Zima je blijeda slika ljeta u regiji, zapravo čak ni blijeda slika. Sezonalnost u regiji je ekstremno visoka. Tako primjerice Split u najlošijim mjesecima zime ima tek 30-tak tisuća putnika mjesečno, manje od Tuzle, dok u vrhuncu ljetne sezone ima 695.506 putnika više čak i od najveće zračne luke regije, Beograda. I dok je prošlih zima generalno regija imala novih linija, povećanja frekvencija i broja putnika, ova zima ne djeluje optimistično.
Naravno, u regiji ima i dobrih primjera, no sveukupno gledano ovo je vrlo skromna zima, zima kakvu se nadamo da idućih godina nećemo doživljavati.
Usporedba kompanija regije
Za razliku od prošle zime Air Serbia nema više toliko mnogo rezova, no ipak i dalje smanjuje broj letova. No, ove godine Adria je doživjela krah svog sustava ekspanzije i protivno najavama, ukinula linije i smanjila frekvencije, pa je za razliku od prošlih zima kada joj je rastao broj letova, ove godine bitno smanjila broj zimskih letova. Montenegro i Trade Air već drugu godinu imaju isti broj letova. No, Croatia Airlines je povećala broj letova za čak 10 i time se ozbiljno približila Air Serbiji. Iako je razlika još prošle zime bila 14 letova, ove je zime ona smanjena na samo 1 let.
Prošle godine Air Serbia je imala ozbiljno smanjenje broja letova, Croatia neznatno povećanje, a Adria veliko. No, ove godine i Adria i Air Serbia imaju smanjenje broja letova, dok je Croatia značajno povećala broj letova.
Air Serbia je jednu liniju pretvorila u cjelogodišnju (Larnaca). Adria je ukinula dvije, ali i dvije uvela, pa ima isti broj linija kao i prošle godine. Montenegro i Trade Air nisu mijenjali broj linija. No, Croatia ove zime ima dvije nove linije, Zagreb-Mostar i prije sezonska linija Rijeka-Munich, sada je postala cjelogodišnja.
Air Serbia zaustavila velike rezove
Air Serbia je prošle godine ozbiljno smanjila broj letova, ove godine smanjenje je bitno manje, tek 3 tjednih leta manje nego prošle godine. U usporedbi sa rekordnom 2014/15 Air Serbia je smanjila broj letova za čak 59 letova tj. za vrlo velikih 21,2%. Ipak treba napomenuti da je smanjenje bitno manje nego prethodnih godina, dočim možemo pretpostaviti da je Air Serbia pri kraju promjena i da bi od idućeg ljeta mogla ponovo krenuti sa rastom broja letova, a što je vidljivo i iz najava kompanije.
Prošle godine Air Serbija je ukinula tri linije. Ove godine Larnaca je postala cjelogodišnja, dočim Air Serbia ima jednu liniju više.
Manji broj frekvencija nego prošle godine imaju linije za New York (1 manje), Prag (3 manje), Rim (1 manje), Stockholm (1 manje), Venecija (1 manje), no više letova ima Larnaca (1 više) i Zurich (3 više).
Dodatne tjedne letove od sredine prosinca (decembra) do sredine siječnja (januara) kompanija će imati na Amsterdamu (1 više tjedno), Ateni (3), Banja Luci (1), Beirutu (2), Larnaci (3), Ljubljani (2), Moskvi (3-5), New Yorku (2), Parisu (1), Podgorici (3), Rimu (1-2), Stockolmu (2), Stuttgartu (2), St.Petersburgu (2), Thessalonikiju (1), Veneciji (1) i Zurichu (1-3). To znači da tijekom novogodišnjih blagdana kompanija ima čak 33 dodatna leta, što je više nego prošle (28 letova) i pretprošle godine (30 dodatnih letova). No, kompanija ima i neka smanjenja u najlošijim mjesecima i to Stuttgart (1 let manje od 15.1. do 18.2.), te Tivat (1 manje od 28.10 do 16.12.).
Od Air Serbijinih code-share partnera najveće povećanje ima Aeroflot koji uvodi treći dnevni let na liniji za Moskvu. LOT povećava broj tjednih letova sa 7 na 10, a TAROM uvodi još jedan tjedni let. Povećanje će od 20.12. do 13.1. imati i Etihad koji u to vrijeme broj letova povećava za duplo, na dva dnevna. Ova code-share povećanja će se pozitivno reflektirati i na Air Serbiju zbog ukupnog broja povećanja, ali i veće konektiranosti na feeding linije.
Croatia povećala broj letova i linija ove zime
Ove godine Croatia ima 10 letova više nego prošle godine. Broj letova konstantno raste od zime 2013/14.
Crotia je i ove godine povećala broj linija, no još uvijek ima jednu manje nego 2012/13.
I ove godine dvije linije (Bercelona i Lisabon) ne prometuju cijele zime nego tri od pet mjeseci zimske sezone, tj. do 14.1. I ove godine kao i prošlih godina Croatia uporno ne vidi potencijale oko novogodišnjih blagdana bez obzira na ogromnu dijasporu koja dolazi u domovinu od Božića (22.12) do Tri kralja (6.1.), ali i na preko 120.000 turista u prosincu na Adventu u Zagrebu, kao i na dočeku Nove godine na moru, kao i za velike migracije iz Zagreba prema Jadranu od Božića (22.12.) do kraja zimskih praznika (14.1.). Ni jedan jedini dodatan let usprkos zimi prizemljena dva aviona koji bi mogli odraditi dodatne rotacije.
Iako su prošle godine sramežljivo uvedeni A319 umjesto Q400 na najopterećenije linije, ove godine to ponovo nije praksa. Nevjerojatno obzirom da su prošle godine ova povećanja bila puna i zasigurno donijela kompaniji dodatnu zaradu u inače mršavoj zimi. Lufthansa, British, Eurowings, Turkish i Austrian su uveli veće avione za Zagreb u te dane, pa čak i A321 umjesto CRJ-900, no ne i Croatia. Nevjerojatno da ostale kompanije prepoznaju tržište, te iskorištavaju migracije, ubiru pokoji dodatni euro u lošoj sezoni, ali ne i domaća kompanija. Ovo je to čudnije što je dobar dio Airbus flote neiskorišten, pa čak i prizemljen, piloti ove flote imaju vrlo malo sati tijekom zime, dok se Q400 rauba preko svake mjere, kao i njihove posade. Niti je racionalno ne iskoristiti Airbuseve u tih par dana, niti je normalno ne uzeti više novaca. Logično bi bilo da Croatia oko Nove godine na najfrekventnije linije stavi A320 (London, Frankfurt, Paris, Amsterdam, Split, Dubrovnik), dok bi A319, umjesto Q400 trebala staviti na Munich, Brussels i Zurich. Višak kapaciteta Q400 može se staviti na dodatne letove za Split, Dubrovnik, Sarajevo, Skopje i Zadar-Pulu, te novogodišnje pokretanje ljetnih sezonskih linija za Milano, Prag i Bucharest. Ako management to ne čini radi operativnih problema, onda bi ozbiljno trebao poraditi na vlastitom preustroju jer isto bi operativno trebalo biti vrlo jednostavno, kao što je to i kod ostalih kompanija. Obzirom na potražnju u tom periodu Croatia bi mogla čak i kratkoročno iznajmiti F100 ili A320 od zagrebački baziranog Trade Aira ili pak CRJ-1000 od svog ljetnog partnera Air Nostruma za dodatne letove.
Croatia, kao i svake godine, ima par novogodišnjih chartera. Istovremeno, broj frekvencija povećale su kompanije koje su u code-share sa Croatiom i to Lufthansa sa čak 7 dodatnih tjednih letova za Frankfurt i LOT sa jednim dodanim tjednim letom za Varšavu.
Adria doživjela ekspanzijski fijasko
Bombastični planovi i katastrofalna provedba istih, te nerealna ekspanzija dovele su Adriu u višemilijunske gubitke. Kompanija je najavila upumpavanje čak 14 milijuna EUR koji su vrlo vjerojatno tek pokriće gubitka u ovoj godini, ako će i to biti dovoljno. Od veljače (februara) ove godine Adria otkazuje brojne letove, po dvije linije spaja u jednu, a uz to je angažirala i skupe kapacitete drugih kompanija. Usprkos najavama i prodanim kartama, kompanija je usred ljeta reducirala red letenja. Niz frekvencija je smanjen, a neke sezonske linije prekinute su ranije od planiranog.
Na koncu je Adria ozbiljno reducirala već objavljeni i pokrenuti zimski red letenja. Iako je prvi plan bio da će broj letova ove zime biti isti kao i prošle kompanija je naglo ukinula već objavljene, i u prodaju stavljene, linije za Bukurešt, Varšavu i Kijev. Prema sada objavljenim podacima za iduće ljeto biti će pet linija manje nego prošlog, a čak četiri od sedam novo pokrenutih linija nisu preživjele. U konačnici ove zime Adria ima čak 12 tjednih letova manje nego prošle godine, što je smanjenje od 7,6%. Nerealni ekspanzionistički koncept je očito pokazao toliko loše rezultate da je kompanija morala ekspresno od istoga odustati da ne dovede u opasnost egzistenciju kompanije.
Upitno je hoće li Adria uopće uspjeti zadržati i ovako reduciran red letenja obzirom da je dobar do flote iznajmila drugim kompanijama (sva tri A320 su u Lufthansi, dva CRJ900 su u Austrianu, jedan CRJ700 je Luxairu, a jedan Saab 2000 leti za Swiss). Već sada Adria ne uspjeva iskoristiti cjelokupnu flotu Saabova 2000, obzirom da tek tri od šest Saabova leti (dva u Ljubljani i jedan u Luganu za Swiss), u prvom redu radi nedostatka posada. Čak i operacije u Paderborn-Lippstadtu koje su planirane sa četvrtim Saabom 2000 operiraju se sa unajmljenim ATR 72 Nordice.
Iako je prošle godine Adria imala 14 letova više nego 2016, ove godine je smanjila broj letova za čak 12.
Adria je prvotno najavila tri linije više spram prošle zime, no u konačnici je dvije uvela i dvije ukinula, dočim je broj linija ostao isti kao i prošle godine.
Adria je otvorila i novu bazu u Paderborn-Lippstadtu u koju je prvo planirala bazirati jedan Saab 2000, no ipak je za ove operacije morala iznajmiti ATR-72 od Nordice, dok tri Saaba 2000 stoje nezaposlena u Luganu iako se američkom lezoru plaća za svih šest aviona. U ovoj bazi Adria je trebala letjeti 11 tjednih letova za Zurich, 3 za London Southend, te 4 za Beč, ukupno 18 letova. No, prvotni plan je i ovdje reduciran, pa kompanija trenutno leti tek 8 letova za Zurich, 4 za Beč i 3 za London, tj. 15 letova, tri manje od prvotno objavljenih. Od 7.1. privremeno se prekidaju letovi za London (do 30.3.), Zurich se povećava na 11 letova i Beč na 5, tj. ukupno na 16 tjednih letova. Kada dodamo ove letove na broj letova Adrie isti se povećavaju na 181 let tjedno (3 više nego prošle godine), no isto je i bitno povećalo troškove kompanije radi unajmljivanja dodatnog aviona od Nordice sa dodatnim posadama.
Adria ima par zimskih chartera, no ni ona nema povećanja letova tijekom novogodišnjih blagdana. Od chode-share partnera Adrie, Aeroflot je uveo liniju Moskva-Ljubljana sa 7 tjednih letova, koji povećavaju vlastite frekvencije.
Montenegro i Trade Air nemaju bitnih promjena
Trade Air i dalje obnaša isti red letenja kao i prošlog ljeta i prošle zime. 16 tjednih letova na 6 linija. Kako je linija financirana iz PSO (Public Service Obligation) sa 2,5 milijuna EUR godišnje na istu ne utječe zimski lošiji LF jer rizik letova u potpunosti preuzima država. Ipak Trade Air je promijenio avion na ovoj liniji i sada leti sa L-410 Turboletom iznajmljenim od češke kompanije Van Air Europe. Avion indirektno ima manji kapacitet jer ne može podnijeti dovoljnu količinu prtljage za maksimalnih 19 putnika, za razliku od prijašnjeg Jetstream 32, no isto nema pretjerano utjecaja tijekom zime obzirom da kapaciteti na svim linijama nisu maksimalno popunjeni, osim možda u udarnim danima oko Nove godine. Trade air je kupio i drugi A320 koji dolazi na proljeće, no isti će služiti isključivo za ACMI drugim kompanijama i ad hoc chartere. Jedan od dva F100 će uskoro izaći iz flote.
Ni Montenegro nije imao promjena spram prošle zime. Potpuno jednak broj i linija i frekvencija. Jedina promjena je smanjenje jednog leta iz Tivta za Moskvu (sa 3 na 2), ali povećanje iz Podgorice za Ljubljanu (sa 3 na 4).
Montengero nema dodatnih letova tijekom novogodišnjih praznika iako bi to mogao imati bar na linijama iz Beograda za Tivat i Podgoricu te iz Moskve za Tivat. Trade Air ne želi ulaziti u rizik dodatnih letova izvan PSO obligacija ni u najopterećenijim mjesecima sezone, a kamoli u vremenu novogodišnjih blagdana kada je potražnja bitno manja.
Konektiranost u regiji
Kao i prošle dvije zime najbolju konektiranost u regiji imala je Croatia po broju tjednih letova prema feeding destinacijama, no po broju feeding linija to je i dalje Air Serbija. Adrijin pokušaj da se bolje profilira i čak preskoči ova dva igrača je doživio fijasko. Ideja i nije bila loša, upravo suprotno, ali realizacija je uništila ovaj plan. Saab 2000 svakako je avion sa kojim nema uspjeha o čemu sam blagovremeno i višekratno pisao. Superjet je još jedan „briljantan potez“ koji će dodatno podkopati firmu, no o tome u članku u doglednoj budućnosti.
Adrija je smanjila broj letova prema Skopju za dva spram prošle godine i sada ih ima kao i ostala dva prijevoznika. Croatia je ove godine povećala broj feeding linija za jednu (Mostar), a jednako tako je i Adria povećala svoje feeding linije za jednu (Sofija). Croatia je povećala broj feeding letova za tri, Adria smanjila za četiri, dok su ostala dva prijevoznika ostala na istom broju.
Na konkurentnim (zejedničkim) tržištima situacija je slijedeća:
Air Serbia i dalje ima najviše destinacija na koje se konektiraju feeding letovi, no prema broju linija koje imaju više dnevnih polazaka i dalje je na prvom mjestu Croatia, a na posljednjem Montenegro.
Air Serbia je sa prošlogodišnjim rezanjima ozbiljno naškodila kontektiranosti i svoj sustav 4 vala zimi iskreno dovela u pitanje. U najvećem broju potencijalnih konekcija nema čak ni mogućnost minimalno prihvatljive tri tjedne konekcije. Dalja rezanja linije za New York su ovu liniju istinski dovela u status nekonektirane. Naime, sama frekvencija linije od dva tjedna leta je puno premalena, a uz to ona ima lošu konektiranost na veliku većinu feeding linija. New York bi morao ostati na minimalno tri tjedna leta uz konektiranost na sva tri leta bar iz Podgorice, Skopja, Sarajeva, Tirane, Atene i Bucharesta, a bilo bi dobro da se na isti vežu i Thessaloniki, Sofia, Banja Luka i Tivat.
Croatia i dalje ima nelogičnosti u prelamanju linija koje dolaze tek par minuta nakon što je feeding avion otišao ili za tek par minuta nema dovoljno minimalno konektirajućeg vremena. Migracije prema Jadranu su bolje pokrivene, no još uvijek nedovoljno. Ovaj potenacijal se ne koristi ni izbliza koliko bi trebao, a mogao bi akumulirati velik broj potencijalnih putnika, onih koji nemaju naviku putovati „kući“ ili obitelji na Jadran zimi, a mogli bi to činiti više puta tijekom zime, da su letovi postavljeni prihvatljivije migrantima. Tako bi letovi za Jadran morali biti u petak poslije podne (oko 18:00 sati), a u povratku u nedjelju kasno navečer (oko 20:00 sati). To bi omogućilo ovim putnicima da „skoče“ na Jadaran na dva dana. Naravno, isto bi omogućilo i short break putnicima idealne aranžmane u praznim jadranskim hotelima, ali i mogućnost putovanja sudionicima kongresa i sportskih susreta. Sve to danas, nažalost, nije tako. Jednako tako dijasporu bi se moglo privući na veći dolazak u domovinu korištenjem većih aviona petkom i nedjeljom (A319 umjesto Q400). Sustav Croatijinih valova je i dalje nakaradan, potpuno pogrešan i vrlo neisplativ, on se potpuno mora izmijeniti kako ljeti, a još više zimi.
Osim preko Zagreba Croatia ima mogućnost konekcija preko drugih hrvatskih aerodroma na nekoliko desetaka letova tjedno gdje ju feedaju vlastite linije, ali još više Treda Air u code-share. Jednako tako putnik iz Osijeka za Split ima mogućnost konekcija na čak 10 tjednih letova preko Zagreba, Pule i Rijeke, a za Dubrovnik na osam tjednih letova preko Zagreba i Rijeke.
I Adria ima grešaka u prelamanju konekcija, no u bitno manjoj mjeri nego Croatia. U prošlogodišnjoj analizi sam rekao da mislim da Adria ne može izdržati ovakav sustav sa tolikom količinom feeding letova i skromnim konekcijama u 4 vala. Upravo događaji ove zime, kao i ogroman financijski minus, pokazuju da sam bio u pravu.
Montenegro nema sustav konekcija, već su neke konekcije iz i za Beograd i dalje čista stihija i slučaj, koji može biti samo financijski motiviran, produkt eventualnog poslovnog ili privatnog stopa u Podgorici, te nužnost zbog eventualne popunjenosti kapaciteta direktne linije u Beogradu (što je zimi vrlo rijedak slučaj, posebno izvan novogodišnjih blagdana).
Glavni aerodromi regije
Za razliku od prošle godine kada je bilo prilično povećanja letova, pa čak i linija, ove godine ta brojka je vrlo skromna. Tek neznatna povećanja u cijeloj regiji, uz izuzetak Beograda, Zagreb, Dubrovnika i Prištine koji imaju nešto veća povećanja. Najveće povećanje ima Zagreb, pa Beograd i Priština.
Split ove godine ima samo jedan let više Croatie Airlines za Munich.
Nove linije Wizz Aira iz Beča dobili su Niš i Ohrid, no istovremeno Wizz Air je imao rezanja u tim aerodromima, iz Niša ukinuo je letove za Malmo i Endhoven, dok je iz Ohrida liniju za London pretvorio u sezonsku. Od ljetnog reda letenja i Ryanair će ukinuti letove iz Niša za Wazze, čime će Niš u konačnici imati dvije linije od 11 manje nego tijekom velike ekspanzije. Najveće rezove Wizz Air ima u Tuzli gdje u čak četiri linije pretvorio u sezonske, tj. bez letova na tim linijama ove zime. Wizz air i Tuzlanski aerodrom su u novim pregovorima oko produžavanja ugovora za idućih četiri godine pa je ovo pritisak na tuzlansku upravu prije finalizacije dogovora. Uobičajena praksa kod Ultra LCC prijevoznika.
Vrlo velik iskorak ove zime ima Banja Luka koja je, nakon dugih godina stagnacije, uspjela privući najvećeg europskog LCC, Ryanaira. Ryanair je krenuo sa letovima za belgijski Charleroi (Brussel), njemački Memmingen i švedsku Stockholm-Skavistu. U travnju (aprilu) kreću i sa letovima za Berlin Schönefeld. Uz to Air Serbia nastavlja letove za Beograd, iako sa vrlo skromnom frekvencijom od dva leta tjedno, a tijekom novogodišnjih blagdana tri tjedna leta. Ovo banjalučko povećanje je istinski veliko, i iako govorimo o tri zimske linije sa tek šest polazaka ipak će isto akumulirati nekih 9.000 dodatnih putnika mjesečno. Mostar ima minijaturno povećanje u dva tjedna leta Croatie Airlines za Zagreb.
Ukupno sagledavši ove zime ima bitno manje povećanja spram prošle. I dalje u regiji povećanja su u prvom redu ljeti kada se otvara nekoliko desetaka novih linija i ogroman broj dodatnih frekvencija. Zapažen rast linija i frekvencija ove zime imaju samo Zagreb, Beograd i Priština. I dalje Dubrovnik povećava broj zimskih letova dok Split već drugu zimu stagnira.
U studenom (novembru) Split je imao vrlo velik rast (38,7%, tj. 15.000 novih putnika) no isti je primarno rezultat smanjenja dužine piste u Dubrovniku radi obnove na samo 1.424 metra (u Dubrovniku smanjene od skoro 8.000 putnika). Naime, zbog loše organizacije alternativnih operacija Croatie Airlines niz letova je otkazan ili prebačen na Split. Moj osobni primjer prebacivanja leta u srijedu 5.12. iz Dubrovnika u Split čak 7 sati prije leta (tada nisu mogli znati kakav će vjetar biti), iako su mogli primjerice planirani A319 prebaciti na Sarajevo, a tamošnji Q400 staviti na Dubrovnik (u avionu nas je bilo samo 36). U Zračnoj luci Dubrovnik su mi rekli da svakodnevno dobivaju brojne pritužbe ljutih putnika, da su imali čak i policijsku zaštitu djelatnika Croatie Airlinesa na šalteru u ZL Dubrovnik zbog frustriranih putnika (Croatia je prekasno prilagodila red letenja iako je o redukciji piste znala pola godine unaprijed, a isto sam objavio i ja na Tango Six u lipnju) te da Iberia i LOT nisu otkazali ni jedan let iz Dubrovnika, iako je Iberia letjela sa daleko težim A319 (više putnika na letu i bitno više goriva radi leta do 2,5 sati). Rigoroznija sigurnosna pravila Croatie spram ostalih kompanija, prekasno reagiranje izmjena reda letenja i nesnalaženja u operacijskim prilagodbama napravila su nepotrebnu frustraciju putnika i bitno manje putnika preko Dubrovnika nego što je to stvarno bilo potrebno. Od 10.12. u Dubrovniku je pista produžena na 2.099 metara, tj. obnavlja se posljednjih 1.200 metara, pa ovakvih operacijskih problema više biti neće, a sve kompanije koje lete za Dubrovnik zimi (Croatia, Turkish, British, Vueling, LOT, Iberia, Trade Air) neće imati potrebe za otkazivanjima ili rerutiranjima.
Zračne luke moraju ozbiljno poraditi na smanjenju sezonalnosti, kako razlike zime i ljeta ne bi bile toliko ogromne. Zbog toga motivacijske mjere za zimske letove (popusti i privilegije kompanijama, reklama, paketi usluga, jeftinije parkiranje, subvencije samo za cjelogodišnje letove) morale bi biti daleko efikasnije, dok bi cijela društvena zajednica (turističke zajednice, gradske uprave, hotelijeri, autobusni i taxi prijevoznici, ostali pružatelji usluga) trebali daleko više poraditi na atraktivnosti destinacija zimi. Dok se to ne desi i dalje možemo očekivati ovako skromne zime kao što je ova.
Boris
Alene, ne korektni ste jer u tekstu nigdje niste spomenuli Aerodrom Banja Luka koji je ove zime imao veliku ekspanziju za razliku od prethodnih godina. Iz Banja Luke je Ryanair uveo linije za Memingen, Štokholm i Brisel. A od aprila počinju da lete za Berlin. Takodje AirSerbia leti za Beograd. Ogromno povećanje putnika a vi ni riječi o tome. Sramota
Promasena racunica
U relativnim razmijerima ogorman skok.
U apsolutnim gotovo nezamjetan
Insajder
Koliko sam razumio clanak, focus je na prijevoznicima a ne na aerodromima.
Alen Šćuric Purger
U pravu ste, i stvarno moja isprika. Jednostavno mi je promaklo. Eto dešava se i najboljima. Upravo pišem dodatni pasos o tome i stavit ću. Još jednom isprika, stvarno nije bilo namjere.
Dajte, molim Vas, nemojte uporabljati riječi poput „sramota“. Užasno je puno podataka, treba sve to poloviti. Naravno da će se dešavati takve stvari. Pokušavam sustavno skupljati podatke za članke, radim to cijele godine. Ali u tolikoj šumi podataka neki i promakne. Mislim da je bilo dovoljno prijatljski upzoriti na propust i prihvatiti činjenicu da ću isto ispraviti.
Hvala na ukazivanju na pogrešku.
Vuk
Stvarno sramota, bas je NE_korektan sto nije spomenuo i aerodrom Banja Luka sa svih svojih 8 letova nedeljno. Nije spomenut ni Nis koji ih ima tri puta vise. Ja sam siguran, da kada bi vi napisali kvalitetnu reportazu o aerodromu Banja Luka da bi redakcija T6 sa zadovoljstvom objavila isti.
Boris
Ok Alene, ljudski je pogrijesiti, priznati gresku, i ispraviti je ! I ja se Vama izvinjavam na malo tezim rijecima. S obzirom da sam iz BL stojim Vam na raspolaganju ako bude trebalo bilo sta ! Lp
Alen Šćuric Purger
Obečano mi je će se pasos ubaciti što prije, ali cijelo uredništvo je zauzeto kongresom o sigurnosti zračnog prometa na kojem sam i sam. Budite sigurni da će se to sutra ujutro ubaciti. Hvala na razumijevanju.
Pozdrav iz Beograda
Slobodan AR
Poštovani,
Da li A332 na letu IST-BEG-IST od 17.12.2018 i narednih dana znaci da je kupac ANT ipak ušao u posed svoje imovine ili je pal DCV popustio (politički)?
I to je neko povećanje ipak.
Srdačan pozdrav
Alen Šćuric Purger
Iskreno ne znam, a nisam ni znao da je predviđen A332 oko novogodišnjih blagdana.
Nele
Ne, to samo znaci da koriste avion veceg kapaciteta od a320/321 koji inace leti. Ima dosta putnika koji preko ist putuju tokom praznika.
ceo
TK i dalje leti sa A321/b738 za Beograd.
TK je skoro u novembru opet odbijen od DCV za treci dnevni let, prica se da ce sve biti odobreno od letnjeg reda letenja, navodno je uslov code share sa Air Serbijom.
Prica se i da se oni vracaju u IST.
Alen Šćuric Purger
Odbijeni su? Nisam znao.
Code share sa JU? Daaa? A sadašnji code-share partner? Zar ugovor istiće? Hmmm… malo mi to ne drži vodu, ali i daleko čudne stvari su se dešavale u zrakoplovstvu u zadnjih godinu dana.
BB
Čini mi se da nisi pomenuo jedini primjer u regiji gdje će ove zime u odnosu na prošlo ljeto biti značajno povećanje linija/letova/putnika… Naravno da to tako neće biti narednih godina (zima) ali ove jeste.
Alen Šćuric Purger
A mislite na Banja Luku? Da, stvarno promaklo mi je. Hvala na upzorenju. Eto zamolit ću da se ubaci još jedan pasus.
BB
👍
Croato
Za ovaj Bozic od Djeda Mraza, ili Djeda Bozicnjaka, ili Svetog Nikole, koji god bude raspolozen, zelim samo jednu stvar, a to su dvije stvari: da Uljanik, 3. maj i Croatia Airlines stave kljuc u bravu. Dosta vise subvencioniranja gubitasa, bili oni ploveci, vozeci ili leteci.
Alen Šćuric Purger
Hahaha… kako ste me sad podsjetili na onu iz odsluženja vojnog roka:
„U JNA je važno samo jedno, a to su dvije stvari: rad, red i disciplina“.
Alen Šćuric Purger
Uzgled, zar nije normalnije u Croatiu stavit sposoban management a ne političke i nepotističke likove koji upropaštavaju kompaniju?
Mark
Slazem sve, sve treba zatvoriti pa cemo imati brodove proizvedene u Kini gdje placaju radnike 1 EUR po satu, a letiti cemo sa MEA prevoznici koji nemaju sindikate i primaju ogromne cekekove svojih vlasnika
Alen Šćuric Purger
I eto ja sam taj koji lupa ko Maksimi po diviziji. Pod MEA mislite vjerojatno na MEB3 (to vam je inače ustaljena kratica), a pod ogromne čekove svojih vlasnika mislite na ono što United, American i Delta nisu upsjeli dokazati iako su se jako trudili.
Neki konkretan dokaz, ili ste to sanjali, ili vidjeli iz graha?
Miroslav
Da se politicari odreknu Croatije, Uljanika…?
Radije ce isterati u Irsku i Ameriku sve intelektualce iz Hrvatske. Radije ce poslati sirotinju da dirinci u Nemackoj i Austriji.
Placace se i Croatija i ostala pomenuta preduzeca. I stotinama miliona ako treba svake godine – do poslednje kune poreskih obveznika!
Zlatna je to koka koja nosi jaja onima koji dodju na vlast! Malo li je partijskih kadrova i njihovih porodica uhlebila? Malo li je dzabnih putovanja za odabrane bilo? Pa koja vlast bi se toga odrekla?
Alen Šćuric Purger
Nažalost upravo tako.
Mark
Lupati kao Maksim po diviziji: „Moj osobni primjer prebacivanja leta u srijedu 5.12. iz Dubrovnika u Split čak 7 sati prije leta (tada nisu mogli znati kakav će vjetar biti), iako su mogli primjerice planirani A319 prebaciti na Sarajevo, a tamošnji Q400 staviti na Dubrovnik (u avionu nas je bilo samo 36)“
Alen Šćuric Purger
Ma da ja sam poznat po tome da samo lupam ko Maksim po diviziji. Eto tek toliko da nešto napišem.
Čestitam…
Miroslav
Pa, dobro. Mi smo ovde uglavnom entuzijasti. Ljudi koji vole da putuju i usput obrate paznju na avione, aerodrome…
Mark, nije ovaj portal stivo koje citaju rukovodstva Airbusa, Boeinga, GE, Rolls Royce-a, niti CEO Lufthanse ili WIZZa, a jos manje Stiv Udvar i Air Lease corp. Alen je pravnik, entuzijasta. Ja sam Elektronac. Ima tu tek poneki pilot…
Gledano ocima Gospodina Udvara ili Bregiera smesni smo mi amateri. Opet – ubijemo vreme izmedju solje kafe na pauzi ili dok cekamo connecting flight. Razmenimo pokoju nama dostupnu informaciju za to vreme.
Alen Šćuric Purger
U stvari niste ni daleko od istine, poglavito u globalnim okvirima. No, ono što treba brinuti jest činjenica da niz ljudi na najvišim pozicijama od mene traži i dobija informacije, naputke, instrukcije i analize, te elaborate, i da su potpuno inferiorni u strukovnim debatama u medijima ili javnim okupljanjima. To zapravo govori o razini naše zrakoplovne svakodnevnice i inferiornosti spram tih istih Udvara, Bregiera, Neelmana, Spora, te koliko je lako provodi neokolonijaliziam na ovim prostorima.
Bocko
„U stvari niste ni daleko od istine, poglavito u globalnim okvirima. No, ono što treba brinuti jest činjenica da niz ljudi na najvišim pozicijama od mene traži i dobija informacije, naputke, instrukcije i analize, te elaborate, i da su potpuno inferiorni u strukovnim debatama u medijima ili javnim okupljanjima. To zapravo govori o razini naše zrakoplovne svakodnevnice i inferiornosti spram tih istih Udvara, Bregiera, Neelmana, Spora, te koliko je lako provodi neokolonijaliziam na ovim prostorima.“
Gospodine Alene, ha, ko da je to nešto novo pogotovu u ex SFRJ (hajde ogradiću se za SLO, dozvolite da pogrešim).
Pola njih, ako ne i većina pojma nema o poslu koji rade. Ako ste slušali bivše naše stvarno stručne ljude iz JAT-a (ima na JuTjubu, činimi se emisija „Insajdera“ nešto tipa „kako je JAT pretvoren u ERSrbiju i td) i koji su govorili za Daneta Kondića da je u suštini šarlatan, dovoljno govori o stručnosti tih ljudi. Mnogi takvi samo dođu da odnesu lovu i verovatno su presrećni kada na kraju shvate da im je prevara uspela a sve dobro naplatili! Izgleda da sve to ova globalizacija ili šta već nosi…Vi bi bili verovatno hiljadu puta bolji i odgovorniji ali niste iz tog „društva“. Tako je u svim oblastima društva…ne znam dokle će sve tako…Ovo je sve opšti haos!
putnik
Alene, nesto mozda ne toliko vezano za tekst. Imao sam priliku da u dve nedelje letim prvo Lufthansom pa onda i Etihadom. I moj zakljucak je da je avio prevoz postao POTPUNO drugaciji nego sto je bio pre 10ak godina recimo.
Skica 1: Lufthansa let Frankfurt – Nirnberg. Sada lufthansa ima karte slicno kao i AS: karta potpuno bez prtljaga i karta gde se prtljag dodatno naplacuje. Posto je razlika bila oko 70eur, odabrao sam samo rucni… slicno kao i vecina ljudi na letu. Problem je bio sto na kraju to sve nije moglo da stane u embarer 190, pa se kabinsko osoblje dovijalo kako da smeste sve kofere. Pri izlasku iz aviona to je bio show: svi sa koferima, ljudi jedni preko drugih… da da, u organizovanoj Nemackoj :). Mislim da je razlog za ovo to sto oni vode cenovni rat sa Ryanom i pokusavaju da otmu njihove putnike. Samo sto im avioni nisu prilagodjeni tome.
Skica 2. Beograd – Abu Dhabi. Sneg na aerodromu. Odlaze se poletanje. I mi cekamo u avionu. I cekamo. I cekamo. Pilot 3x objavljuje da krecemo, stjuardesa mu ulece u rec i govori da ne krecemo jos. Komedija potpuna. E da… cekali smo oko 5.5 sati u avionu. U emiratima – nista. APSOLUTNO NISTA! standardno go to transfer counter for connecting flights… nista vise.
Poenta je da usluga u avio saobracaju je toliko srozana da moja ocekivanja su sada ista kao kada udjem u autobus.
Alen Šćuric Purger
Lufthansa Vam je među prvima krenula sa tim naplatama. Puno prije Air Serbije, pa i Croatie (ona je to kopirala od majčice). Nije Luftica prva krenula, ali od najvećih je bila prva.
Kompanije kad su im avioni puni ponude da ručnu prtljagu ipak stave u bunkre gratis. Vrlo često to rade, posebno Air France i Lufthansa.
Iskreno, niste u krivu kad kažete da je avionski prijevoz sve sličniji autobusnom, no ipak ste skratili put za 10-tak sati zar ne? Upravo to i je politika IndigoParnersa (Wizza) koji kaže da su oni autobus sa krilima koji za nešto malo više novaca bitno skračuje put uz uslugu kao u autobusu.
Andrej
Poštovani g. Purger,
Kao uvijek vaša analiza je po svom kvalitetu daleko iznad svega što se može u ex-yu nači o aviaciji u svim medijima. Tako da komentari o „greškama“ nemaju baš nekakve osnove jer propustiti nešto je marginalne važnosti, uvek se može nadoknaditi kasnije. Uz sve čestitke iskreno se nadam, da čete nastaviti svojim radom.
A u vezi vaše analize, kad ste pisali o Adriji, ima sada kojih znakova, da bi posle uvođenja Superjetova moglo doči do kupnje kompanije sa strane Aeroflota?
Uz to sve najbolje vama i vašim najbližijima u dolazečoj 2019.
Andrej
Alen Šćuric Purger
Hvala na pohvalama Andrej.
Mislim da to nije realno, ali pričekajte članak o Adriji i SSJ, koji će uskoro izaći.
Svako dobro u Novoj godini i Vama, te Vašoj obitelji.
JOSIP
Alene,
Kako objasniti nepostajanje letova od strane low cost kompanija tijekom zimskog period prema odredištima na obali?
Možemo za primjer uzeti Zadar. Za sljedeću sezonu RYR je najavio čak 7 novih linija, a tijekom zime kao da zaborave da Zadar postoji.
Ako gledamo sa strane turističke ponude nije da se nema što raditi. Dalmacija kao regija može ponuditi „zabavu“ svim posjetiteljima na nekoliko dana. Jedan dan se može obići Zadar, drugi Šibenik, treći Split. Još koji dan se može „izgubiti“ u nekom nacionalnom parku i to je to.
Koliko si zračne luke moraju slomiti kičmu da bi ih privukle?
Činjenica je da sve one imaju određeni broj stalnih zaposlenika(fiksni trošak) koji bi nekoliko zimskih linija mogli handlati bez većih problema.
Čak i da aviokompanije lete besplatno opet bi se nešto zaradilo od DFS-a, ugostiteljskih sadržaja, taxi prijevoza i sl., a na kraju krajeva profitirala bi i i šira zajednica što i jest jedan od ciljeva zračnih luka koje su u državnom vlasništvu?
Smiješno mi je da Split ima manje putnika od Tuzle u zimskim mjesecima, a svi znamo koji su potencijali Splita, a koji Tuzle uz dužno poštovanje Tuzli.
Alen Šćuric Purger
Ovaj post je ponovljen, komentira se na prethodnom postu.
JOSIP
Alene, kako objašnjavate nezainteresiranost low cost kompanija za hrvatsku obalu tijekom zimskog reda letenja.
Kao primjer možemo uzeti Zadar koji za sljedeću sezonu ima čak 7 novih linija Ryanaira.
Ako stavimo da bi jedna linija imala dvije rotacije tjedno(3,6) smatram da Dalmacija kao regija gostima ima što ponuditi za razdoblje od 3, 4 ili 7 dana. Jedan dan se može pogledati Zadar, drugi Šibenik, treći Split. Može se obići neki od nacionalnih parkova i eto programa, kakvog takvog.
Koliko zračne luke moraju saviti kičmu pred aviokompanijama da bi ih se privuklo na operacije u zimskim mjesecima?
Realno gledajući, sve zračne luke na obali imaju određeni broj stalno zaposlenih koji nekoliko zimskih linija mogu handlati bez većih problema.
Čak kad bi i kompanije letjele besplatno opet bi se okrenula neka lova od prodaje u DFS-u, korištenja ugostiteljskih sadržaja, taksi prijevoza i sl., a na kraju krajeva profitirala bi i loklana uža i šira zajednica što bi i trebao biti jedan od ciljeva za zračne luke koje su u državnom vlasništvu.
Malo mi je smiješno da Tuzla ima više putnika od Splita, a svi znamo njihove turističke potencijale.
Alen Šćuric Purger
O tome sam pisao prije par mjeseci, pa Vas molim da pročitate taj članak:
https://tangosix.rs/2017/21/02/kako-prevladati-sezonalnost-2-dio-aerodromi/
JOSIP
Alene, ispričavam se na duplom komentaru.
Lp,
Alen Šćuric Purger
Ma sve ok. Desava se.