BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Rusi sve više u regiji Ove zime Aeroflot bitno povećava broj letova, pa čak i linija u regiji / Foto: Aeroflot

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Rusi sve više u regiji

Od svih 7 najvećih europskih igrača, koji ozbiljno ratuju u konsolidaciji od rujna (septembra) prošle godine, Aeroflot je najmanje prisutan u regiji. No, ovo se mijenja. Ove zime Aeroflot bitno povećava broj letova, pa čak i linija u regiji. Lovi li to Aeroflot priključnicu na druge velike prijevoznike?

U svakom slučaju još do nedavno Aeroflot je bio tek na 4 linije i manje od 30 letova tjedno. Iako je Aeroflot tek simbolično bio prisutan u regiji, broj svih ruskih linija je više nego zavidan, posebno u sezoni. Kako su Rusi poharali obalu, očito je da je Aeroflot odlučio pokazati tko je gazda i preuzeti dio tržišta.

Aeroflot bio najveća kompanija na svijetu

Kompanija je nastala 1923. kao 35. kompanija u svijetu, no od kompanija koje danas egzistiraju ili su involvirane u one koje danas postoje, 9. je po redoslijedu nastanka. Krajem osamdesetih Aeroflot je bio najveća kompanija na svijetu. Sam Aeroflot tvrdi da je početkom devedesetih imao preko 10.000 aviona i 600.000 zaposlenih. U svakom slučaju kompanija je povezivala sve dijelove ogromnog Sovjetskog saveza, imala i istinski brojne linije iz Moskve u inozemstvo, ali i drugih velikih gradova SSSR-a. Kompanija je letjela i na krajnje egzotične destinacije na koje gotovo da nitko nije letio, a u dobar dio inozemnih gradova letjeli su tek jednom tjedno, prema nekima čak i rjeđe, pa su tako imali red letenja koji je bio bitno različit od zapadnih kompanija, jer je pisao koje datume u sezoni leti za destinaciju (npr. svaki drugi ili treći petak). No, zato je broj destinacija bio više nego fascinantan.

Danas Aeroflot ima 249 aviona i 177 naručenih. Trenutno u floti kompanija ima 50 Sukhoi Superjet 100, a sa nedavno naručenim ima još 100 SSJ i 50 Irkut MC-21-300 naručenih, ukupno 150 od 177 aviona je ruske proizvodnje.

Zbog toga je Aeroflot najavio kupnju 47 milijuna vlastitih dionica, što je 4,2% svog ukupnog kapitala  i to od dioničara koji se protive nabavci 50 ruskih aviona MC-21-300. Kupnju je dozvolila većina dioničara 2018. godine. Većinski vlasnik Aeroflota je Ruska država, koja drži 51,2% dionica, dok državni konglomerat Rostec drži 3,5% i management 0,1%, a ostatak dionica je prodan preko Moskovske burze. Dio dioničara se žestoko usprotivio kupnji ovih aviona, te je Aerfolot odlučio sam kupiti njihove dionice i nastaviti sa kupnjom MC 21-300. Nakon „rješavanja“ buntovnih dioničara Aeroflot je kupio još 100 SSJ vrijednih 3 milijarde USD.

Aeroflot grupa ima 353 aviona, te 196 naručenih. Grupa ima 57 širokotrupaca. Grupa je u prošloj godini prevezla 50,1 milijun putnika, a u prvih devet mjeseci ove godine 42,2 milijuna. Grupa ima četiri kompanije:

Aeroflot se širi u regiji

Aeroflot je u regiji prisutan već desecima godina. Kompanija je letjela u bivšu državu još od kraja četrdesetih. U ljeto 1991. Aeroflot je letio iz Moskve za Beograd 7 puta tjedno (sa TU-154), za Zagreb jednom tjedno (TU-154) , te je za Beograd letio iz Kijeva jednom tjedno (sa TU-155) i Lavov jednom tjedno (sa YK2). Aeroflot je tada surađivao sa JAT-om te je ovaj broj frekvencija bio povećan i JAT-ovim letovima, a JAT je letio i jednom tjedno iz Beograda za St.Petersburg, tadašnji Lenjingrad.

Raspadom bivše države Aeroflot je zadržao suradnju sa JAT-om, ali i većinu postojećih linija prema Beogradu (7 za Moskvu i 1 za Kiev), kao i jedan tjedni let prema Zagrebu, no započeo je i suradnju sa Adrijom na 2 tjedna leta iz Ljubljane za Moskvu. Godine 2001. Aeroflot iz Moskve za Beograd leti 4 puta tjedno, dok JAT leti 5 puta. Te godine JAT leti i iz Tivta za St.Petersburg i za Moskvu po jednom tjedno.

Još ovog ljeta Aeroflot je na liniji Beograd-Moskva imao dva dnevna leta, te letove Air Serbie u code-share. No, ove zime Aeroflot je povećao broj svojih letova za 50%, te leti čak 3 puta dnevno. I dalje Aeroflot ima na Air Serbijinim letovima code-share, i to na 7 tjednih letova (oko Nove godine 10).

Iz Tivta Aeroflot ove zime leti svakog dana, iako na liniji ima konkurenciju Montenegra i S7 u code-share sa 4 tjedna leta.

Za Zagreb Aeroflot je povećao broj letova ove zime sa 4 na 7. Istina na liniji leti manji avion, SSJ-100, ali povećanje frekvencija je ozbiljno.

No, najveći iskorak Aeroflot je napravio u Ljubljani, za koju uz 7 letova Adrije na kojima i dalje ima code-share, počinje letjeti sa svojih 7 tjednih letova.

Aeroflot tijekom sezone leti i za Split, dok kompanije grupacije lete iz Moskve za Podgoricu (Rossiya), iz Moskve za Tivat (Pobeda), iz Moskve i St.Petersburga za Tivat (Rossiya). No, osim Aeroflotove grupacije za regiju lete i kompanije za Rusiju. Deleko najviše linija i letova u sezoni ima Tivat, koji ima i 11 tjednih letova zimi. Zimi je pak dominantan Beograd koji tijekom iduće zime ima čak 32 tjedna leta, tri prijevoznika za Moskvu.

Kako bi Aeroflot mogao rasti u regiji?

Aeroflot ozbiljno zaostaje za svim velikim igračima i na posljednjem je mjestu u regiji od velikih igrača, čak i u usporedbi sa IAG-om.

Ipak indikativno je da ove zime bitno povećava pristutnost. U svakom slučaju Aeroflot bi trebao povezati Podgoricu i Moskvu, umjesto Rossiye. Fijasko Montenegra na toj liniji nije usporediv jer Aeroflot ima daleko više potencija, poglavito u konekcijama u Rusiji i okolnim državama. Jednako tako Aeroflot bi trebao letjeti za Sarajevo i Skopje. Aeroflotov LCC Pobeda ima rezona u letovima za Niš i Banja Luku, kao i za Beograd, uz matični brend, a možda bi Pobeda bila logičnija od Aeroflota i za Skopje.

Povećanje broja linija iz Rusije na Jadran svakako je realno. U Hrvatskoj je prošle godine bilo 119.689 turista iz Rusije i nakon pada radi uvođenja viza, ove brojke ponovo znakovito rastu. Za očekivati je još pokoja linija iz Tivta za gradove koji nisu Moskva i St.Petersburg (npr. Soci, Yekaterinburgh, Simferopol).

Iz regije sve domaće kompanije lete za Rusiju. Adria leti za Moskvu, Croatia za St.Petersburg, Montenegro i Air Serbija za Moskvu i St.Petersburg. Air Serbia je istraživala pokretanje letova za Krasnodar, 3,5 milijuna putnika velik aerodrom koji je loše povezan sa Zapadom. Takve niche bi svakako bile odlično rješenje za kompaniju.

Aeroflot i njegove kompanije zaostaju za svim ostalim velikim igračima u regiji. No, Aeroflot i jest posljednji od 7 najvećih igrača Europe. Ipak kompanija ima ogromnog rezona otvarati linije u regiji, pa najnovija ekspanzija nikako ne treba čuditi.

Štovano čitateljstvo i dalje mislim na Vas iz Shanghaia (Kina) i ispričavam se što ne mogu odgovarati toliko često na koliko ste naviknuti.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

Yr

Hvala Vam na još jednom dobrom tekstu Alene.
Meni je jako zanimljiv podatak da je čak 150 naručenih aviona ruske proizvodnje. Generalno me raduje ulazak Rusa i Kineza na tržište uskotrupaca i napad na duopol Boinga i Erbasa. Pritom, čini mi se da Rusi (bar na papiru) imaju vrlo ozbiljan proizvod. Aerodinamički optimizovan, sa velikim procentom kompozita u strukturi, širom kabinom i nižom nabavnom cenom, MC-21 bi mogao biti pun pogodak i dati dodatnu prednost Aeroflotu zbog nižih troškova u odnosu na 737 čiji dizajn već broji više godina nego većina čitalaca ovog portala ili nešto mlađi Erbas A-320, koji su čini se, dosegli tehnološku granicu za dalja unapređenja.
Kakva su Vaša mišljenja i predviđanja kako će MC-21 uticati na razvoj avio prevoza i Aeroflota?

Odgovori
Al

Ma taj duopol treba što prije ukinuti. Kinezi, Rusi, možda Japanci imaju šanse. Nažalost Kanađani i Brazilci su pokleknuli. No rusi u prvom redu moraju rješiti problem rezervnih dijelova koji su prepreka održavanju operativnosti aviona. Nije toliko teško proizvesti i isporučiti avion, ali suportirati njegov 30-godišnji život je očito problem sa kojim se Rusi moraju bitno ozbiljnije pozabaviti. Jednak problem bi mogli imati i Kinezi.

MC-21 možda na papiru tako djeluje, no iskreno avion se vrlo loše prodaje. Bitno lošije od 919 i SSJ-100. Očito postoji razlog za to, zar ne?

O tome sam pisao u članku od prije godinu i pola:
https://tangosix.rs/2017/18/07/kolumna-alena-scurica-dolazi-li-suhoj-superjet-u-regiju/

Al

I hvala Vam na pohvalama.

Pozdrav iz Shanghaia.

Mi

Kapacitet Komsomolska i Irkutska je jedva po 50-tak aviona godisnje. Rusi racunaju da se moze podici do po 100 letelica.

Znaci – ako Rusi rese snabdevanje rezervnim delovima – njihov kapacitet proizvodnje je taman dovoljan za trziste EX-SSSR i bliskih zemalja.

Oni ne mogu da proizvedu pa zato nema smisla ni da ugovaraju prodaje kao Airbus i Boeing.

Sa Kinezima razvijaju sirokotrupac u rangu A350 i to ce biti zanimjiviji deo balade – posto ce trziste Rusije i Kine (sa bliskim zemljama) traziti preko 1000 ovakvih letelica. Verovatno ce kapaciteti u Shanghaju biti samim tim daleko veci…

Kazu da su se i Englezi u 19-tom veku podsmevali Nemackoj industriji. Pedesetak godina kasnije nije vise bilo smesno…

Mi

Dodao bih jos i:
– Mislim da im je situacija sa Superjetom iz poslednje 2 godine pokazala da imaju ogroman probelm sa servisiranjem i dostupnoscu rezervnih delova. Oni jos nisu spremni za zapadno trziste – slucaj sa prizemljenjem Interjetovih letelica i steta koju su morali da pokriju ce ih verovatno usmeriti.
Oni treba da proizvode samo onoliko aviona i za one kupce koje mogu da servisiraju rezervnim delovima. I da ne prave besmislene „prodore“ na zapadno trziste koji ce im se kasnije obiti o glavu.

A oni koji su merodavni pisali su da jeste SSJ daleko ekonomicniji od e190 i CRJ1000. U sardina konfiguraciji moze se dobiti 108 sedista, a avion se pazario za nesto oko 20-tak mil USD – i to je sa stanovista kapitalnih ulaganja i troskova goriva daleko najpovoljnija opcija (za slican kapacitet).
Opet – zapadnom kupcu to ne znaci nista ako se flota prizemljuje u spicu sezone usled neblagovremenog snabdevanja servisne sluzbe…

Ovaj avion je best buy za sada samo za EX-SSSR prevoznike…

Al

100 godišnje je, kako sada stvari stoje, nedostižan san, pusta želja. I prema narudžbama, ne vidim da bi se to moglo i destiti u budućnosti.

Da se razumijemo, dao bog da se tako nešto desi. Treba razbiti duopol amerikanaca i europejaca. Kinezi tu imaju daleko veću šansu jel će samo na svom tržištu pokriti prozvodnju od 1000 komada i samim time usavršiti proizvod, rješiti se dječjih bolesti i stvoriti nešto što se može prodavati i diljem planete, a ne samo u Kini.

Poslovno sam ovdje i iskreno sam fasciniran kako ovi ljudi razmišljaju. Prošao sam Shanghai uzduž i popreko, razgovarao sa vrlo visoko pozicioniram ljudima, šeficom partije, nekoliko nečelnika gradskih distrikta (a ovdje gradski distrikti poput Baoshana sa čijim sam rukovodstvom višekratno razgovarao, imaju par milijuna ljudi) i iskreno nema njima kraja. Stoga mislim da će Kinezi biti jedina ozbiljna konkurencija Airbusu i Boeingu, Rusi to nisu u stanju.

Čak i ovaj njihov zajednički projekt širokotrupca vidim kao ruski know-how, ali kinesku prodaju i support.

Dr

Odlican text ! Pozdrav

Odgovori
Al

Hvala na pohvalama.

Pozdrav iz Shanghaia.

Mi

Hvala na pozdravima iz Shanghai-a.

A kad ste vec tamo – bacite pogled na oba aerodroma. Mislim da, kad sagledate nacin na koji je organizovan Pudong, kao i kako je povezan metroom i posebno MAGLEV-om sa gradom- vise necemo voditi polemike o nekakvom turskom takozvanom najvecem aerodromu koji ce se zavrsiti jednog dana u dalekoj buducnosti – a mozda ce se tog jednog dana i povezati metroom sa nekakvim Istambulom od koga je udaljen 40-tak kilometara iliti trenutno 3-4 sata voznje?!?!?

Kina je zemlja koja ce do sredine ovog veka biti domacin najvecim aerodromima i najvecim avio-kompanijama na svetu. Amerika ce se boriti da zadrzi primat dokle bude mogla…

Rusi su to shvatili. Aeroflot leti svakog dana (cesto sa po 2 leta dnevno plus code share sa Kinezima) do vecine bitnih tacaka u Kini i Aziji. Avioni su puni i to najvise Kineza, pa zatim Rusa i svih ostalih putnika.
Vec ovog momenta Aeroflot jeste najbrzi nacin da se iz Beograda dodje do Kine. Ukupno vreme do Shanghaja, Guzngzhoua, Hong Konga ili Pekinga (sa sve tranzitom u Moskvi) je cesto oko 13-16 casova. I to je najbolji rezulatat gledano iz Beograda (a kad se poveze Zagreb i ostali centri na balkanu sa po 2-3 leta dnevno – bice slicna situacija. Nije cudo sto ce mali superjetovi uz B737-800 leteti sve cesce za EX-yu prostore…
Mislim da Aeroflot radi dobar posao povezivanja manjih evropskih zemalja sa Kinom i dalekim istokom. I recept je jasan:
– kasniji poslepodnevni let iz Beograda, Zagreba, (ili bilo kog manjeg aerodroma) za Moskvu. Traznistno vreme 2-3-4 sata a zatim oko 19:30 pa do 21:30 iz Moskve polecu 777-mice i a330-tice za dvadesetak destinacija u Aziji i sire. Slece se ujutru rano nakon 8-10 sati leta zavisno od destinacije.
Povratak je jos bolji:
– Polece se oko 11:00 do 13:30 a u Moskvu stize negde oko 16:00 do 18:00 po lokalnom vremenu. Dva sata pauze a zatim za BEG. Znaci kod kuce pre ponoci!
Brzo, efikasno i jos ako se cenovno isprati – bice to sigurno najbolja veza sa Azijom.
Pozdrav!

Odgovori
Al

Pudong:
Aerodrom je mrtvi kaos. Promet u njemu je smak svijeta. Totalni cirkus. Maglevu svaka čast, ali mi smo išli charter autobusom. Naguravanja autobusa, taxija, automobila, motora i svačeg nečeg na jednom peronu uz koji je natkriveno parkiralište. Sav taj kaos pokušava regulirati par policajaca sa zviždaljkama, a to je uz njihovo uobičajno trubljenje totalna kakofonija i konstantna buka. Bar 10 zvižaljki i 5 truba istovremeno se čuje. Nepodnošljivo.

Imigracija (kontrola putovnica) se čeka 45 minuta, a mi nismo bili u nekoj posebnoj špici.

Što se tiće usluga u aerodomu ništa posebno. Sto godina iza Dubaia. Sama zgrada loše uređena, staromodna, loša frekvencija putnika, neugledna. Organizacija prostora loša.

Na izlazu stoje stotine ljudi sa natpisima koji nekoga čekaju. Sve skupa kranje neorganizirano i ekstremno kaotično, nefukcionalno i ružno.

Pudong Vam baš i nije, moj Miroslave, dobar primjer. Bio sam na njemu tri sata, i to ne radi toga što sam to htio, na drugim aerodromima sve bi bilo obavljeno za pola sata najviše. No, predugačkog čekanja na imigraciji, puno preloše organizacije i kaosa na bus-automobi-taxi platformi to je eto trajalo mrtva tri sata.

Na znam kako je iz Beogada, ali nama je iz Zagreba sa Emiratesom trebalo sveukupno 14,5 sati leta i 2,5 sati u Dubaiu = 17 vrlo ugodnih sati.

Mi

Preko Moskve:

– Malo jace od 2 sata leta iz Beograda
– 2-3 sata u Moskvi
– oko 9 sati leta od Moskve do Shanghaia

Brze je to, zar ne?

I ne znam zasto ste iz Pudonga do grada isli kolima? Pa MAGLEVOM se to rastojanje prelazi za desetak minuta brzinom 300-400km/h
Topla preporuka za sledeci put. Ne postoji na svetu brzi nacin da se od aerodroma dodje do grada.

A stanica Mahleva pocetna je u novom delu Shanghaia i povezana je metroom sa svakom bitnijom tackom u gradu. Inace metro ima vise desetina linija. Guzva jeste, ali se kolosalna rastojanja prelaze za par desetina minuta.

Shangai je pedesetak puta veci od Zagreba – imajte to u vidu…

I da, jeste guzva i to pogotovo na ulasku. Alene, Kineski aerodromi imaju od 60 do 100 miliona putnika. I SKORO SVI TI PUTNICI IDU NA PASOSKU KONTROLU I NASTAVLJJU KA GRADU.

U Dubaju nema ni petina putnika koja ce ici na pasosku kontrolu i nastaviti ka gradu. Sve su skoro tamo tranzitni putnici – a to je daleko lakse hendlovati…

Is

Miroslave,

Očigledno je da ništa ne znate o Pudongu niti ste ga ikada koristili, kao i da ste se o novom aerodromu u Istanbulu informisali u najboljem slučaju iz tabloida. Preporučujem vam da: 1) nešto pročitate i 2) preispitate sopstvene predrasude i generalizacije pre nego što se dohvatite tastature.

Mi

Isla,

A sta ako vam posaljem slike na kojima sam ja pomenutom aerodromu?
I to u vise navrata – kao slike iz Shanghai-a na kojima sam ja u vise navrata u poslednjih nekoliko godina.

Hocete li se onda predstaviti imenom i prezimenom i javno izviniti za ovakvo ponasanje?

Mi

Isla,

A sto se Istambula tice – Putujem Turkish Airlinesom za Aziju preko Istambula u Novembru iz Beograda.

I pogodi – preko Ataturka!

Pitao bi se covek – a zasto ne preko novog aerodroma?

Nisam ja slucajno cinik. Malo sam predugo putnik iz Azije i Afrike i za Aziju i Afriku da bih bio pristrasan.

I, da – posto imate nevericu evo vam izvod moje karte :

TK1084 12NOV BEGIST 2025 0010+1

TK 160 13NOV ISTMRU 0220 1315

Voleo bih da vidim jedan dokaz vase kompetentnosti u ovoj prepisci.

Pozdrav.

Al

Nisma išao autom Miroslave nego charter autobusom zajedno sa mojim timom. Tako je bilo jer je organizator tako organizirao i to platio. Kao i sve ostalo. To nije moj odabir bio.

U svakom slučaju opako sam razočaran sa Pudongom. Iskreno jedan od lošijih aerodroma na kojima sam bio. Puno više sam očekivao od Shangaia, posebno što je dobar dio grada takav da Vas ostavlja bez daha. Izjavio sam da je Shangai centar svijeta. I to istinski mislim. Ali aerodrom. Daleko ispod prosjeka azijskih velikih aerodroma. Razočaravajuće.

Mi

Alene,
Moje iskustvo u dolasku na Pudong poslednjih par puta u nekoliko godina je pozitivno.
Iz Beograda obicno letim Aeroflotom (najbrza opcija) ili Etihadom (bila je najpovoljnija).
Od sletanja do dolaska do pasoske kontrole je brzo i efikasno. Pasoska kontrola i imigraciono jeste sporo – ali je moje iskustvo u prepodnevnim satima (kad slece 777-300 Aeroflota iz Moskve) da je cekanje oko 30-40min. U avionu vam podele kartoncice, popunite, stavite u pasos i sacekate. Gradjani Srbije u poslednje 3 godine putuju bez viza – eto i ja da pohvalim nadlezno ministarstvo Inostranih poslova.
Nakon pasoske kontrole izlazak jeste Azijski – hiljade Kineza ceka sa tablama sa necijim imenom ili nazivom firme, hotela. Nije lepo za videti, ali tako je u Aziji. Kinezi su izuzetno gostoljubili i moracete da ulozite napor da im objasnite da vam je lakse Maglevom za deset minuta i bez pratnje da dodjete do svog hotela. Oni ce najcesce poslati auto i vozaca da vas ceka.
Ja sam taj deo sa njima objasnio jos poodavno – tako da kad pokupim prtljag idem direktno na MAglev. Stanca je na samom aerodromu izmedju T1 i T2. Do Novog dela Shanghai-a stize se za desetak minuta. Odatle imate metro koji vozi do starog centra ili gde vam vec odgovara… Obicno izaberem hotel tu odmah, pored parka odakle peske mogu do parka ili poslovnog centra…
Alene, ja ne pricam o lepoti. Pudong nije lep! On nije ni napravljen da bi bio lep – nego da bi sluzio svrsi – a mislim da vec ove godine imaju najveci broj putnika koji prodje kroz pasosku kontrolu na svetu nakon PEKINGA.
Ko voli lepo – neka leti u Hong Kong. i uzivace u spustanju na vestacko ostrvo, brzu kontrolu ce imati i nece biti guzve ni na aerodromu niti u Airport EXPRESS-u kojim ce za petnaestak minuta preko 2 ostrva, mora, kopna i tunela dovesti u centar Cowloona ili HK Island…. Da, i ja vise volim da sletim u HK nego bilo gde u Aziji…

I jedno i drugo je beskrajno bolje nego Barcelona (gde vas autobus voza oko dva terminala) kako biste stigli do zeleznice. Ili Milana gde prodje vecnost dok sa Malpense dodjete do grada. O Istambulu cu vam pisati cim budem koristio novi aerodrom. Za sada znam da nema metroa do grada sto znaci kolima 3-4 sata. Iskustvo sa Ataturka i dolaskom do centra Istambula necu ovom prilikom, da ne ljutim dalje Isla…

Mi

I jos nesto. Shangai jeste buduci centar sveta, i tu se slazemo!

Jos dva ozbiljna centra Kinezi stvaraju – Peking i Guanzhou. A finansijski centar sveta je vec ovog momenta Hong Kong.

I pre nego sto im bilo sta prigovorimo – treba posetiti muzej koji se nalazi u podnozju Tornja u novom delu Sangaja.

Vi ste ljubitelj istorije, Alene. Zato mislim da treba da prodjete kroz ovaj svojevrsni vremeplov sa figurama ljudi, ulicama, radnjama. Tek kad sagledate odakle je Sanghai krenuo kao i gde je bio do pre tridesetak godina – bice vam lakse da cenite ono sto su oni postigli danas!

Takodje – Prosetajte starim delom Sanghaia. Uzasna je to bila slika pre samo trideset i kusur godina! I od te uzasne slike oni su dosli do najmodernijeg megalopolisa na svetu. Za isto to vreme Balkanski likovi su uspeli samo da se posvadjaju i polupaju glave oko zaostavstine bivse im drzave.

I zato gajim ogromno postovanje i simpatije prema tim ljudima!

I oprastam im sto aerodrom nije lep, i razumem da aerdrom koji u spicu opsluzi vise putnika sedmicno nego Zagreb za godinu dana mora da ima guzvu.
Dovoljno je videti kako guzvu hendluje recimo Split (tamo se gnjavi satima u sezoni a ima dvadeset puta manje prometa) – pa shvatiti sa kakvim izazovom Kinezi izlaze na kraj…

Da, i u metrou je guzva i to jos veca nego na aerodromu. Samo sto njihov metro preveze na posao i sa posla desetine miliona putnika svakog dana. A to je izazov sa kakvim ne verujem da moze da se nosi bilo koji Evropski ili Americki grad….

Al

Pudong nije lijep, ali još je manje funkcionalan. Kaotično iskustvo ukrcaja u bus uz gomilu fučkaljki, policije i truba je stvarno nešto što želim zaboraviti. Izlaz na parkiralište je mrtvi kaos, sa uskim grlima i abnormalnim nepotrebnim gužvama. Čemu iz hodnika širine 15 metara napraviti prolaz od 2 i onda ponovo stepenice od 10 metara? Aerodrom je ružan, pretpan i nefunkcionalan. Ne razumijem kako ga možete uspoređivat i sa jednim ozbiljnim aerodrodromom posebno u Aziji.

Uz to od kineskih domaćina, ali i jednog našeg iseljenika u Shangai sa kojim sam popio kavu sam doznao da avioni abnormano kasne (osim stranih firmi). Tako da kinezi radije koriste brzu željeznicu nego avionske linije. Konekcije preko Pudonga su katastrofa na 5. potenciju.

Prije par godina prošao sam Hong Kong, ali i još mnogo aerodroma po Aziji. Pudong je za to sramota. On je sramota čak i za prljav i kaotičan Istanbul Ataturk.

Is

Miroslave,

Niko vam nije tražio izvod iz karte nego vam je rečeno (i iza toga stojim) da ste se o novom aerodromu u Istanbulu informisali što iz tabloida što iz sopstvenih predrasuda i generalizacija. Usput ste izneli i par materijalnih neistina.

Da krenemo od zluradih predrasuda i generalizacija: kada budete u novembru leteli preko Istanbula koristićete IST umesto ISL zbog toga što je Turkish Airlines pomerio datum preseljenja na ISL sa 30. oktobra na 31. decembar. Imajući u vidu da se radi o najvećoj migraciji u istoriji komercijalnog vazduhoplovstva, koja će uključiti 333 aviona i više od 15 hiljada kamiona, probijanje roka za dva meseca može se smatrati sasvim prihvatljivim. Čak i koji mesec duže ne bi bio smak sveta kada je u pitanju poduhvat ovakvih razmera.

Dalje, povezanost aerodroma sa gradom je bila pitanje broj jedan od samog početka. Zbog toga je aerodrom smešten na novoj obilaznici čiji deo je i novi (treći) most preko Bosfora. To je obilaznica od osam traka koja je odlično povezana sa starom obilaznicom i ključnim delovima grada kako na evropskoj tako i na azijskoj strani. Izgrađeno je boga oca pristupnih saobraćajnica i još su neke u završnoj fazi, tako da drumska konekcija svakako neće biti problem.

Vaša tvrdnja o 3-4 sata vožnje od ISL do centra grada nema apsolutno nikakvo utemeljenje iz dva razloga. Prvo, ne postoji generalno/fiksno vreme i sve zavisi od doba dana odnosno situacije u saobraćaju. Drugo, najviše vremena se izgubi na vožnju po centru a ne na onih 30-ak kilometara koliko ostaje kada se izađe na glavne saobraćajnice. Treće, ja kada iz zabave odlučim da se provozam novom obilaznicom (koja tek čeka ozbiljan saobraćaj tako da sada možete da „letite“ po njoj ako imate noviji automobil) treba mi manje od sat vremena da krenem od kuće, prođem nadomak ISL, zalomim na istok, pređem Bosfor i stignem u restoran na azijskoj obali Crnog Mora. 3-4 sata do ISL je moguće samo ukoliko novu obilaznicu zamenimo starom (dve trake manje) i zatim na njoj izazovemo najveći mogući saobraćajni kolaps kakav može da se desi u strogom centru Istanbula. Drugim rečima, potpuna fikcija.

Meni će ISL biti 5 (pet) kilometara udaljeniji od kuće nego što je IST a pošto mi je, kao i milionima drugih ljudi, taksi glavno transferno sredstvo do aerodroma usudio bih se da već sada kažem da ne očekujem značajne promene niti povećano vreme transfera (van špica će biti nešto duže, u špicu možda i znatno kraće mada treba sačekati i videti kako će to da izgleda u praksi). Ljudima koji žive na azijskoj strani trebaće nekih 5-10 kilometara više nego sada ali će ih prelaziti po novoj obilaznici na kojoj gotovo da nema naselja.

Ostaje goruće pitanje masovne konekcije odnosno metro linije koja, kao što ste primetili, nije završena. Radovi su u završnoj fazi i moguće je da je upravo njihovo probijanje razlog što je Turkish Airlines odložio preseljenje. Opet, imajući u vidu da je reč ne samo o jednoj metro liniji koja ide od ISL do centra, već i o još dve nove i povelike linije koje se sa njom spajaju kako bi je „hranile“ putnicima, kašnjenje od dva meseca se može tolerisati jer se tu ukupno kopa više od 100 kilometara novih metro tunela u punom profilu (plus desetine stanica). Dakle, proradiće metro, nemojte da brinete.

Pošto vas je posebno iziritirao podatak da se ISL u poslednjoj fazi projektuje za 200 miliona putnika, možete da probate da se smirite tako što ćete uzeti u obzir da se današnji aerodromi projektuju za najmanje 50 godina unapred. Naravno da niko nije postavio cilj da ISL u startu počne da opslužuje 200 miliona putnika – to je cifra koja se gađa negde oko 2030. godine. Tada će Turska imati više od 100 miliona stanovnika, Turkish Airlines više od 500 aviona, a globalna potražnja za avio prevozom biće barem 30% veća nego danas. To se zove dugoročno planiranje, nešto što u već odavno Srbiji ne postoji pa vam možda nije poznato. Prva faza je limitirana na 90 miliona putnika koji treba da dobiju malo više prostora i komfora u odnosu na ono što im nudi IST na kojem se već decenijama budži i improvizuje pa se to i oseća u „proizvodu“ koji aerodrom nudi (samo holding u fazi sletanja, koji ume da produži let i do pola sata a ne može se izbeći jer se samo jedna PSS koristi u realnom vremenu, dovodi do toga da hiljade putnika svake godine zakasne na svoje konektovane letove a to je enorman trošak za TK). Zbog toga je odlučeno da nema više mesta za budženje nego da treba izgraditi potpuno nov aerodrom koji će u budućnosti moći da bez budženja iznese gore pretpostavljene cifre. Eto, tako se došlo do odluke da se gradi najveći aerodrom ikada napravljen „od nule“, a kako dežurni cinici to doživljavaju to je već drugi par cipela.

To bi bile neke moje kvalifikacije za ovu temu. Uživajte u vašem letu preko IST (uskoro ISL) i ne brinite za nas koji ga koristimo tridesetak puta godišnje – ako nam je IST bio dobar biće nam dobar i ovaj novi.

Is

Miroslave,

Niko vam nije tražio izvod iz karte nego vam je rečeno (i iza toga stojim) da ste se o novom aerodromu u Istanbulu informisali što iz tabloida što iz sopstvenih predrasuda i generalizacija. Usput ste izneli i par materijalnih neistina.

Da krenemo od zluradih predrasuda i generalizacija: kada budete u novembru leteli preko Istanbula koristićete IST umesto ISL zbog toga što je Turkish Airlines pomerio datum preseljenja na ISL sa 30. oktobra na 31. decembar. Imajući u vidu da se radi o najvećoj migraciji u istoriji komercijalnog vazduhoplovstva, koja će uključiti 333 aviona i više od 15 hiljada kamiona, probijanje roka za dva meseca može se smatrati sasvim prihvatljivim. Čak i koji mesec duže ne bi bio smak sveta kada je u pitanju poduhvat ovakvih razmera.

Dalje, povezanost aerodroma sa gradom je bila pitanje broj jedan od samog početka. Zbog toga je aerodrom smešten na novoj obilaznici čiji deo je i novi (treći) most preko Bosfora. To je obilaznica od osam traka koja je odlično povezana sa starom obilaznicom i ključnim delovima grada kako na evropskoj tako i na azijskoj strani. Izgrađeno je boga oca pristupnih saobraćajnica i još su neke u završnoj fazi, tako da drumska konekcija svakako neće biti problem.

Vaša tvrdnja o 3-4 sata vožnje od ISL do centra grada nema apsolutno nikakvo utemeljenje iz dva razloga. Prvo, ne postoji generalno/fiksno vreme i sve zavisi od doba dana odnosno situacije u saobraćaju. Drugo, najviše vremena se izgubi na vožnju po centru a ne na onih 30-ak kilometara koliko ostaje kada se izađe na glavne saobraćajnice. Treće, ja kada iz zabave odlučim da se provozam novom obilaznicom (koja tek čeka ozbiljan saobraćaj tako da sada možete da „letite“ po njoj ako imate noviji automobil) treba mi manje od sat vremena da krenem od kuće, prođem nadomak ISL, zalomim na istok, pređem Bosfor i stignem u restoran na azijskoj obali Crnog Mora. 3-4 sata do ISL je moguće samo ukoliko novu obilaznicu zamenimo starom (dve trake manje) i zatim na njoj izazovemo najveći mogući saobraćajni kolaps kakav može da se desi u strogom centru Istanbula. Drugim rečima, potpuna fikcija.

Meni će ISL biti 5 (pet) kilometara udaljeniji od kuće nego što je IST a pošto mi je, kao i milionima drugih ljudi, taksi glavno transferno sredstvo do aerodroma usudio bih se da već sada kažem da ne očekujem značajne promene niti povećano vreme transfera (van špica će biti nešto duže, u špicu možda i znatno kraće mada treba sačekati i videti kako će to da izgleda u praksi). Ljudima koji žive na azijskoj strani trebaće nekih 5-10 kilometara više nego sada ali će ih prelaziti po novoj obilaznici na kojoj gotovo da nema naselja.

Ostaje goruće pitanje masovne konekcije odnosno metro linije koja, kao što ste primetili, nije završena. Radovi su u završnoj fazi i moguće je da je upravo njihovo probijanje razlog što je Turkish Airlines odložio preseljenje. Opet, imajući u vidu da je reč ne samo o jednoj metro liniji koja ide od ISL do centra, već i o još dve nove i povelike linije koje se sa njom spajaju kako bi je „hranile“ putnicima, kašnjenje od dva meseca se može tolerisati jer se tu ukupno kopa više od 100 kilometara novih metro tunela u punom profilu (plus desetine stanica). Dakle, proradiće metro, nemojte da brinete.

Pošto vas je posebno iziritirao podatak da se ISL u poslednjoj fazi projektuje za 200 miliona putnika, možete da probate da se smirite tako što ćete uzeti u obzir da se današnji aerodromi projektuju za najmanje 50 godina unapred. Naravno da niko nije postavio cilj da ISL u startu počne da opslužuje 200 miliona putnika – to je cifra koja se gađa negde oko 2030. godine. Tada će Turska imati više od 100 miliona stanovnika, Turkish Airlines više od 500 aviona, a globalna potražnja za avio prevozom biće barem 30% veća nego danas. To se zove dugoročno planiranje, nešto što u već odavno Srbiji ne postoji pa vam možda nije poznato. Prva faza je limitirana na 90 miliona putnika koji treba da dobiju malo više prostora i komfora u odnosu na ono što im nudi IST na kojem se već decenijama budži i improvizuje pa se to i oseća u „proizvodu“ koji aerodrom nudi (samo holding u fazi sletanja, koji ume da produži let i do pola sata a ne može se izbeći jer se samo jedna PSS koristi u realnom vremenu, dovodi do toga da hiljade putnika svake godine zakasne na svoje konektovane letove a to je enorman trošak za TK). Zbog toga je odlučeno da nema više mesta za budženje nego da treba izgraditi potpuno nov aerodrom koji će u budućnosti moći da bez budženja iznese gore pretpostavljene cifre. Eto, tako se došlo do odluke da se gradi najveći aerodrom ikada napravljen „od nule“, a kako dežurni cinici to doživljavaju to je već drugi par cipela.

To bi bile neke moje kvalifikacije za ovu temu. Uživajte u vašem letu preko IST (uskoro ISL) i ne brinite za nas koji ga koristimo tridesetak puta godišnje – ako nam je IST bio dobar biće nam dobar i ovaj novi.

Mi

Alene,

Rekao sam vec – ni u ludilu mi ne bi padalo na pamet da kao prevoz iz Pudonga do Shanghaia koristim automobil ili autobus kao prevoz!

Zasto bi to radio i smarao se na nekakvim parkinzima, guzvi kroz pretrpane saobracajnice i ulazak u grad koji ima vise od 30 miliona stanovnika? Zasto bih gubio u kolima ili utobusu sat-dva-tri u zavisnosti od destinacije u gradu?
Kad postoji MAGLEV – najbrzi voz na svetu!

Maglev je jednostavno i lako dostupan i sa T1 i sa T2 – svega nekoliko minuta lepom sirokom pasarelom bez preterane guzve. A MAGLEVOM se u Shangai stize za malo vise od desetak minuta i to je NAJBRZE I NAJBOLJE NA SVETU! Tacka.

Vasa iskustva jesu horor – bila su i moja prvi put – ali ona ne poticu od nemogucnosti dolaska na brz i efikasan nacin (brz i efikasan nacin postoji!) – vec pogresnog izbora nacina (tipa) prevoza.

Avio saobracaj u Kini se ustostrucio za dvadesetak godina. I u narednih deset godina ce se jos multiplikovati.
To sa sobom povlaci neverovatne probleme koje infrastruktura mora da resi.
Da, guzve su. I bice ih jos. Milijardu i po ljudi zaradjivace dovoljno da moze sebi da priusti da praznike i odmore provede na turistickim putovanjima. To je covecanstvu dosada najveci izazov u istoriji avio-industrije.
Avioni iz Guangzhoa do Shanghaia umeju da kasne toliko da je tih gotovo dve hiljade kilometara brze prezi brzom zeleznicom. Tacno!

Kako ce to Kinezi resiti?

Ja bih drugacije rekao – Kinezi to moraju resiti. Samo Kinezi to mogu resiti u danasnjem svetu.

A da oni takve probleme jedini umeju da rese govori i to sto ste sami naveli – Kineske brze zeleznice. Kina je pre dvadesetak godina usla u ozbiljnu realizaciju tog problema i dosla do toga da danas ima preko 27.000 kilometara pruga kojima se vozovi krecu u proseku oko 250-300km/h! Evropa je prestignuta i tehnoloski i kvantitativno!
Iz Guangzhoua do Sangaja je distanca veza nego od Zagreba do Stokholma! A Kineski vozovi to rastojanje prelaze i za manje od 6 sati!
Koliko traje put zeleznicom oz Zagreba do Osla? Ili od Hamburga do Madrida?

Mi cemo doziveti da Kineski aerodromi hendluju milijarde putnika i sve bude tacno i na vreme. Ja sam ubedjen u to isto kao sto verujem da je Kina nosilac tehnoloskog i civilizacijskog napredka u ovom veku….

Mi

Isla,

Vi ste napisali:

„“Očigledno je da ništa ne znate o Pudongu niti ste ga ikada koristili, kao i da ste se o novom aerodromu u Istanbulu informisali u najboljem slučaju iz tabloida. „“

I ja sam vam lepo odgovorio i pokazao da su vase tvrdnje neprimerene i netacne.
Znaci i ponovicu – nije tacna vasa tvrdnja da sam se o „novom aerodromu u Istanbulu informisali u najboljem slučaju iz tabloida“

Ja sam sa Ataturka leteo nekoliko puta ka Africi i Aziji, i imam pravo na svoje misljenje podjednako kao sto i vi imate na svoje. A vase insinuacije na tabloide sam vam na nedvosmislen i jasan nacin pokazao koliko su netacne i besmislene!

Takodje cu ponoviti – ne volim populizam, i smatram da ekonomijom treba da se bave strucnjaci. I avio-prevozom takodje!
Imam veliki broj prijatelja u Turskoj, sa nekima provodim letovanja i delim putovanja. Sa nekima cu putovati bas za nekoliko dana iz Istambula. I reci cu vam – niko od njih ne deli vase misljenje!
Svi oni smatraju da je automobilom putovati od aerodroma do centra Istambula grozan horor. A da ce sa novog aerodroma (buduci da metro nece biti gotov do nove godine) do centra biti jos gori horor.
A populisticke tvrdnje -„najvecem aerodromu na svetu“ su smesne i sluze iskljucivo u dnevno-politicke svrhe. Istina je da Istambul u poslednjih par godina prestizu 2 Kineska i jos 3 Azijska aerodroma. Ako i dodje do projektovanih 150-200 miliona putnika te 2030-te godine – Kineski i ostali Azijski aerodromi do tada ce imati daleko, daleko, dalekooo vise…

Al

Miroslave slažem se da je Maglev neusporedivo bolja opcija, još da se produži do Luijazui ulice (do Orjentalnog bisera). No, činjenica je da tisuće ljudi dnevno koriste autobuse i automobile (jer, kao ni ja, na to ne mogu utjecati – molim Vas da me uberete da na isto nisam mogao ni na koji način utjecati). I upravo zbog te činjenice isto ne bi smjelo biti ni izbliza tako kaotično. Dubai potpuno druga slika. Organiziran, civiliziran…

Razgovarao sam tamo mnogo sa poslovanjacima. Gotovo nitko više ne koristi avion na liniji Peking-Shanghai. Jer konstantno kasne. To je pravilo, a ne izuzetak. Naime, međunarodni letovi, posebno strane kompanije imaju prioritet. I zato svi za 1.200 km koriste brze vlakove koji na destinaciji putuju 4 sata. U konačnici priča je brža, na kolodvor dolaziš 10 minuta prije i u samom si gradu. I vlakovi ne kasne. Peking i Shanghai imaju ban na nove linije i frekvencije. Za domaće linije koriste širkotrupce. Ozbiljno razmišljaju o nabavi A380 u sardina konfiguraciji za najfrekventnije domaće linije. A što će biti za 5, 10, 15, 20 godina.

BB

Valda će bar neka Pobeda sletjeti na Mahovljane…

Odgovori
Al

Pa Pobeda bi mogla slijetati na bar 10 aerodroma u regiji. Samo bojim se da imaju puno premalo aviona, a i nije baš da planiraju nabavu novih, pa teško da će se pretjerano širiti u regiji.

St

Hvala Vam puno na lepom clanku i sto pisete uprkos tome sto ste veoma daleko :) Drago mi je sto je ovaj put Aeroflot predmet analize.

Pozdrav iz Beograda :)

Odgovori
Al

Molim i drugi puta. Pozdrav i Vama i Shanghaia. Još dva dana i doma!!! Lagano mi se i ide, da Vam budem najiskreniji.

Mi

Slazem se!

I to je izgleda u Rusiji neko shvatio. Rusi imaju znanje ali kad se dodje do masovne proizvodnje – e to je vec posao za Kineze.

Inace u okolini Shanghai-a se nalazi gro Kineske avio industrije. I ne samo avio-industrije – tu su fabrike cipova, raznih elektronskih sklopova, robota,… Obisao sam nekoliko fabrika tamo. Nemojte se zacuditi ako vas tamo sacekaju Americki ili Nemacki inzenjeri.

Kinezi su pragmaticni. Svoje znanje koriste , a koriste i svaku mogucnost da nauce.

Odgovori
Al

O da, toga sam svjedok ovdje svaki dan.

Mi

Iskreno prema tom partnerstvu i CRAIC-u gajim simpatije. Ljudi koji zive u EU i USA (usled medijskog mraka) blagu predstavu nemaju koji su zivotni razlozi priblizavanja Rusije i Kine.

Prosecan EU/USA konzument ima iskrivljenu sliku koju mediji plasiraju. On Kinu ne razume – ne zna njenu istoriju niti ima predstavu o tome kako izgleda zivot u toj zemlji.

Rusi su oterani od strane zapada. Obecavano im sve i svasta kad je trebalo srusiti Berlinski zid i ustupiti NATO paktu istocnu Evropu. Naravno da nisu od toga dobili nista. I gore od toga – nato je otisao i dalje nego sto je sam dogovorio. Doslo se do pitanja gasa, nafte, ulaska investicionih ala u srz Ruskog bogatstva u samoj Rusiji i EXSSSR. Instinkt samoodrzanja je pokrenut kod njih – i sada imamo situaciju da su Rusi predstavljeni u svetu zapadnih medija kao zli momci covecanstva zajedno sa Kinom, Iranom, Kubom i Venecuelom.
Totalni nonsens koji samo zapadni koka-kola konzument moze da svari zajedno sa brzom hranom iz GMO njiva.

Posledica jeste da su se Rusi okrenuli Kini i Indiji. A Rusija ima ono sto je Kini potrebno da postane najjaca ekonomija: energente, rude i znanje. Mislim da su se Tramp i Frau M preracunali isto kao i njihovi kolonijalni prethodnici kroz istoriju tlacenja Kine i pohoda ka Rusiji.

Aeroflot je krenuo polako i temeljno. Flota raste i povezuju se bitne tacke. I sve se radi u dogovoru sa Kineskim partnerima. China Eastern, China Southern i Air China zajedno sa Aeroflotom i ostalim Ruskim i Kineskim kompanijama su trziste za desetak hiljada letelica u narednih dvadeset godina. Trziste koje brzo raste.

Projekat novih aviona Rusija ne moze izneti sama, i to je onima koji odlucuju u Moskvi jasno. Takodje je jasno i onima i Moskvi i onima u Pekingu – da u datom momentu mogu biti lako odseceni sankcijama. Zar nije logicno – krenuti u razvoj sopstvene avio-industrije?
Kompomente koje se momentalno ne mogu proizvoditi – kupice se od zapada. A projekat je da se od toga sto krace bude zavisno.

Vreme radi za Kineze i Ruse. Vreme radi za Aeroflot isto kao i za China Southern, China Eastern i ostale zmajeve. I ja im zelim uspeh od sveg srca :)

Al

Miroslave u Kini sam eto, bogu hvala, 6. puta. Mogli bi razgovarati jako puno o kineskom načinu života. U svakom slučaju fascinantna nacija. Iako nije sve baš ružičasto. U svakom slučaju dobro je da sila (tzv. svjetski policajac) ima protusilu. A približavanje Rusije i Kine svakako to jest.

U pravu ste kada kažete da je koka-kola civilizacija u srži loša stvar za planetu. No, daleko od toga da je sve bajkovito u Kini, a posebno u Rusiji. Ipak ovdje jako zadiremo u politiku, a to bih svakako izbjegao u raspravi. Iskreno Miroslave volio bih se sa Vama naći i satima o tome raspravljati, ali ne na zrakoplovnom forumu. Poziv stoji. Ručak u Zagrebu ili idući puta kada dođem u Beograd.

Da logično je krenuti u razvoj vlastite avio industrije. Tu nema rasprave. Samo tržište ove dvije države je dostatno za ozbiljan broj narudžbi. No, to mora biti bitno ozbiljnije od ovog što trenutno rade. Posebno u Rusiji.

O tome za koga vrijeme radi svakako se može raspravljati. Mrtvo ozbiljno sam rekao kćeri da krene studirati Kineski jer oni ozbiljno osvajaju planetu. No, svi znamo kako funkcionira petrodolar, tko su istinski vlasnici moći, što je JP Morgan i koliko je moćan, da smo svi Rockeffelerovi brojevi, da Kissinger Associjates jaše nikada moćnije, da je Microsoft vlasnik informacija, te da će „stoljeće rata“ potrajati još neko vrijeme, a da ti pravi vlasnici planete nisu ni izbliza na koljenima.

Iako ni jedna sila nije dovijeka. Pao je i Egipat, i Grčka, i Perzija, i Rim, i Franačka, i Otomani, i Napoleon, i Hitler… Samo je Kina konstanta. Upravo sam tamo rekao jednu izajvu koja me ozbiljno fascinira, a izrekao ju je zapovjednik združenog stožera Oružanih snaga Kine: „Tko sam ja? Moj radni vijek je 40 godina, na čelu Kineske vojske biti ću 10 godina. Ja sam malen i potpuno nebitan. Bitna je Kina. Bitno je 4.200 godina Kine kao kontinuitata. I trenutni politički sustav nije bitan. Svi mi moramo raditi za Kinu i njenu opstojnost i shvatiti da smo mali i nebitni spram velike Kine“. Koja suprotnost od našeg načina razmišljanja i prepotencije naših majušnih pijuna koji misle da su bogovi.

Kineska discipliniranost, marljivost, poštovanje autoriteta i volja za učenjem, prilagodljivost i pripadnost zajednici je nešto što smo mi izgubili. I zato će nas „pojesti“. Kod nas sve što je nenormalno posalo je normalno, a sve što je normalno postalo je nenormalno. Jednostavno postali smo dekadentni i egocentrično samodopadni. Narcisoidnost je naša suicidnost.

Ma

Odličan članak i veliki pozdrav za Kinu! :D
P.S. Vlada je očito odlučila uništiti Croatiju Airlines – predložit će Baju za CEO-a. :(

Odgovori
Vl
Al

Bojim se da je tako Markec… Krenuo je ekzodus pilota i mehaničara, ovo će ga samo ubrzati.

Vladimire:
Nažalost, ne mogu otvoriti ništa sa exyuaviation jer je blokiran u Kini, kao i Google, facebook, gmail… Pa ne mogu ni ovo komentirati.

Mi

Probajte sa VPN (VSAT). U vecini boljih hotela ga imate. A ima ga i vecina poslovnih ljudi u Kini.
Mozete ga uzeti i dok ste tamo. Priustiv je za poslovnog coveka.
Srecno :)

Al

Ma probali smo apsolutno sve. Naravno da smo svi imali VPN intaliran još u Zagrebu. Neki smo imali wapp koji dan 2-3 sata, nekada 15-tak minuta, nekada ništa. Google now way. Face isto tako. No, moj blog i Tango 6 su radili besprijekorno. :-)

Raspitivao sam se među poslovnim partnerima koji imaju business u Kini. A bio sam i sa našim ljudima koji tamo rade.

Pitao sam tamo lokalne organizatore da platim, cijena uopće nije bila pitanje. No, nismo našli rješenje.

Kako god to sad nije bitno jer sam se prekjučer vratio. 15 dana internet mraka, ali OK. Preživi se.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Дарвин na: Ljudski faktor u kontroli letenja: Između evropske automatizacije i američkog ponosa

Odličan tekst, nadam se da ga je pročito i neko iz SMATSA. Pozdrav za Isu, za koga znam, ali ga nisam nikada upoznao.

11. Feb 2025.Pogledaj

max na: Ljudski faktor u kontroli letenja: Između evropske automatizacije i američkog ponosa

Bilo bi super vidjeti i mali osvrt na budućnost ATC-a, npr SESAR. Ima li kakvih konkretnih rezultata ili je to još sve teorija?

11. Feb 2025.Pogledaj

Željko Tucaković na: Prikazan prvi Rafal za Ujedinjene Arapske Emirate, Bugarskoj predat prvi F-16 Blok 70

Pa nemaju ni svi Francuski avioni taj IRST, ilit OSF, imaju samo neki noviji primerci od 2014-te pa na ovamo, srpski će imati

11. Feb 2025.Pogledaj