranjem“. A veliki broj putnika u Zagreb dolazi iz Bosne i preko Siska. Ovde se trebalo uzeti u obzir da ide i veloki broj redovnih linija iz BiH te da ima poprilično putnika koji presjedaju do aerodroma. Ovo prvenstve pišem zbog osoba za koje znam da tako rade.
Organizovanog prevoza nema, taxi je skup, a ići sa svojim automobilom pa ga ostavljati u ZG nije baš pametno.
Zgrada aerodroma.
Na prvi izgled izgleda fantastično. Što bi se reklo „svemirski“. Nama koji nismo bili u prilici, ili barem ne detaljno da vidimo originalne zamisli ovo je super. Ekstra. Sad zašto nije urađeno mnogo bolje a moglo se šteta.
Međutim kad se uđe u sam prostor terminala… ostaje mi malo čudno. Odaje utisak megalomanski socijalistički projekata koji su lijepo zamišljeni ali onda u toku same gradnje prepravljani i „skraćivani“ i nikad dovršeni kako treba. Sve mi je nekako prazno. Nije dovršeno. Odaje utisak da je neko prekinuo radnije mjesec dana ranije i pustio terminal u rad.
Na mene je najbolji dojam ostavilo samo osoblje koje je više nego ljubazno i spremno da pomogne.
Nadam se da koncesionar zna šta hoće i da će u narednom periodu popraviti šta se može popraviti.

Odgovori
A

Apsolutno se slažem sa vama.

Što se tiće pravca iz BiH bez obrzira što je stari put ipak ostao otvoren usprkos najavama da neće imate dvije bitno bolje i brže opcije:

1. Autoput A11 iz Siska, bez izlaska u Velikoj Gorici, produžiti na autoput A3 (obilaznica) i odmah izači na Kosnici za novi terminal.

2. Izači sa autoputa A11 prije Velike Gorice, na novu obilaznicu koja ide južno od Velike Gorice i dolazi direktno na autpust (to je ista ta cesta koja ide dalje na Kosnicu).

Sa svime ostalim se potpuno slažem.

A

direktno na aerodrom* (ne na autpust)

B

Kad sam sledeci citat procitao, prestao sam momentalno, jer o tom terminalu znam i vise nego dovoljno, pa me spopala muka od reklame i izdizanja (iznad regiona naravno):
Citat:
„Osobno da sam prošao gotovo sve aerodrome regije, a i nekoliko stotina aerodroma u Europi i svijetu, pa iskreno mogu reći da je ovaj terminal daleko najugodniji, najljepši i najfunkcionalniji terminal u regiji, a po funkcionalnosti ne zaostaje ni za najboljim europskim i svjetskim aerodromima.“

Terminal napravljen 2017 porediti sa terminalima napravljenim prije 20 i kusur godina je , bolje da ne kazem sta.
Licno ne volim taj neki nacionalizam i podele ali kroz tekstove doticnog gospodina je prosto nemoguce ne primetiti taj prikriveni nacionalizam i prosto neki prezir prema Air Serbia i Aerodromu Nikola Tesla, a takodje i ostalim u Srbiji, sa naglaskom an naperspektivnost i bla bla bla, tako nekako lose zapakovan da je ocigledno svaka pozitivna stvar u vezi sa istim ocigledno napisna na silu.

Odgovori
A

Hahahaha… apsolutno identične komentare čitam u Hrvratkoj u kojoj me prozivaju srbofilom, ljubiteljem Air Serbie, mrziteljem Croatie…

Mislim da bi bilo dobro da malo pročitate moje članke pa vidite kako sam ekstremno kritičan i prema koncesionaru ZL Zagreb, prema Croatiji, prema hrvatskim regulatornim organima, a neusporedivo manje prema Air Serbiji. Neusporedivo. I ima razlog za to. Kompanija je daleko bolje vođena.

Jednako tako sam ekstemno kritično i sa prezirom govorio o provedbi koncesije, starom terminalu i vođenju zračne luke prije. I za to je postojao razlog, taj terminal i vođenje istog bili su sramota. Kao što je i provedba koncesije u najmanju ruku dvojbena.

Na koncu i u prošlom i u ovom tekstu napisao sam niz zamjerki, niz propusta i niz negativnosti koje se nisu smjele desiti, koje nedostaju i koje su loše izvedene.

Konačno, još jednom pročitajte moje članke o npr. analizi ljetnog reda letenja Air Serbije i Croatie, pa ih usporedite. Pa npr. o Niškom aerodromu, letovima iz Beograda za New York, komparativnoj sezonalnosti aerodroma, kuda bi trebao ići Beogradski aerodrom, suradnji Montenegra i Air Serbie… pa ako nakon toga i opet imate ovakav stav, onda stvarno stvarno….

A mene prozvati nacionalistom, ajde nazdravlje! Bogu hvala ovakav stav o meni nemaju ni direktori Air Serbije, a ni direktori aerodroma u Nišu, Ponikvama, Beogradu, Tivtu ali i drugih aerodroma u regiji. Iskreno se nadam da ovakvu kvalifikaciju nema ni velika večina čitatelja na ovom portalu. Jer ako ima meni nije mjesto ovdje i samovoljno ću otići sa ovog portala. Obzirom da je moja vokacija, odgoj i način razmišljanja dijametralno suprotan od ovog što ste napisali.

P.S.
Putnik će uvijek porediti terminale i kvalitetu usluge na njima, i neće mu baš ništa značiti kada je neki terminal napraveljen. Putnik nema razumijevanja niti za vrijeme izgradnje, niti za političke i druge okolnosti, niti za ekonomsko stanje, niti tko je vlasnik, ni kako je direktor došao na poziciju, ni jel aerodrom profitabilan, tj. nikakvi „izgovori“ ga se ne tiču. On jednostavno želi najbolje za svoj novac. Kako na aerodromu, tak i kod avio kompanije.

M

Druže, mašio si ceo fudbal ako si samo to pročitao i na osnov toga doneo takav zaključak. Nema nigde u tekstu ni trunke nacionalizma ili favorizovanja. Ima mnogo kritike na račun terminala. Ne sećam se da sam bilo gde u tekstu uopće pročitao Air Serbia i Nikola Tesla, a kamoli u kontekstu bilo kakve poredbe.

I

Ja licno pratim se tekstove na ovom portalu i nisam primjetio „prezir“ prema Air Serbija od strane Alena. Mislim da je Alen u pravu da je aerodrom Nikola Tesla u lošijem stanju nego što bi trebao biti ali prvenstveno smo mi srbi krivi za to. A realno u Srbiji pored Beograda ni jedan aerodrom osim možda Niša nema šansi za realan opstanak. Znas i sam da se već 30-40 a možda i duže sve centralizuje u Beograd (medicina, razvoj turizma, mnogi kancelatijski poslovi itd.)

B

Gospodine Scuricu, evo da stavimo na strano to sve u vezi nekog animoziteta prema Air Serbia i srpskih aerodroma, neka ide na moju dusu. Citao sam pazljivo sve vase tekstove pa i ovaj, pa stoga mogu reci da je prva recenica mozda napisna u afektu, ali eto ja imam takav utisak, kako napisah iz nekih ranijih uporednih analiza itd. Ali ajd da ostavimo sve to po strani, zadrzao bih se samo na ovome:

Moj citat:

„Terminal napravljen 2017 porediti sa terminalima napravljenim prije 20 i kusur godina je , bolje da ne kazem sta.“

Vas odgovor:

„Putnik će uvijek porediti terminale i kvalitetu usluge na njima, i neće mu baš ništa značiti kada je neki terminal napraveljen. Putnik nema razumijevanja niti za vrijeme izgradnje, niti za političke i druge okolnosti, niti za ekonomsko stanje, niti tko je vlasnik, ni kako je direktor došao na poziciju, ni jel aerodrom profitabilan, tj. nikakvi „izgovori“ ga se ne tiču. On jednostavno želi najbolje za svoj novac. Kako na aerodromu, tak i kod avio kompanije“

Na osnovu vaseg odogovora, ja da bih imao najbolji komfor, ljepotu terminala i funkcionalnost morao bih da letim iskljucivo iz UAE ili Katara i jos mozda nekolicinu aerodoroma u svijetu, sto je utopija, zar ne?
Niste u pravu kada kazete da vreme izgradnje terminala nije bitno, jer i sami znate koliki je napredak tehnologija, a samim tim i arhitektonskih i gradjevinskih solucija napravljen u zadnjih 20-tak godina.
Sami ste napomenuli stakleni krov i skupljanje kisnice za zalivanje zelenih oaza koje su na kraju izbacne jer je mozda neko „sklonio“ pare na neko sigurnije mesto ili kako vec. Sta mislite koliko se o tome razmisljalo pre 20 i kusur godina? Tada je mozda bila fora da se oblaze zlatom, postavlja brazilski granit po podovima…To vam je kao razvoj umetnosti kroz istoriju.
A tehnolski gledano banalan primer: razmislite kakve mobilne telefone smo koristili pre samo 10 godina a kakve danas, ili tu multimedijalnu tehniku generalno, zatim zamislite da sad neko zeli investirati u terminal npr. u Podgorici i ugradi neke sofisticirane solarne panele za napajanje celog aerodoroma energijom, pa izgradi sve te napomenute stvari koje ste naveli kao nedostatke… i sta onda? reci cemo da je najljepsi, najfunkcionalniji i najugodniji aerodorom u regiji?!
To je za mene kao reci da je Samsung Galaxy S8 bolji od Samsung Galaxy S3…I to jedan putnik hteo on ili ne mora da uzme u obzir inace mora da ide busom ili autom do Podogorice da koristi najbolji terminal u regiji!
Da skratim pricu kada i koliko para toliko i muzike !

A u svakom slucaju je dobro da se nesto gradi, bolje u Zagrebu
nego recimo u Drezdenu ili Liverpulu, jer koliko god to ljudi ignorisali mi smo jedna te ista talasna duzina i verovatno cemo u doglednoj buducnosti pasti silom prilika opet pod istu kapu, jer sa drugima nisamo i nikad necemo biti na isitim talasnim duzinama, ma koliko se laktali da se uguruamo tamo gde nam ni istorijski, ni etnoloski, ni geografski, ni ekonomski…nije i nikad nece biti mesto. Ili krace receno „sve ce ovo jednom biti juce“.

Srdacan pozdrav:

P.S. @Miki Opaska se nije odnosila na ovaj tekst nego na neke prije, jer kako rekoh, citam redovno sve tekstove i analize na portalu.

A

Bože Blagoje, ja nisam rekao da je irelevantno vrijeme izgradnje, nego da “ putniku neće baš ništa značiti kada je neki terminal napraveljen. Putnik nema razumijevanja niti za vrijeme izgradnje…“. Putnika uopće ne intresira podataka kada je terminal izgrađen, nego što dobiva za svoj novac. Mislim da je ovo više nego jasno.

Jednako tako argument o UEA ili Kataru nema baš nikakvog smisla. Ali baš nikakvog. Kvalitetni terminali u tim zemljama i jesu jedan od razloga zašto su tranziti preko tih aerodroma gotovo uništili dirketno letenje ostalih kompanija iz Europe u Australiju i Aziju. No, sigurno da putnik iz Srbije (Makedonije, Crne Gore, BiH, Hrvatske…) neće putovati preko UEA ili Katara za Njemačku, Francusku, Skandinaviju, Veliku Britaniju… Mi ovdje govorimo o regionalnoj konkurentnosti, privlačenju potencijalnih putnika sa zajedničkih feeding tržišta, zadržavanju primarnog gravitirajučeg tržišta…

Nazvati g. Šćurica nacionalistom i pristranim baš nije na mestu.

Iznenađen sam, da je on ko Hrvat, toliko kritikovao Croatie i da je tako objektivan kad se radi o Air Serbiji. Kamo sreće da su i ostali toliko objektivni, a ne nacionalno obojani.

Zato Blagoje, omaši ti ceo fudbal, a ovo što pišeš samo je produkt tvoje ljubomore. Čestitke Zagrebu na lepom novom terminalu. Sad će i naš novi koncesionar tako nešto da napravi.

A

Hvala.

Daj bože da i u Beogradu koncesionar preuredi stare terminale i napravi 3. moderan i prostran.

Sa 740 milijuna EUR investicija o kojima premijer navodi napravit će čudo

D

@Alen
Mislim da ste apsolutno u pravu sa vašom konstatacijom da vas citiram:
„Putnik će uvijek porediti terminale i kvalitetu usluge na njima, i neće mu baš ništa značiti kada je neki terminal napravljen. Putnik nema razumijevanja niti za vrijeme izgradnje, niti za političke i druge okolnosti, niti za ekonomsko stanje, niti tko je vlasnik, ni kako je direktor došao na poziciju, ni jel aerodrom profitabilan, tj. nikakvi „izgovori“ ga se ne tiču. On jednostavno želi najbolje za svoj novac. Kako na aerodromu, tak i kod avio kompanije.“
Suština priče je da oni koji upravljaju aerodromom prepoznaju momenat kada nivo usluga putnika nije u trendu sa standardima koji su u datom momentu uvaženi kao takvi na većini aerodroma te saglasno mogućnostima i arhitektonskim ograničenjima učine sve što je u njihovoj moći da modernizuju terminale i uslugu. Ne treba biti neobjektivan i valja priznati da je novi terminal u Zagrebu najmoderniji u regiji jer je izgrađen od „nule“ znači praćeni su trendovi. Sad što nije dobilo neku posebnost i svoju draž, koncesionar jednostavno nije imao ni volje ni sluha na estetiku već je potencirao isključivo na funkcionalnosti i uštedi novca. Mene recimo T5 na Hitrou uopšte nije oduševio. Nesklad gomile stakla i metala. Nisam bio na Šipolu posle renoviranja, a u momentu kada sam bio u Amsterdamu (11.2015) bilo je baš nekih velikih radova na njemu. NA Fraportu se stalno nešto radi (tu godinama slećem bar 3 puta godišnje) menja u cilju poboljšanja usluge. Živo me interesuje šta će biti sa T1 u Beogradu. Bilo bi interesantno Alene da kada budete poslovno dolazili u Bg a T1 bude otvoren (najavljeno uskoro) da ga posetite i napravite vaše utisle i neka poređenja sa novim terminalom u Zagrebu te kao „čovek od struke“ prepoznate koliko je kvalitetno (vezano za uslugu putnicima) urađeno renoviranje istog i kako je napravljeno novo strukturno uređenje T1 obzirom na arhitektonska ograničenja same stare zgrade ANT. Srdačan pozdrav, do novog čitanja!

A

Apsolutno ste u pravu Dejan. Beogradu hitno treba facelifting, to sam napisao već milijun puta. Nije to loš aerodrom, ali da treba i uređenje izvana (i to istinski treba, posebno neki dijelovi poput prolaza kojim autobusi idu iz bus gateova prema stajanci, a koji izgledaju kao da su upravo ispali iz drugog svjetskog rata, vanjska fasada prema stajanci, gateovi A6-A10, prostor za iskrcaj automobila ispred terminala…). Potrebno je i uređenje prostora iz nutra (ovaj plafon na T2 stvarno je ispod svakog nivoa i ruši sliku T2 koja nakon renoviranja nije loš). Mislim da bi i ozbiljno preslagivanje prostora u međunarodnim odlascima urodilo plodom. Dva prolaza (ispred i iza duty freea su nonsens i gubitak prostora. Logičnije bi bilo da se prednji prolaz pretvori u prolazni duty free i time oslobodi prostor za još neke sadržaje, a i da se otvori sam prostor prema van, bez nepotrebnih prezida, što bi stvorilo efekt veličine i manje depresivnosti (vanjsko svjetlo). Isto tako 3. kat sa dodatnim ugostiteljskim i trgovačkim objektima je obavezan. Ponuda restorana bi se morala korijenito izmjeniti, a kvaliteta hrane podići na nivo srpskih restorana koji su definitivno broj jedan u regiji. Ovo što se sada nudi je skromno i doslovce nije jestivo. Bio sam gladan ko pas, i ostavio više od pola juhe i glavnog jela, što mi se stvarno rijetko kada dešava. Za razliku od toga minijaturni bar „Hleb i kifle“ je pun pogodak i tamo sam svaki, ali baš svaki puta kada putujem. Bio sam na T1 prošli utorak i renoviranje lijepo napreduje. Za sada je i to bijelo i ekstremno sterilno, no rano je za govoriti.

Amsterdam je meni najdraži europski aerodrom. Ogromna količina usluga i ugodan ambijent. On je najbolji pokazatelj kako se stari aerodrom može držati u trendu… Frankfurt nije loš, praktičan je, laka komunikacija. Munich mi ima onaj super dio koji izgleda kao da je otvoren sa staklenim krovom, ali djelovi terminala su izolirani i kad jednom uđeš shvatiš da nemaš što tamo radit i da je usluga limitirana. CDG je preružan, ali nakako mi je prirastao srcu, pa mi ta hladnoča betona bez ičega nije toliko bitna koliko je bitna količina ugostiteljskih objekata koje tamo koristim. Iako unutar međunarodne E i F zone stvar je korijenito drugačija, prostor je preugodan, a restorani su koma. Za T5 na LHr se potpuno slažem, ali on je mila majka spram T4 (SkyTeam). Prostor je smak svijeta, star, ružan, potpuno potrošen, derutan… Ostali terminali ni smrde ni mirišu, s tim da sam bio totalno razočaran komunikacijom između T1/2/3 – T4 – T5. Zurich me totalno razočarao ponudom. Tegel recimo, iako star i uz koncept koji je odavno prerastao okvire prometa (onaj visekutni terminal sa gateovima u krug) aerodrom ima onu neku dušu, simpatičan je i ugodan. A i doslovce je u samom gradu, pa samo 2-3 minute vožnje autobusom imate shoping centar. I onaj spoterski toranj je nešto što samo pridonosi efektu. Rim FCO me ubio u depresiji, neorganizaciji, nabacanim elementima, nefunkcionalnosti, prljavosti, derutnosti… London LGW je OK, a u jednom od pubova se toči moj omiljen ale (Bodington) pa su me time kupili. Šalim se, zone su zakon, onaj centralni dio sa trgom iz kojeg su svi ugostiteljski objekti u trgovine je super stvar. Ugodno i funkcionalno. Jedino ubija ono gore-dolje između terminala i ekstremno dugo hodanje do gateova. Brussels mi je koma. Nedefiniran, nabacan, baš čudan. I neugodan. Hamburg kao mali aerodrom mi je OK. Jednostavan i korektan, pametno posloženi objekti. Manchester me oduševio, ali doslovce. Dusseldorf je isto OK, funckionalan i koraktan. Budimpeštu ne vodlim nikako. Ponuda loša, aerodrom ni vrit ni mimo, ubijam se od dosade na tom aerodromu. Bucharešt dio star, dio novi, djeluje jadno bez neke posebne ponude, izbjegavati ako se može. Šteta za Rumunjsku koja je inače pozanta po dobroj hrani. Prag mi je OK, posebno krakovi sa kojih stvarno možeš vidjet avione, ponuda je dobra. Varšava ima dijelove koji još odišu soc-realizmom. Catania mi je bila slatki mali aerodromčić. Toulouse, Bordeaux, simpatični iako fali ponude i to jako, ali imaju svojih prednosti (Toulouse muzej Airbusa u blizini, tramvaj, Airbusova suvenirnica, Bordeaux trgoinu sa vinima…). Nevolim zračne luke na kojima se vidi da su LCC poput Liverpoola, Lutona, Stansteda, Bratislave (koliko god bila nova, ono ne). Beč mi je OK, posebno ona zona gdje možeš i odspavati. Novi terminal je vrlo ugodan iako ovo hodanje preko mostova je totalna glupost. Venecija mi je OK, iako bi morala imati puno više sadržaja. Ali zato je ova brija sa gondolama iz terminala fakat doživljaj. Nevjerojatno, ali čak i dio namjenjen easyJetu mi je nekako ok. Graz je simpatičan majušni aerodromčić. Najveću ugodu sam doživio na minijaturnom Longyearbyernu, najsjevernijem aerodromu na planeti (debelo u polarnom pojasu), koji je sav od drveta. Malen, ugodan, prefunkcionalan. Definitivno najružniji i najgori terminal je Paris ORY. Kada uđeš u jednu od zona sve je depresivno, malo, bez usluge. I oba terminala su neorganizirana, razdjeljena, sa skromnom uslugom, stara i ružna. Gori aerdorom od toga mi je samo Cardiff, no on je minijaturni aerodrom pa onda nije bitan, iako dijelovi plafona koji otpadaju i žice koje iz toga vise nikako se ne bi smjele desiti i nemogu se opravdati. Sorry, malo sam pretjerao i shvatio da bi mi trebao još jedan članak da napišem samo po jednu rečenicu za svaki aerodrom na kojem sam bio. Pa ću zato sada tu stati…

U svemu tome stvar je subjektivnog dojma putnika, ali posao je koncesionara da putniku pruži dovoljno usluga, te dovoljno ugodan dojam da na aerodromu želi biti i trošiti. Kada imaš omiljeni bar ili restoran na aerodromu, onda ti ne pada vrijeme konekcije teško, upravo suprotno, želiš da je ono par sati.

m

Nisam stekao takav utisak, ali autoru definitivno godi što je Zagreb dobio novu vazdušnu luku. A zašto i ne bi? Ipak je ovo veliki događaj za Hrvatsku.
Lično, zamerio bih samo ime vazdušne luke. Smatram da hrvati imaju mnogo značajnije istorijske ličnosti od dotičnog i da je davanje imena aerodromu po političaru koji je aktivno učestvovao u događajima 90ih više nego neumesno. Možda bi neki povukli paralelu sa JFK, ali to je neuporedivo.
Zamislite da mi damo ime po Slobi Miloševiću…

U svako slučaju + od mene.

A

Da, bilo je boljih izbora. Osobno mislim da se po političaru, ni sa dužim povijestnim odmakom ne bi trebala davati imena zračnih luka (pa čak ni CDG, JFK, IST). Političar po svojoj vokaciji prisiljen je raditi pogreške, dvojbene poteze, njegova rad je kontraverzan…

No, Hrvatska ima svako legitino pravo nazvati zračnu luku po svom prvom predsjedniku.

D

@ Alen
To se imena tiče, nekako svi zaboravimo korene svog vazduhoplovstva. Pa ni vama Hrvatima nije strana ta negativna osobina Prvi hrvatski pilot je bio Dragutin Novak i poleteo je na vazduhoplovu koji je konstruisao Slavoljub Penkala uz obilatu saradnju sa Novakom koji je bio vrstan poznavalac mehanike i motora. Eto vi bi Alene mogli-trebali pokrenuti neku inicijativu da se oslika neki mural na jednom od tih „praznih“ zidova novog terminala, Lik Novaka i Penkale i naravno da se između ta dva lika „udene“ prva hrvatska letelica i pomene 1910 godina. Da se mene pita prilazni put MZLZ bih nazvao putom Dragutina Novaka.

A

Da i ja sam reko da je Penkala najbolji moguci naziv za aerodrom, medju 10-tak boljih od postojeceg.

Na bilo koji nacin treba se obiljezit na novom terminalu i ime Penkale i Novaka i Fausta Vrancica…

Kamo srece da replika Penkalinog aviona bude izlozena u novom terminalu. Posebno sto ona postoji i tko zna gdje trune.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Send this to a friend