BEG airport status
LYBE 1618:30 Z 160°02KT 8000 NSC 05/M00 Q1031 NOSIG=
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA ] Smanjuje se sezonalnost u regiji Kod broja linija najmanje oscilacije ima Air Serbia sa 33 cjelogodišnje i 6 sezonskih linija / Foto: Er Srbija

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA ] Smanjuje se sezonalnost u regiji

U članku o sezonalnosti od prije dvije godine ustvrdio sam da je sezonalnost u regiji, posebno na Jadranu, ogromna i da bi zračne luke morale energično raditi na smanjenju sezonalnosti, te da im to mora biti glavni prioritet. I dobar dio zračnih luka to je i učinio.

Ovi pomaci jesu značajni, no još uvijek je sezonalnost ogromna i stanje je daleko od prihvatljivog, a kamoli zadovoljavajućeg.

Utjecaj domaćih zrakoplovnih kompanija regije na sezonalnost

Tri huba regije vrlo mnogo ovise o potezima svojih baziranih nacionalnih prijevoznika. Kako ovi prijevoznici imaju od 45 do 65% udjela u tim zračnim lukama jasno je da njihov odnos prema sezonalnosti ponajviše utječe na sezonalnost same zračne luke.

U posljednje dvije zime Croatia je konstantno rasla sa brojem zimskih letova i linija. Adria je naglo povećala broj letova i linija prošle zime, no ove je, uslijed katastrofalnog vođenja kompanije i velikih minusa, bila prisiljena rezati sva ta povećanja, ali i dodatno smanjiti broj letova i linija. Nažalost Adrija je najavila i dalja smanjenja, dočim će isto utjecati na još veću sezonalnost u Ljubljani. Air Serbia je nakon dvije zime rezanja, ove zime tek neznatno smanjila red letenja, no najave za iduću godinu su vrlo optimistične, povećanja su ogromna, a i broj zimskih letova time bi se trebao povećati, a što će i te kako pozitivno utjecati na sezonalnost u Beogradu.

Air Serbia ima najviše linija zimi, i broj je relativno stabilan, tj. u zadnjih pet godina je oscilirao od 32 do 35. Montenegro je imao 10 linija koje je smanjio na 9 i taj broj zadržao posljednjih 4 zime. Croatia je bitno oscilirala u broju zimskih linija, najmanje je imala 19 linija, no brojka prošlih dvije zime bitno raste, i sada ih ima 24, najveću brojku u posljednjih 6 godina. Iduće zime očekuje se da će bitno veći broj sezonskih linija za Zagreb postati cjelogodišnji obzirom da Hrvatska predsjeda Vijećem Europe, dočim će velik broj političara, diplomata, administratora, pratećih službenika, novinara i poslovnih ljudi putovati u Zagreb, pa će biti i potrebe za cjelogodišnjim linijama, posebno prema glavnim gradovima Europe. Vrlo je vjerojatno da će Croatia tada otvoriti i neke linije prema glavnim gradovima Europske unije koje sada nema. Adria je u dvije godine prerasla i Croatiu Airlines u broju zimskih linija, i to osjetno, no zadnjih tri godine rapidno pada, pa je taj broj ispod Croatijinog broja linija.

Vidljivo je da Croatia i Air Serbia imaju jednak omjer smanjenja broja letova zimi spram ljeta, što je čudno obzirom da Hrvatska najveći dio BDP-a dobiva od turizma, pa bi oscilacije trebale biti bitno veće, a što kod Srbije ni izbliza nije slučaj. Adria ima najmanji omjer oscilacija broja ljetnih i zimskih letova, dok je on najveći kod Montenegra, također kompanija koja radi u državi sa najvećim udjelom turizma u ukupnom BDP-u. Trade Air ima jednak broj zimskih i ljetnih letova i to zato što su mu linije isključivo PSO, pa sama kompanija ne sudjeluje u riziku tih letova, nego to čini Republika Hrvatska.

Kod broja linija najmanje oscilacije ima Air Serbia sa 33 cjelogodišnje i 6 sezonskih linija. Adrijina razlika broja linija zimi i ljeti je bitno veća, no ona se više odnosi na ogromna rezanja koja je kompanija imala ove zime nakon fijaska povećanja broja linija i vođenja kompanije ovog ljeta. Omjer ljetnih i zimskih linija kod Adrije bio je bitno manji prošlih godina. Montenegro i Croatia imaju ogromne oscilacije broja linija ljeti i zimi, što je i logično obzirom na velik broj turista u tim zemljama. Trade Air i u broju linija ima jednak broj, što je rezultat PSO-a kojeg jedino kompanija leti, a što je objašnjeno gore.

Zračne luke unutrašnjosti

Kao što smo vidjeli u analizi sezonalnosti od prije dvije godine, zračne luke u unutrašnjosti imaju daleko manju sezonalnost nego one na Jadranu. No, ipak je sezonalnost izražena i na tim zračnim lukama i odmjer joj je 1:2 do 1:3 između najboljih ljetnih i najlošijih zimskih mjeseci, dok na Jadranu on bude i preko 1:20. Tako je Split već drugu godinu u srpnju (julu) ostvario više putnika čak i od Beograda, skoro 700.000, ali u najgorim mjesecima aerodrom bilježi tek nešto više od 30.000 putnika. Sezonalnost je najmanje izražena u zračnim lukama unutrašnjosti koje imaju prvenstveno Low cost carriere (LCC), a to su Skopje, Niš i Tuzla.

U prošle dvije zime vidljiv je trend produžavanja ljetnih sezonskih linija u cjelogodišnje. Tipično zimskih linija, pa čak i chartera prema skijalištima i toplim zimskim turističkim resortovima (Karibi, Kanari, Tunis), nažalost u regiji nema. Iako su strane kompanije u Beogradu u tom periodu uvele čak 52 zimska tjedna leta više, smanjenje od 31 leta Air Serbije u te dvije zime, rezultirao je u konačnici bitno skromniju brojku. U Ljubljani su strane kompanije akumulirale samo 14 zimskih tjednih letova više, dok je prošle godine Adria imala povećanje od ogromnih 33 zimska tjedna leta više, no ove godine je radi već spomenutog poslovnog fijaska smanjila broj za čak 12 letova. I u Zagrebu su strane kompanije bitno više utjecale na smanjenje sezonalnosti, jer su strane kompanije uvele 26 tjednih letova više u dvije prošle zime, dok je Croatia u to vrijeme uvela 8 novih letova. Iskreno čudno, obzirom da Croatia na čak 4 linije iz Zagreba (Zadar, Pula, Split i Dubrovnik) koristi PSO od preko 10 milijuna EUR godišnje, koji je prvenstveno namijenjen zimskim, neisplativim, letovima. Upravo zbog subvencija lokalne zajednice uvedena je cjelogodišnja linija za Mostar.

Velik iskorak napravila je Banja Luka koja je uvela tri linije Ryanaira sa šest tjednih polazaka, no kako je Ryanair već najavio još jednu liniju, a za očekivati je u dogledno vrijeme bar pet linija (to je modus operandi Ryanaira u novim lukama), ova zračna luka će, i uz skroman broj zimskih letova Air Serbije, ubuduće imati vrlo značajan promet zimi. Mostar je pokušao zadržati Eurowingsove letove, no kompanija se ipak odlučila za sezonske linije, a jedina cjelogodišnja linija je novouvedena linija Croatie za Zagreb, dva puta tjedno. Niš je smanjio broj letova Wizz Aira, ukinuvši dvije linije, no uvevši liniju za Beč, pa je u konačnici tek jedna linija ukinuta zimi. Ohrid je jednu liniju Wizz Aira ukinuo (London), ali jednu dobio (Beč), pa je stanje jednako kao i prošle zime. Podgorica je prošle zime imala 11 tjednih letova više, a broj letova se povećao i ove godine.

Dubrovnik šampion rasta broja zimskih linija jadranskih zračnih luka

I kao što sam rekao sezonalnost u zračnim lukama na Jadranu je daleko više izražena, u stvari ona je ekstremno velika. Omjer najlošijih i najboljih mjeseci je i preko 1:20, što stvara organizacijske, kadrovske i ine probleme tim zračnim lukama, no i smanjuje profitabilnost poslovanja.

Ipak vidljivo je da se ove zračne luke trude smanjiti sezonalnost, te broj frekvencija postojećih linija, a još više broj novih linija. Ovdje je najviše odskočio Dubrovnik, koji ima istinski značajan porast novih linija u dvije godine, njih čak 8. U prošle dvije zime je svoje linije produžio Vueling i to za Barcelonu i za Rim (po 2 tjedna leta), Iberia za Madrid (2 tjedna leta) i LOT (4 tjedna leta), a broj frekvencija povećao je i Turkish (za jedan let tjedno), kao i Croatia (5 tjednih letova), dok je British broj letova smanjio za jedan tjedno. Istime je Dubrovnik u dvije godine, povećao broj letova za čak 15 tjednih letova. Ova brojka je u prosjeku zimskih povećanja zračnih luka u unutrašnjosti. ČSA je najavio zimske letove za Dubrovnik, ali je od toga odustao netom prije početka zimskog reda letenja. Dubrovnik je definitivno šampion Jadrana, uvevši duplo više novih linija i letova nego sve ostale jadranske zračne luke zajedno.

Split je iskreno podbacio u broju novih frekvencija. Tek jedna nova linija (Eurowings za Dusseldorf 2 puta tjedno) i jedan let više Croatie za Munich. No, ipak, Split i dalje ima najveći broj linija i frekvencija od svih jadranskih zračnih luka.

Rijeka je osjetno povećala broj letova, uvevši Eurowingsove letove za Dusseldorf koji su cjelogodišnji već dvije zime, te je Croatia ove godine uvela cjelogodišnju liniju za Munich sa dva tjedna polaska. Istime Rijeka ima 8 tjednih polazaka, dok je prije dvije godine imala tek 4 PSO leta zimi. Air Serbia je najavila da će ovog ljeta pokrenuti cjelogodišnju liniju za Rijeku, koja bi iduće zime trebala imati dvije tjedne frekvencije.

Pula je uvela letove Eurowingsa za Dusseldorf prije dvije godine, no nažalost, isti su se i ukinuli ove zime. Tivat je uveo jedan tjedni let Pobede za Moskvu. Brač i Lošinj nemaju zimskih letova, a Zadar nema nikakvih povećanja spram već ustaljenih letova prema Puli i Zagrebu. Ryanair je najavio mogućnost otvarnja zimskih linija iz Zadra, no to se ipak ove zime nije ostvarilo.

Jadranske zračne luke imaju skroman broj putnika zimi i relativno skroman broj linija i frekvencija. Najviše ih ima Split, no Dubrovnik mu se ozbiljno približava. I Rijeka je digla broj linija. Zadar i Pula su ostali na istom broju linija, dok je Tivat jedini pao za jednu zimsku liniju (Ural je ukinuo dvije linije, ali je Pobeda otvorila jednu). No, Tivat od svojih 6 linija leti na tek dvije destinacije, za Beograd (dva prijevoznika) i za Moskvu (4 prijevoznika).

I po broju tjednih letova daleko prednjači Split, pa je Dubrovnik drugi i treći je Tivat, dok je Rijeka na posljednjem mjestu.

Split je ove zime imao i chartere Aegeana za 7 njemačkih destinacija koje su se održavale sa jednim tjednim letom do sredine prosinca (decembra), nekoliko kompanija je letove produžilo u prvi tjedan studenog (novembra), a neke kompanije počinju letjeti početkom ožujka (marta).

Iako je vidljivo da se sezonalnost smanjuje i da su neke zračne luke ozbiljno poradile na povećanju broja linija i frekvencija zimi, a što se očituje na povećanju broja putnika u zimskim mjesecima, ipak je jasno da je sezonalnost još puno previše izražena u regiji. Upravo radi toga, zračne luke bi morale još bitno više poraditi na smanjenju sezonalnost i to u suradnji sa zrakoplovnim kompanijama, turističkim zajednicama, hotelima i svim ostalim faktorima koji utječu na broj putnika svake od destinacija.

Ova analiza je napisana na letu KLM-a iznad Atlantskog oceana i u Mexico Cityu. KLM je istinski srozao uslugu na najnižu moguću granu, ispod svake kritike. Hrana neukusna, ima je puno premalo, svi smo bili istinski gladni, putnici su čak i glasno negodovali, izbor filmova i serija star i vrlo skroman, izbor muzike loš, razmak između nogu jako malen, kabinsko osoblje vrlo staro i nimalo uslužno, dobar dio leta zatvoreni u galleyu, samo što nisu stavili natpis „do not disturb“. Aerodrom Mexico City loše uređen, sav se raspada, treba mu ozbiljna obnova, zamazan, čekanje na imigraciji sat vremena (kolege dan prije čekale sat i pola). Izbjegavati pod svaku cijenu. Ali zato Mexico City kao grad prezakon. Grad jako lijep, jeftin i istinski ima dušu! Must za posjetiti! Puno pozdrava i mislim na Vas iz Mexico Citya.

Komentari

L

Jos jedna odlicna analiza .
Hvala Alen,hvala T6.
LP

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

H

Odlična alaliza,

pozdrav iz Austrije u Mexico!

Odgovori
A

Hvala Haplek

Nekak se nemrem naviknut na 30 stupnjeva. U kratkim sam rukavima i bermudama. Vruce.

J

Alene, slobodno napiši i poneki putopis o nekim destinacijama koje posjetiš.
Siguran sam da bi bili jednako zanimljivi kao i tvoji tekstovi o avijaciji.

Odgovori
A

Hvala Josipe. Al ne volim pisat putopise. Ja sam istinski hedonista i volim uzivat u putovanjima a ne bit opterecen da sve moram biljeziti.

o

Sjajan clanak – mene veseli konacno sto ima vise letova ka Iberijskom poluostrvu iz Hr i Sr. A vizavi KLM-a, letim ja tako ovog ljeta iz NYC za Amsterdam KLM-om, i neki je let koji po njujorskom vremenu slijece u AMS recimo oko 23, a 5 ujutro po CET (imam dalje letjeti iz AMS, naravno, pa je to meni neka sredina puta bila). I posto je to meni bio neki normalan petak, zatrazim ja od stroge vaspitacice KLM-ovske vino – a ona ce meni „pa mi sluzimo dorucak sada“. velim ja njoj „slusajte, meni je pravo vrijeme za casu bijelog vina, a ne za vase osude i prevrtanje ocima, jer mi je tek 11 sati navece i nikako mi se ne pije sok od narandze“. Bogami se izvinila… Posto se drzim Delte, relativno cesto KLM-om putujem (malo bolji avioni od AF koje izbjegavam – tamo je bolja usluga ali su jako stisnuti avioni za ljude balkanskih visina). Rekli su mi nekolicina FA da na American i United mogu sebi da dozvolve neljubaznost jer su u svi i s jedne i s druge strane Atlantika manje-vise u sindikatima, dok u Delti kao major airline nisu… Imam prijatelja koji je bio FA za Emirates a sad radi za Iberiju, pa veli da ne moze da vjeruje sta sebi kolege dozvoljavaju (u IB su ili na kratkim ugovorima pa ih firma tretira kao stoku ili na tim okostalim dugorocnima gdje su zasticeni kao bijeli medvjedi…) Eto mala crtica odakle ta nekultura dijelom dolazi…

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

Kad god putujem europsmim kompankjama bas me tlaka. Za razliku od toga Azijske su cisto uzivanje.

Nego, Interjet je cisto iznenadjenje. Odusevljen sam.

B

😁🍻

A

Jel ovo znaci da se slazete ili?

S

Fina i precizna analiza.
Mene interesuje šta bi bilo rešenje?
Šta realno mogu DBK i SPL ponuditi da imaju manju sezonalnost?
Čak i da se aerodomi maksimalno potrude verujem da bi narod tih gradova protestovao na trgovima protiv viška turista zimi.
Zarade za tri/četiri meseca sezone dovoljno da ne moraju raditi cele godine. Ja ih ne osuđujem. Ja ih razumem. I sam bih isto voleo da radim dva tri meseca godišnje a da živim punim plućima dvanaest meseci.
Ovako od 21 godine staža, u sedam nisam uspeo za 11 meseci rada zaraditi za 10 dana mora….

Odgovori
V

Singapurcanac,

Praktično ne postoji ništa što bi bilo trajno rešenje. Posebno ne na delu Mediterana gde su Dubrovnik i Split. Svaka regija Mediterana ima tu sezonalnost. Ljudi u regijama, meštani, su navikli da preko zime uživaju u miru i da ne razmišljaju o turistima.

Manje efikasna rešenja postoje, ali ona nisu popularna među lokalnim stanovništvom i lokalnom upravom. Recimo jedno od takvih rešenja je nešto što se radi na Malti, gde se preko zime deo kapaciteta koristi za odmor starijih ljudi kojima letnje vrućine ne prijaju. Ali i to se odnosi uglavnom na turiste iz Engleske.

U Ryanair-u je pre više godina rađena studija baš na ovu temu. Razlog je bio taj što smo videli da uporno nastojanje Menadžmenta u održavanju pune sezone letenja preko godine ne donosi rezultat. Nakon ove studije smo odlučili preko zime prizemljiti određeni broj aviona.

Ne postoji želja za putovanjem na more preko zime, pogotovo u mesecima Novembar, prva polovina Decembra, druga polovina Januara, skoro ceo Februar i skoro ceo Mart. Poneke godine, u zavisnosti od Uskrsa Mart je nešto drugačiji, ali to je skoro beznačajno. Mediteran je isuviše hladan u tom periodu godine i ono malo delova gde je temperatura viša uspeva da privuče te turiste koji su voljni putovati preko zime.

Turizam ne može da bude celogodišnji izvor prihoda, pa samim time ni Aerodromi ne pokazuju želje za nekakvim eksperimentima. Lep novac se zaradi preko leta, a zimi se seče šunka i odmara.

S

Znao sam da se uklapam u viziju sveta po RYR..
😊😍😀😂

A

Napisao sam članak o tome što se može napraviti i kako to rade druge destinacije, prije dvije godine. Evo Vam i link:

https://naslovi.net/2017-02-21/tangosix/kako-prevladati-sezonalnost-2-dio-aerodromi/19655154

U svakom slučaju to treba biti koordinirana akcija svih aktera u turizmu, ne samo Zračne luke.

A naši ljudi. E, to je druga priča. Bojim se da ste tu u pravu.

B

Vladimire, ne rizemo mi sunku, mi po prsutu i panceti udaramo….
Naravno, su cesnjakom i kapulom 🍻😉

M

@Alen @SINGAPURCANAC
Malo objašnjenja za neke:
1. U 10. mjesecu sam bio u Hvaru na Hvaru radi inspekcije jednog objekta te sam mogao vidjeti koliko živosti ima u raznim građevinskim radovima kojime su se širili kapacitet i popravlljali uočeni problemi, a sve kao priprema za novogodišnje goste. Također morate znati da, zbog djelomične prometne izoliranosti otoka, radovi koji na kopnu traju 2-3 mjeseca, na otoku znaju trajati i po 4-5 mjeseci,
2. U Splitu su odlučili kopirati zagrebački model adventa i to, za sada, dobro funkcionira. Također, ULTRA je tu već sedmu godinu, a ugovorena je na 10 godina. Na taj način se pokušava smanjiti sezonalnost i produljiti sezona. Ima još mjesta, to je točno, ali radi se na tome.
3. I u samom Splitu pripreme za ljetnu sezonu počinju već krajem 2. mjeseca, to se da lako uočiti samom šetnjom kroz Palaću.
4. Također treba znati i da se obnovljeni ili prošireni kapaciteti trebaju prodati te stoga se radi i na marketingu (kako HTZ tako i privatnici/vlasnici) te tu treba potrošiti vremena i to poprilično prije sezone.

Dobra sezona je samo vrh rada tokom većeg dijela/cijele godine. To što se taj rad ne vidi, ne znači da ne postoji.

A

Moja iskustva sa Jadranom su da je tamo zimi (od studenog do veljace) totalno mrtvilo. Totalno. Nit ima turista nit volje ljudi da rade. Kolegica mi je u turizmu u Zadru i kompanina koja ima jedan od najvecih resortova u zadarskoj rivijeri ne moze naci radnike za rad u par lokala koje imaju otvorene zimi.

Zasto ja na zimske short breakove idem u spa u Madjarsku, Austriju i Crnu Goru, a ne u Hrvatsku?

Istina je da se zimi rade gradjevinski radovi. To je stvarno tako. No priprema sezone krece u ozujku.

Advent u Splitu nije poznio dobre rezultate, zakipci prostora su se bunili da su izgubili novac, neki su i ranije zatvarali.

Cudim se da spominjete Ultru, jel ona nije vansezonski projekt, nego se odrzava u srpnju tj u top sezoni.

V

Beduin,

Može, kad god i gde god!

M

@ Alen Šćuric Purger

Tražio sam po netu, ali nisam mogao naći članak, čini mi se iz Jutarnjeg, gdje je objašnjeno kako ULTRA terminski pokriva srpanjsku „rupu“. Jeste u sezoni, ali prije vrhunca tako da je iskorištenost puno bolja. Procjena (za 2017.) je da se ostvari dodatni prihod od 525 mil kuna u tih tjedan dana.

Što se Adventa tiče, moguće je da ima problema, naročito sa gradskom vlašću koja se hita brojevima/cijenama da je to za ne vjerovati.

Kadroviranje u resortima van sezone je problematično, jer se studentarija vratila na fakultete, a i nema više jeftinih Slavonaca.
To se počelo popravljati, ali potrajat će još neko vrijeme dok se to ne riješi, mada mislim da ćemo prije prihvatiti talijanski model rada kafića i restorana (rad u 2 smjene samo kada je promet najveći).

N

Uzivaj Alene u Latinskoj Americi :)

Drago mi je zbog Dubrovnika. Da je Split takve logike u tijeku zime, bili bi jaci od Zagreba.

Rynair da hoce moze odmah poklopiti sve destinacije koje WZZ ukine iz Tuzle. WZZ ne moze da ima LF 85% pa zato ukida neke letove iz Tuzle.

Odgovori
A

Bome uživam. Punim plučima. Mexico City je stvarno prelijep, ali Cancun je iz druge planete. Danas sam bio u Xcaretu, prekosutra idem po Yukatanu pručavati ostatke građevina Maya (Chichen Itza idr.)…

Pa Split je jači od Dubrovnika tijekom zime, i po broju linija, i po broju tjednih letova, a ima i bitno više putnika.

Wizz je niz linija u regiji, ali i diljem Europe, ukinuo prvenstveno jer je trebao kapacitete za bazu u Beču, gdje je imao naglu i enormnu ekspanziju, kako bi se mogao tući sa ostalih 4 velikih prijevoznika tamo. Dolaskom novih aviona (a oni bogami dolaze), polako vrača linije nazad.

M

Podaci iz Januara ove godine polako pristizu.

Zagreb – stagnacija i mali pad u odnosu na Januar 2018-te.

Nis – pad

Split – rast od 7.9%

Nije bas da se regija razvija i prosperira u zimskom periodu. Na Balkanu se stare price pricaju i ponavljaju do u beskraj. Dok se to ne promeni, necemo se bas proslaviti nekim rastom i prosperitetom…

Odgovori
P

Sarajevo – pad

A

To nikako nije istina. Zakljucke ne mozete izvoditi temeljem jednog mjeseca.

Zagreb je prosle zime imao preko 10% povecanja, Split preko 20%. U prva dva mjeseca ove zime Zagreb je imao preko 5%, Split preko 10%. To sigurno nisu losi rezultati.

A

Konacno u Zagrebu je proslog sijecnja i veljace bilo Europsko rukometno prvenstvo koje je akumuliralo vise tisuca sportasa, novinara, poslovnjaka, djelatnika EHFa i navijaca.

P

Ne zaboravite da Zagreb ove letnje sezone ne dobija uopste puno novih rotacija i da vas optimizam nema realnu osnovu.

Takodje od novembra prosle godine stope rasta u Zagrebu se ne mogu uopste meriti sa onim od leta ili sa pocetka 2018 godine. Negativni trend u januaru to samo potvrdjuje.

Vodeci se vasom logikom mi u junu ili julu u Zagrebu mozemo ocekivati znacajan pad putnika jer su u tim mesecima 2018 organizovani charteri za Rusiju.

A

Gdje se vi procitali sa sam ja rekao da sam optimistican za zagrebacki ljetni rast? Ja to rekao nisam.

Rast je manji ove zime al je bitan. A poglavitk u zadnje dvije zime. Sto potvrdjuje moju tezu da se sezonalnost u regiji smanjuje, pa u u Zagrebu, sto je tema ovog clanka.

U Zagrebu ce biti jedna ogromna najava. No za to cete morati malo.pricekati.

A

Srpanj i kolovoz ni izbliza nisu toliko ranjivi kao sijecanj i veljaca. Pa takve osvilacije na njih manje utjecu. Ali sigurno da ce to imati i utjecaj i na te brojke. Ni prvi ni zadnji puta. Tako je u cijeloj regiji kad su takve oscilacije u pitanju. Pogledante koliko Uskrs utjece na brojke putnika ovisno o tome jel u ozujku il travnju.

P

Ne morate vi to eksplicitno izjaviti da bi se videlo sta provejava izmedju vasih komentara.

Bitan je svaki rast ali je onaj od 10% bitniji nego onaj od 4% a to je upravo odnos izmedju pocetka i kraja godine u Zagrebu ne racunajuci januar 2019 koji bi celu sliku jos vise pokvario.

Sto se tice najava njih odavno vec slusamo. Na primer avio prevoznik iz SAD odavno dolazi u Zagreb samo je problem sto jos uvek nije dosao. Zelim verovati da ce ovog puta biti drugacije ali za leto 2019 je isuvise vec kasno.

Molim vas da mi kazete koji je to grad u okruzenju imao pad putnika 12 meseci posle odredjene sportske priredbe. Hvala

M

Alene,

Ako je za Zagreb uspeh da ne bude ni medju 100 najprometnijih u evropi – onda OK. Uspeh je i januarski pad!
Biti iza Minska, Stavangera i Trondhajma – mozda je i to uspeh za Zagreb.
Eto bili rukometasi prosle godine. To je mozda citavih 1000 putnika.

Balkan uvek nadje opravdanje. Pozdrav sa Joze Pucnika. I ovde je sve po starom – avion sa oznakama nepostojeceg Air Berlina ispred tehnicke baze, Adrijinih par CRJ-ova, jedan Airbus…

A

Predraze, pretpostavka je majka svih z*jeba. U krivu ste. Nemam dobro misljenje o stagnaciji Zagreba i planiram napisati i clanak o tome. Pogrijesili ste u „citanju izmedju redova“.

Naravno da je od 10% bolji nego od 5%. No zagrebacki je iznad prosjeka Europe, pa i dobrog dojela zracnih luka regije. Nije bajan, ali je zadovoljavajuc. Poglavito sto se ne temlji na LCC koji su ispod 8% prometa, a koji uskoro dolaze.

Long haul u Zagrebu je definitivno najbolja strana novog managementa. Zagreb ima 4 linije i 17 tjednih polazaka long-haula. Naravno, SAD i Kina fale, Japan i Indija bi dobro dosli zbog ogromnog broja turista iz tih krajeva.

Apsolutno svaki grad je imao pad putnika vezan uz vece ivente i oni jasno da imaju utjecaj na brojku.

Gledajte, zagrebacka stagnacija nije dobra. Upravo suprotno. No kao sto pad broja putnika pocetkom godine u BEG prije dvije godine nije trebalo gledati tragicno, i prvi sam govorio da ne treba dramiti na dva-tri mjeseca, tako i ova nula nije pokazatelj trenda. Nadam se i da nece biti.

P

Alene,
hajde da mi stvari nazovemo pravim imenom a ne samo zapakujemo u sjajno pakovanje.

Jeste Zagreb imao uspeha u long haul-u ali taj isti Zagreb je u riziku da mu u blizem vremenskom periodu Split preuzme titulu vice sampiona na prostoru bivse Jugoslavije.

Takodje, Beograd je 2018 u poredjenju sa Zagrebom povecao razliku za dodatnih vise of 50.000 putnika iako je izgubio interkontinentalnu liniju za Kinu, tako da te linije ne mogu biti oslonac razvoja niti pokazatelj velikog uspeha jednog aerodroma u nasoj regiji.

Lepo jeste, dovoljno nije.

Znate, kad vec pominjete Beograd treba znati da ce u letnjem redu letenja ove godine Beograd imati za sad objavljenih 60 rotacija vise nego 2018 od cega je dve trecine od stranih avio prevoznika koji nisu LCC (prevashodno LH, AF, LX, SU). To je u proseku skoro deset novih letova dnevno i izuzetan rezultat koji bih uvek radije uzeo nego nekoliko interkontinentalnih linija. Zagreb je do sad obezbedio tek par dodatnih objavljenih rotacija (A3, JU, KE…) u leto 2019 i kako stvari stoje jos vise ce zaostajati u broju dodatih putnika.

Molim vas da ne ovde ne generalizujemo stvari vec da koristimo konkretne brojke. Beograd je kao i drugi gradovi regije u proslosti bio domacin mnogih vecih sportskih manifestacija i nije imao minus u broju putnika u tom mesecu u poredjenju sa istim mesecom prethodne godine tako da vasa tvrdnja o svakom gradu zasigurno „ne pije vodu“.

A

Zašto je to rizik da Split ima više putnika od Zagreba? Niti je to nešto posebno, niti će ta brojka pomoći ili odmoći zagrebačkom aerodrom, niti će to pomoći putnicima. Nitko ovdje ne vidi ni najmanji problem da Split ima više putnika od Zagreba. To je samo brojka koja ne znači baš ništa! Titula? Od kada je broj putnika titula? Rizik? Od čega? Zar će radi toga neke kompanije ili putnici odići iz Zagreba. Splitu iskrene čestitke. Samo tako dalje! Bravo.

Dajte, ljudi pa nije zrakoplovstvo igranje male djece u pjesku i uspoređivanje čiji je pišo veliči, a čiji tata jači. Ajmo razgovarata kao odrasli ljudi.

Long haul linije svakako jesu pokazatelj uspjeha. Jednako kao i broj destinacija, konektiranost, ukupan broj prijevoznika, broj velikih legacy prijevoznika, broj putnika, broj feeding destinacija… Niti jedno od toga nije jedini ili bitniji pokazatelj. Long haul je izuzetno bitan za Zagreb obzirom da više stotina tisuća turista dolazi iz dalekih prekooceanskih destinacija, a oni su izuzetni platiše (kada netko plati put više stotina EUR taj ne štedi na godišnjem). I zato Zagreb nije samo br. 1 turistička destinacija regije (veća čak i od Dubrovnika po broju turista), nego ti turisti donose bitno više novaca od onih iz regije ili Istočne Europe.

Da, Beograd će imati ogromno povećanje broja letova ovog ljeta. Zagreb tek simbolično. I da, to će povećati razliku između ova dva aerodroma. I da, to je uspjeh Beogradskog aerodroma i neuspjeh Zagrebačkog. Što je tu sporno? Tvrdi li netko drugačije?

Povećanje u Zagrebu iduće godine će biti sa Air Transatom, Aegeanom, Dublinom (Croatia), Koreanom (letio je prošle godine tek od rujne), Iberiom, LOT-om, Air Serbiom i Vuelingom. Sve zajedno 11 tjednih letova više. Deleko manje od Beograda.

Zagreb neće imati smanjenja, Beograd nešto ima (Hainan, iranski prijevoznici). Ali još jednom naglašavam Beograd će imati neusporedivo više novih letova od Zagreba. Bravo Beograd, iskrene čestitke! I ponovo pitam, što je tu sporno?

I kakve to veze ima sa temom ovog članka?

Ne generaliziram stvari samo sam sada u Meksiku, 11.000 daleko od svog kompjutere i ne mogu Vam objaviti konkretne podake. No, podjsetite me idući tjedan, pa ću Vam dati vrlo konkretne podatke.

Kada je Beograd u siječnju 2016. pao za 5,8%, pa u ožujku iste godine za 0,7%, pa u travnju za 4,2% i u lipnju za 0,3% naglašavao sam da to još uvijek nije trend i da se ne trebaju stvarati zaključci na prečac. Zagreb je imao tek 70-tak putnika manje, tj. 0,04% smanjenja (niti 0,1%). Stvarno ne treba raditi drame oko toga. Poglavito što je povećanje od listopada do prosinca bilo 5,5%. Ništa spektakulatno, ali solidno. Ubrojimo li u to i siječanj to je 4,1%. U redu brojka, posebno što je prošle zime povećanje bilo 13.1%

P

Kao vazduhoplovni analiticar siguran sam da dobro znate da je svim aerodromima bitno koliki ce promet putnika imati i na kom ce mestu u Evropi biti. Da jedan Frankfurt nije uveo linije LCC-a ozbiljno bi poceo da zaostaje na lestvici najprometnijih aerodroma a oni to sebi ne mogu dozvoliti. Takodje je i regionalnim aerodromima bitno u kojim se okvirima njihovi rezultati krecu i cinjenica da ih drugi aerodromi u regiji preticu sa brojem putnika ne mogu biti signal dobrog rada. Ne, nema veze sa titulama niti sa igranjem u pesku. To je jedan od pokazatelja rada i uspesnosti menadzmenta i zato molim vas da ne banalizujete ovu diskusiju neprikladnim poredjenjima.

Long haul je jedan od pokazatelja uspeha, ali kao sto ste rekli nije jedini i zato bi Zagreb morao poraditi mnogo na drugim pokazateljima ukoliko zeli zadrzati svoju danasnju poziciju.

Tema ovog clanka je sezonalnost i u nju se uklapa rezultat zagrebackog aerodroma u januaru ove godine od cega je cela diskusija i krenula a kasnije ste vi u diskusiju ukljucili i Beograd.

Iz tog razloga je navedeno poredjenje Beograda sa Zagrebom u cilju prezentovanja prave slike rada zagrebackog menadzmenta na osnovu identifikovanja potencijalnih problematicnih tacaka koje treba poboljsati.

A vi ste cini se to malo emotivnije prihvatili.

Lep provod u Meksiku.

M

Zasto zamenjujete teze, Alene?

Ako vam napisem svoje misljenje da je za Zagreb postojeci „rast“ neuspeh – imate li problem sa time da ga prihvatite?

Ili je mozda i pad uspeh? Zagreb je gori i od Minska? Jel i to uspeh?
Ili je uspeh sto su gradovi koji imaju stanovnika koliko Osijek ispred Zagreba po broju putnika?

O kakvim vi to navalama turista mastate? Pa pogledajte malo rezultate nekih turistickih gradova slicne velicine Zagrebu – pa onda recite da li je nesto uspeh ili nije:

Primeri turistickih gradova srednje velicine u Evropi :
Dablin – 31,497,526
Palma De majorka – 29,081,787
Malaga – 19,021,704
Alicante – 13,981,320
NIca – 13,850,561
Porto – 11,941,231
Catania – 9,933,318
Toulouse 9,264,613
Bologna 8,198,156

Ili u nasoj regiji:

Heraklion – 8,098,465
Sofija – 6,962,040
Solun – 6,689,193
Rodos – 5,567,748

U Turskoj:
Antalia – 25,872,451
Izmir – 12,824,310
Adana – 5,610,176

Da li se slazemo da smo u nenormalnom i sve vecem zaostajanju ne samo za Evropom nego i za regijom?

M

Dodao bih jos objasnjenje. Cifre koje sam naveo odnose se na broj putnika aerodroma pomenutih gradova.

Kao sto se moze primetiti zaostajanje je ogromno i razlika se povecava. Na primer Dablin je imao rast od 1,915,205 putnika za godinu dana, Porto je imao rast od 1,153,601,…., Heraklion je imao rast od 761,682 putnika, Sofija 471,944 novih putnika…
Zagreb i pored svetskog prvenstva u Rusiji jedva oko 250.000 putnika rasta.
A ove godine cemo kao opravdanje za pad reci – „“pa prethodne godine je bilo svetsko prvenstvo! Ne postaje se svake godine vicesampion sveta!““

E, tako se radi na Balkanu i zato smo i zaostali i zaostajemo jos vise!

A

Predrag, bit će da Vi znate našto što ja ne znam, a to je da je aerodromima bitno kako su rangirani. Molio bih Vas neki ozbljan analitički članak ili barem izajvu nekog od CEO-a aerodroma koji tako što dokazuju. Predumijevam da to pretpostavlja da im je to prioritet i iznad profitabilnosti? Ili?

Frankfurt kojeg ste spomenuli tek je 4. aerodrom u Europi. Mislim da ne režu žile što su ispred njega Heathrow, Paris CDG i Amsterdam. Ili mislite da će pod svaku cjenu skinuti cijene i otvoriti potpuno vrata LCC da bi prestigli bar Amsterdam, ako ne i CDG? Kada bi im to bio prioritet već su to odavno mogli napraviti. I nisu. Još uvijek je broj LCC na Frankfurtu vrlo malen i usprkos dolaska Ryanaira. Neusporediv sa CDG i AMS. Pa eto Frankfurt i dalje nama takvu logiku kakvu ima AMS je je bazirano čak 3 velika LCC (Transavia, Vueling, easyJet), dva leisure prijevoznika imaju velike baze, a još 8 LCC ima nekoliko 30 linija.

Ovo sa brojem putnika jest jedan od pokazatelja, no svakako nije krucijalni, poglavito ne u usporedbi aerodroma koji su blizu jedan drugog (i tu par tisuća više ili manje ne igra ulogu, i Zagreb i Split su u istoj ligi prema broju putnika), i eventulani prelazak Splita sigurno neće nimalo promijeniti ulogu Zagreba kao huba Croatie Airlines, aerodroma koji ima neusporedivo manju sezonsalnost, aerodroma koji ima najviše long-haul linija, i koji ima najviše velikih legacy prijevozika. Kao što ni Tivat ne ugrošava poziciju Podgovirice iako je godinama po broju ispred nje.

Kao što rekoh ovo zanemarivo maleno smanjenje od 70-tak putnika nije nikakav pokazatelj trenda. I u tom sam kontekstu spomenuo Beograd čije je smanjenje bilo u sviječnu 2016. -5,8%, u ožujku 0,7%, u travnju 4,2%, u lipnju 0,3%. I tada sam tvrdio da to nije trend i da to ne treba gledati tragično i bio sam u pravu. Pogledajte Beograd nakon toga. Zagrebačko smanjenje je nesporedivo manje i branim jednaku tezu kao i za Beograd 2016.

Kada je Beograd u siječnju 2016. pao za 5,8%, pa u ožujku iste godine za 0,7%, pa u travnju za 4,2% i u lipnju za 0,3% naglašavao sam da to još uvijek nije trend i da se ne trebaju stvarati zaključci na prečac.

Nisam nimalo emotivno privatio bilo kakvu argumentaciju. Samo razumno. Kao i u slučaju 2016. tako i danas. Ni tada nisam bio emotivan, ni danas nisam emotivan.

Hvala za želje za provodom u Meksiku. Ovdje je presavršeno. Sigurno mi nije zadnji puta da sam ovdje.

Miroslave, da imam problema sa tim stavov jer to jednostavno nije istina. I to nije zamjena teza, nego se Vi i ja ne slažemo. I bože mili, što sad. Vi imate jedan stav, ja drugi. Ja smatram da Vaši argumenti nisu na mjestu, Vi ne prihvačate moje argumente. Ništa strašno. Zato i služe debate, zar ne?

Pa u jednom ili dva, čak i tri mjeseca nisu nužno neuspjeh. Već sam Vam dao primjer Beograda s početka 2016. Niz faktora može utjecati na to. A teško je reči da je 70 putnika u Zagrebu pad. To je stagnacija. U kontekstu cijele zime nije ni to. Govorimo o povećanju od 4,1%. Nije neki ogroman uspjeh, ali nije ni neuspjeh. Da ne ponavljamo argumente.

U kontekstu aerodroma koje spominjete ni jedan aerodrom regije nema uspjeh, pa čak ni Beograd. I što želite da Vam kažem? Da nam je regija loša? Pa to ponavljam non stop, zar ne?

M

Pogledajte malo dublje stvari Alene.

Nije problem imati stagnaciju ako smo na nivou na kome su drugi gradovi koji imaju slican broj stanovnika ili slicne turisticke atrakcije.

Ali ako si deset puta slabiji od gradova slicne velicine i turistickog potencijala, a da pritom imas i mediteran koji daje ogromne mogucnosti za razvoj – a da vec decenijama nista nisi uradio – onda je to ogroman neuspeh!

Zasto je Dablin deset puta bolji od Zagreba? I leti i zimi!
Da li je u Dablinu bolja klima? Ili Dablin ima lepsu prirodu?

Zasto turisticke destinacije u Spaniji imaju deset puta vise posetilaca nego Split ili Pula?
Da li Palma ili Malaga imaju bas toliko lepse more i toliko su lepsi gradovi nego Split ili Dubrovnik?

Ili je nesto drugo u pitanju?

P

Alene,
Mi smo vec jednom slozili da je jedan od pokazatelja uspesnosti aerodroma broj putnika. Dakle, molim vas, ukoliko vi vidite na vasem aerodromu da je rast broja putnika neadekvatan ili da konkurencija nesto bolje radi vi se morate zamisliti sta oni to bolje rade i adekvatno reagovati. Rangiranje je samo krajnja posledica i ogledalo rada.

Vrlo je nerealno ocekivati da ce CEO jednog veceg aerodroma plakati na ramenu nekom novinaru zato sto su ove godine losije rangirani ali to ce im sigurno upaliti alarm kako bi svoje poslovanje poboljsali.

Slozicemo se da jedan aerodrom u Frankfurtu nema finansijskih problema i da im dovodjenje LCC sa finansijske strane apsolutno nije bilo potrebno pogotovo kad se uzme u obzir da je jedan od akcionara aerodroma Frankfurt Lufthansa odnosno najljuci moguci neprijatelj Ryanair-u. Dakle, nisu oni sa Ryanairom nasli kompromis oko cene letenja sa FRA zato sto im se svidja FR livery i vole svakodnevno da je gledaju ili zato sto im je taj novac od Ryanaira preko neophodan. Oni su to uradili da bi odrzali korak sa konkurencijom u broju putnika i to gle cuda bas 2016 godine kad je aerodrom Frankfurt zabelezio pad od 0,4% – jedini pad jos od 2009 odnosno vremena svetske ekonomske krize (gore pomenuto paljenje alarma).

Ryanair danas ima 38 linija iz glavnog Lufthansinog huba i uz LH je glavni motor podizanja broja putnika u FRA.
https://www.reuters.com/article/us-fraport-results/lufthansa-ryanair-to-drive-frankfurt-airport-passenger-growth-this-year-idUSKCN1GS0IE

Moja poenta oko Zagreba i Splita je bila da se moze desiti da vaznost Zagreba vremenom moze ozbiljno opadati pogotovo sa izgradnjom novog terminala u Splitu i ukoliko Split uspe da smanji sezonalnost na svom aerodromu. U ovom trenutku Zagreb je najveci i najmoderniji aerodrom Hrvatske ali ce Zagrebu veliki problem biti ako ostanu uljuljkani u tom statusu misleci da ce se sam od sebe odrzati, jer nece. Znate, AA je odlucio leteti za DBV a ne za ZAG i isto tako KE moze odluciti da vise ne leti za ZAG vec za na primer SPU jer im je tako isplativije (potovo sto se suska da su KE punjenja u ZAG tokom novembra i decembra bila problematicna). Pa oni su i letove za Zagreb reklamirali postavljajuci sliku Dubrovnika!

Minusi koje je Beograd imao a koje ste vi naveli jesu postojali ali ne kao posledica sportskih dogadjaja (kao sto ste vi pokusali opravdati stagniranje Zagreba u januaru ove godine) vec zbog smanjenja traznje. To je u Beogradu prepoznato i krenulo se u pravcu otklanjanja uzroka tih poremecaja. Verujem da se to i u Zagrebu mora prepoznati ne zarad sadasnjeg trenutka vec radi godina koje dolaze.

V

Svi pokazatelji kojima se upoređuju uspesi ili neuspesi Aerodroma u Svetu su sažeti na ove tri stranice ne tako gusto kucanog teksta.

http://www.pefindo.com/index.php/fileman/file?file=324

A

Predraže, slažem se da svaki aerodrom mora shvatiti ozbiljno bilo kakve oscilacije i poraditi na tome. Eto, Beograd je to prepoznao. Vjerujem da će Vam biti drago kada Vam kažem da će u Zagrebu biti jedna velika vijest, ogromna.

P.S.
Korean ne može slijedati u Splitu jel je staza prekratka za širokotrupce.

P

Vrlo sam radoznao da saznam tu veliku vest.
Pretpostavljam da je u pitanju dolazak Ryanair-a u Zagreb.

p.s. Umesto Splita u moj tekst mozete ubaciti Dubrovnik gde sirokotrupci mogu sletati no to ne menja ukupnu poentu teksta.

A

Predraže ogroman problem Splita je upravo ta sezonalnost. Aerodrom koji ima tek 30.000 putnika mjesečno zimi, teško može privući iole ozbiljnog igrača ili postati glavni aerodroma uže regije. Razlika između Zagreba i Splita (Dubrovnika) zimi je 1:7.

P

To stoji sto vi kazete, ali ne zaboravite da taj iste KE moze bez problema kao i AA otvoriti sezonsku liniju za DBV umesto celogodisnje za ZAG koja u zimskim mesecima izgleda da ne daje bas dobre rezultate.

Kao sto rekoh sa slikom Dubrovnika su i reklamirali za letove za Zagreb.

N

Alene, Nis je dobio Malme nazad od aprila! Lepe vesti, linija je dosta popularna!

Znaci Eindohoven ostaje jedini ukinuti let, ali kako FR6 ukida Weeze , mozda i vrate, ko zna.

Pozdrav i lep provod!

Odgovori
A

Da vracaju. No na Nisu promet pada vec par mjeseci, ako se ukine i samo jedna linija to je 10%. Trend svakako nije dobar i cinjenica je da novi managemen ne nastavlja trendove prethodnog.

D

Pad u Nišu je realno očekivati do letnjeg reda letenja. Oporavak kreće od aprila kada se vraća Malme, zatim najavljene linije AirSerbije i najavljeni letnji charter za Egipat.

A

Kad se uvefu linihe Air Serbije da. Samo to ima malo veze sa kvalitetnom menadjmentom, a vise sa politikom i novcem iz budzeta za PSO, kojim ce se „opravdati“ politicko preuzimanje aerodroma Nis. Nije li bilo logicnoje zadrzati dokazano management nego trositi novac poreznih obveznika na financiranje linija Air Serboje da bi se domazao nastavak rasta?

P

Nije li svaka domaca OU linija subvencionisana sa PSO i da li je zbog toga menadzment u DBV manje sposoban jer ima linije cije gubitke pokriva drzava Hrvatska?

D

Ah taj mit o “dokazanom bivšem menadžmentu” sa biznis modelom snizimo takse na simboličan nivo, 1 eur, a za plate ne brinemo, stižu iz gradskog budžeta. Alene, i sadašnje rukovodstvo su ljudi sa tog istog aerodroma.

A

Predrag:
Dubrovački aerodrom prije uvođenja postojećeg PSO nije imao smanjenje prometa, same PSO linije su zanemarivo malene u ukupnom broju linija. Ovdje se ne radi o tome da je pao broj putnika više mjeseci, da su se ukidale linije stranih prijevoznika u Dubrovniku, pa je uveden PSO. Dubrovnik dokazuje upravo suprotno da raste vrlo mnogo iako su PSO linije konstantna brojka i ne raste niti broj linija, niti broj frekvencija.

Djape, pogledajte malo statistiku koju sam objavio vezano uz niške financije, pa ćete vidjeti da je bivši management uspio u samo tri godine uz takve takse, i daleko manje godišnje subvencije poslovati samostalno, tj. ostvarit profit koji je bio veći od subvencija te godine. Što znači da bi i bez subvencija bio pozitivan financijski. Sada su subvencije neusporedivo veće, a broj putnika i linija pada.

D

Vrlo rado Alene, moze li link do tog teksta? Zar nisu tvrdili da su pozitivno poslovali u 2018? Ti rezultati jos nisu javno dostupni.

P

Slazem se da nije DBV imao pad pre PSO ali sa druge strane i porast Nisa je bio vrlo eksplozivan tako da se realno posmatrajuci moglo ocekivati da ce do nekog blazeg pada ili bolje receno stabilizacije trzista doci.
I sad ce opet sa PSO broj otici vrtoglavo gore a kad PSO prestane osudjivace se nesposobni menadzment.
Istina je negde na sredini.

A

Djape:
Dva su članka napisana u serijalu, u drugom su brojke koje spominjemo:

https://tangosix.rs/2018/10/04/kolumna-alena-scurica-kome-zasto-smeta-nis/

https://tangosix.rs/2018/17/04/kolumna-alena-scurica-da-li-je-niski-aerodrom-samoodrziv-koja-je-logika-njegovog-limitiranja-od-strane-drzave/

Predrag:
Da, Niš je imao vrtoglav rast, i nije za očekivati takav dalji rast. No, bivši management je realno procijenjivao stanje sve do svog odlaska, a rast do nihovog odlaska je bio zavidan i sukladan procjenama. Nakon toga situacija se naglo i bitno promijenila. Pad broja putnika, ukidanje linija, uz to daleko veća fiancijska pomoć od države nego je prije aerodrom dobivao od grada.

Bivši management nije predviđao „blaži pad“ nego i dalje osjetan porast. I to je dokazao sve do prvog kvartala ove godine, kada je otišao.

Tek treba vidjeti koliko će od tih PSO linija ići Nišu, koje će one biti i koliko će akumulirati putnika. Jednako tako treba vidjeti omjer uloženog novca kroz PSO i benefita u broju putika i prihodima. Jer ako Niš sa 5 milijuna EUR + pomoć države izvan PSO, bude imao rast broja putnika kao što je prijašnji management ostvario sa 650.000 EUR godišnje od grada Niša, onda to baš i nije neki posao, zar ne? Upravo suprotno, to je onda jako loš posao za koji bi se trebalo i politički odgovarati.

P

Alene,

Veliko je pitanje da li bi se ove redukcije na niskom aerodromu desile i da je ostala stara postavka menadzmenta.

Ponekad se desava da nasi mediji preveliku vaznost daju lokalnim donosiocima odluka misleci da ce jedan Wizzair ili jedan Ryanair odmah ukinuti svoje profitablne linije samo zato sto su oni tog jutra ustali na levu nogu.

Dakle, visina taksi koje se placaju u INI se nije promenila i ona je ugovorom fiksirana na 3 EUR do odredjenog vremenskog perioda sa starim ili sa novim menadzmentom. To nije promenjeno.

Svedoci smo cinjenice da je baceno drvlje i kamenje na novi menadzment Nisa kad je W6 ukinuo liniju Malme- Nis pre svega iz svojih internih razloga a sad kad ga vraca od proleca novi menadzment niko i ne pominje. To se zovu dupli standardi.

Da, naravno tu je i ukinuta FR linija za Dizeldorf ali kao sto znate to je u danasnjem svetu avijacije vise nego normalno i uobicajeno.

Na kraju treba reci da je Nis u 2018 godini ostvario porast putnika od 6% – daleko manje nego prethodnih godina kad je osnova bila neuporedivo manja, ali opet u nekom okvirima koje vi ne smatrate neuspesnim bar kad su drugi aerodromi u pitanju.

A

Predraže, nitko sa sigurnošću ne može znati bi li se to desilo i da je ostao stari management. No, ono što je činjenica je da je stari management odlično predviđao stvari, i dok su oni upravljali aerodromom predviđanja su se nastavila, uključujući i početak 2018.

Za što bi trebao novi management biti spominjan u slučaju Malmea? Jel to njihova zasluga što su celogodišnju liniju uspjeli pretvoriti u sezonsku?

Porast je 6% ali je prvenstveno akumuliran dok je upravljao stari management. Za vrijeme nove uprave broj putnika je padao i smanjivao brojku za koju je bila zaslužna stara uprava.

Gleajte, nisam od onih koji smatraju da ljude treba odmah razapinjati, nego da treba proteći vrijeme da nova uprava može provesti svoje planove, da im treba dati šansu. Zbog toga još uvijek nisma napisao članak o Niškom aerodromu i novoj upravi. No, ta šansa nije „do vijeka“, sva ima svoje granice. A razultati nove uprave za sada istinski nisu dobri.

P

Alene,
Mozete li mi reci izvor Vase informacije da ce Malme biti sezonska linija iz Nisa?
Na njihovom sajtu se ne mogu za sad kupiti karte za zimski red letenja 2019/2020 niti za jednu destinaciju.

Slazem se da novom menadzmentu treba dati malo vremena.

A

Linija koja leti dva ljeta, a ne leti tijekom zime naziva se sezonska. Hoće li ona ponovo biti cjelogodišnja ostaje za vidjeti.

Kao što rekoh, novom managementu treba dati vremena, no jednako tako je jasno da zračni promet raste vrtoglavom brzinom i pola godine je cijela vječnost u ovom businessu. Kada je u Dubrovniku promijenjen management, ostavili su bivšeg CEO-a na rukovodečoj poziciji i zadržan je kontinuitet rasta, čak štoviše aerodrom je još brže rastao i dobio niz novih linija. Oni si nisu uzeli vremena i mjesec dana, a kamoli godinu dana. Vremena si nije uzeo ni Osijek, ni Zadar, ni Podgorica/Tivat, ni ostali aerodromi koji su promijenili upravu.

P

To se desilo samo jedne, prosle zime a razlog je bio povucen avion iz Poznanja koji je tu liniju odrzavao usled promene politike Wizzair-a i napustanja tadasnje da povezuje samo istok sa zapadom Evrope.

Prognoze o sezonskim linijama za sledecu zimu za Nis i W6 su samo na nivou spekulacija i time se ne bih bavio, jer za sad nemaju nikakvu realnu podlogu.

Ne zaboravite da niti jedan od aerodroma koje ste naveli nije doziveo tako brzo toliki bum u porastu putnika kao sto je to bio slucaj sa Nisem. Da je Nis rastao po stopi od 30-50% godisnje i tako nastavio da raste svi bi govorili o sigurnom i prosperitetnom razvoju. A ovako je rastao po stopi od 2600% (2015). 345% (2016) i 165% (2017) pa sad odjednom kad te brojke vise nisu u opticaju govori se da je los menadzment.

Malo vise vremena im dati i malo vise realnosti uzeti u obzir.

A

Poštovani g. Purger,

Još jednom sjajna analiza! I jedva čekam vaše utisce o aviokompanijima u Meksiku, verovatno ste probali koju od velikih (Aeromexico, Volaris,..) i koju od manjih. U moje vreme u Meksiku na Yucatanu na primjer je funkcionirala majušna Maya Air sa Shorts-ima 330 i bilo je veoma zanimljivo.
Inače siguran sam kako ste zapazili, da Meksiko nije samo zemlja, nego jedan sasvim svoj kontinent, tako po veličini kako po raznovrsnosti.
A jučer na letu ZRH-LJU stevardesa je najavila na kako je Adria „član Star Alliance i Swiss“. Jel ima to po vašem mišljenju kakvo posebno značenje?
Inače želim vam još puno lepih dana u neverovatnom Meksiku!

Puno pozdrava!

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama Andrej.

Pa nisam stigao previše, ipak sam tu samo 10 dana. Letio sam samo iz Meksiko Citya do Cancuna i nazad sa InterJetom. Izvrsna kompanija, velik razmak između sjedala, kožna sjedala, snack i pića, pa čak i alkoholna tijekom leta… Vrlo sam fasciniran. Avion puni. Tamo 80% na A320, nazad 99% na A321.

Nešto ste vjerojatno krivo čuli ili je ona krivo najavila. Let je u code-share Swissa i Adrie i oba su članovi Star Alliancea, pa je vjerojatno to trebala biti najava.

Provod u Meksiku je vrh! Više je nego odlično. Hvala na lijepim željama.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

AL-41F1 na: [POSLEDNJA VEST] Vučić: Helikopterska jedinica MUP-a Srbije dobija tri Erbasova helikoptera H215 Super Puma

@Direktor Ili ja ne znam da citam ovu listu(moguce) ili Mi-17 od 2017. ima EASA sertifikat? https://www.easa.europa.eu/download/typerating-lists/EASA-T_R_List_Helicopter.pdf a koliko ovde pise https://www.easa.europa.eu/easa-and-you/international-cooperation/easa-by-country?easa_relationship%5B0%5D=field_easa_country_mbmo_target_id mi uopste nismo EASA "member state" i ne podlezemo njihovim pravilima, posto sigurno helikopter policije ne planiramo koristiti na terotiriji EU. Mi-17 u civilne svrhe koristi 15 zemalja, to nije malo.

16. Feb 2019.Pogledaj

Spectator na: [POSLEDNJA VEST] Er Srbijin A330 dobio novu šemu bojenja – reklamu „Serbia Creates“ Vlade Srbije

Pantelija trebalo je na ruskoj cirilici I ruskom jeziku da orgazmiras bosanche?

16. Feb 2019.Pogledaj

Blagoje Krstic na: [POSLEDNJA VEST] Er Srbijin A330 dobio novu šemu bojenja – reklamu „Serbia Creates“ Vlade Srbije

Al se skupila negativna energija jedno cudo. Dal je ostalo u Srbiji bar malo pozitivne energije? Dobro je da se radio na nesto, a kritika je uvek dobro doshla, ali ovi komentari to je jedno cudo negativnosti malicioznosti prezira... Pozdrav iz Majedonije

16. Feb 2019.Pogledaj

Send this to a friend