BEG airport status
LYBE 1512:00 Z 250°05KT 9999 SCT018 09/05 Q1029 NOSIG=
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Poraz bitke da se smanji sezonalnost na Jadranu Prošle dvije godine Dubrovnik je bio jadranski šampion u broju novih zimskih linija i povećanju tjednih letova, te je bio doslovce primjer svim ostalim zračnim lukama / Foto: Aerodrom Dubrovnik

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Poraz bitke da se smanji sezonalnost na Jadranu

U prošlom članku o sezonalnosti, od prije godinu dana, sam ustvrdio kako se smanjuje sezonalnost u regiji, pa i na Jadranu, ove godine višegodišnji trud je doživio poraz. I dok se u unutrašnjosti i dalje otvaraju nove linije i povećavaju frekvencije, poglavito u Beogradu,  na Jadranu to nije tako. Gotovo sve zračne luke na Jadranu su doživjele smanjenje broja zimskih linija i letova.

Naravno na ove brojke utječu i domaći prijevoznici regije. Air Serbia je vrtoglavo povećala broj letova ove zime u usporedbi sa prošlom, a povećanje je imao i Montenegro, dok je FlyBosnia nova kompanija na tržištu. S druge strane Trade Air je imao jednak broj letova (jednak broj PSO linija prošle četiri zime), Croatia je neznatno smanjila broj letova, a Adria je bankrotirala.

Air Serbia je ove godine otvorila čak 18 novih linija od kojih će dobar dio biti cjelogodišnji. Nove zimske linije iz Beograda su Barcelona, Cairo, Helsinki, Kiev, Krasnodar, Madrid i Rijeka, iz Niša Baden Baden, Bologna, Friedrichshafen, Gothenburg, Hahn, Hanover, Ljubljana, Nuremberg, Rim i Salzburg, te od prosinca (decembra) iz Morave za Beč. Croatia je ove zime uvela letove za Dublin (do 26.1.), no istovremeno je ukinula jednak broj frekvencija za Lisabon koji je letio prošle zime. Montenegro nema novih linija, dok FlyBosnia leti tri linije ove zime, za London Luton, Rim i Riyadh.

I dok je zračnim lukama unutrašnjosti sezonalnost bitno manje izražena i u načelu omjer broja putnika zimi i ljeti je 1:2, one na Jadranu imaju istinskih problema, a omjer ljetnih i zimskih mjeseci im je u načelu 1:20, u nekima je i veći. Pula ljeti ima skoro 200.000 putnika u udarnom mjesecu, no manje od 1.000 u najlošijem zimskom mjesecu (1:200).

Dubrovnik ukinuo čak dvije linije

Prošle dvije godine Dubrovnik bio jadranski šampion u broju novih zimskih linija i povećanju tjednih letova, te je bio doslovce primjer svim ostalim zračnim lukama. U te dvije godine Dubrovnik je otsvorio fascinantnih 4  nove linije, tj. svoje ljetne linije na zimu je produžio Vueling i to za Barcelonu i za Rim (po 2 tjedna leta), Iberia za Madrid (2 tjedna leta) i LOT (4 tjedna leta), a broj frekvencija povećao je i Turkish (za jedan let tjedno), kao i Croatia (5 tjednih letova), dok je British broj letova smanjio za jedan tjedno. Istime je Dubrovnik u dvije godine, povećao broj letova za čak 15 tjednih letova. Ova brojka je u prosjeku zimskih povećanja zračnih luka u unutrašnjosti. Dubrovnik je uveo duplo više novih linija i letova nego sve ostale jadranske zračne luke zajedno.

No, ove godine sve je stalo. I ne samo stalo. Prvo je stanje trebalo biti gotovo isto kao prošle godine, uz tek jedan let Croatie manje (prema Zagrebu), no što se zima više približavala krenula su otkazivanja. Prvo je LOT otkazao četiri tjedna leta za Varšavu od 1.12. i liniju pretvorio u sezonsku, a potom je i Iberia pretvorila liniju Dubrovnik-Madrid u sezonsku. I British je smanjio broj letova na 1 tjedno u većem dijelu zime, no kako od sredine veljače (februara) povećava na 3 tjedno, a tijekom Božićnih blagdana ima 7 dodatnih letova, ukupan broj letova je gotovo jednak kao i prošle zime (u prosjeku 2 tjedno).

Ove zime u Dubrovnik leti 5 kompanija (2 manje nego prošle), koji u prosjeku ostvare 37 tjednih letova (2 manje nego prošle godine) na 7 linija (2 manje nego prošle godine).

U siječnju (januaru) ove godine Dubrovnik je imao pad prometa od čak 26,5% (sa 26.323 putnika u 2018. na samo 19.338). Osim otkazivanja dvije linije u siječnju spram prošle godine, rezultat ovog smanjenja je da su charteri koje je Dubrovnik imao prošlog siječnja i veljače (februara), a ove godine ih je operirao Freebird u listopadu (oktobru) i studenom (novembru). U tri prva mjeseca zimskog reda letenja (XI, XII i I) Dubrovnik je 2018/19. imao 76.177 putnika, a ove zime 111.087 putnika, povećanje od 45,8%. Djelomično je na ovo povećanje utjecala i obnova uzletno-sletne staze prošlog studenog i prosinca (v. kod Splita). No, obzirom na smanjenja redovnih linija i prebacivanje chartera sa kraja na početak zime, za očekivati je pad i u veljači (februaru) bez obzira što ista ima ove godine jedan dan više nego prošle (29 dana).

Split žrtva financijskih problema Eurowingsa

Split ove godine ima bitno smanjenje Eurowingsa na svim linijama. Eurowings je smanjio po jedan tjedni let na liniji za Cologne i Stuttgert, te na liniji Split-Munich neće prometovati od 11.1. do 9.2., a od 26.12. na liniji za Dusseldorf operira samo 1 tjedni let. Sve ostale linije ostaju nepromijenjene, što pak znači da Split ove godine ima dva tjedna leta manje nego prošle godine, njih sveukupno 58.

Ovo je prvi pad broja letova nakon višegodišnjeg povećanja broja letova i frekvencija zimi i konstantnog porasta broja putnika. No, upravo zato ne treba čuditi da je u studenom (novembru) i prosincu (decembru) broj splitskih putnika pao, a da je ovog siječnja (januara) broj putnika u Splitu stagnirao (porast je samo 1%) nakon konstantnog povećanja broja putnika od 2015. Iduće zime Eurowings neće operirati liniju Split-Munich.

Split je imao značajan pad broja putnika u studenom (novembru) od 16,4% (sa 54.856 na 45.871 putnika) i u prosincu (decembru) od 6,2% (sa 44.072 na 41.357 putnika). Eurowingsova rezanja su imala manjeg utjecaja na pad broja putnika, već je on posljedica prošlogodišnje obnove uzletno-sletne staze u Dubrovniku. Zbog obnove staza je imala ograničenja što je rezultiralo planskim i izvanrednim (klimatski uvjeti) rerutiranjem velikog broja letova sa Dubrovnika na Split. Upravo stoga je Zračna luka Dubrovnik prošlog studenog imala 21,8% smanjenja (sa 34.090 na 26.615), a u prosincu je pad bio 11,5% (sa 26.674 na 23.239). Usporedimo li ovogodišnje rezultate sa 2017. Zračna luka Split imala je značajno povećanje spram 2017.

U Rijeci zimske letove otkazale dvije kompanije

Najave Zračne luke Rijeka za zimu su bile više nego dobre, te je Rijeka bila dobar primjer prevladavanja sezonalnosti. Aerodrom je trebao imati 10 tjednih letova čak 4 kompanije na 5 linija. Samim time Rijeka je trebala biti bitno ispred Pule i Zadra koji zimi imaju vrlo skromnih 6 tjednih letova za Zagreb (Pula još i Trade Air PSO).

No, na koncu je Eurowings ukinuo zimske letove za Dusseldorf (od 18.11.), a potom i iznenadno Air Serbia za Beograd (od 10.12.). Tako je iz Rijeke zimske operacije zadržala jedino Croatia Airlines dva puta tjedno za Munich, te Trade Air po dva puta tjedno za Osijek i za Split-Dubrovnik. Ukupan kapacitet ovih tjednih letova je 220 sjedala tjedno u jednu stranu, na 6 letova.

Kako je Rijeka u prosincu (decembru) imala samo 752 putnika, iako je Air Serbia do u tom mjesecu odradila 3 leta, što znači da je ukupan kapacitet prosinca bio 2376 sjedala, isto znači da je popunjenost letova bila katastrofalnih 31,7%. Koliko znače dva tjedna Eurowingsa (letio do 17.11, tj. ostvario 5 letova) i Air Serbie (letjela cijeli studeni), pokazuje činjenica da je u studenom (novembru) aerodrom imao 2.187 putnika, tj. tri puta više nego u prosincu. Konačno i u prosincu 2018. kada je Eurowings ima dva tjedna leta aerodrom je imao 2.186 putnika i bez Air Serbijinih letova, dočim je promet samo zbog nedostatka Eurowingsa ovog prosinca pao za 65,6%. Tijekom siječnja (januara) i veljače (februara) za očekivati je i još veće smanjenje broja putnika spram prošle godine i lošije brojke nego u prosincu.

Ostali jadranski aerodromi

Iako je Eurowings imao dva tjedna leta iz Pule za Dusseldorf zime 2017/18 istu je, nažalost, već iduće zime ponovo vratio na sezonsku. U Puli se od tada ništa nije promijenilo. Croatia leti 6 tjednih letova za Zagreb preko Zadra, a Trade air po dva tjedna leta za Osijek i za Split. Stoga Pula u zimskim mjesecima ima 783 (veljača) do 1547 putnika (ožujak), tj. tijekom cijele zime ne odradi niti 3% jednog udarnog ljetnih mjeseca, odnosno 18% travanjskog (aprilskog) broja putnika. I ovako skromna brojka putnika, ovog siječnja (januara) pala je sa 961 na samo 874 putnika.

U Zadru je situacija još gora. Iz ovog aerodroma obavlja se samo 6 tjednih letova na liniji Zagreb-Zadar-Pula, dok Trade Air nema PSO letova. U Zadru tijekom zime ima 1418 (veljača) do 3878 (ožujak) putnika mjesečno. Ovaj aerodrom u svim zimskim mjesecima zajedno ne odradi ni 10% broja putnika udarnog ljetnog mjeseca. Ovog siječnja (januara) broj putnika je značajno pao, za 22,1% (sa 2422 na samo 1886 putnika). Iskreno za nadati se da će Lauda koja otvara bazu u Zadru, sukladno svojoj strategiji, neke od linija iz Zadra postaviti kao cjelogodišnje. To je Laudin modus operandi, pa bi Zadar mogao bitno smanjiti sezonalnost i pridružiti se Splitu, Dubrovniku i Tivtu kao aerodromima sa značajnijim zimskim prometom.

Brač i Lošinj nemaju zimskih letova. Obije ove luke imaju toliko skroman promet i to isključivo generalne avijacije da se postavlja pitanje opravdanosti otvorenosti tijekom zimskih mjeseci.

Tivat ove godine nije imao nikakvih novina, kao ni povećanja ili smanjenja linija i frekvencija. Iz Tivta zimi lete Aeroflot, Pobeda, Montenegro i S7 za Moskvu, te Air Serbia i Montenegro za Beograd. Aerodrom ukupno ima 17 tjednih letova za Moskvu i isto toliko za Beograd.

U „jadranske“ aerodrome ubrajam i Mostar koji je svega 68 kilometara od mora, a svakako je turistička sezonska luka. Mostar je imao najave letova Eurowingsa zimi prije dvije godine, ali se isto nije ostvarilo. Stoga mu je tijekom zime ostala jedna subvencionirana linija Croatie za Zagreb sa dva tjedna polaska, kao i novouvedena linija FlyBosnia iz Sarajeva za Rim koja ima stop u Mostaru i operira jednom tjedno od 16.12.

Aerodromi nisu krivi

Sveukupno je na Jadranu ove godine 5 tjednih letova manje (prošle godine 156, ove godine 151), tj. 3,2%. Istovremeno je i 2 linija manje nego prošle godine. I to nakon nekoliko godina značajnog povećanja broja linija i frekvencija zimi.

I tu moramo biti pošteni. Putnika nema, sadašnji broj zimskih linija i frekvencija na Jadranu je prevelik za potražnju u ovom trenutku. Svašta nešto se pokušavalo. Bezuspješno, nakon godinu dana ili manje kompanije su odustajale. Austrian je pokušao sa zimskim letovima za Dubrovnik, Split i Mostar. I nije uspio. A ako nije uspio Austrian, koji je specijalizirao letove za Istočnu i Jugosistočnu Europu, i ima delako više konekcija od LOT-a, Croatie ili Air Serbie onda ne može nitko. Pokušala je i Croatia sa više različitih linija i frekvencija. Čak ni Frankfurt iz Dubrovnika sa skromne tri tjedne frekvencije nije uspio bez poticaja. Eto ne uspijeva ni Eurowings, ni LOT, ni Iberia. Čak ni flydubai ne može održati cjelogodišnju liniju u Dubrovniku ili Tivtu, a oni istinski spuštaju cijene i stvaraju tržište zimi.

Postoji razlog zašto easyJet koji ima 59, Ryanair 45, TUI 30, SAS 26, te Norwegian, Volotea i Jet2 po 24 linije, Lufthansa sa 11, Transavia 10, LOT 8, Enter 7, te Smartwings, Vueling i Condor po 6 linija ljeti, ne želi baš ni jednu liniju produžiti na cjelogodišnju. To je 280 jadranskih linija velikih prijevoznika ljeti, ali ni jedna jedina zimi.

I nisu tu jadranske zračne luke jedine koje imaju problema. Imaju ih i grčke, španjolske, portugalske, talijanske, francuske, bugarske, rumunjske čak i turske turističke zračne luke. Svi oni pokušavaju, raznim mjerama smanjiti sezonalnost. I pritom nemaju velikih uspjeha. Primjerice jedan od najvećih grčkih aerodroma, Rodos (5,5 milijuna putnika godišnje), u kolovozu (augustu) ima preko milijun putnika, ali u veljači (februaru) samo 46.331 putnika, te su mu svi zimski mjeseci malo preko 50.000 putnika.

Većina letove iz Jadrana zimi su zapravo PSO. Ništa od hrvatskih domaćih letova osim Dubrovnik-Zagreb zimi ne bi prošlo bez PSO, a i ova linije ne bi bez PSO imala više od jednog dnevnog leta sa A319 i eventualno još jednog dnevnog leta sa Q400, nikako ne 22 tjedna leta zimi. A tek Split sa 22 tjedna leta? Možda jedan tjedni let sa Q400 i ništa više od toga. Uz te PSO linije tek je par inozemnih linija koje uspijevaju preživjeti na komercijalnim osnovama.

Aerodromi mogu privući kompanije na letove zimi, ali sami ne mogu održati linije. Problem sezonalnosti nije u aerodromima, nego prvenstveno u hotelijerima i turističkim radnicima gradova, široj društvenoj zajednici, gospodarstvenim aktivnostima i drugim aktivnostima organizacija na catchment području aerodroma (sportski susreti, koncerti, kulturološka događanja, političke aktivnosti, znanstvenim institucijama…). Lokalne zajednice imaju niz mjera koje mogu poduzeti da umanje sezonalnost.

Osmisliti turistički proizvod.  To su prvenstveno seminari i kongresi, tradicionalni događaji, jednokratni festivali, mega-koncerti, turniri i natjecanja (posebno velika međunarodna prvenstva kao što su svjetska i europska prvenstva u košarci, vaterpolu, rukometu isl., ali i manja međunarodna prvenstva poput taekwondoa, karatea, stolnog tenisa, mačevanja isl. koji akumuliraju stotine putnika. Posebnu pozornost treba usmjeriti na tradicionalne specijalizirani aranžmani (Nova godina, Božić, Uskrs, Valentinovo, Dan žena, Sisvete idr.). Uz to sami hoteli moraju ponuditi vrhunski wellness i fitness program (za short break), jeftinije aranžmane za umirovljenike, obitelji, učeničke ekskurzije itd., kao i posebne programe (npr. vikend-turniri u bridgeu, vikend-kockanje). Maksimalno treba motivirati sve moguće projekte koji će tijekom hladnijeg i tmurnijeg vremena motivirati turiste, sportaše, poslovnjake (kongresi i seminari), dijasporu i ostale na dolazak. Uz to treba potaknuti zdravstveni turizam, gdje osoba dolazi na zdravstvene tretmane na par dana (dentalni, ginekološki, korektivni i plastično-kirurški isl.) te usput odradi mini-godišnji odmor.

Ovdje prvenstveno treba uloviti lokalnu nišu i jedinstvenu priliku. Koncert poput U2 u Zagrebu privuče i preko 100.000 gledatelja, od kojih je dobar dio doputovao u Zagreba. Tada par dana u Zagrebu nije bilo slobodnog mjesta u hotelima i restoranima, ali ni jedne jedine karte za zrakoplove, vlakove i autobuse. Dobar primjer su „Dani shopinga“ u Istanbulu koji su pokrenuti uz suradnju lokalnih trgovaca, Turkisha, hotelijera i turističkih djelatnika, a sa ciljem da izvan sezone dovuku što više posjetitelja u Istanbul. Jednako tako ekskluzivne mega-izložbe, kulturloški, znanstveni, obrazovni, politički, gastronomski i ini događaji mogu privući manji broj, ali platežno dobrih putnika koji redovno koriste avione.

Prijevoznike treba motivirati na bar dvije frekvencije tjedno jedne destinacije (idealno petak večer, nedjelja večer) koje bi mogle privući short-break putnike. Short-break je danas trend u turističkom svijetu i velika većina današnjih manjih, srednjih i viših managera, te bolje plaćenih stručnjaka ih koristi više puta godišnje, kao trend smanjenja stresa i nadoknade quality time sa obitelji.

Okupiti sve faktore koji utječu na turizam jedne destinacije (turističke organizacije, hotelijeri, aerodrom, restorani, autobusni prijevoznici, taxi i rent’a’car, trgovci, mediji, agencije, organizatori događaja, gradske i županijske uprave, avio-prijevoznike) i koordinirati njihove aktivnosti na dovođenju turista i drugih putnika izvan sezone. Svi oni odricanjem od zarade (rad sa pozitivnom nulom), ali i sinergijom svih aktivnosti moraju raditi na oživljavanju destinacije i privlačnosti potencijalnim putnicima. Ovo već godinama pokušava Dubrovnik, no sa vrlo limitiranim uspjehom.

Posebno poraditi na promotivnim aktivnostima koje ne donose samo trenutne posjetitelje, nego imaju i trajnu promotivnu vrijednost, pa i kasnije dovlače posjetitelja. Ovo su u prvom redu najveća svjetska i europska prvenstva, ali i svakogodišnji turniri poput Snježne Kraljice u Zagrebu. Trend snimanja filmova u Dubrovniku (8. epizoda Zvjezdanih ratova, novi Robin Hood, Game of Thrones) svakako je ogroman motor dolazaka posjetitelja u Dubrovnik i nakon emitiranja filma, a ne samo tijekom njegova snimanja. Jednako tako su i promocije automobila u Dubrovniku koji ne dovlače samo stručnjake, nego i stotine novinara nevjerojatna promocija. Upravo je grad Zagreb uspio privući 100.000 turista godišnje iz Koreje iskoristivši snimanje nekoliko korejskih reality showova, serija i filmova u Hrvatskoj, te u isto vrijeme organiziravši široke akcije promocije na sajmovima i medijima u Koreji, te studijska putovanja turističkih djelatnika i novinara u Zagreb. Danas stotine tisuća korejskih turista koji su bili u Zagrebu i šire svoje zadovoljstvo u svojoj okolini, ali i dalja medijska prisutnosti u Koreji i dalje potiču sve veći broj Koreanaca iako više nema snimanja showova, filmova i serija. Iskorišten je zamašnjak, a potom je kvalitetno nastavljen proizvod: dizajnirani projekti za Koreance, dovođenje prijevoznika poput Koreana, Qatara, Emiratesa, Turkisha koji jednostavno i jeftino dovode daleke Koreance, educiranje kadra koji govore koreanski, motiviranje otvaranja koreanskih restorana, materijali u zagrebačkoj turističkoj zajednici su uvijek i na koreanskom isl. Sjetimo se primjera bojanja aviona u boje Svjetskog prvenstva u nogometu, Hobbita u Novom Zealandu, Etihad u bojama Formule 1 isl.

Jednako tako lokalne zajednice moraju poraditi i na institucijama koje omogućuju dodatne putnike. Ogroman je broj turista koje privlače Disneyland u Parizu, Gardaland u Veroni, Legoland i Madame Tessaund u nekoliko gradova Europe, Vatikanski muzej u Rimu, British museum u Londonu, Louvres u Parizu, Berlinski zoo, Međugorje, Fatima, Lourdes. No, ne trebaju svi projekti biti toliko skupi i megalomanski. Kvalitetan i moderan kongresni centar, velika sportska multifunkcionalna arena, vrhunska koncertna dvorana, ekskluzivni shoping centar sa najskupljim brendovima, specijalizirani kvalitetni muzeji (kvalitetno uređenje Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu, otvaranje Muzeja Josipa Broza Tita u Zagrebu, farma Dalmatinera u Splitu isl.) nešto je što može potaknuti lokalna zajednica kroz vlastitu investiciju, javno-privatno partnerstvo ili privatni kapital. A potom će se i hoteli, restorani i drugi manji sadržaji otvarati inercijom.

Način subvencioniranja prijevoznika mora se iz korijena izmijeniti. U Hrvatskoj se trenutno sa višemilijunskim iznosima financiraju prijevoznici radi dovođenja turista (tzv. udruženo oglašavanje). Ovaj projekt financira sa 50% iznosa Hrvatska turistička zajednica, a jednako toliko novaca moraju dati lokalni turistički subjekti. Ovih drugih 50% prikupi od županijske i općinskih (gradskih) turističkih zajednica, hotelijera, turističkih agencija i drugih turističkih subjekata. Svi oni srazmjerno sudjeluju u troškovima prijevoznika (promocije). Od prijevoznika se uvjetuje da lete i tijekom pred i postsezone, a ne samo u dva top mjeseca sezone. Ovo nikako nije dovoljno i subvencija bi morala biti vezana uz cjelogodišnje letenje, na način da se prijevozniku uvjetuje subvencija letenjem i zimi. To se može napraviti na dva načina. Tražiti od prijevoznika da zimi preveze određeni broj putnika ili da tijekom zime mora ostvariti određeni postotak letova. Naravno, umjesto broja linija moguće je ugovor vezati na ukupan broj tjednih letova i npr. 20% obveze letova zimi od ljetnog broja, neovisno o broju linija. U ovom slučaju easyJet bi se npr. mogao odlučiti za ostanak na samo jednoj zimskoj liniji ali istim brojem frekvencija kao i ljeti. Jasno da prijevoznici mogu odlučiti da im se to ne isplati, ali tada ne mogu računati na subvencije.

No, uz to aerodromi mogu prijevoznike motivirati na letove zimi i svojom vlastitom cjenovnom politikom. Tako aerodromi mogu dati posebne zimske popuste i druge privilegije (npr. besplatno noćenje zrakoplova na aerodromu, marketinška aktivnosti, besplatan smještaj posada isl). I dobar dio aerodroma ima ovakvu motivirajuću cjenovnu politiku za letove zimi, neki i financijski pomažu zimske letove.

Posebna aktivnost mora biti na otvaranje dodatnih kapaciteta tijekom novogodišnjih praznika i drugih praznika zimi (državni praznici, skijanje, Uskrs). Ovdje je posebno lako motivirati sezonske prijevoznike koji svoju sezonsku liniju mogu privremeno aktivirati tijekom novogodišnjih praznika. I tu je najbolji primjer Air Serbia koja ima više desetaka letova u 12. i 1. mjesecu.

Aerodrom može politički isforsirati PSO koji mu omogućuje cjelogodišnji promet. PSO je u načelu cjelogodišnja linija i broj frekvencija na PSO linijama se ne smanjuje jednakim intenzitetom kao ostale linije, jer osnovne troškove (do break evena) preuzima država, pa prijevoznik u načelu može letjeti i sa praznim avionom i ne gomilati gubitke. Hrvatska je dobar primjer PSO linija, a ove godine ih je otvorila i Srbija iz Niša i Morave.

I tu se najbolje ogleda koliko neki aerodrom može imati benefita od PSO, spram drugih aerodroma. Zadar je u Hrvatskoj najlošije prošao, a obzirom na ukupan broj linija najbolje prolazi Osijek. Zadar bi samim time trebao više poraditi na lobiranju za adekvatnu liniju prema Osijeku i Dubrovniku Trade Aira, kakvu imaju i drugi aerodromi u Hrvatskoj (bar dva puta tjedno Osijek-Zadar-Dubrovnik).

Posebna mjera je povezanost sa hubom tijekom zime čime se kompenzira nedostatak sezonskih linija. Primjerice linija Beograd-Atena koja zimi akumulira i sve konektirane putnike za grčke otoke (turiste, poslovne putnike u turizmu) koji ljeti putuju direktnim letovima AvioLeta, ili linija Beograd-Moskva koja akumulira i putnike na sezonskoj liniji za St.Petersburg. Ovo je posebno naglašeno u Hrvatskoj gdje većina zimskog prometa iz ostalih luka (Pula, Zadar, Split, Dubrovnik, Osijek) ide preko Zagreba jer se velika većina nonstop linija iz tih luka ukida. Jednako tako crnogorske luke (Tivat i Podgorica) su povezane sa Beogradom. Naravno, isto se odnosi i na povezivanje sa velikim europskim hubom izvan regije, a što danas kod većine jadranskih luka ipak nije pravilo, pa je većina luka i dalje vezana na konekcije preko Beograda ili Zagreba, tek poneke od njih preko Municha (Rijeka, Split), Frankfurta (Split, Dubrovnik), Rima (Split, Dubrovnik), Istanbula (Dubrovnik), Colognea/Stuttgarta (Split), Londona (Dubrovnik) ili Moskve (Tivat). Tako primjerice Split uz veze preko Zagreba ima opciju svakodnevnih ili velikog broja tjednih letova zimi preko Frankfurta, Municha, Rima, Colognea i Stuttgarta.

Split bi svakako morao poraditi na produžavanju ljetne linije Air Serbie za Beograd sa bar tri tjedna leta zimi. Naime, Air Serbia dobro pokriva regiju zimskim letovima, te ima letove na aerodrome tako da je iz svakog grada regije udaljenost do aerodroma sa kojeg operira manja od 200 km ili 2-3 sata vožnje (Venecija, Ljubljana, Zagreb, Beograd, Banja Luka, Sarajevo, Tivat, Podgorica, Skopje, Tirana, Thessaloniki, Sofija). Jedina rupa koja nije pokrivena je upravo hrvatski dio Jadrana. I dok se Dubrovnik može kvalitetno pokriti iz Tivta, čak i Podgorice, a Istra i Kvarner (Rijeka) iz obližnjih Zagreba, Ljubljane i Venecije, prostor Zadar-Split-Makarska nema dobru povezanost. Samim time mora biti interes u prvom redu Air Serbia za pokretanjem ove linije i time pokrivanja zadnjeg nepokrivenog prostora zimi. Preko Splita bi se tako pokrivala cijela regije Zadarske županije, Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-Dalmatinske, pa i sjeverni dio Dubrovačko-neretvanske županije, kao i Hercegovina.

U regiji ima i primjer domaćih linija koje konekcijom akumuliraju ljetne putnike direktnih linija. Ukidanje direktnih linija zimi indirektno omogućuje isplativije letenje jednakog broja frekvencija ostalih linija iz Osijeka, te letova sa stopovima na te destinacije i zimi.

Aerodrom može višak kapaciteta izvan top sezone iskoristiti za alternativne aktivnosti, aero-mitinge, auto-utrke na pisti i stajankama, strukovna okupljanja i kongrese, okupljanja entuzijasta i aero-rekreativaca (spotera, sportskih i rekreativnih letača, organizirane masovne i pojedinačno bitno jeftinije padobranske skokove angažiranjem specijaliziranih aviona, natjecanja u preciznom letenju ili padobranstvu, maketari  i modelari…), te slične manifestacije (izložbe, prezentacije, ugostiteljske akcije na prostorima aerodroma…) koje ne samo da će povećati prihode zračne luke, nego će donijeti i dodatne putnike koji na takve evente dolaze. Posebna pogodnost su trenažni letovi, školovanje i uvježbavanje posada zimi kakvu praksu najviše ima Zračna luka Pula. Prazna uzletno-sletna staza i zračni prostor aerodroma gotovo cijeli dan, te blaga klima koja omogućuje operacije gotovo cijele zime (nedostatak snijega, a jedini limit je jak vjetar par dana zime) svakako su idealni za niske troškove ovakvih aktivnosti. Ovo nije samo dodatan prihod za aerodrom nego i za lokalnu zajednicu (popunjenost hotela, restorana, autobusnih i taksi prijevoznika, trgovina).

Najsigurniji način osiguravanja cjelogodišnjih linija je baziranje low cost carriera. Bazirani LCC ima tendenciju bazu držati cjelogodišnjom jer sezonska baza jest bitno veći trošak, a ostaje problem i zimskog stacioniranja aviona, ali i dislokacije posada, maintenancea, osoblja za podršku i administracije, neiskorištene logistike. Danas 3 baze u regiji ima Wizzair (Skopje, Tuzla i Beograd), dok Ryanairova Lauda pokreće bazu u Zadru. LCC tijekom zime toliko smanjuju cijene da doslovce stvaraju novu kategoriju putnika koji na destinaciju dolaze radi „uštede“ (turist ili dijaspora koja iz svojih skupih zapadnih zemalja odlazi na nekoliko dana u jeftinije turističke destinacije radi provoda i jeftinijih usluga poput zdravstvenih, kozmetičkih, servisnih, ali i shopinga). No, takva linija, kada već postoji, omogućava i poslovnim putnicima, kao i drugim segmentima putnika (sportaši, političari, znanstvenici, vojnici, vjerski službenici, studenti i profesori, mediji, estrada, udruge i savezi, razmjene poglavito u Europskoj uniji koja isto ima institucionalizirano i obilno financira…) da jeftinije i bitno češće putuju, te ostvare svoje poslove koje inače radi skupoće konektirane karte ne ostvare ili ostvare u manjem obujmu (rjeđe putovanje, alternativna jeftinija prijevozna sredstva, alternativni oblici komunikacije…). Ipak LCC izbjegavaju cjelogodišnje baze u turističkim središtima, pa ili ne otvaraju baze iako imaju velik broj linija ili čak kao izuzetak otvaraju sezonske baze. Ryanair primjerice na bazi u Krfu ima samo sezonske letove, a isto je imao u bazi u Zadru. Ipak u Ibizi je od 30 linija, uspio 5 produžiti na cjelogodišnje, a dobar dio cjelogodišnjih linija ima iz talijanskih Catanie, Cagliaria, Lamezia Terme, Palerma i Pescare; portugalskog Fara i Porta; španjolske Malage, Palma de Mallorce, Seville, Santiago de Compostele i Valencije; ciparskog Pahosa, te Malte.

Smanjenje sezonalnosti isplativo je svima. Zračnim lukama, avio prijevoznicima, lokalnim zajednicama, turističim zajednicama i agencijama, turoperatorima, hotelima, restoranima, autobusnim prijevoznicima, taksistima, trgovinama, prodavačima suvenira, pružateljima usluga idr. Stoga svi oni trebaju zajedno ulagati u smanjenje sezonalnosti, odreći se profita zimi, te time smanjiti zimske gubitke (hladni pogon, neiskorišteni kapaciteti, skupa nazaposlena radna snaga, režije idr.). Bez zajedničke aktivnosti svih navedenih faktora neće biti smanjenja sezonalnosti. A zračne luke mogu svako toliko imati iskorak (kao prošlih par godina), ali sve će to biti kratkog daha. Prijevoznici će pokušati i vrlo brzo odustati. Jer kompanije neće ostati samo radi želje zračnih luka ili lokalne zajednice, nego ako će imati dovoljno putnika. Putnika koje mogu dovesti i zadržati samo svi faktori zajedno.

Komentari

M

Odličan članak.
Pitanje: kolika bi bila promjena broja linija da AA nije bankrotirala?
Čini mi se da bi tada broj linija bio zapravo debelo u plusu.

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

Na Jadranu sigurno ne. Adria nije imala letova na Jadran uopće, a kamoli zimi.

A

Jeste da bi se svima (aviokompanijama, aerodromima, ugostitetiljima) isplatilo smanjenje sezonalnosti ali da li je to na Jadranu uopšte i moguće? Govorimo o oblasti koja živi od letnjeg turizma. Da jadranska obala privuče jednak broj posetilaca i zimi i leti – mislim da to jednostavno ne može. Zašto bi bilo masovnih dolazaka na jadransku obalu u februaru? Ili novembru? Nisu to tropski krajevi.

Crna Gora, sa svoja 2 aerodroma, još i može nešto da uradi – to su jedina dva aerodroma u zemlji, ne opslužuju samo turiste, zemlja ima preduslove da razvija zimski turizam…ali u Hrvatskoj, sa 5 jadranskih aerodroma (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik) – ne vidim kako ima šanse. Čak i da jadranska obala ne zavisi potpuno od turizma i da ima drugačiju strukturu ekonomije, pa da generiše veći broj poslovnih putnika recimo zimi itd., sa razvijenim letnjim turizmom bi opet bilo mnogo više putnika zimi nego leti.

Sezonalnost je odlika strukture privrede, malo tu može forsiranje iz vazduhoplovnog sektora nešto značajno da promeni.

Samo nešto mi nije jasno, pišete:

,,Stoga svi oni trebaju zajedno ulagati u smanjenje sezonalnosti, odreći se profita zimi, te time smanjiti zimske gubitke (hladni pogon, neiskorišteni kapaciteti, skupa nazaposlena radna snaga, režije idr.). “
Ovde nešto ne štima, ili ja nisam dobro razumeo (ili vi niste dobro napisali). Ili ima profita zimi, ili ima gubitaka…nema smisla odreći se profita da bi se smanjili gubici…ako ima gubitaka, nema profita…ako ima profita, nema gubitaka.

Odgovori
A

Naravno, Andrija, da ne može privući jednak broj turista zimi i ljeti. Nitko to ni ne pomišlja. No, da je moguće povećati bro zimskih turista, moguće je. A ako bi Split umjesto 35.000 putnika u zimskim mjesecima imao 70-80.000 to bi ipak bila potpuno drugačija situacija.

Kakvi turisti bi mogli zimi dolaziti na Jadran piše u članku. Eto Vam primjer hotela Splendid u Budvi zimi. Ja si ga ne mogu priuštiti ljeti, ni izbliza. Ali zimi imaju paket tri dana-dvije noći u polupansionu sa masažama za četveročlane obitelji za nekih 200-tinjak EUR. Prodaju i dvokrevetne sobe sa doručkom za 90-tak EUR po noći. Nešto od ovoga koristim skoro svaku zimu. Unutar hotela imate vrhunski wellnes, nekoliko bazena, odličnu hranu, radi većina usluga, kockarnica… I hotel ima prilično turista tijekom zime. Većinom su to Rusi, no ima i drugih. A kad je otvoren završe tamo i putnici namjernici, odrade se svadbe, kongresi… U isto vrijeme zatvoren je dio hotela koji se tada obnavlja i uređuje za ljetnu sezonu, te koristi manje energije. Jednako tako radi i Avala, Meridian, Il Gatto, Moskva…

Kakve veze ima broj aerodroma sa otvorenošću hotela zimi? Hrvatska ima više aerodroma od Crne Gore, ali i neusporedivo više hotela i turista. Skoro 10 puta više. Po vama Tivat ima više poslovnjaka od Splita ili Dubrovnika (kad kažete da ne generira samo turistički promet)? No, ta izjava istinski nema smisla. Split ima 240.000 stanovnika, Podgorica 236.000. Zašto bi Split akumulirao manje poslovanjaka, dijaspore i drugih putnika od Podgorice?

Na prezentaciju projekta povećanja turista zimi u Dubrovniku upravo su to rekli. Hoteli, restorani i ostali dok su zatvoreni stvaraju gubitak. Intencija je da ostanu otvoreni, potpuno se odreknu bilo kakvog profita na novim gostima, da u cijeni nema zarade, tj. da ju snize da rade sa nulom. Na ovaj način bili bi otvoreni, te bi svakako smanjili ili anulirali gubitak. Odluče li svi subekti zimi raditi sa nulom, tj. ne ukalkulirati profit po svakom turistu smatraju da bi to trebalo akomulirati značajan broj zimskih turista.

A

@Alen

OK, vi ste zapravo hteli napisati da bi se ti subjekti trebalo odreći marže (u ceni smeštaja, aviokarte, pića, hrane, itd.), i cilju da zimi budu otvoreni i rade na nuli, umesto da budu zatvoreni i imaju gubitak. To već ima smisla. Ali ne mogu se odreći profita koji ne postoji :)

Ne kažem je da Podgorica ima više poslovnih putnika nego Split (nemam podatke). Split jeste aerodrom koji ne bi trebalo toliko da pati od sezonalnosti jer je Split veliki grad (za balkanske pojmove bar) i valjda mu se ne svodi cela ekonomija na turizam. Samo hoću da kažem da Crna Gora ima samo 2 aerodroma u celoj zemlji, dok Hrvatska ima 5 samo na Jadranu (a gde je Zagreb onda, i Osijek…dakle 7 ukupno). Split opslužuje Split i okolinu jer postoje i Zadar i Dubrovnik u Dalmaciji. Split nije glavni aerodrom u Hrvatskoj, to je Zagreb. S druge strane podgorički aerodrom ne opslužuje samo Podgoricu i okolinu, to je glavni aerodrom u zemlji, i ima jednog jedinog konkurenta u obliku Tivta, koji ima neka svoja specifična ograničenja…to je sve što sam hteo reći. Pritom, CG ima veće predispozicije za razvoj zimskog planinskog turizma nego hrvatska jadranska obala, a turisti koji dolaze zbog takvog turizma sletaće u Podgoricu. Zato mislim da će lakše Podgorica savladati sezonalnost u perspektivi nego Dubrovnik recimo. Ali naravno sve zavisi od konkretnog razvoja stvari na terenu i konkretnih poteza koje konkretni ljudi vuku.

No ovde, koliko vidim, glavna je ,,bitka“ ubediti ugostitelje da rade zimi. Ako ljudi imaju razlog da dolaze, aerodromi i aviokompanije će ih opsluživati. Ispada po vama i po komentarima, da se u CG može naći dobar hotel zimi, a da se na HR obali u oktobru sve zakatanči i da se uopšte ne pokušavaju dovesti ljudi. Kada sam pisao svoj prvi komentar, nisam imao to u vidu. Mislio sam da veliki hoteli bar pokušavaju da ostanu otvoreni cele godine i da imaju cele godine neki promet.

A

Ma zapravo da, OK, ispravno je reči marže. U pravo ste Andrija.

Ovi argumenti za 5 jadranskih aerodroma stvarno ne stoje.

1. 5 aerodroma na daleko većem prostoru, za neusporedivo više turista, hotela…

2. Manje kilometara je između Podgorica i Tivta (78), nego između Zadra i Splita (122). Znači veći utjecaj na Tivat ima Podgorica, nego na Split Zadar. O Dubrovniku koji je 200 km od Splita da i ne govorimo. Po toj logici Dubrovnik daleko više utjeće na Tivat i Podgoricu nego na Split.

3. Podgorica nema samo konkurenta u Tivtu (zapravo ga i nema jer je ista firma i imaju strategiju razvoja Tivat za leisure, Podgorica za legacy i LCC), nego i u Tirani i Prištini.

4. Što znači „glavni aerodrom“? Razlika između Splita i Zagreba je u 100.000 putnika. Po čemu je Zagreb glavni? I što to u zračnom prometu znači?

5. Zimski turizam u Crnoj Gori? A to je nešto relevantno, poglavito sa pozicije stranaca koji dolaze avionom? Ja takvih podataka nemam. Podatke koje ja imam je da su u planinama Crnogorci, nešto Srba, Bosanaca i Albanaca. Oni ne dolaze avionima. Možete li, molim Vas, elaborirati ovu tezu konkretnim brojkama. Koliko to stranaca dolazi na zimovališta u planine i odakle (da se može konstatirati koliko je to avionskih putnika).

6. Na žalost moja iskustva upravo to govore. Zimi sam u Crnoj Gori (Splendid i Avala u Budvi), pokušao sam biti u Hrvatskoj (Dubrovnik Excelsior*****, Opatija Milenij***** i niz drugih) i bio sam krajnje razočaran. Zatvorene saune, hladni bazeni, jacuzzi ne rade, jedan bar koji je poluzatvoren i sa lošom ponudom (npr. ne rade se kokteli), loš izbor hrane u restoranu, nema kockarnice, sadržaji nula.

J

Alene,

Mislim da u smanjenju sezonalnosti prvi potez definitivno moraju povući zračne luke.

S obzirom na to da sve zračne luke u RH tijekom zimske sezone imaju dobar dio zaposlenika koji u principu ima jako malo posla mišljenja sam da bi zračne luke trebale ići s maksimalnim mogućim popustima prema aviokompanijama kako bi ih pokušale privući na cjelogodišnje letove.

Čak i kad bi im se dali 100% popust opet bi se nešto zaradilo od parkinga, ugostiteljstva, DFS-a, marketinga i ostalih djelatnosti koje nose kakav takav prihod.

Sve gore navedeno je jako teško izvesti;

– megakoncerti (95% turneja grupa koje mogu privući „ozbiljan“ broj gledatelja se odvija u ljetnim mjesecima

– sportski objekti su nam prazni i ljeti i zimi, a natjecanja koja dovode turiste možemo dobiti jednom u 10 godina.

– svjetski poznate muzeje sumnjam da ćemo ikad imati

– izbor za shopping nam je isto jako ograničen. Čak i Zagreb koji je ekonomski najrazvijeniji oskudijeva s izborom kvalitenih trgovina.

Uglavnom, mislim da se u obalnom dijelu RH ima što raditi 3 ili 7 dana tijekom zimskih mjeseci posebno zato što se cijela Dalmacija ili Istra mogu promatrati kao jedna destinacija. Ukoliko se renta automobil može se proci cijela regija od Zadra do Dubrovnika bez nekog napornog ritma. Sve navedeno u članku bi dosta pomoglo razvoju povezanosti tijekom zime, ali isključivo kao nadopuna, a ne osnovni motiv dolaska.

Odgovori
A

Josipe aerodromi imaju vrlo velike popuste za one koji lete zimi, neki čak i subvencioniraju takve letove. I povukli su poteze. No, to nije bilo dovoljno da Dubrovnik zadrži Iberiju i LOT, da British ne smanjuje frekvencije.

Nije baš istina da se koncerti ne odvijaju zimi. Podaci iz Zagreba vas demantiraju. Eto u veljači u Zagrebu kocert ima poznata japanska bubnjarska grupa Kodo, koncert imaju Bečki dječaci, Gypsi Kings, Sinfonijski orkestar Munchenskog radija, Sergej Ćetković, o ožujku da i ne govorimo.

Ja osobno radim SVA svjetska i europska prvenstva u Zagrebu, dobar dio i u ostatku Hrvatske. I nije istina da se dešavaju jednom u 10 godna.Evo vam lista smo za Zagreb za zadnjih 20 godina:

2019 Final 8 Europa cupa u vaterpolu
2018 Europsko rukometno prvenstvo
2016 Europske sveučilišne igare (Univerzijada)
2015. Europsko košarkaško prvenstvo
2015. Europsko sambo prvenstvo
2013. Europsko prvenstvo u mačevanju
2012. UEFA Europsko Futsal prvenstvo
2010. Europsko prvenstvo u vaterpolu
2009. Svjetskog prvenstvo u rukometu
2009. Europsko prvenstvo u karateu
2008. UEFA kongres
2007. Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu
2005. Europskog prvenstvo u odbojci
2003. Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene
2001. Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu
2000. Svjetskog prvenstva u veslanju
1999. Svjetske vojne igare
1999. Europskog prvenstvo u kajaku i kanuu

Ove godine je Europsko prvenstvo u taekwondou.

Zašto Zagreb ne bi npr. otvorio Madame Tussauds za regiju?

A

@Alen

Kako je relevantan Zagreb za koncerte, to je potpuno drugačije tržište…veliki strani koncerti dolaze u Zagreb zbog lokalne publike. To je veliki grad, naravno da će imati koncerte i slična događanja cele godine, kao što ima i Beograd, jer postoji lokalna potražnja za tim sadržajima. Dakle koncert se tu organizuje zbog zagrepčana i onih iz okolnih mesta, ako na isti dođe neki turista to je samo šlag na tortu.

Jadranska obala je drugo, koncerti se organizuju u letnjem periodu zato što se tada populacija jadranske obale, šta, udvostruči, utrostruči, efektivno? Možda i više…tu se ne računa samo na lokalno domicilno stanovništvo već i na turiste, koji nisu došli samo zbog koncerta, već će tu letovati…i naravno da tu postoji pozitivna sprega, što je više ljudi, biće više sadržaja, što je više sadržaja, biće više ljudi, ali nije lako tu spregu ,,pogurati“ da krene u ,,mrtvoj sezoni“ kada ljudi (pa i sadržaja) ima manje, pa je to onda malo problem šta dolazi prvo kokoška ili jaje…

Od ovih prvenstava, koliko se njih odigravalo na jadranskoj obali?

A

Zašto bi to bilo drugačije tržište? Samo zato što Split nema infrastrukturu za takve koncerte? Pa neka je napravi! Split je grad od skoro 250.000 stanovnika. Gravitira mu cijela Dalmacija (856 tisuća ljudi u sve 4 dalmatinske županije) i Hercegovina (214 tisuća u tri županije). To je skoro 1,1 milijun stanovnika koji gravitiraju Splitu. Zašto je tamo mrtvilo zimi? WTF????

Koliko se sportskih manifestacija odigravalo na obali? A što nisu? Javno neću na ovom forumu iznositi moja iskustva u organizaciji sportskih manifestacija u Splitu. A dvije ogromne sam organizirao. Mislim da je upravo u toj opservaciji (a nije samo moja) i odgovor na pitanje zašto se takve stvari ne održavaju na obali.

A

@Alen

Nisam veliki poznavalac pa možda grešim, ali nagađao bih da je Zagreb ,,urbaniji“ od Splita po više osnova, te da zato postoji više publike za određene strane muzičke izvođače…nije stvar samo u broju stanovnika, nego u strukturi stanovnika.

Citiraću jednog poznanika iz Zagreba koji je skoro bio u Beogradu, a inače dolazi u Beograd često. Izašli smo u grad te razgovarali o određenoj ponudi noćnog života koja nije mejnstrim, i on je tada upoređujući dva grada rekao ,,Beograd je od Zagreba po broju stanovnika dva puta veći, ali kada su takve stvari u pitanju, kao da je 4-5 puta veći“. Nije poenta da ja sada veličam BG u odnosu na ZG (ti sadržaji npr. su nekom drugom nebitni, i više možda ima nečega što njega zanima u ZG nego u BG, itd.), nego samo da ukažem da je to da li postoji tržište i koliko za određeni sadržaj kompleksna stvar koja zavisi od mnogo faktora. Možda Zagreb sa okolinom ima sličan broj stanovnika kao cela Dalmacija i Hercegovina (mada je ovo drugo ipak malo geografski širi pojam), ali je za određene vrste sadržaja sigurno struktura populacije povoljnija u Zagrebu nego u Dalmaciji i Hercegovini.

Tako da zbrajanje stanovništva ne daje punu sliku. Možemo tako da pogledamo Srbiju, i recimo Niš (260k stanovnika) i Novi Sad (290k stanovnika) te regije koje njima gravitiraju (nišavski, rasinski, toplički, pirotski, jablanički okrug – preko milion stanovnika; Vojvodina bez južnobanatskog okruga koji je bliži Beogradu – preko milion i po stanovnika). Pa opet, kada dolaze veliki koncerti izvođača iz Beograda i slični događaji, gde se odvijaju? U 90% slučajeva u Beogradu. Opet, nije samo zbog broja stanovnika već njegove strukture. Velikim stranim izvođačima se u zemljama poput Hrvatske ili Srbije isplati da održe jedan koncert, i totalni je za organizatore no brainer da to bude u Zagrebu tj. Beogradu. Čak i kada bi Split ili Niš imali infrastrukturu. Izuzetak za Hrvatsku su naravno letnji meseci kada ima jako mnogo ljudi na obali, uz odgovarajuću strukturu posetilaca, i kada se ti koncerti mogu održavati na otvorenom (tako da se mnogo lakše nađe prostor za koncert koji ima više hiljada ili desetina hiljada posetilaca, ne mora da bude hala, koncertna dvorana sa krovom, itd.). I u Novom Sadu je EXIT u julu, a Nišu Nishville u avgustu – u tvrđavama.

Reći da infrastrukturu treba napraviti je lako, ali hoće li se isplatiti? Beogradska arena, sa svojim kapacitetom od 20k za sportske događaje i više za muzičke, muku muči da ne bude u gubitku…mora nonstop da radi. Više se održavaju koncerti i sl. nego utakmice, jer je Arena skupa za većinu klubova (tek ove sezone Partizan igra skoro sve svoje utakmice – evropske i jadranske – u Areni). I to u gradu od skoro 2 miliona stanovnika, sa velikom košarkaškom publikom, i gde se nonstop dešava nešto tokom cele godine.

Samo hoću da kažem sa tim stvarima – easier said than done. Investicije su velike (npr. arena od 10k mesta za sportska događanja, 15k za muzička, u Splitu) a zarada neizvesna.

Tako da ako se želi privući veći broj ljudi zimi, mnogo je lakše ići na iskoriščenje kapaciteta koji već postoje, ali su zimi zatvoreni, kao što su hoteli koje ste spominjali. Split (i cela obala) od jeseni do proleća može da ponudi blagu klimu i relativno lepo vreme (ima i severnjaka koji bi se kupali i u oktobru i u aprilu, maju), lepe gradove sa istorijskim jezgrima za razgledanje, istorijske znamenitosti (npr. Dioklecijanova palata itd.), svež morski vazduh u periodu kada ima manje gužve, itd. itd. Ako su tu hoteli da ponude neki dodatni sadržaj kao što ste rekli (spa centar, bazen, kazino, itd.) onda je to još plus. Svakako će biti mnogo mnogo manje ljudi nego leti, ali biće nekoga. Mislim meni je van pameti da se to već ne radi, zato sam u prvom komentaru na ovaj članak pomislio da se slabo šta može poboljšati. Ali svakako zatvarati skoro sve 1.10. je suluda priča. Očigledno da su ljudi zadovoljni onime što zarade tokom leta, ne postoji drugo objašnjenje.

Za ove sportske manifestacije, samo sam pitao informativno koliko od toga je bilo na obali, celo ili delom, jer nemam pojma. Ispada da vrlo malo? Ne morate iznositi neke partikularne podatke.

K

Kada Alene uspete rešiti problem sezonalnosti hrvat-skog turizma, mislim da bi trebali postati nobelovac i Komesar za turizam EK.

razlog to vam je u biti „seoski“ turizam, a kad u selu puše bura i pada kiša, nema posla, jer većina turističkih mesta na obali su jako male lokalne zajednice, koje leti nude boravak na možda i najlepšoj obali Evrope, a zimi spavaju, slično je i u drugim zem-ljama – turističkim velesilama, te i nije ulagano u zdrav-stveni turizam na obali, pa da radi zimi.

Odgovori
A

Nažalost ste u pravu. I žalostno je da ja na short-break tijekom zime idem u Mađarsku, Austriju, Italiju, čak i u Crnu Goru, ali ne u Hrvatsku. Žalosno, zar ne?

m

Realno nema nikakvog smisla na Jadran po zimi. U pravilu se 1.10. zatvara sve – nemožeš više pronaći ni restoran, a kamoli neku turističku atrakciju. Turisti bi možda i dolazili, ali našima se neda raditi jer im je i previše ta 3 mjeseca koji su morali dolaziti na posao.

Odgovori
A

Pa upravo o tome i pišem. Kao što sam rekao u komentaru više ja na short-breakove zimi idem u Mađarsku, Austriju, Italiju i Crnu Goru (Splendid). Gdje je tu pamet?

T

Ne da radit, kladične paušalne ocjene
veći dio svih uslužnih objekata drže ljudi s kontinenta koji rade 1.5- 30.9 (nategnuto)
Domaći rade duže jer od toga žive
Svi bi radili još duže da imaju za koga i profit
Ne traje posao samo kad dođu gosti, a gdje je priprema sezone i sve šta ide uz to
Zimi je pustinja u svakom mjestu na moru ali treba ući malo dublje u taj problem pa bi se uočilo mnogo neligičnosti
Svako manje mjesto ima barem 20% fiktivnih stanovnika
Teško da ćete naći nezapislenu osobu(osin onih koji ne žele raditi)
Svi koji žele imaju posla i žive mirnim ,vrlo kvalitetnim životom i baš ih briga za nečija laprdanja šta bi oni trebali- tako mi je objasnilo mnogo prijatelja i poznanika , s tim da bi većina naravno razvukla sezonu i ne bi imali nikakvih problema s tim kako se organizirati

d

AS je dodao, odnosno dodaće još 6 novih linija.
Ženeva, Aman, Rostov na Donu, Firencu, Lavov i Kišinjev.
Tipujem da će Rostov, Aman i Kišinjev dati odlične rezultate.

Problem sezonalnosti na jadranu se bez ozbiljnog uplitanja državnih institucija neće riješiti. Pitanje je i koliko su lokalci zainteresovani. Realno Hrvatska je preskupa u odnosu na uslugu. Tako da se zaradi dovoljno da se pregura i zimska sezona. Tako da ispadne da je bolje ne raditi, nego raditi.
Ovde se može postaviti pitanje kolikio se hrvatsaki turizam razvija planski, a koliko je to sticaj okolnosti. Nije stvar dovesti turistu na more ljeti ili na planinu zimi, nego obratno.

Mislite da bi se prihvatilo da se na neki način sufinansira AS od strane Splita. Bilo bi tu zatezanja. Mada, realno, AS je ubjedljivo najbolje rješenje za Split.

Odgovori
A

U prvom redu to je pitanje lokalne vlasti, ne državne, iako i ona mora dati obol toj strategiji i to podržati na sve načine, pa i financijske.

Nije vam tu samo stvar isplativosti za „ne raditi“, nego i državne politike. Dobra namjera da se zadrže ljudi koji rade kao sezonalci postala je nonsens koji demotivira ljude da rade zimi. Naime, ako sezonac radi 9 mjeseci u godini (a obično rade 6, no poslodavac im još 3 mjeseca „legalno“ isplačuje prekovremene sate u top sezoni koje im ne piše kao prekovremene nego rad dok oni zapravo sjede kući), onda mu država plaća plaču za 3 mjeseca sjedenja kod kuće. U to vrijeme dobar dio njih odlazi na skijališta u Austriju raditi na crno. I oni koji rade 6 mjeseci (ili 4 mjeseca stvarnih i 2 isplata prekovremenih) dobivaju 3 mjeseca minimalac. U to vrijeme nešto odrade na crnjaka i svi sretni i veseli posebno što u tih 6 mjeseci zarade više nego u 12 mjeseci stalnog posla u Zagrebu i pogotovo u Slavoniji. Na taj način nikome se stvarno „ne isplati“ raditi izvan sezone. Glupa, preglupa politika Hrvatske. A i stvar mentaliteta u kojem se radi ko magarac 2 mjeseca, normalno još 2, vrlo malo još 2 i pola godine sve četiri u zrak. Kaže mi kolegica iz Zadra kako bar njihove hotelske kuće radi tijekom zime i ne mogu naći radnike. Ona zimi radi kao i ljeti po 12 i više sati radi nedostatka radne snage. Nitko neće raditi zimi!?!?!?!?!

Bojim se da je sticaj okolnosti. Što sam više u tome vidim da je tako.

Ne vjerujem da bi Split financirao letove Air Serbie zimi. Njima to nije neki interes. Limitiranost putnika bi na taj način samo disperzirala postojeće putnike sa Zagreba, Frankfurta, Municha, Rima i Cologne/Stuttgarta još i na Beograd. Bilo bi tu vrlo malo novih putnika (pokoji obiteljski putnik, sitno oko imovine, i vrlo malo poslovnjaka, turista, estrade, novinara isl.). Nikako Air Serbia nije najbolje rješenje za Split. Čak ni dobro. Ona je bitno lošije rješenje od Croatie ili Lufthansa grupe. Pa ako bi to naštetilo ovom boljem rješenju ZL Split nema logike to podržati i još manje tako što financirati. Ali siguran sam da ne bi odbili te letove. No, Air Serbiji je svakako u interesu zatvoriti jedinu rupu u regiji i time singerijom povećati broj putnika, tj. preuzeti ih od konkurentskih kompanija (Croatie, Lufthanse, Eurowingsa, Turkisha, Aegeana…).

S

Bravo Dembelan,

otkrili ste tajnu o kojoj u Hrvatskoj nitko ne želi govoriti, a presudna je i ima produženi utjecaj ne samo na aviopromet nego čak i na iseljavanje.
Zaradi se dovoljno preko ljeta pa nikome nije sila raditi preko zime.
To, kao što ste napisali, dovodi do toga da nitko na obali ne želi raditi nikakav normalan posao jer se živi isključivo od rente.
Nemoguće je više dobiti lokalnog radnika na kiosku, u trgovini pa i u općini u mjestima na obali.
To je tako zato što se na takozvani obiteljski smještaj, a najčešće je riječ o malo većem biznisu, u Hrvatskoj uopće ne plaća porez na dohodak. U svim drugim djelatnostima se plaća, ali za iznajmljivače ne.
Došlo je do srastanja interesa sitnih skorojevića koji žive od rentanja i svih razina političara, od lokalaca pa do vlade jer su oni ti koji imaju viška love za gradnju apartmana. Više ministara u hrvatskoj vladi se bavi iznajmljivanjem apartmana, a zamislite koliko je općinskih načelnika. Država je čak omogućila da se subvencionirani stanovi mogu rentati iako im to nije namjena.
Kako je ta kuga uzela maha namnožilo se više od 100 000 iznajmljivača, a to je popriličan broj glasova na izborima.
Posljedica svega je sve veća regionalna nejednakost jer dijelovi zemlje u kojima nema života od rente prolaze lošije, tamo se plaća porez na dohodak, svaki poljoprivrednik u Slavoniji to mora platiti ali iznajmljivači ne. Rezultat je masovno iseljavanje.
U hrvatskom turizmu sad već oko tri četvrtine kreveta otpada na tzv. obiteljske iznajmljivače,a samo jedna četvrtina na pravu hotelsku industriju. Toga nema u svijetu i zato je sve sezonalno, uključujući i zračni promet.

A

To da se ne može naći radnika apsolutno je točno. No, upravo zato bi linije popu Tirane i Kijeva mogle dovoditi ne samo turiste nego i sezonske radnike. Sve ostalo i te kako stoji. Nažalost.

A

@Sokol
Napisali ste
,,To, kao što ste napisali, dovodi do toga da nitko na obali ne želi raditi nikakav normalan posao jer se živi isključivo od rente.“

S tim u vezi jedna anegdota. Moj prijatelj radi u finansijskom sektoru u Švajcarskoj. Nedavno je dobio kolegu iz Rovinja. Pita on njega ,,a što si otišao iz te lepote?“ i odgovor je bio ,,jer hoću da se bavim nečim što nije turizam“.

Tako da se ne iseljavalju samo oni iz ne-turističkih krajeva, već i oni iz turističkih krajeva koji ne žele ili nemaju priliku da budu rentijeri, ugostitelji, konobari, vodiči i sl. To je vrzino kolo jednodimenzionalne ekonomije, što više traje postaje više jednodimenzionalna, i ima sve manje ljudi koji mogu da rade nešto izvan nje. I iseljavanje takvih ljudi s jadranske obale naravno ne ide samo ka inostranstvu, već i ka Zagrebu sigurno.

Naravno daleko od toga da je Hrvatska jedina sa ovim problemom, u mnogim turističkim zemljama je tako.

A

Andrije potpuno točno ste napisali.

T

Austrija zarađuje više od ljetnog turizma

Stalni sezonac je posebna priča, tu se apsolutno slažem

Npr. Zašto bi hotel otvorio 1.2 ?
Ovako otvori 1.4 popuni nešto za Uskrs i 1.5. i onda već kreće normalna sezona i full popunjenost
Država mu „čuva“ radnike i svi sretni,tko je popušio ja koji plaćam porez
Pa neki hoteli imaju 10-ak stalno zapislenih, u zadnje vrijeme kuhare plaćaju 12 mj jer ih nemogu naći ali samo zato ne što bi htjeli
Zimi kad su zatvoreni mjesečni trošak komunalija je ispod 35.000 kn 5.000€, pa sad računajte
A ako bi bili otvoreni trebali bi se dobro dobro namučit za popunit hotel uz niže cijene što nije toliki profit i zaključak zatvaraj država nam čuva radnike

S

Alene ako nastavite sa tim bezbožnikim idejama da se treba raditi CIJELE godine lako bi se moglo desiti da vas na slijedećem karnevalu spale ko krnju koji remeti mir malog mista

Odgovori
A

Hahahaha… joj da… u pravu ste. Fakat ste u pravu!

t

tamo negdje prije tridesetak godina smo se strateški odlučili za turizam, čist zrak i zdravu hranu a nauštrb socijalističkih mastodonta i industrije kao relikta loše prošlosti, zato sada ne bi trebali previše kukati o sezonalnosti. Pula, Rijeka, Split su nekada bili industrijski giganti i da su danas upola koliko su bili, to bi generiralo prometa a omogućavalo i lokalnom stanovništvu viši standard i šort brejkove

drugo, nije mi jasno zašto ne funkcionira zimski turizam u na pr. svjetski poznatom Dubrovniku, jasno mi je da je ljeti puno veći broj turista, ali na pr. moj šef leti sljedeći mjesec s obitelji na par dana u Rim, sumljam da mu je Dubrovnik uopće bio ponuđen (živim i radim u Hamburgu) – tko i što i kako točno i na kojim tržištima treba napravit da Dubrovnik (Split, Zadar, Pula) bude dostupniji, vidljiviji i poželjniji? Da li u suradnji s LCC-ima kreirat ponudu ili neovisno od njih pa da destinacija bude poželjnima pa da LCC-ima bude u interesu letit na destinaciju i bez subvencija ili s manjim subvencijama?

Odgovori
A

Upravo tako. Već sam postavio pitanje, zašto ja na short break odlazi u Italiju, Mađarsku, Austriju, pa čak i Crnu Goru, a ne u npr. Dubrovnik?

d

Ко заснива свој живот на издавању смештаја, продаји кафа, јела, сокова и алкохола разноразним туристима, истеривању омладине/будућности/образованих, лошим односима са суседима пре свега истојезичним, сателитском положају своје земље у односу на друге у сваком погледу а пре свега привредном и научном, итд. на крају добије тачно оно што је и хтео.
Ово важи свуда на свету, у целој бившој Југославији, па и на хрватском приморју.
То шта ви описујете је само последица, и стога се одвојено од свог узрока не може решити.
Ево да баш видимо које ће резултате дати велике инвестиције у Ниш, Краљево, итд.
Волео бих да нисам у праву, али мислим да ћемо за годину или две читати сличан чланак, само не о хрватској обали, већ на темом резултата нових аеродрома по Србији. А узрок исти…

Odgovori
A

Pogrešna politika svakako stvara negativne efekte, kao što i dobra politika stvara pozitivne. To i jest smisao ovog članka, zar ne?

M

Koliko znam, Alene ispravite me ako griješim, tzv. zimski red letenja a vjerovatno i ljetni, vezan je na „normalne“ ljudske aktivnosti a ne samo isključivo a turizam. S obzirom da u Hrvatskoj normalne aktivnosti poput biznisa koji nije rentijerski skoro i ne postoje ne može ni postojati ništa više od sezonalnosti, eventualno oni koji su zaradili puno (nema ih toliko koliko se priča) mogu odletjeti organiziranim čarterima na skijanje. Pozdrav i hvala na tekstu.

Odgovori
A

Konstatacija „normalne ljudske aktivnosti“ kojih nema u Hrvatskoj, vam istinski ne drži vodu. Niz je aerodroma u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Italiji, Bugarskoj, Francuskoj… koji imaju omjer zimskih i ljetnih putnika 1:10, dobar dio čak i 1:20. Zar i tamo nema „normalne ljudske aktivnosti“? To je jednostavno odlika turističkih aerodroma. A svi subjekti moraju raditi na tome da taj omjer bude što manji. On nikada neće biti veći od 1:10, ali da se bar smanji na tu razinu, bilo bi super, zar ne?

Ovo sa „mogu odletjeti na skijanje“ ću Vam malo „podebljati“. Eto imam nekoliko poslovnih partnera u Dubrovniku i neposrednoj okolici. Tri od njih rentaju naveliko (imaju preko 10 apartmana). Nakon što im završi sezona (i nakupe se opake količine novaca) koriste zadnje LCC linije da odu malo potrošiti novac. Jedan od njih je čak otišao u Marseille jer „tamo još nije bio, a linija se otvorila“. Kako sam bio u Marseilleu više od 10 puta, rekao sam mu da tamo istinske nama što raditi, da je to lučki grad bez ikakvih turističkih potencijala. A kaže on „a kad sam na svemu drugom bio“. I sad, što želim reći? Oni to čine u listopadu (jedan ili dva puta). Zbog toga niz kompanija u Dubrovniku (pa i u Splitu) produži letenje još na prvi tjedan u studenom (novembru) da pokrije te short breakere. Ti ljudi ne žele preko zime putovat sa konekcijama (puno skuplje, predugo traje jer nitko na 3-4 slobodna dana ne želi provesti dva put po pol dana na konektirane letove, tj. smanjit si jedan dan na put od svega par dana), tj. žele nonstop letove za short break. Naravno da nema dovoljno takvih putnika da napune 2 leta tjekom cijele zime. No, da bi oni „dopunili“ dolazne turiste zimi bi. Jasno, mora biti u prvom redu dovoljno dolaznih putnika za takve linije koji bi popunili 55% aviona, da onda još 10% bude puno sa domaćom rajom i da linija bude na pozitivnoj nuli za zimsko letenje.

I tu sad dolazimo do onih zimskih letova Croatie koje sam spominjao:
– pivska tura po Europi (5 dana u Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj)
– glavnim gradovima Europe (7 dana Berlin-Paris-London-Lisabon-Madrid-Rim-Atena)
– dvodnevni izleti u Saharu tijekom zime na sunačno i toplo vrijeme
– vikend na Sjevernom polu (Longyearnbyen) sa šetnjom po ledenjacima, polarna svjetlost…
– Božić kod Djeda Mraza u Roveniemiu
– put oko svijeta u 15 dana sa A320 (legovi po 4-6 sati)

Ne kažem da se ovoga može napraviti puno svake godine za tržište Hrvatske i regije. Ali 3-4 takva izleta zimi koji krenu u Zagrebu i skupe putnike u Splitu i Dubrovnik (uz konekcije za putnike preko redovnih linija iz Zadra, Pule, Sarajeva, Mostara, Skopja i Podgorice), pa „na put“ bi i te kako imali prođu. 120 putnika za break-even na A319 bi tu sigurno bilo svake godine (tri busa za svaki avion na destinaciji uz smještaj u hotelima 3***, 4**** i 5*****).

T

Ovo je istina malo tko da ne odleti negdje nakon sezone, i sad se zapitajte zašto baš nakon sezone
Jer je to jedino vrijeme kad mogu
Božić ipak žele provesti s obitelji
A ostatak je građevinski radovi, promjena opreme, uređenje apartmana, bojanje, itd
a na obalu nema Ikea , pa je sve koncetrirano u većim gradovima gdje se izgubi cijeli dan ako nisi iz okolice st, a ako si na otoku onda si pogotovo u problemu
Život u malom mjestu je lijep i kvalitetan ali ima i ograničenja, tj. određene bedostatje koje nove generacije lagano rješavaju

A

Andrije na znam zašto Vam ne mogu odgovoriti ispod komentara pa ću ovdje. Grad kome gravitira preko milijun stanovnika može organizirati svašta nešto. A splitski mentalitet svakako ima u sebi koncerte i hepeninge. Ima Split i Arenu, Spaladium arena ima 11.000 mjesta. Gripe velika dvorana ima 6.000 mjesta, mala 1.000 mjesta.

Ja govorim o koncertnoj dvorani. Država i grad su uložili u Hrvatski dom, no to je skroman prostor od samo 250 sjedala. Puno premalo za bilo kakav ozbiljan koncert.

Koncert se mogu organizirati za 11.000 ljudi, i za 6.000, ali mogu biti i manji, ekskluzivniji, kvalitetniji… I to dovlači publiku. Konačno turistu koji bi došao morate dati neki program. Zašto nema tu programa lokalnog karaktera, folklora, show grupa…

Zašto od toliko stotina hotela tek par radi tijekom zime? A i kad rade imaju zatvorene kapacitete? Zašto, do vraga?

Bojim se da je mentalitet takav „tko će radi cijelu godinu“. Dao sam primjer lokala u kojem mi radi kolegica. Imaju prometa, ogroman je… i nemaju radne snage. Jednostavno ekipa ne želi raditi po zimi. Ona se ubija i radi kao i tijekom ljeta. Po 12 sati, 7 dana u tjednu. Jel nema tko radi. I da se razumijemo lova je više nego dobra. Više nego dobra.

A tu onda nema pomoći. I mogu aerodromi dovlačiti kompanije, neće ostati. Jer neće biti turista. jer nemaju zašto dolaziti, a niti gdje.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Milovanov Srbislav na: [INTERVJU] APS – Aviation Parts Service: Prva konferencija, 10 godina borbe za generalnu avijaciju u Srbiji

BB Vasa ideja je vrlo interensatna Ali moram vam reci da nama kad je GA upitanju mi u srbiji imamo preko dvadeset vazduhoplova visoke kategorije /cesne setejsn falkona 900 / i to skoro nove Priznacete da za jednu malu Srbiju to je vise nego dovoljno Sto se tice Klipnih jednomotornih i dvomotornih vazdukoplova posedujemo preko…

15. Feb 2020.Pogledaj

Milovanov Srbislav na: SEAS 2020 – Najveća vazduhoplovna konferencija u regionu 19. i 20. marta u Beogradu

Svaka cast Ovakve konferencije su potrebne i u drugim privrednim granama Pogotovo tamo gde su zastupljena najnovija tehnoloska dostignuca kao sto je u vazduhoplovstvu Jedna mala sugestija Vidim da u ovoj najavi ucesnika nepominjete Privrednu Komoru Srbije kao ucesnika ili sponzora Mislim da bi trebali ovu moju malu sugestiju uzeti u obzir Ako ste vec…

15. Feb 2020.Pogledaj

Petar Vojinovic na: Vijetnam najverovatnije nabavlja školsko-borbene avione Jak-130

Dušane, Vreme je da malo pauzirate odgovore svim učesnicima u diskusiji. Odmorićete par nedelja. Kad se vratite odgovaraćete svima kojima želite u jednom komentaru, ne pojedinačno svakom učesniku u diskusiji. Hvala na doprinosima do sada i razumevanju.

15. Feb 2020.Pogledaj

Tzv stručnjak na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Poraz bitke da se smanji sezonalnost na Jadranu

Ovo je istina malo tko da ne odleti negdje nakon sezone, i sad se zapitajte zašto baš nakon sezone Jer je to jedino vrijeme kad mogu Božić ipak žele provesti s obitelji A ostatak je građevinski radovi, promjena opreme, uređenje apartmana, bojanje, itd a na obalu nema Ikea , pa je sve koncetrirano u većim…

15. Feb 2020.Pogledaj

Pavle na: Boing i američka Mornarica rade na projektu Loyal Wingman, u istraživanjima koriste i bespilotne EA-18G ‘’Growler’’

Dakle, rat je izgubljen za Japan padom a bombe na Hirosimu, u trenutku. Onih milion vojnika koje je imao Japan na kontinentu su se posle suncanja vratili kuci? Hoce li iko sa najcitiranijeg portala da ogranici lupetanja ovog .P.D. Ili da se uci istorija, vojne vestine na svim nivoima po njemu? I ne samo to...

15. Feb 2020.Pogledaj

Send this to a friend