BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kako se leti u regiji tijekom Korona krize? "Desilo se ono što nitko nije vjerovao da je moguće. Zagreb ima više tjednih letova od Beograda." / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kako se leti u regiji tijekom Korona krize?

U deset članaka tijekom Covida-19 pratio sam stanje tijekom krize i neposredno nakon slabljenja mjera, tj. uspostave prometa u regiji. Još u travnju (aprilu) sam objavio procjene temeljem najava najvećih kompanija. I desilo se ono što sam predvidio sa neznatnim odstupanjima.

Ova analiza temelji se na intenzivnom praćenju letova svih kompanija na svim aerodromima regije u sedam dana, od ponedjeljka 3. do nedjelje 9.8, komunikacije sa svim aerodromima i vrlo opsežnim svakodnevnim istraživanjem uz korištenje svih dostupnih alata. Istinski ogroman posao, daleko najveći do sada.

I ovaj tjedan, kao i idući su vrhunac sezone. Nažalost, u drugoj polovici kolovoza (augusta) promet, broj linija i frekvencija će rapidno padati, još više će padati u rujnu (septembru) i listopadu (oktobru). Ove zime promet će biti istinski skroman, kako radi ponovnog razbuktavanja pandemije i mjera koje će se ponovo uvesti, tako i radi daleko manje potražnje koja će biti ove zime spram prošle. No, o tome nešto više na kraju članka.

Koja su se predviđanja obistinila?

U članku od 5.5. ove godine, osnovna procjena je bila da će u Hrvatskoj promet biti bitno jači nego u ostatku regije i to je danas evidentno. Jasno je bilo da će Hrvatska „profitirati“ na turizmu i to iz dva razloga. Prvi je zato što su putnicima ostali vaučeri za letove iz Uskrsa, koje su odlučili koristiti tijekom ljeta (prvenstveno dijaspora koja nije mogla doći za Uskrs, ali i niz turista). Potom, stotine tisuća turista koji su već uplatili aranžmane prije Covida-19, pa su ih sada iskorištavali da im ne propadne novac. Na koncu, Hrvatska je bila prvi izbor europskim turistima jer su isti u načelu željeli izbjeći Španjolsku, Francusku, Italiju i Tursku kao glavne epicentre Covida-19, kao i odlaske u dalje destinacije zbog straha od ponovnog eskaliranja panedmije i nemogućnosti povratka kući. Ovdje treba ubrojiti i Grčku gdje je prosječni turista bio u strahu da u slučaju najcrnijeg scenarija mora proći kroz Makedoniju i Srbiju, ili Albaniju i Crnu Goru da bi došao do Europske Unije, ili obaviti neusporedivo dulji put kroz Bugarsku i Rumunjsku. A svih ovih šest zemalja nije imalo dobru Covid-19 sliku. Zbog svega ovoga ne treba čuditi da je broj turista u Hrvatskoj, obzirom na situaciju, fascinantno velik. U srpnju (julu) je u Hrvatskoj bilo 2,5 milijuna turista, što je 53% dolazaka iz 2019, a turisti izbjegavaju kretanje po više država, pa je broj noćenja još fascinantniji, njih 18,6 milijuna ili 61% prošlogodišnjih brojki. A prvi tjedan kolovoza (augusta) je daleko bolji. Plaže su prepune, gužve abnormalne, kapaciteti popunjeni. Ovog vikenda na naplatnoj postoji Lučko (glavna točka prolaska turista) bilo je u jednom danu (subota) 34.515 vozila, što je više nego iste subote lani. U splitskoj trajektnoj luci ovog vikenda je bilo više od 70.000 vozila.

Istovremeno sam naglasio da će turisti dolaziti u bliže dijelove regije prvenstveno iz straha od mogućnosti povratka u slučaju eskalacije pandemije. I to se desilo. Istra i Sjeverni Jadran su prepuni, Srednji Jadran je prilično pun, Dubrovačko-neretljanska županije je slabo popunjena, a Crna Gora je doživjela pravi turistički fijasko. Upravo radi toga razlika u broju letova između Splita, Dubrovnika i Tivta jest toliko velika.

Jednako tako sam rekao da će turisti prvenstveno koristiti automobilski prijevoz, jer se tako osjećaju sigurniji i mobilniji, što je i te kako važno kada imate strah od Covida-19 i razmišljate o mogućnosti „evakuacije“ u slučaju eskalacije pandemije. I bio sam u pravu. Daleko je veći broj turista koji su na Jadran došli automobilom, nego avionom, vlakom i autobusom. I u ovom slučaju je prednost Sjeverni, spram Južnog Jadrana gdje putnici moraju putovati 5-8 sati duže, na što, u većini slučajeva, nisu spremni. No, zbog toga postotak zračnog prometa ne prati postotak turista spram prošle godine.

Naglasio sam i ogromnu prednost Hrvatske kao članice Europske Unije, što je također evidentno. Ne samo da su ograničenja u putovanjima bitno manja nego ostalih zemalja regije koje nisu u Europskoj Uniji, nego i potencijalni putnici osjećaju bitno veću sigurnost ako ostaju u granicama Europske Unije. Konačno, upravo radi toga, Zagreb je cijelo vrijeme pandemije imao redovan promet, za razliku od svih ostalih zračnih luka regije koje su bile zatvorene. Dobar dio zemalja, poglavito Europske Unije, ima ili zabranu putovanja za stanovnike Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore, ili vrlo stroga ograničenja (karantena, samoizolacija, obveza svježih testiranja isl.).

Istime sam procjena da će kapaciteti tijekom udarnih ljetnih mjeseci biti oko 40% u Hrvatskoj, a oko 30% u ostatku regije. I ovo se desilo.

Nadalje, procijenio sam da će nacionalne kompanija biti glavni oslonac prometa, što se i desilo. Omjer obnovljenih linija i frekvencija nacionalnih prijevoznika spram stranaca je daleko na strani domaćih prijevoznika. I upravo se ovdje vidi koliko Sloveniji nedostaje Adria, obzirom da je promet u Ljubljani više nego skroman. On je zapravo desetkovan, a tako ne bi bilo da je Adria ostala na životu. Tako nije na ostalim područjima koja imaju svoje nacionalne prijevoznike.

Također samo dobro procijenio da će LCC manje obnavljati linije i kapacitete nego legacy carrieri. Uz izuzetak Wizz Aira koji je odlučio iskoristiti krizu za preuzimanje tržišta i obnavlja frekvencije daleko iznad prosjeka, ostali LCC, uključujući i Ryanair su daleko oprezniji i daleko skromnije obnavljaju linije, a još skromnije frekvencije.

„Dubrovnik je bitno ispod Splita po broju tjednih letova, čak duplo više, a isto je rezultat činjenice da europski putnici prvenstveno biraju bliže destinacije. No, totalan šok je Tivat, koji ima tek 25 tjednih letova (prosječno niti 4 dnevno).“ / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Bio sam u pravu kad sam rekao da će Wizz Air prvi krenuti sa obnovom linija. U Beogradu se to desilo čak i prije Air Serbie, a na niz aerodroma okosnica operacija bio je Wizz Air. Nisam bio u pravu kada sam smatrao da će Qatar nastaviti sa iznadprosječnim brojem letova koje je imao u vrhuncu koronakrize, te sam smatrao da će imati bitno veći broj letova nego ih ima. Bio sam u pravu kada sam procijenio da će Belavia biti među prvim operatorima. Dobro sam predvidio dolaske Eurowingsa i Ryanaira, neznatno pogriješio Turkish, te potpuno dobro predvidio početak operacija Austriana, KLM-a, Vuelinga, Voloteje, Transavie, easyJeta, flydubaia, LOT-a, Lufthanse, Britisha i Air Francea. Pogriješio sam u slučaju Aegeana, očekivao sam njegov već angažman, a kompanija se doslovce povukla iz regije, izuzev Beograda (ako prošli tjedna nije operirao ni iz Beograda). Bio sam u pravu da će Rusija svoju zabranu letova skinuti među zadnjima.

Također sam dobro procijenio da će long-haul linije, te linije prema Bliskom Istoku (koje se temelje na konekcijama putnika iz Azije i Australije) biti vrlo skromno zastupljene i da će tu najviše nastradati Zagreb koji je prošle godine imao čak 4 long-haul linije sa 17 tjednih polazaka. I to se desilo. Ove godine neće letjeti ni jedna jedina strana long-haul kompanija, ni Air Canada, ni Air Transat, ni Korean, ni Emirates za Zagreb, a ni American za Dubrovnik, iako je najavljivao čak svakodnevne letove. Bliskoistočne kompanije su vrlo mnogo reducirale broj polazaka. Tako Qatar leti samo za Beograd i Zagreb, iako je u prvih tjedan dana kolovoza privremeno prekinuo operacije za Zagreb, a za Beograd leti samo jednom tjedno. Flydubai, primjerice, iz Sarajeva ima tek jedan tjedni let, dok je prošlog kolovoza (augusta) imao nevjerojatni 21 tjedni let. Etihad leti tek dva tjedna leta za Beograd i to tek od prije par dana. I ovdje je ponovo dokazana prednost nacionalnog prijevoznika, obzirom da je Air Serbia krenula sa letovima za New York već 6.6, te konstantno povećavala broj letova da bi od 1.8. letjela čak četiri tjedna leta. OK, manje od prošlogodišnjih 6, ali ipak zavidan broj. I ovo je jedina „preživjela“ long-haul linija.

Bio sam u pravu i kad sam napisao da će se linije obavljati u vrlo velikom broju, ali uz mali broj frekvencija. I upravo je to trend. Linije koje su imale i svakodnevne polaske, sada ih imaju daleko manje, neke i samo jedan polazak tjedno. Kompanije u načelu obnavljaju linije sa minimalnim brojem frekvencija i nakon toga promptno reagiraju ako je potražnja veća. Pri tome kompanije rade sa load faktorom od 50-tak posto, pa i manjem. No, obzirom na bitno manje troškove operacija (smanjenje plaća pilota i drugih djelatnika, niska cijena nafte, popusti na aerodromima, povoljniji uvjeti kreditiranja i lizinga, niz olakšica…) letenje sa 50% load faktora je danas isplativo (prije Covida to je bilo 75% i više).

Ono što sam pogriješio jest da sam smatrao da će hubovi duže vrijeme biti okosnica putovanja (mislio sam da će to biti tako do proljeća 2021), dočim će Beograd i Zagreb imati bitno više putnika od jadranskih zračnih luka. I to je bilo tako još u lipnju (junu), za razliku od prošle godine, no u srpnju (julu) Split je doslovce pregazio i Zagreb i Beograd, a Dubrovnik se bitno približio. Trend je trajao kraće nego što sam vjerovao. Naravno, od zime, a vrlo vjerojatno već od rujna (septembra) ovaj trend će se vratiti i hubovi će imati bitno veći promet.

Zagreb prvi puta ispred Beograda

Desilo se ono što nitko nije vjerovao da je moguće. Zagreb ima više tjednih letova od Beograda. U prvom tjednu kolovoza Zagreb je imao 213 letova, a Beograd 195. No, daleko više od svih ima Split, čak 332 leta.

Dubrovnik je bitno ispod Splita po broju tjednih letova, čak duplo više, a isto je rezultat činjenice da europski putnici prvenstveno biraju bliže destinacije. No, totalan šok je Tivat, koji ima tek 25 tjednih letova (prosječno niti 4 dnevno). Ovo je prvenstveno rezultat činjenice da prema Tivtu nema letova iz dva njegova najveća tržišta: Srbije (Beograd, Niš) i Rusije (Moskva i St.Petersburg), ali i zabrana koje imaju putnici iz Crne Gore prema nizu zemalja Zapadne Europe. Evidentno je da Priština ima ozbiljno više letova usprkos dominaciji Wizz Aira u Skopju, kompanije koja ima najveći broj obnovljenih linija. Interesantno je i da Tuzla ima više letova nego Sarajevo, prvenstveno radi spomenute Wizz Airove politike.

Ljubljana je doživjela totalni potop. 42 tjedna leta ili prosječno tek 6 dnevno je istinska tragedija. Upravo se ovdje vidi koliki je utjecaj, koja je važnost i potreba nacionalnog prijevoznika. Da je Adria na životu situacija sigurno ne bi bila takva. Ljubljana je po broju tjednih letova je pala bitno ispod broja letova Podgorice, Zadra i Pule, a ima tek nešto više letova od Sarajeva i Tuzle. Istinska katastrofa!

Po broju linija daleko je na prvom mjestu Split, pa Dubrovnik, a potom Beograd pa Zagreb. Što je i logično turističke destinacije imaju mnogo linija sa manje frekvencija, a Zagreb je povezan sa više dnevnih letova prema glavnim velikim hubovima. Tako, primjerice, za Frankfurt Zagreb ima čak 4 dnevna leta, samo jedan manje nego u istom periodu lani. No, ipak tek 7. pozicija po broju linija vrlo je razočaravajuća brojka. Potpuno iznenađenje je Priština koja ima čak 37 linija.

Radi potpune slike strategije aerodroma i avion kompanija na njima treba staviti broj linija u korelaciju sa brojem tjednih polazaka da se dobije prosječan broj polazaka po liniji. I tu je Zagreb sa daleko najviše frekvencija, prosječno 6,9 tjednih letova po liniji (1 dnevno). Prvo slijedeće je Sarajevo (niti 4 leta tjedno po liniji), dok je na trećem mjestu Split sa 3,53 tjedna leta po liniji, četvrti je Beograd sa 3,48 tjednih letova po liniji, a peto Skopje sa 2,81 tjednih letom po liniji.

Daleko najveći broj tjednih polazaka u regiji ima Croatia Airlines (231), usprkos velikom trudu Wizz Aira da preuzme tržište, ipak je drugo mjesto zauzeo easyJet (161), treći je Wizz Air (159), tek četvrta je Air Serbia (144) i 5 je Austrian (57 letova tjedno). Ogromno razočaranje su Eurowings i Ryanair, poglavito Ryanair koji je istinski „izdao“ pojedina tržišta koja su u njega uložila velik novac, a on je pokrenuo vrlo malen broj letova. Bitno više se očekivalo i od Lufthanse koja je spala na brojke poput LOT-a i Britisha.

U regiji je u tjednu od 3. do 9. ožujka bilo 1340 letova. Najveći postotak letova je imala Croatia (17,2%), a od nacionalnih prijevoznika Air Serbia ima 10,7%, a Montenegro 1,4% tjednih letova.

Prema broju linija uvjerljivo je najbolji Wizz Air (64 linije), slijedi easyJet (49), Croatia (44), Air Serbia (38), a 5. je Ryanair (29 linija).

Wizz Air ima najviše tjednih polazaka i linija iz Skopja, potom iz Tuzle, pa iz Beograda, kojem su iznenađujuće vrlo blizu Priština i Split. Pritom je važno spomenuti da Wizz Air nema bazu u posljednja dva grada.

Iako easyJet nema bazu ni u jednom gradu regije ipak je zauzeo drugo mjesto po broju linija i isto mjesto po broju frekvencija u regiji. Najviše linija i frekvencija ima u Splitu, potom u Dubrovniku, na trećem mjestu po broju frekvencija je Priština, ali po broju linija Pula.

Croatia Airlines leti u 8 od 9 zračnih luka Hrvatske (ne leti samo na Lošinj), te u Sarajevo i Skopje. Najviše linija i letova ima iz Zagreba, pa iz Splita i na 3. mjestu je Dubrovnik.

Air Serbia ima 135 tjednih polazaka na 33 linije iz Beograda i 6 tjednih polazaka na 4 linije iz Niša. Iz Kraljeva ove godine neće biti letova za Solun, a za Beč će letovi možda krenuti od rujna (septembra).

Ryanair najviše letova ima iz Zadra, njih 16 na 10 linija, što je manje od 1/3 planiranih linija i još manje frekvencija. Potom je Podgorica sa 11 letova na 7 linija, pa Split sa 5 letova na 4 linija. Kompanija je desetkovala broj linija i frekvencija iz Banja Luke i Niša.

Po broju putnika nakon Covida-19 Zagreb i Beograd su izjednačeni, a Split je u srpnju (julu) je bitno odskočio. Tako će biti i u kolovozu (augustu).

Zagreb je daleko najbolje regionalno povezan. Po broju letova drugi je Split, a treći Dubrovnik, dok je Beograd tek četvrti, no po broju destinacija u regiji drugi je Beograd i treći Split.

Split apsolutni šampion regije

Iako je Zagreb jedini u regiji letio cijelo vrijeme koronakrize, dok Split, iako je bio otvoren nije imao redovnih letova mjesec i pola (od kraja ožujka do sredine svibnja), te je Zagreb još u lipnju (junu) imao bitno više putnika nego Split, u srpnju (julu) Split je „razvalio“ postigavši 171.815 putnika skoro 100.000 više od Zagreba koji je ostvario tek 78.070 putnika, te čak tri puta više od Dubrovnika koji je postigao 59.133 putnika. Ta brojka je daleko od prošlogodišnjih 723.048 putnika, no još uvijek je svjetlosnim godinama daleko od ostalih zračnih luka regije. Govorimo o aerodromu koji u travnju (aprilu) ima slovima i brojkom šest putnika, a još u lipnju (junu) je imao tek 26.150 putnika, manje nego u najgorem mjesecu u godini, u veljači (februaru).

U prvih sedam mjeseci Zagreb je postigao 625.805 putnika, Split 280.189, a Dubrovnik 146.159 putnika.

Iz Splita leti 31 kompanija na 94 linije, koje se obnašaju prema  55 destinacija sa 332 tjedna leta (47 dnevno u prosjeku). Najveći prijevoznik u Splitu od 3. do 9.8. je bio easyJet sa 16 linija.

I po broju frekvencija najbolji je easyJet sa 83 leta tjedno, 34% više nego Croatia Airlines (62 tjedna leta). Uz to easyJet sve letove radi sa velikim uskotrupcima, a Croatia dobar dio letova ima sa Dash 8-400, što znači da je kapacitet koji nudi Croatia duplo manji nego kapacitet easyJeta.

Na pojedinoj liniji najviše frekvencija ima Croatia za Zagreb (23 tjedna polaska), potom slijedi easyJet sa 14 tjednih polazaka za London Gatwick, te sa po 13 polazaka KLM za Amsterdam i easyJet za London Luton. Kao destinacija najviše polazaka ima London gdje 5 prijevoznika leti za 8 linija na 4 aerodroma (Heathrow, Gatwick, Stansted i Luton, na svaki po 2 prijevoznika), sveukupno čak 50 tjedni letova (više od 7 dnevno).

Najviše polazaka ima u subotu (67), pa u nedjelju (53), te u četvrtak i petak po 47. Najbolje konekcije Split ima preko Minhena (15 tjednih letova u code-share Lufthanse i Croatie), Amsterdama (13 tjednih letova KLM-a), Frankfurta (11 letova u code share Lufthanse i Croatie), Beča (9 letova u code share Austriana i Croatie), te Stockholma (8 letova SAS-a).

Split ima sve. I velik broj LCC, i odličnu povezanost sa najvećim hubovima, i zavidan broj leisure linija. Obzirom na najave, Split će u kolovozu preći preko 200.000 putnika. Jedini u regiji, Zagreb i Beograd možda dostignu pola te brojke.

U Zagrebu dominacija Croatie

U Zagrebu je Croatia definitivno pokazala koliko je nacionalni prijevoznik bitan za zračni promet države. Ne samo da je Croatia letjela tijekom cijele koronakrize, i dok su svi ostali aerodromi regije bili bez i jednog jedinog redovnog leta, Croatia je imala prosječno 4 dnevna leta, nego je nakon koronakrize Croatia držala većinu prometa i povezanosti Zagreba sa najvećim hubovima i drugim aerodromima. Uz sve to Croatia je već sredinom svibnja (maja) povezala Split i Dubrovnik sa Zagrebom sa dva dnevna leta, te preko Zagreba vršila konekcije iz tih aerodroma za aerodrome Zapadne i Sjeverne Europe (Frankfurt, Copenhagen, Amsterdam). Početkom lipnja (juna) Croatia je povezala Zagreb i sa ostalim aerodromima u Hrvatskoj, a Trade Air i sa Osijekom. Sve to vrijeme Croatia je bila gotovo jedini prijevoznik u Zagrebu. Tijekom koronakrize letio je samo Eurowins, a ozbiljan povratak stranih kompanija je krenuo tek sredinom lipnja (juna).

I danas, tri mjeseca nakon koronakrize Croatia je dominantan prijevoznik u Zagrebu. Osim nje iz Zagreba leti još 11 prijevoznika na 12 linija (Eurowings obnaša dvije lnije) i 56 tjednih polazaka. Uzmemo li u obzir da Croatia sama ima 19 linija sa 157 tjednih polazaka evidentna je premoć kompanije.

Croatia, ali i drugi prijevoznici preferiraju povezanost Zagreba sa glavnim hubovima, u čemu je uvijek, pa i sada, Zagreb bio u boljoj situaciji od ostalih zračnih luka regije. Tako je Frankfurt povezan sa četiri leta dnevno tijekom radnih dana i tri leta dnevno vikendom, a Paris sa više od dva dnevna leta.

Posebna pogodnost Zagreba je što na njega lete sve tri najveća prijevoznika Europe, te još četiri velikih legacy carriera (Lufthansa, British, Air France, Turkish, KLM, LOT, Austrian). Ipak velik je broj otkazanih linije i prijevoznika koji su odustali od pokretanja letova ove godine, među kojima i svih 17 long-haul letova, a niz linija je bitno smanjenog broja frekvencija.

Bez obzira što je management Croatie odradio relativno dobar posao u koronakrizi, ipak ne mogu prihvatiti da se olako odrekao svoja dva feeding tržišta izvan Hrvatske. Croatia je u Sarajevu uvijek bila prva, i nakon rata i tijekom svih turbulentnih događanja u prošlih 30 godina. No sada je došla nakon ostalih glavnih igrača, posljednja, i ima daleko manje frekvencija od Austriana, te pojednak broj frekvencija kao i Air Serbia. U Skopju je tržište potpuno prepušteno Air Serbiji koja ima svakodnevne letova, dok ih Croatia ima tek dva tjedno.

Beograd žrtva ograničenja zbog Covida-19

Em aerodrom dva mjeseca nije imao niti jednog redovnog leta, em je oporavak krenuo relativno sporo. I taman kad je sredinom lipnja (juna) krenuo ozbiljan povratak stranih prijevoznika, kada je Air Serbia najavila velik broj linija i frekvencija, a čak i Wizz Air najavio baziranje 3. aviona sa 9 novih linija iz Beograda, krenulo je zatvaranje Europe prema Srbiji, zabrane putovanja srpskih državljana ili vrlo ozbiljna ograničenja (karantena, samoizolacija, svježa testiranja na Covid-19). Zbog toga je Air Serbia otkazala obnavljanje letova za Madrid, Kijev, Nicu, Helsinki, Maltu, Cairo, Beirut, Rijeku, Pulu, Zadar i St.Petersburg, te je otkazala pokretanje svih novih linija osim Osla. Uz to kompanija radi zabrane još uvijek ne smije letjeti za dva svoja glavna tržišta Moskvu, Krasnodar (Rusija), te Podgoricu i Tivat (Crna Gora). Iz istog razloga se letovi za Rim, Milano, Veneciju, Barcelonu, Brussels i Bukurešt planiraju tek od 16.8. Do rujna je suspendirana i linija Kraljevo-Beč, a otkazana je linija Kraljevo-Solun. Air Serbia je neznatno povećala broj frekvencija na nekim od linija koje operira, no na velikom broju linija je smanjila frekvencije.

Iz istog razloga Wizz Air, koji je najavljivao pokretanje novih linija iz Beograda za Lisabon, Barcelonu, Cherleroi, Cologne, Hamburg, Friedrichshafen, Sandefjord, Turku i Milano, za 16.7, pa isto prolongirao na 17.8, te još jednom na 1.9. sada je planove prolongirao na kraj ožujka (marta) 2021. I niz ostalih stranih kompanija je smanjio broj frekvencija od prvotno planiranih, pa tako Qatar operira tek jedan tjedni let za Dohu iako je prvotno planirao 4. U promatranom tjednu nije letio ni Aegean, a ni LOT iako nije bilo najava da su linije privremeno otkazane.

Kao i u Zagrebu, u Beogradu većinu letova obavlja nacionalni prijevoznik, Air Serbia, koji ima velik udio u prometu. Ipak Beograd ima 4 strana prijevoznika više nego Zagreb, njih 15 koji obavljaju 4 tjedna leta više nego u Zagrebu, njih 60, na 25 linija.

Air Serbia iz Beograda ima bitno više linija nego Croatia Airlines iz Zagreba, njih 33, no manje letova od Croatie, njih 135. Naime, Air Serbijina taktika je potpuno drugačija nego Croatijina, ona želi što više linija i pod cijenu malog broja frekvencija. Stoga su i najfrekventnije linije sa bitno manje tjednih polazaka nego one iz Zagreba, a i neusporedivo je manje linija koje imaju svakodnevne letove ili više letova dnevno.

Iako je Beograd u ovom momentu po gotovo svim kriterijima iza Splita i Zagreba, to sigurno dugo biti neće. Aerodrom će se vrlo brzo oporaviti i nastaviti ekspanziju. I na kraju godine Beograd će vrlo vjerojatno imati pola milijuna putnika više od Zagreba i skoro milijun više od Splita.

Dubrovnik se dobro drži

Gledavši sa pozicije travnja Dubrovnik je u ovom momentu prilično u redu. Ipak, bilo je za očekivati nešto veći promet od postignutog i svakako ne toliko ogromna razlika spram Splita koji ima tri puta više putnika. Konačno stanje nije produkt lošeg rada Zračne luke Dubrovnik, jer široj javnosti je poznato koje i kakve rezultate je taj management ostvario u prošlosti, a koji su samo i isključivo za čestitke. Stanje je u prvom redu produkt straha turista za odlazak u dalje destinacije, geografskog prostora u kojem je usko područje oko Dubrovnika izolirano od ostatka Hrvatske (i Europske Unije), te na samo par kilometara od BiH i Crne Gore što i više stvara strah potencijalnih turista, no i loše promidžbe Dubrovnika, kao i nedostatka aktivnosti turističkih djelatnika za privlačenje većeg broja domaćih i bližih turista (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Austrija, Italija) u Dubrovnik.

Stoga je dubrovačko područje prilično prazno turistima, a isto se reflektiralo i na broj putnika. Skoro 60.000 putnika je tragično loša brojka u usporedbi sa prošlogodišnjim srpnjem (julom), no u usporedbi sa brojevima u lipnju (junu) ili sa brojevima obližnjeg Tivta koji je ostvario tek četvrtinu broja putnika Dubrovnika, a prošlih godina je ostvarivao polovicu broja, brojka i nije toliko loša. Konačno ona je tek neznatno niža od Zagreba i Beograda.

Kao i u Splitu najveći prijevoznik u Dubrovniku je easyJet, slijedi Croatia, pa LOT, koji je netom nakon koronakrize najavio otvaranje velikog broja linija za turiste sa malim brojem frekvencija iz niza poljskih gradova.

Po frekvencijama na prvom mjestu je Croatia, bitno ispred easyJeta, u prvom redu zahvaljujući više od tri dnevna leta na PSO liniji Dubrovnik-Zagreb.

Ipak treba naglasiti da je IAG-u Dubrovnik i dalje glavni grad u regiji. I dok Iberia ove godine ne leti ni u Zagreb, u Dubrovniku ima 5 tjednih letova. IAG u Dubrovniku ima čak 4 linije sa 18 tjednih polazaka, skoro 3 dnevno. Lufthansa Grupa primjerice ima manje od toga, 5 linija no sa 15 tjednih polazaka. Naravno, dodamo li na brojke Lufthansa Grupe Croatijine code-share letove prema tim destinacijama situacija se bitno mijenja u korist Lufthansa Grupe, jer se broj tjednih letova povećava na 30 tjednih letova, bitno više od IAG-a.

Kao i u Splitu velik je broj prijevoznika i frekvencija za London, čak 3 prijevoznika (British, easyJet i Jet2) na 4 aerodroma sa 19 tjednih polazaka. Istina, bitno manje nego iz Splita, ali još uvijek vrlo fascinantno. I za Paris je velika konkurencija, četiri prijevoznika na dva aerodroma sa 13 tjednih polazaka. Ipak najfrekventnija linija je ona za Zagreb.

Potpuni fijasko Ljubljane

Ljubljana je ne tako dnevno bila treći aerodrom i drugi hub regije. Slovenija je bila u vrhu zrakoplovstva regije. I onda su političari i bitno prije Covida-19 ekspresno uspjeli uništiti sve što se uništiti moglo. Privatizacija Fraportu nije bila uspješna i dok su svi vrtoglavo rasli Ljubljana je od privatizacije stagnirala. Privatizacija Maribora je bila najveći fijasko u povijesti regije. A odmah iza toga je katastrofalna prodaje neiskusnom 4K, firmi sa ne baš dobrim referencama i nikakvim znanjem u zrakoplovstvu. Političari su pokušali objasniti javnosti da se može bez Adrie. No, katastrofalan promet iz Ljubljane u šest mjeseci od bankrota Adrie (rujan 1999) i koronakrize (ožujak 2000.) pokazao je da je to daleko od istine. Koronakriza je tek pokazala pravo stanje i kolika je potreba za nacionalnim prijevoznikom. Ljubljana je, za razliku od Zagreba, bila zatvorena, a i kad se otvorila nitko nije pokrenuo letove, a nešto letov postigao se tek od sredine lipnja (juna). Tijekom krize su bili na milost i nemilost stranicima, a isto ih je opako koštalo. Ni danas, tri mjeseca kasnije promet nije čak ni skroman, on je manji od toga. Katastrofalno malen. Ljubljana je na razini Sarajeva i Tuzle, ispod Zadra, Pule i Podgorice. Aerodrom koji se „borio“ sa Prištinom i Skopjem sada ove zračne luke doživljava kao gorostase koji su mu nedostižni. Slovenski zračni promet je pao sa prve (u jednom momentu) na posljednju poziciju u regiji, i prije Covida-19 Slovenija je uspjela imati manje putnika od BiH. Nešto što je bilo nezamislivo još prije 5 godina. I krivci tu nisu ni 4K, ni Fraport, ni Covid-19, krivci su slovenski političari.

Ljubljana danas ima samo 42 tjedna leta (6 dnevno) uključujući i chartere za Grčku. Tek 8 redovnih linija i 6 chartera. Jedino Frankfurt ima dva leta dnevno i to ne sve dane u tjednu (ukupno 12 letova tjedno), ostali prijevoznici imaju manje od svakodnevnih letova. Daleko od dostatnog za dobru konektiranost. Legacy carrieri imaju tek 31 tjedni let (malo više od 4 dnevno), LCC još 3 tjedna leta. Ovo se slobodno može okarakterizirati kao tragično.

Fraport traži od Slovenske vlade da financira prijevoznike sa 10 EUR po putniku, što bi značilo 10 milijuna EUR godišnje kada se stanje stabilizira idućeg ljeta. Zašto se toliko ogroman novac nije dao Adriji za preživljavanje nego se poklonila 4K? Mislim da više ne treba ponavljati koji je Adria bila benefit za Ljubljanu. A sa 10 milijuna EUR godišnje kompanije je mogla i te kako preživjeti, pa i rasti. Sada se traži plaćanje strancima da lete smiješno mali broj frekvencija na tek par destinacija. Ni sijena od onoga što je bila Ljubljana.

Da, gospodo političari, napravili ste od Ljubljane seoski aerodromčić, mali provincijalni potpuno nebitan aerodromčić koji propušta sve šanse i ne obavlja niti manji dio onoga za što je napravljen. A Slovenija je ostala bez zrakoplovne povezanosti, njeni putnici moraju putovati iz Zagreba, Graza, Beča, Venecije, Treviza. Prestrašno!

I za kraj ovog izlijevanja žući na Ljubljanu, jedna nevjerojatna crtica. Sve zračne luke regije, su mi poslale broj putnika za srpanj (jul). Osim Ljubljane, naime Fraport Slovenija me obavijestio da jedini nije uspio zbrojiti te „silne“ putnike koje je imao u srpnju ni nakon 10 dana kolovoza. Eto, ako to ne mogu sa kemijskom i listom A4 papira, mogu im ja posuditi kalkulator. Kompjuter za tako malu brojku nije potreban.

Ostale zračne luke regije

Priština i ponovo nije imala sreće. Eurowings je bazirao avion na Prištinskom aerodromu, ali to baš i nije bilo pretjerano uspješno. Nije ni čudo, obzirom da je Lufthansa Grupa posjekla Eurowings na sve načine radi izuzetno loših financijskih rezultata. I opet se Prištine našla u krivom „odabiru“. U ovom momentu u Prištini „ratuju“ Wizz Air, easyJet, Eurowings i Air Mediterranean koji za lokalnu turističku agenciju obavlja niz letova prema destinacijama dijaspore. Najveći broj letova ima easyJet, njih 20, potom slijedi Air Mediterranean sa 19 tjednih letova, pa Eurowings sa 17 letova, Wizz Air sa 15 letova i Swiss/Edelweiss sa 10 letova tjedno. Ukupno Priština ima 116 tjednih letova 19 različitih kompanija. Iz Prištine leti ukupno 37 linija na 22 destinacije. Najveća konkurencija je na linijama za Basel (5 prijevoznika sa 15 tjednih polazaka), Genevu (3 prijevoznika sa 10 polazaka) i Stuttgart (3 prijevoznika sa 9 polazaka). Na većini linija postoji konkurencija. Najviše linija ima Air Mediterranean (7), pa Eurowings (6), i Wizz Air (5). Najviše frekvencija po jednoj liniji ima Austrian, 10 tjednih polazaka za Beč.

Skopje, iako već godinama dahće za vatom Prištini, nakon koronakrize nije došao ni blizu, neovisno što Wizz air, firma sa najvećim postotkom obnovljenih kapaciteta (preko 70%) u Europi, ima većinu prometa i bazu u Skopju. Broj linija i letova je daleko iza Prištine. Skopje u ovom trenutku ima samo 76 tjednih letova na 27 linija, za 25 destinacija, koje obavlja samo 9 prijevoznika. Wizz Air ima 19 linija sa po 2 ili 3 tjedne frekvencije, što daje 49 letova tjedno (7 dnevno). Austrian ima 7 tjednih letova za Beč i isto toliko Air Serbia za Beograd. Za Istanbul ima 8 tjednih letova, i to 5 Turkisha i 3 Pegasusa. Sve ostalo nije vrijedno spomena. Skopje je ozbiljno nastradalo u Covidu-19.

Ohrid ima 10 tjednih letova na 5 linija Wizz Aira sa po 2 tjedna leta. Za sada nema naznaka da bi se neka druga kompanija mogla pridružiti Wizz Airu u operacijama.

Podgorica se relativno dobro drži. Ukupno 50 linija, od čega 18 Montenegro Airlinesa. Drugi prijevoznik Podgorice je Ryanair sa 11 tjednih letova, pa Austrian sa 7 tjednih letova. Ukupno iz Podgorice ima 22 linije prema 19 destinacija. Najveća konkurencija je na liniji za Beč gdje lete Austrian (7 letova), Wizz Air (2 leta) i Montenegro (1 tjedni let). Najviše linija ima Montenegro, njih 8, pa Ryanair njih 7 i Wizz Air sa 3 linije. Kako je Crna Gora radi Covida-19 izgubila glavna tržišta Rusije i Srbije, Podgorica se još dobro i drži.

No, Tivat je vrlo nastradao. Aerodrom koji je godinama imao više putnika od Podgorice sada joj nije ni blizu. Tak 12 linija na 10 destinacija. Na prazno tržište Rusa i Srba, ali i ograničenja putovanja za Zapadnu Europu, uskočili su Ukrajinci čije tri kompanije (Ukraine International, Skyup i Jonika Airlines) su otvorili čak 6 linija na 4 destinacija (3 kompanije lete za Kijev), sa ukupno 11 tjednih letova prema Ukrajini. Iznenadila je i Belavia koja je povećala broj letova na svakodnevne. EasyJet ima dvije linije sa četiri polaska. Ukupno iz Tivat ima tek 20 tjednih polazaka (manje od 3 dnevno). No, zato aerodrom ima više desetka business jetova najviše od njih iz Beograda koji dovoze srpske turiste i poslovnjake, obzirom da je isto dozvoljeno privatnim avionima iako ne i redovnim linijama.

Zadar je jedna od tri glavne „žrtve“ Ryanaira (uz Niš i Banja Luku). Iako je Ryanair najavio čak 33 linije iz Zadra nakon koronakrize otvorio ih je samo 10, manje od 1/3. Istime mu se približio easyJet koji ima 6 linija, isto kao i LOT. Ukupno Zadar ima 63 tjedna leta (9 dnevno) na 33 linije, koje obavlja 10 prijevoznika. Najviše tjednih letova ima Ryanair (16), pa Croatia (15), easyJet (10) i LOT (7). Iako je Zadar realno računao na milijun putnika ove godine, sada će biti zadovoljan ako ih dostigne 150.000.

Pula ima tek nešto manje letova od Zadar, njih 52 tjedno. Iz Pule ukupno ima 26 linija prema 24 destinacije. Najviše letova ima easyJet (12), pa Croatia (8). Najviše linija ima easyJet (7), pa Ryanair i Jet2 (po 3). Ukupno 11 prijevoznika operira iz Pule.

Tuzla je obnovila većinu frekvencija Wizz Aira koji ima 33 leta na 13 linija. Ovim linijama treba dodati dva tjedna leta Freebirda za Antalyu. Istime Tuzla već tri mjeseca ima više kapaciteta nego Sarajevo i akumulira više putnika, te je postala aerodrom broj 1 u BiH. Od otvaranja aerodroma nakon koronakrize prevezli su 51.564 putnika, dok je Sarajevo prevezlo tek 17.341 putnika, tri puta manje. Ukupno od početka godine Tuzla je prevezla 140.855 putnika, a Sarajevo 156.885. Moglo bi se čak i desiti da Tuzla po prvi puta preskoči Sarajevo, do kraja godine. Za sada to nije pretjerano realno, no nije nemoguće.

Sarajevo u ovom momentu ima 9 prijevoznika i 8 linija. Najviše frekvencija ima linija za Istanbul gdje Turkish operira svakodnevni let, a Pegasus 3 puta tjedno. Drugi prijevoznik je Austrian za Beč sa 10 tjednih letova, a treća Croatia za Zagreb sa 4 tjedna leta. Sarajevo ima ukupno 34 tjednih letova. FlyBosnia obavlja tek jednu charter liniju za Antalyu sa tri tjedna leta. Dosadašnji A319 su vratili lezoru, a uzeli su A320. Za samo 3 tjedna leta? Glavno tržište FlyBosnie, Saudijska Arabija je zatvorena za putnike iz BiH.

U Nišu je prve linije pokrenuo Wizz Air nakon otvaranja aerodroma. I danas je Wizz najveća kompanija u Nišu sa 5 linija i 10 tjednih polazaka. Slijedi Air Serbia sa 4 linije i 6 tjednih polazaka, dok je Ryanair za sada obnovio tek jednu liniju sa jednim tjednim polaskom. Ukupno aerodrom ima 10 linija, sa 17 tjednih polazaka. Ryanair se ponio krajnje nekorektno prema Nišu i Banja Luci koje je potpuno ignorirao i nema ni izbliza postotak obnovljenih linija i frekvencija kakve ima drugdje u Europi.

I stoga je Banja Luka ostala bez ogromne većine letova. U ovom momentu Banja Luka ima tek tri linije, dvije Ryanaira i jednu Air Serbie. Ove tri linije imaju 6 tjednih frekvencija, svaka po dvije.

Rijeka ima 10 linija 9 prijevoznika sa ukupno 17 tjednih letova. Croatia leti za Munich u code-share sa Lufthansom, a Trade Air ima letove prema Osijeku, Splitu i Dubrovniku. Eurowings jedini ima dvije linije sa 3 tjedna polaska. Isti broj polazaka ima i Transavia za Eindhoven.

Osijek preživljava na PSO Trade Aira koji ima tri linije, za Zagreb (6 tjednih polazaka), Split preko Rijeke sa 2 polaska (a koja produžuje dalje za Dubrovnik) i isto toliko preko Pule. Uz to aerodrom ima jedan tjedni let prema Splitu koji obavlja Croatia Airlines, te jedan tjedni let prema Stuttgartu koji obavlja Eurowings.

Iz Brača leti samo Croatia Airlines i to dva puta tjedno za Zagreb sa Dash 8-400, te po jednom tjedno chartere za Graz i Linz sa A319.

Portorož, Mali Lošinj, Maribor, Mostar i Kraljevo nemaju redovnih letova. Mali Lošinj je mjesec dana tijekom srpnja (jula) imao jedan tjedni let za Lugano sa L-410 Silver Aira, no kompanija liniju više ne leti u kolovozu (augustu).

Što će biti dalje?

Kolovoz (august) će imati bitno više putnika nego srpanj (jul) u svim zračnim lukama regije. No, u Hrvatskoj i Sloveniji ta brojka će biti bitno veća, dok će u ostalim državama, koje imaju ograničenja putovanja prema velikom broju zemalja Europske Unije, povećanje biti skromnije.

Rujan (septembar) i listopad (oktobar) će biti na razini postotka ljetnih mjeseci, tj. oko 40% u Hrvatskoj, te oko 30% u ostalim državama regije. A nakon toga najgora zima u zadnjih 20 godina. Broj linija će naglo pasti, broj frekvencija će biti oko 50% prošlogodišnjih, no to će značiti vrlo skroman promet. Nešto veći u Zagrebu i Beogradu, a više nego malen u jadranskim zračnim lukama. Zima će u prvom redu ovisiti o nacionalnim prijevoznicima (Air Serbia, Croatia, Montenegro), te Wizz Airu.

Od proljeća 2021. će se naglo obnavljati broj linija i povećavati broj frekvencija na obnovljenim linijama. Posebno velik uspon od proljeća 2021. će imati Low Cost Carrieri (LCC), poglavito Wizz Air, Ryanair, easyJet i Volotea. Za očekivati je u ljeto 2021. 70-80% prometa iz 2019. Još uvijek broj long-haul frekvencija u regiji će biti znatno manji, a i dalje će biti skroman broj frekvencija MEB3 (najvećih bliskoistočnih kompanija).  Zima 2021/22 će generirati oko 80% putnika iz 2019.

Do ljeta 2022. trebale bi se obnoviti sve linije, uključujući i long-haul, a broj putnika bi trebao biti na razini onog iz 2019. Ovdje ne treba vjerovati pesimističnijim najavama dobrog dijela avio-kompanija koje na ovaj način nastoje „ušićariti“ što više novaca od svojih država, te smanjiti opterećenje lezora i kreditora.

Naravno sve ove procjene predumijevaju da u jesen neće biti jakog drugog vala pandemije, za koji je već jasno da će se desiti, samo je pitanje u kojoj jačini. Vrlo loše brojke iz Australije, gdje je sada zima, ne ulijevaju optimizam. Desi li se isto, sve ove procjene padaju u vodu, gospodarstvo će biti istinski uništeno i posljedice će biti dugogodišnje, ne toliko radi straha stanovništva od putovanja, koliko radi nedostataka novaca i puke egzistencije na koje će stanovništvo biti prisiljeno. Upravo stoga je moguće da se, bez obzira na realno povećanje pandemije u drugom valu, neće desiti lockdown i da ćemo relativno normalno nastaviti živjeti, a onda bi i zračni promet mogao preživjeti.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

ma

Evo konačno da se i za Croatiu pronašla okolnost u kojima im sve pogoduje – lete bez putnika a pare od države nezaustavljivo nailaze. To je ta pogodnost državnog prijevoznika o kojima druge države mogu samo sanjati – da svakodnevno gledamo prazne avione kako nam lete nad glavama za naše pare.

Odgovori
Al

A vi znate koliki je load factor na Croatijinim letovima? Ja ga nemam, pa ako imate i znate da su avioni prazni iskreno bih bio zahvalan da to napišete. Ja sam u lipnju letio dva puta sa Croatiom i oba puta avion je bio pun preko 50%, što je danas isplativo letenje.

Ono što znam je da su Q400 full u pogonu, a A320/319 lete vrlo slabo. Čak i za FRA lete Samim time potrebno je bitno manje putnika za prihvatljiv LF. Eto primjerice u zadnji 5 dana za Frankfurt

OU408 4x Q400, 1x 319
OU410 2x Q400, 2x A320, 1x A319
OU414 2x Q400, 3x A319
OU416 3xQ400, 2×319
Dakle više od 50% frekvencija za FRA je Q400

Iako zadnjih tri dana su prvenstvno A319 i A320 na FRA. Očito radi potražnje. Jer da nije tako stavili bi Q400. Imaju ih na dispoziciji.

ma

Nemam sluzbeni podatak, samo nesluzbeno: „Sad si bukiraj let kad smo prazni pa cu te staviti na jumpseat“. A opet nesluzbeno – osim ovih par vecih corona transfera sta su radili sa vladom/firmama uglavnom je i dalje pusto.

Al

Dakle rekla-kazala. Ja imam svakakve informacije, naravno, ovisno o letu. Info je od pilota i kabinaca. U svakom slučaju nije potpuno prazno. Ima dana kada je A320 za FRA pun full, a ima dana kada je u Q400 20 putnika.

Tz

40-45%, do 50% nisu dobacili niti će

ma

Pa dobro jedne i druge info su od pilota… Sad svatko ima svoje gledište a i FRA je valjda jedina glavna linija prozor u hub, sta je sa ostalima p2p

Al

Kako god, kad izađe financijsko izvješće za 3. kvartal sve će biti jasno. Do tada samo nagađamo temeljem poluinformacija i pretpostavki.

Da li su brojke za 7. mesec za Nikolu Teslu zvanicne ili su izvucene iz nekih proseka broja putnika i prosecno rasta? I jos jedno pitanje, da li su putnici na evakuacijskim letovima brojani u polugodisnji broj putnika (1,008,000), koliko sam procitao, i da li se broje putnici na privatnim carter letovima (npr. sada privatni carteri za CG sa BEG-a)? Kolumna fantasticna, jedna od najboljih u polsednje vreme!

Odgovori
Tz

Brojke koje objavljuju aerodromi uključuju sve putnike, tj. Redovne linije,charter, privatne, medicinske, vojne……

Hvala na informaciji

Al

Upravo tako. U brojke su svi putnici i business jetova, i chartera, i redovnih linija…

Zato u lipnju Split i je imao 6 putnika iako nije imao redovnih linija.

lo

Volio bih vidjeti/procitati analizu i za Tiranu, ogroman broj letova i destinacija je pokrenut te me interesuje koliko je to procentualno.
Odlicna analiza, sve pohvale.

Odgovori
Al

Hvala na pohvalama.

Tirana će biti tema relativno skoro. Sigurno ne u idućih dva mjeseca, ali biti će. Svako toliko napišem analizu za neki aerodrom izvan regije koji je povezan sa regijom. Nedavno sam napisao analizu Budimpešte. Tako će biti i sa Tiranom. Ona je prav iduća na redu :-)

Mi

Uhhhh, koliko je sve potonulo, mislim da se nikada nije desilo da top 3 hrvatska aerodroma zajedno za prvih sedam mjeseci imaju manje putnika nego Beograd. Do sada ST -84%, DU -90% i ZG -67%, BG -68%. Jezivo.

Odgovori
Al

Činjenica je da je sve vrlo mnogo odskočilo u Hrvatskoj u zadnjih mjesec dana. Naravno da nedostatak udarnih mjeseci za Hrvatsku (IV-VI) kada se akumulira ogromna brojka putnika nedostaje.

Nije istina da se nikad nije desilo da Beograd ima više putnika nego tri najveće hrvatske zračne luke. To se dešava svake zime, ali baš svake. Primjerice prvi kvartal 2019.

BEG 10.34.891

ZAG 605.329
SPU 121.222
DBV 117.968
= 844.519

No, ove godine je zimsko stanje nepromijenjeno u 2. kvartalu, i zapravo su brojke iz prvog kvartala tek neznatno povećane (za nekih 80.000 putnika) u drugom kvartalu, dočim se stanje prolongiralo. Nakon ljeta to tako sigurno biti neće.

Polugodišnji postoci nisu relevantni radi koronakrize (III-V mjesec) i relevantni podaci će biti nakon ljeta. U prvom tjednu kolovoza (augusta):

broj letova u Hrvatskoj 68,8% prošlogodišnjeg broja
– Zagreb 48,9% prošlogodišnjeg broja

Srbija i Crna Gora 39,7% prošlogodišnjeg broja
– Podgorica 31,7% prošlogodišnjeg broja
– Beograd 41,5% prošlogodišnjeg broja

Slovenija 43,3% prošlogodišnjeg broja
Makedonija 35,3% prošlogodišnjeg broja

Bitno drugačije nego u lipnju (junu) zar ne?

Mi

Ja govorim o prvih 7 mjeseci, nikada Bg nije imao više od ta 3 aerodroma u tom periodu, to samo govori da su svi hrvatski aerodromi stradali mnogo više nego Beogradski bez obzira što nisu imali EU ograničenja, ispostavilo se da to i nije neka prednost jer pad putnika u Bg i Zg je isti, Split i Dubrovnik su još mnogo gori po padu broja putnika.

Tz

Zagreb skoro 50% ,iskreno sumnjam
Jedino ako su brojane sve vrste letova
nažalost od idućeg tjedna kreće pad broja letova

Al

Milers ovo što govorite jest nonsens. Nisu oni stradali više od Beograda, nego u to vrijeme nitko nije imao prometa. A kada na brojke od zime dodate 0 na bilo koji aerodrom, zvao se on Zagreb, Beograd ili Split, ostaju vam brojke od zime.

Dakle Vaša konkluzija nema veze sa premisama jer ste zanemarili drugu premisu, a ona kaže „u tri mjeseca nije bilo prometa kod svih“.

Tzv. stručnjak:
Ovo su brojke Eurocontrola, tu se nema što sumnjati.

Mi

@ Alen, podaci o broju putnika koji su prošli kroz aerodrome su činjenica i činjenica je da su hrvatski aerodromi najviše stradali i izgubili sviđalo se to vama ili ne to je jednostavno fakt. E sad mi objasnite kako to oni nisu stradali više od Beograda kada Beograd ima više putnika od njih svih zajedno a to se nikada ranije nije desilo? Ne zaboravite da je korona imala uticaja i na Bg ali ne u tolikoj mjeri kao na navedene aerodrome u Hrvatskoj, a do kraja godine bi se moglo desiti da Bg ima promet veći nego svi hrvatski aerodromi zajedno jer kod vas zahvaljujući lošem radu stožera i namjernom malobrojnom testiranju korona u zadnje vrijeme uzima maha i neizvjesno je kako će to završiti.

Mi

@ Alen
„jer ste zanemarili drugu premisu, a ona kaže „u tri mjeseca nije bilo prometa kod svih“.“
Nije istina da tri mjeseca nije bilo kod svih i vi to dobro znate tako da nisam ja zaboravio nikakvu premisu jer takve ni bilo nije. Izgleda da vam ovo teško pada ne znam iz kojeg razloga ali ja sam samo uporedio činjenice da u istim uslovima pandemije top 3 hrvatska aerodroma su prošla gore nego beogradski i to je činjenica sviđala se ona vama ili ne.

fr

Čini mi se da je Beogradski aerodrom profitirao na naglom povratku kućama svojih državljana kada su granice počele da se zatvaraju u odnosu na “top tri“ Hrvatska aerodroma kako kažete. Jedan od razloga je i što je Beogradski aerodrom uz Niški “top dva“ jedina aerodroma u Srbiji za razliku 6 međunarodnih u Hrvatskoj..

Mi

@Frane
Kako god desilo se to što govorim, prvi put ikada za 7 mjeseci ima manje putnika. I prošle godine je beogradski bio uz Niški „top dva“ pa je imao mnogo manje putnika od top 3 hrvatska. Ove godine vam nisu pomogli silni aerodromi i to je fakt, posebno je zagrebački kiksao, uprkos tome što nema ograničenja u EU doživio je pad kao i Bg, nesposobno rukovodstvo ili nešto drugo to već ne znam. Ovi ostali turistički su i očekivano pali jer bez turizma su zanemarivi aerodromi.

ma

Milers osim velike zluradosti ne vidim nikakve fakte u vašim komentarima. Ako su podaci eurocontrolsa takvi za prvih 7 mjeseci kada su nakon zime praktički svi aerodromi imali nista putnika znaci da je većina zabilježenih putnika od zime. A tu bi po logici stvari Srbija sa duplo stanovnika trebala imati i duplo vise putnika (a nema ni priblizno). Zimski turizam je u obje zemlje zanemariv.

fr

Millers

Kako god se desilo cinjenica je da Srbija na 7 miliona stanovnika ima samo dva aerodroma u funkciji od kojih je Niski zanemariv kako ga je drzava pocela gusiti na racun Beogradskog.

Tz

Kruške i jabuke se zbrajaju, po pitanju putničkih letova ispod 45%
Eurocontrol zbraja sve
A za primjer slijetanje mslog aviona od 2t MTOW se stavlja u isto sa a320 , to nije ta komentirati
Ove godine je nešto više privatnih aviona i tu se navuklo na skoro 50%
Broj tjednih putničkih letova prošle godine je bio oko 850-870 a ove ako prebaci 400 bit će dobro

Mi

@Max
Ne razumijem o kakvoj zloradosti ide riječ, samo sam izbacio podatke koji su tačni i pokazao da su hrvatski aerodromi pretrpili mnogo veću štetu od krize da koronom od aerodroma u Bg i to je nekoga očigledno povrijedilo jer bi u suprotnom drugačije se diskusija vodila. Da li ste vi zloradi kada tvrdite da avioni lete prazni? I ne zaboravite da je Srbija dobila zabranu id strane EU iako je u boljoj epidemiološkoj situaciji mego Rumunija tj. političkom odlukom a da nije imala bi duplo više putnika budite sigurni jer u mjesecima kad nema turizma ima skoro duple brojeve.
@ Frane
Kakve veze sa prometom o kojem govorimo ima broj aerodroma u državi, Srbija ima ta dva jer joj više nije potrebno, Mađarska naprimjer ima samo jedan i!?

Al

Majko mila Milers ovo stvarno nije istina što pišete. Ja još uvijek mislim da se zazate, jer ne mogu vjerovati da pišete ovakve nonsense.

1. kvartal = Beograd ima više putnika nego tri hrvatska aerodroma, kao i svake godine

2. kvartal = hrvatski aerodromi inače imaju značajan broj putnika, no ove godine nitko nema putnika = skoro su prepisani brojevi iz zime

Zar je to stvarno teško za shvatiti.

No, eto zato u srpnju Split ima tri puta više putnika od Beograda, Zagreb ima više putnika od Beograda, Dubrovnik ima skoro jednak broj putnika kao i Beograd. Jel sad jasnije?

Al

Milers ne bi bilo loše da prvo naučite osnovne činjenice pa tek onda iznosite stavove. Ovo što ste napisali da Mađarska ima jedan aerodrom je ipak na razini „zrakoplovnog pučkoškolstva“. Na ovom forumu ne razgovaramo na tako nismom nivou.

Pa da naučite lekciju iz zrakoplovne pučke škole:

Mađarska ima 4 aerodroma koji imaju redovne putničke linije, osim Budimpešte ima i
– Debrecin, koji ima više putnika od Niša (381.391), te ima čak 14 linija 6 prijevoznika među kojima i Lufthansu, Wizz Air, Smartwings…
– Heviz-Balaton koji ima 3 linije
– Gyor

Mi

@Alen
Hvala na informaciji za Mađarsku. Ali stvarno ne razumijem reakciju, apsolutno neprofesionalna, ako me možete demantovati za brojeve prvih 7 mjeseci u zbiru za koje trenutno imamo podatke onda ok ako ne onda doviđenja jer ta vaša reakcija ne doprinosi kvalitetu komunikacije, ja nisam ništa izmislio nego samo stavio podatke o broju putnika a vama to ne godi iz meni ne poznatih razloga.

Al

O bože. Sa svarno više ne znam načina kako bih vam jednostvnije objasnio tako prostu činjenicu da nitko nije imao prometa tri mjeseca, pa su zimske brojke prepisane (u kojima su SPU i DBV uvijek skromnog prometa).

Reči da su hrvatske zračne luke više „nastradale“ od Beograda je istinski nonsens kada pročitate članak i činjenice u njemu. Evidentno je da je istina dijametralno suprotna.

Recite mi Milers, što nije jasno u broju putnika za lipanj:
56.500 BEG
81.143 ZAG (44.402), SPU (26.150) i DBV (10.591)

Još više za srpanj:
73.000 BEG
308.948 SPU (171.815), ZAG (78.000) i DBV (56.500)

Ili u broju tjednih letove u srpnju:
332 SPU
213 ZAG
195 BEG
158 DBV

O kojem većem stradavanju tijekom Covida-19 pričate ako u je u dva mjeseca promet bio de facto NULA, a nakon toga su tri hrvatske zračne luke toliko dominantne da imaju

153.500 BEG
409.746 tri hrvatske zračne luke

ili 2,7 puta više putnika! Dakle istina je potpuno drugačija. 2,7 puta više putnika tri najveće hrvatske zračne luke nisu imale ne pamtim od kada.

Mi

@ Alen
Covid nije bio samo u Junu i Julu a evo vam jedan članak kako se piše o prometu vezano za uticaj Covid krize gdje se jasno vidi koliko je i ko nastradao.
https://www.exyuaviation.com/2020/08/belgrade-airport-recovery-undermined-by.html
Izvolite.

Mi

@Alen
Jasno i jednostavno, za prvih 6 mjeseci 2020 godine najveći pad avio prometa u Evropi je pretrpila Hrvatska što se vidi jasno iz izliženog a to je direktan utjecaj Covid krize. Da li je počeo oporavak, jeste ali vrlo skroman a sada zahvaljujući stožeru u Hrvatskoj koji je malim brojem testiranja (najmanjim u Evropi) doveo do rasplamsavanja situacije sa zaraženim je neizvjesno kako će to dalje na oporavak da utiče jer polako Hrvatska klizi ka crvenim listama, Holandija, Finska, Litvanija, Norveška i još neke su to već uradile a Italija, Slovenija već govore o pooštravanju mjera! Da li je ovo sve istina? Jeste Da li je vezano za letenje u uslovima korone takođe jeste. Sve najbolje vam želim.

Al

Milers, ovo postaje smješno.

917.874 Beograd DO KORONA KRIZ (I-do sredine III)
607.378 Zagreb, Split i Dubrovnik u isto vrijeme

163.214 Beograd od koronakrize (sredina III do kraja VII)
442.335 SPU (204.437), ZAG (186.404), DBV (79.883)

Dakle 2,7 puta više prometa imaju tri najveće hrvatske zračne luke od Covida-19 naovamo. Što tu nije jasno?

Ako imaju 2,7 puta više prometa od Covida-19 naovamo (što nisu imale zadnjih 20 godina), kako su više stradale od Beograda?

Mi

@Alen
O bože dragi, baš smiješno. Odgovorite mi na jedno pitanje, koliko je pao avio-promet (po broju putnika) u Hrvatskoj za prvih 6 mjeseci i koji je razlog tog pada? Pa ako ćete izvrdavati reći ću vam ja, pao je za 81% a u Srbiji 61% i jedan i drugi je izazvan pojavom virusa i to je jedini tačan i kompletan podatak koji vi nikako nećeta da prihvatite. Na kraju godine ćemo da „brojimo piliće“ i da rezumiramo brojeve a za sad je tako kako je koliko god vam se to ne sviđalo.

fr

@ Frane
Kakve veze sa prometom o kojem govorimo ima broj aerodroma u državi, Srbija ima ta dva jer joj više nije potrebno, Mađarska naprimjer ima samo jedan i!?

Milers,

Mađarska nema samo jedan kao prvo, a drugo pitaj nekog tko živi na par stotina kilimetara od Beograda i Niša da li mu je potreban aerodrom.

Mi

@Alen
I još jedna bitna stvar su finansije, briga onog ko od tog biznisa živi da li su brojevi padali prije početka pandemije ili u toku, njemu su glavni ukupni brojevi i gubitak na 81% pada proemta nije isti kao na 61, toliko o tome. Sada stvarno pozdrav i neka svako uživa u svojoj stvarnosti.

Mi

@Frane
Veze sa covidom to uopšte nema, ok imamo manje aerodroma i to uopšte nije tema nego promet putnika i tu je Hrvatska najviše za prvih 6 mjeseci u padu, to je fakt. Srbija ima aerodroma kao i Mađarska 3 međunarodna i to je za sada sasvim dovoljno a možda čak i previše, Hrvatska da nema turizma imala bi samo jedan i to se porediti ne može.

Mi

@Alen
Eh ovako, ne bi mi mrsko da uradim statistiku za mjesece koje je covid igrao ključnu ulogu u avio saobraćaju pa mi onda recite ko je više izgubio. Evo vam statistika po dostupnim podacima za perio mart-jul 2019 vs 2020
Aerodrom Split
2019-2020
1.753.261 vs 217.214 -88% -1.536.044 putnika
Aerodrom Dubrovnik
1.513.599 vs 93.233 -94% -1.420.366 putnika
Aerodrom Zagreb
1.527.996 vs 238.534 -84% -1.289.462 putnika

Aerodrom Beograd
2.684.588 vs 321.214 (uzeo sam vaš podatak za jul od oko 70 hiljada iako sam negdje čitao da ima preko 100) -88% – 2.363.374 putnika

Samo ova tri aerodroma imaju pad od 4.248.872 putnika vs 2.363.374 u Beogradu! Nisam u obzir uzeo aerodrome Pula, Rijeka, Zadar, Osijek i ostali a oni bi zasigurno samo još pogoršali sliku u Hrvatskoj.
Toliko od mene

ma

@Milers stvarno ne razumijemo cijelu ovu tirada dokazivanja da je u Beogradu pad prometa tako super u koroni, a svim drugima je crkla krava. To iskrivljavanje statistika uveliko podsjeca na politiku i vijesti o velikim pobjedama Srbije u tabloidima a manje na diskusiju o prometu. Evo ako vam to diže ego – nakon vaše rasprave priznajemo da je 11:0 za Srbiju, još jedna velika pobjeda.

Al

Milers, ako nešto ponavljate puno puta neće postati istina.

Ako vi ne razumijete što vam ja objašnjavam, neće pomoći da je to ponovim i 100 puta, a bogami ni vaši kvaziargumenti i zanemarivanje činjenice da u tri mjeseca nije bilo prometa uopća pa vi zapravo govorite o brojkama iz zime, nemaju nikakvog smisla.

Pitanje je samo jel vi to stvarno ne shvaćate (mogu prihvatiti da postoji nekoliko razloga zašto niste u stanju shvatiti toliko jesnostavne analitičke činjeice), ili samo provocirate. Ako je ovo prvo, nema pomoći. Ako je drugo, za to postoje drugi forumi, ovaj nije takav.

Iskreno imate obojane naočale od kojih ne vidite realnost ili je vidite ali spinate. A ja vam tu ne mogu pomoć.

Mi

@Max
A ko kaže da je u Srbiji super, gdje sam to rekao? Iskrivljavanje statistike? Ne to su podaci koji su tačni i odnose se na temu. A pobijedio nije niko jer su svi gubitnici, neko manje a neko više.

Mi

@Alen
April, maj, jun i jul zima? Ok sve mi je jasno, da skratimo.
„Ako imaju 2,7 puta više prometa od Covida-19 naovamo (što nisu imale zadnjih 20 godina), kako su više stradale od Beograda?“
Ovo je bilo vaše pitanje, odgovor ste dobili koliko je ko izgubio putnika, to što to vama ne odgovara to je već vaš problem. Aerodromi i avioni postoje radi putnika i od njih se zarađuju pare, ako je neko imao veliki gubitak putnika on je izgubio i više prihoda i stradao finansijski. Sve je vrlo prosto, zar ne?

to

a čemu opće ova rasprava, zašto je važno usporedit BEG s top tri hr aerodroma? zašto ne top četri ili top dva ili top? šta nam govori ta usporedba i njeni rezultati? ne razumijem šta se trošite?

Mi

@touchmeduza
Najveći aerodromi u ex yu i najočitiji primjer uticaja krize na avio saobraćaj

Al

Nisu više stradale Milers, samo u tri mjeseca nije bilo prometa. A dok nema prometa ne mogu naknaditi razliku od zime (koja uvijek postoji i koja se u tim mjesecima uvijek nadoknađivala). Kriste bože! U srpnju su debelo naknadili jer su imali 2,7 puta više putnik, u kolovozu će biti još veća razika u korist hrvatskih zračnih luka.

I kao što kaže touchemeduza, koja bezvezna i krajnje nepotrebna rasprava.

PO

Frane,možete li nam ukratko objasniti na koji to način država „guši niški aerodrom na račun beogradskog“?Bilo bi dobro ako tu tvrdnju možete potkrijepiti egzaktnim podacima,bez floskula i stereotipa iz prošlih vremena.Alen je svojevremeno dosta pisao na temu INI,ne znam otkud Vam taj zaključak.Stvarnost je ipak malo drukčija.Možda znate nešto više,pa podijelite to sa nama.Pozdrav…

Al

?????

Vl

„Također samo dobro procijenio da će LCC manje obnavljati linije i kapacitete nego legacy carrieri. Uz izuzetak Wizz Aira koji je odlučio iskoristiti krizu za preuzimanje tržišta i obnavlja frekvencije daleko iznad prosjeka“

Nisam siguran koliko je ovo tacno.
Deluje kao da je Wizz formirao fantomske linije da bi samo pokupio novac od putnika.
Wizz je iz Beograda otkazao sve letove za nove destinacije, 5-6 destinacija. Letece tek (mozda) od proleca 2021god. Leti samo na starim destinacijama, Memmingen, Dortmund, Buve itd. za nove kao da nema avione.
Znam jer su meni otkazali kartu za BCN, srecom predvideo sam to i osigurao povrat 120% novca za dodatnih 20eur. Ko to nije uplatio verovatno nece dobiti povrat novca, zato posumnjah na formiranje fantomskih linija kako bi od putnika pokupili novac.
I nije samo Beograd u pitanju, Wizz ne leti za BCN ni iz Wien-a, dok ostali LCC iz Wien-a lete.
Takodje Wizz ne leti za BCN iz Rumunije, Bugarske, Poljske, i cini mi se Letonije.
Znam za ove informacije jer sam pratio Arrivals na BCN nedelju dana, posumnjao sam da leta nece biti pa da ne uzimam ni hotel, i bio sam u pravu.

Odgovori
Al

No, to se desilo u Beogradu. Drugdje diljem mreže nije tako. 200 novih linija i 7 novih baza je realnost. Dobar dio toga je ostvaren (baze Milano, Tirana, Salzburg…).

Za Španjolsku kompanija masovno otkazuju linije radi mjera koje uvode. Tako su TUI i Jet2 otkazali sve programe i samo vračaju ljede koji su tamo. Oni koji su tek trebali otići mogu birati promjenu destinacije, tj. odabrati neku drugu turističku destinaciju umjesto Španjolske u porfeliju Jet2 i TUI-a poput Hrvatske, Grčke, Italije, Španjolske, Turske…

Mi

@Frane
Kako god desilo se to što govorim, prvi put ikada za 7 mjeseci ima manje putnika. I prošle godine je beogradski bio uz Niški „top dva“ pa je imao mnogo manje putnika od top 3 hrvatska. Ove godine vam nisu pomogli silni aerodromi i to je fakt, posebno je zagrebački kiksao, uprkos tome što nema ograničenja u EU doživio je pad kao i Bg, nesposobno rukovodstvo ili nešto drugo to već ne znam. Ovi ostali turistički su i očekivano pali jer bez turizma su zanemarivi aerodromi.

Al

Ovaj komentar se ponavlja.

Ro

Croatia Airlines leti iz Osijeka za Split petkom i za Dubrovnik četvrtkom.

Odgovori
Al

Prema objavljenim letovima prošlog tjedna nije bilo tako. Podatke sam provjerio i sa Splitom, i sa Osijekom, i sa Dubrovnikom. Izgleda da je bila neka opcija Osijek-Split-Dubrovnik-Osijek. jer ima let Osijek-Split i let Dubrovnik-Osijek, te neki fantomski Split-Dubrovnik.

Pa

Sve je to lepo, ali kad se statistika pretvori u novac od koga svi žive i obitavaju ,tek tad ce se sagledati gubici i dobitci.

Odgovori
Al

Apsolutno. No, tu je Split miran. Sa ovoliko putnika oni će preživjeti. I Zagreb će sa 1,1 milijun putnika preživjeti. I Beograd koji će imati i više. Dubrovnik neće imati pretjeranih problema, uz nešto rezanja preživjet će. Nešto više problema će imati Skopje i Priština no i oni će preživjeti uz veće redukcije. Ostali će imati ozbiljnih problema i morat će ili dobiti pomoć države ili dizati kredite.

sa

hvala na analizi,

sta nedostaje, ako ste u to upuceni, zasto je npr Srbija rizik za EU, ne razumem, npr danas je u Srbiji 247 pozi-tivnih na 9.100 testiranih, oko 2.7%, u Hrvatskoj 130, da li je testirano 4.814, ili vise ako Hrvatska predstavlja manje rizicnu zemlju od Srbije, ili bilo koja druga zemlja EU, Hrvatsku sam uzeo za primer jer je EU clanica a nas sused,

kako drugacije objasniti restrikcije prema pojedinim zemljama do prosto EU egoizmom, tako ce biti i sa vakcinom, nemoze u EU sa npr ruskom, vec nasom vakcinom, mislim na EU vakcinu,

iz ovoga sto sam napisao proistice sve ono sto ste vi kao znalac predvideli jos u petom mesecu, tj nije za poredjenje promet zracnih luka u Hrvatskoj i u zemlja-ma, koje ne mogu leteti u EU, s tim da mi uopste nes-meta oporavak prometa u hrvatskoj, dapace, ako je mom susedu ok bice i meni i obrnuto.

Odgovori
Mi

Privilegije EU članstva, Rumunija a i još neke članice su izrazitiji primjer toga

Al

Da, prednost članstva u EU. Ako bi situacija bila epidemiološki ista u Hrvatskoj i u Srbiji mjere ne bi bile iste. Nije lako uči u EU, vjerute da nije, ali kad uđete imate određena prava i privilegije, određenu zaštitu i „zajdeničke“ probleme.

Naravno, jedan ili nekoliko dana nije isto kao i stanje od par mjeseci. A Hrvatska je imala 40-80 osobljelih prošlih par mjeseci. Imate grafikone na početku teksta koji to objašnjavaju.

fr

U tih 9100 testiranih Srbija ubraja i retestirane za provjeru da li su jos uvijek zarazeni. Stvarni broj novotestiranih nije tako visok. Broj hospitaliziranih pogotovo onih na respiratorima koji se ne mogu sakriti, a koji su u svakoj zemlji u odredjenom postotku u odnosu na ukupan broj zarazenih, baca sumnju u EU na brojke iz Srbije koje ovdje debelo odstupaju.

ma

Ova statistika broj zaraženih/testova (kojih testova? onih koji kasne 10 dana ili 3 markera kao 3 testa ili ponovljenih testiranja???) je čista izmišljotina poltike koja po tabloidima plasira alibi za totalni fijasko i raspad sistema (žene putujte u italiju, smešni fejs virus, ..). Epidemiološke službe nijedne druge zemlje takvu statistiku ne uzimaju u obzir. Za zatvaranje granice prema zemlji najčešće se uzima trenutna situacija tipa udio zaraženih na 1mil stanovnika, a čak se i regije uzimaju u obzir (za preporuke putovanja). Npr u Hrvatskoj se upravo povećava taj broj pa okolne zemlje po toj logici zatvaraju granice.

Al

Dobro, čim se nešto ovako dešava odmah krenu zavjere, urote, muljaže…

1. Ne vjerujam da danas netko može jako puno muljariti sa brojkama, jer ako to napravi sankcionirat će ga druge države i zatvorit će mu granice. Još je manje vjerojatno da unutar Europske Unije netko muljari gdje niz zdravstvenih, kriznih, kontrolnih i inih institucija, pa i Eurostat, imaju modele kontrole podataka.

2. Poglavito se ne može muljariti sa brojem mrtvih osoba, a još manje ako je taj broj bitno veći od prijašnjeg broja.

3. Broj testova je iskreno relativna stvar. Prvo netko može bez imalo problema istestirati cijelu skupinu (npr. vojsku i policiju, ili neki uži krug ljudi poput stožera koje testira svaki dan) za koju zna da nema nikakve simptome i povećati si broj testova za par desetaka tisuća, a zadržati broj zaraženih na istom nivou. Neke države regije su naglo povećale broj testiranja (ako pratite podatke onda to lako možete ustanoviti) kada je virus bio u opadanju (sredina svibnja) i ostvarile su velik broj testiranja sa malim brojem novozaraženih.

4. Konačno na velikim brojevima vrlo je teško sustavno muljariti. Ili imate „principe“ testiranja koji su previše namješteni pa će vas razvaliti institucije Europske Unije, ili dajete naputke stotinama involviranih ljudi (lječnici, medicinske sestre, tehničari, stožeri civilne zaštite), a u takvoj brojci je jako teško sakriti da im dajete naputke da skrivaju brojke i/ili ne testiraju.

5. No, čak i da države djelomično muljare sa brojem, onda je to praksa kod svih i malo je vjerojatno da je neka država u regiji (poglavito obzirom na mentalitet) potpuno ispravna i precizna, a druga mega-muljari.

Stoga iskreno jednako „vjerujem“ Hrvatskoj, kao i Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj ili nekom trećem.

Da

U nemackim tabloidima juce glavna vest da je u Hrvatskoj doslo do eksplozije epidemije. Druge novine pisu kako Hrvatska namerno testira malo. Malo testova- malo pozitivnih! Veoma negativna kampanja trenutno….

Odgovori
Al

Jel je općepoznato da u Hrvatskoj silina bolesnih od Covida-19 ko tifusari bauljaju ulicama i nitko ih ne želi testirati, pa im ne može ni pomoći. Istime ljudi umiru po ulicama i trgovima jer im nema tko pomoći pošto su svi zaraženi i nitko ih ne testira.

Pa zar vi stvarno mislite da ako netko ima Covid-19 i treba mu lječnička pomoć da ga ovdje odbijaju testirati? Ili mislite da u Hrvatskoj ljudi kad ih se ne testira čudnovato ozdrave i više im ne treba lječnička pomoć.

Lu

Najbolji pokazatelj stanja epidemije je broj bolesnih po bolnicama i broj ljudi na respiratoru. S brojem mrtvih se može lako manipulirati jer se smrt može pripisati i drugim bolistima kod većine umrlih. U Hrvatskoj je na respiratoru u ovom trenutku 10 ljudi dok je hospitaliziranih manje od 200. Dakle po ovim brojevima to nije uopće strašno. Istina je da se veliki broj turista zarazio u klubovima na jadranu i da se ustvari povećani broj zaraženih u konačnici prelio u inozemstvo s povratkom turista …

Al

Kao što je, Luka, i broj zaraženih sigurno uvezen sa 6 milijuna turista koliko ih je prošlo kroz Hrvatsku do sada, te bog zna koliko ljudi u tranzitu za Srbiju/Makedoniju/Grčku, BiH, Crnu Goru/Albaniju…

„Hendikep“ koje okruženje nema.

Ne

Najveci strucni list turistike FVW u Nemackoj u svom jucerasnjem izdanju upozorava da je Hrvatska na 3. mestu po Coroni. Evo link: https://www.fvw.de/reisevertrieb/news/kosovo-ganz-vorn-in-diesen-laendern-stecken-sich-urlauber-an-211086

Odgovori
ma

Ne, list nigdje ne kaže „da je Hrvatska na 3. mestu po Coroni“. Čemu stalne tabloidske manipulacije? Dovoljno je pročitati naslov. Ovo je popis zemalja iz kojeg se vraća najviše zaraženih njemaca. Budući da u Hrvatskoj sada boravi neusporedivo više turista nego u Srbiji ili na Kosovu ili BiH – bilo bi logično da na toj listi bude i daleko iznad njih, zar ne? Zapravo je porazno da se Kosovo, BiH ili Srbija uopće nalaze na toj listi kada sad tamo ni nema nekog turizma vec samo gastarbajteri koji su se ocito vratili zaraženi. Ovo je zapravo katastrofalna slika za te zemlje ako su se od tih malo njemačkih putnika u te zemlje praktički svi zarazili.

fr

Čak i da je istina kakve veze ima s ovom temom?

Mi

@max
Bolje se vi sobom pozabavite jer očigledno gubite kontrolu kako sezona prolazi. Danas je Markotić rekla da fali doktora i da je sistem prenapregnut sa samo 116 ljudi na lječenju i 10 na respiratorima! Interesantno

ma

@Milers: Hrvatska ce nakon ovolikog broja turista definitivno imati puno zaraženih {politika: sve za pare), i sigurno ce na osnovu tog broja mnoge zemlje zatvoriti granice prema hr. No sve to ne mijenja cinjenicu da u članku nigdje ne piše to sto je Neny rekao.

Al

Milers, čemu ovo? Ne mogu se oteti dojmu da se naslađujete. A to je istinski žalosno.

Daleko je od prenapregnutosti sustava. Stanje nije ništa kritičnije nego prije tjedan dana. U mom zdravstvenom stožeru su ljudi iz bolnice Dubrava (Covid-19 bolnica Hrvatske) i nema opsadnog stanja. Ni blizu.

Dakle ništa nije interesantno, nego pišete obojane notorne nonsense koji nemaju veze sa realnošću.

Mi

@Max
Neny se možda loše izrazio/la, ne mislim da je smisao komentara dokaz da je Hrvatska 3 u svijetu ili Evropi po koroni jer to naravno nije istina.

Lu

Naravno da nedostje doktora kad je sezona godišnjih odmora. Sestra mi je doktorica u bolnici u Zagrebu i sad se vratila na posao nakon
2 tjedna godišnjeg. Sada joj je rad organiziran na bazi dežurstava – 2 dana tjedno po 24 sata, tako da je zbog takve organizacije (smanjenje rizika od zaraze većeg broja doktora) potreban i veći broj doktora u bolnicama.

Al

Luka ja bih još nadodao
– sezona je treba više lječnika na Jadranu
– niz lječnika iz unutrašnjosti je na godišnjem odmoru
– niz lječnika se bavi prevencijom pandemije, lječenjem pandemije, mjerama, testiranjima… što prošle godine u ovo vrijeme nisu radili

Danas sam prošao autoputom prema Mađarskoj granici. U smjeru Jadrana su ogromne gužve, sve pumpe i odmarališta su prepuna, kao u najboljem vikendu prošle godine. Opaka gužvetina. Znači još uvijek više ljudi ide na Jadran nego sa njega bar na pravcu iz Mađarske. Tako da će ovo stanje „manjka lječnika“ još neko vrijeme potrajati.

Mi

@Alen
Sve što vama ne godi je „notorni nonsens“, prenosim vam izjavu gospodina Capak

Što će nam se dogoditi na jesen?

„Ne vjerujem da će doći do kolapsa zdravstvenog sustava. Naravno da nema dovoljno liječnika. Svi smo prenapregnuti zbog korone. U sustavu javnog zdravstva, ali i u drugim sustavima, siguran sam da će Ministarstvo zdravstva naći načina da riješi problematiku“, rekao je Capak.“
Odgovor na pitanje novinara na današnjoj presici! E sad da li ja iznosim notorne besmislice ili ste vi loše informisani pitanje je umjeća komunikacije. I molio bih vas ubuduće da malo budete korektniji sa svojim izjavama i neosnovanim optužbama jer počinjete izgledati smiješno.

Odgovori
Fo

Čovijek je običan provokator koji stalno izvrče činjenice a nepotrebnin odgovaranjem samo mu se daje krila.Samo treba ignorirati i sam će već odustati.Mislim čovjeku se pokušalo objasniti u 30 postova i pravi se blesav i pokušava to pretvoriti u neko rivalvsto.Smiješno i žalosno u isto vrijeme.

Al

Capak to jest izjavio, a ne Matkotić kako ste napisali. No, to ne treba izvlačiti iz konteksta. Dakle, sustav jest prenapregnut, naravno da je. Pa troše se ogromni resursi na praćenje epidemije, na testiranja, na prevenciju, na lječenje, na mjere… bolesti koje prije nije bilo. Da je nema ti lječnici bi se bavili drugim lječničkim poslovima. No, prenapregnutost nije „kolaps zdravstvenog sustava“. Stoga jest nonsens što ste vi riječ „prenapregnutost“ stavili u kontekst kako ste rekli i da „Hrvatska gubi kontrolu“. Kako to da ste vi uz njegove riječi napisali upravo suprotnu tezu izvlačeći iz konteksta što je rekao. Dakle on kaže „prenapreknuti smo ali neće biti kolapsa“, a vi napištete „prenapregnuti su i gube kontrolu.

Već ste par puta izjavili da su hrvatski epidemiolozi loše odradili posao i da loše vode krizu. A govorite o državi koja tijekom cijele krize ima bitno manje zaraženih i umrlih od Covida u usporedbi sa cijelom regijom iako nije imala policijske sate, naoružane vojnike isped bolnica i po aerodromima i slične drastične mjere, iako je pritom imala preko 6 milijuna turista, tj. 1,5 puta njeno stanovništvo koje je prošlo kroz državu. E pa sad ako su hrvatski epidemiolozi diletantski odradili stvar i pritom imali daleko manje zaraženih i umrlih, a što su onda drugi epidemiolozi regije?

I čemu uopće ova rasprava?

Mi

Tako je to kada je Hrvatska sve vreme frizirala, tj. manje prijavljivala broj novo zaraženih, da bi navukli da im gosti dođu letos na more. Turistički rezultati su za Hrvatsku dobri, dosegnuto je 70 odsto od prošle uspešne sezone. Po koju cenu, tek će se videti. Inostrani mediji sad otvoreno optužuju da se u Hrvatkoj friziraju rezultati testova na koronu.
Platili letovanje, dobili koronu. Tako za mnoge izgleda leto na Jadranu, dok u Hrvatskoj broj zaraženih stalno raste i poslednjih je dana dostigao više od 200.
Ali, to su zvanične brojke, dok je svima jasno da je zaraženih mnogo više, pa i sam hrvatski predsednik Zoran Milanović govori da ih je verovatno i 1.000 dnevno.
Zato jeuu Hrvatskoj sada strah da se kraj sezone bliži brže nego što se očekivalo. Napuhani balon će pući ko od sapunice.
Tako da vas poštovani gospodine Alen molim da ovako jednu iscrpnu analizu uspešnosti aerodroma napravite krajem Septembra ili Oktobra, pa da onda sagledamo realne rezultate ukupnog prometa po aerodromima od početka korone, kad se slegne ova prašina oko korone, da li će bolje proći oni koji su se branili od korone različitim radpolizivim sredstvima i metodama ili oni koji su fingirali rezultate.
Ništa ne prejuduciram, samo se ne slažem sa izvlačenjem pometa jednog meseca Jula i favorizovati nekoga kao eto vrlo uspešnog dok su drugi kao nesposobni. Uspeh u svemu se meri na kraju godine, život teče svih 12 meseci a ne 1 mesec.

ma

Milos: imate li ijedan dokaz da je Hr ikad „frizirala“ brojke? Da vam olaksam – u hr je izuzetno lako provjeriti brojeve po županijama kao i po bolnicama i novinari to svakodnevno rade. Cijelo ovo vrijeme nije se pojavilo odstupanje (kao npr u Srbiji kad je BIRN zbrojio da je višestruko veći zbroj oboljelih od javne brojke ili kada je u javnost izašao epidemiolog Radovanović ali su ih oboje vladini mediji zataškali). U Hrvatskoj mediji nisu pod kontrolom politike pa je mnogo lakše do informacija.

Mi

@Max
A vama nije čudno da Plenković objavljuje pobjedu nad koronom pred sezonu i da pred kraj sezone brojevi počinju divljati? Da austrijski mediji zadaju pitanje o namještanju brojeva za spas turizma. Da uprkos praksi u svijetu a pogotovo u Evropi radite najmanje testova na broj stanovnika. Da u posljednjih nekoliko dana imate jeziv procenat zaraženih u odnosu na broj testiranih. Da na jednom vašem portalu od 22000 anketiranih 68% smatra da namještate rezultate zbog sezone. Ništa? Ok

Al

Dobro, čim se nešto ovako dešava odmah krenu zavjere, urote, muljaže…

1. Ne vjerujam da danas netko može jako puno muljariti sa brojkama, jer ako to napravi sankcionirat će ga druge države i zatvorit će mu granice. Još je manje vjerojatno da unutar Europske Unije netko muljari gdje niz zdravstvenih, kriznih, kontrolnih i inih institucija, pa i Eurostat, imaju modele kontrole podataka.

2. Poglavito se ne može muljariti sa brojem mrtvih osoba, a još manje ako je taj broj bitno veći od prijašnjeg broja.

3. Broj testova je iskreno relativna stvar. Prvo netko može bez imalo problema istestirati cijelu skupinu (npr. vojsku i policiju, ili neki uži krug ljudi poput stožera koje testira svaki dan) za koju zna da nema nikakve simptome i povećati si broj testova za par desetaka tisuća, a zadržati broj zaraženih na istom nivou. Neke države regije su naglo povećale broj testiranja (ako pratite podatke onda to lako možete ustanoviti) kada je virus bio u opadanju (sredina svibnja) i ostvarile su velik broj testiranja sa malim brojem novozaraženih.

4. Konačno na velikim brojevima vrlo je teško sustavno muljariti. Ili imate „principe“ testiranja koji su previše namješteni pa će vas razvaliti institucije Europske Unije, ili dajete naputke stotinama involviranih ljudi (lječnici, medicinske sestre, tehničari, stožeri civilne zaštite), a u takvoj brojci je jako teško sakriti da im dajete naputke da skrivaju brojke i/ili ne testiraju.

5. No, čak i da države djelomično muljare sa brojem, onda je to praksa kod svih i malo je vjerojatno da je neka država u regiji (poglavito obzirom na mentalitet) potpuno ispravna i precizna, a druga mega-muljari.

Stoga iskreno jednako „vjerujem“ Hrvatskoj, kao i Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj ili nekom trećem.

ma

@Milers – Plenkoviceva „pobjeda“ na koronom je bila izborna propaganda, svi mediji su se ismijavali iz toga. To je bila najveća ljaga baš ti izbori kad se proglašavala „pobjeda“ i ukidale mjere, a drugi izvor zaraze je turizam gdje kroz Hr prolazi preko 6mil turista – ali eto htjeli bi pare pa imamo i zarazu.
Ovo s brojem zaraženih u odnosu na testirane je politička kategorija statistike kojom se u Srbiji pokušava prikriti totalni raspad sistema – kojih to testiranih? Onih kojima testovi kasne 10 dana? Ili onih koji su više puta testirani? Ili kad se prikazuju 3 markera kao 3 testiranja? Nemojte biti smiješni (kao fejsbuk virus, pa ženu put Italije). Nijedna druga zemlja u svijetu ne lupeta o broju zaraženih po broju testiranja.
Srecom, u Hrvatskoj se epidemiolozima dalo odriješene ruke pa se zaista testiraju svi kontakti promptno i rezultati su dostupni odmah drugi dan. Zaista ne možete govoriti da se laže o podacima o broju zaraženih jer je sve transparentno i provjerljivo kroz bolnice i medicinski sustav (a ne kao u Srbiji gdje su odmah BIRNu zabranili davati podatke nakon što su dokazali da zbrojeno po bolnicama ima bar 3x više zaraza nego se prikazuje). Nema ni istupa medicinskih radnika koji bi pokazali da se u njihovim institucijama muljalo (kao npr epidemiolog Radovanović u Srbiji) – ili zaista mislite da svi zdravstveni djelatnici lažu u glas čak i prijateljima kad pitaju?
Hrvatska će sada sigurno širenjem zaraze platiti turizam, ali to su lake pare pa se išlo na to. I opet je to dokaz da nema muljanja jer se zadnjih dana zaista povećava broj oboljelih svakodnevno kao posljedica sezone, kao rezultat biti će zatvorene mnoge granice prema HR a i broj letova će posljedično pasti.

Al

Max ja bih doda i da je u kolovozu (augustu) bilo neusporedivo više turista nego u srpnju (julu) kada ih je bilo 2,5 milijuna (od čega 2,1 milijun stranaca), a u lipnju (junu) tek 0,9 (od čega 0,7 milijuna stranaca). I dok su plaže u lipnju bile prazne, u srpnju polupune, u kolovozu su bile prepune, jedan turist na drugome, te je jasno da isto mora izazvati eksploziju pandemije. Nažalost. Cijena turizma.

I onda to ne može biti dokaz „skrivanja“ podataka, nego je vrlo razumno zašto se to desilo upravo nakon dva tjedna pretrpanog kolovoza.

Mi

@Max
Nemojte me pogrešno shvatiti ali ja ne branim nikoga samo govorim o činjenicama. Što se tiče brojeva testiranja to nije krenulo iz Srbije nego iz Kine i toga se pridržava većina zemalja u svijetu tako da ako mislite da tim Srbija nešto zataškava mislim da niste u pravu. U jednom intervju epidemiolog Polašek je na pitanje zašto se malo testira odgovorio „Njemačka testira puno jer ima para i Njemci vole da testiraju“ LUDILO odgovor, na nivou „smiješnog virusa“ Druga stvar je da vas već provlače po medijima evropskim da to radite i zatvaraju vam granice. Treća stvar je da skoro 70% čitalaca jednog vašeg izdanja smatra da država vara sa brojevima zaraženih. Zahvaljujući tim lažima nikada niste preuzeli strožije mjere nego se samo u medijima svaljivalo sve na svadbe i diskoteke a politički i vjerski skupovi su bili ok. ujedno ste se predstavljali kao bezbjedna zona za turiste a onda ste ih počeli polako izvoziti zaražene jer bezbjedna zona nikada bili niste i ta laž je sada isplivala Da li je Srbija pravila greške o daaaaa još kakve ali nam niko pogotovo u zadnje vrijeme ne može reći, hej pa vi niste govorili istinu a vama bi to Evropa mogla i naplatiti sa vremenom jer se to zove prevara.

Al

Milers, fascinantno je kako okrećete činjenice. Nije istina da se Hrvatska proziva u inozemstu. To je učinila samo Austrija, i pritome nije samo Hrvatska imuna. Nedavno je Velika Britanija javno prozvala Srbiju. Jednako tako vrlo je tendenciozno reći da Hrvatska ima zabrane prema državama Europske Unije i „da nam zatvaraju granice“. Ima istinski mali broj država koje su zatvorile granice Hrvatskoj, njih tek nekoliko, neusporedivo manje nego Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija. Eto, u jučerašnjem novom valu obveze karantene Velika Britanija je nakon zatvaranja prema Španjolskoj, Italji i Njemačkoj, sada zatvorila svoje granice prema Francuskoj, Malti, Monacu i Nizozemskoj, već odavno je zatvorena prema Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Makedoniji. Hrvatska i dalje ne treba karantenu. To vam najbolje govori koliko države vjeruju Hrvatskoj.

Nakon tolikog povećanja zaraženih radi ogromnog broja stranaca u Hrvatskoj tijekom kolovoza (augusta) za očekivati su dalja pooštrenja putovanja iz Hrvatske. No, i u najgore vrijeme krize Hrvatska je dobro stajala, kao članica EU, u usporedbi sa ostalim dražavama regije.

I da, stvarno ste više naporni i bogu i ljudima!

ma

@Milers Gluposti je definitivno napravljeno, najveća sa izborima i vjerskim okupljanjima, pa nocnim klubovima. To je ostavljeno zbog političkih (izbori, crkva) i turističkih (klubovi) razloga. No tvrdnje da se mulja sa brojem zaraženih su maliciozne i nemate nikakve uporište ni temelj za takve tvrdnje (npr BIRN je u Srbiji to lažiranje podataka prikazao pred koji tjedan u katastrofalnom primjeru od 300% više slučajeva, dok u HR nije bio takav slučaj iako novinari svakodnevno rade isto to zbrajanje po bolnicama i županijama pa nema nekih bitnih odstupanja od službene brojke a vjerujte da bi hr mediji uživali u čitanosti da pronađu razliku). U obitelji imam liječnicu i svaki put kad je pitam koliko ima zaraženih u bolnici to otprilike odgovara broju koji se objavi idući dan.
Što se tiče turista, zaista ih se minimalno zarazilo u Hr – na cca 6mil turista ima nekoliko desetaka slučaja zaraze dok ih se isto toliko zaraženih u Njemačku vraćalo sa BiH, Kosova, Srbije a kroz te zemlje nije prošlo ni 1% broja turista kao Hr.
I na kraju ponavljam – da, realno je da će granice biti zatvorene jer se povećava broj slučajeva zaraze nakon 6mil turista. Nitko nikada Hr nije optužio za neko muljanje osim srpskih stranačkih tabloida – nego jednostavno ima više slučajeva zaraze nego ranije.
Potrebno je kroz realne brojeve i podatke sagledati stvari a ne maliciozno optuživati bez pokrića u činjenicama – onda su to politička prepucavanja a toga imamo dovoljno.

Mi

@ Max
Ja se sa vama ne prepucavam, iznosim činjenice i slušam vas to se zove diskusija, hvala bogu što ste korektni a izvinite ako sam vam se ja pokazao nekorektan. Neka svako ostane na svome ali ja se slažem sa onih oko 70% sa sajta koji dijele moje mišljenje, sve je to nekako uigrano i prozirno i objašnjenja zašto se malo testira od strane vaših epidemiologa su smiješna i glupa, čitav svijet mnogo testira osim onih kojima ne odgovara prikazivanje brojeva a Hrvatska itekako ima razlog za to, eto to je moje mišljenje. Ne zamjerite, ja bih volio da imate turista još više nego ikada i da lete avioni ali na žalost tako je kako je.

ma

Ja sumnjam u neku blisku pozitivnu budućnost avioprometa u ovim krajevima. Sezona je praktički završena (pogotovo za „javni“ prijevoz), a po zimi ce opet sve stati. A Hrvatska realno i sada ima previše turista. Previše je (jeftinih) apartmana a premalo (skupih) hotela te smo previše fokusirani na takav auto turizam koji nije za bogatije goste. Plus sto država dobije vrlo malo poreza od apartmana (daju se tu lijep novci na ruke zaraditi). To se u ovoj sezoni pokazalo kao spas jer turist se osjeca puno sigurnije u svom autu nego u avionu ali je to dvosjekli mac jer nećemo doživjeti katarzu i promijeniti način razmišljanja pa ce i dalje sve po starom.

Al

Pa, Max, onda će Vas jako razveseliti članak koji izlazi sutra.

Bu

Bravo Hrvatska. Pametno

Odgovori
Mi

Max:
Nisam sudija da dostavljam dokaze, da ste pažljivije pročitali moj komentar: „Ali, to su zvanične brojke, dok je svima jasno da je zaraženih mnogo više, pa i sam hrvatski predsednik Zoran Milanović govori da ih je verovatno i 1.000 dnevno.“ , pa zar Predsednik laže kada daje izjave, verovatno ima daleko bolje informacije nego svi mi ovde zajedno. Ako institucije prikažu da bilo oko 200 novo zaraženih dnevno, a Predsednik kaže da ih je verovatno i 1.000 dnevno, pa gde su nestali tih 800!?. To se zove friziranjem broja obolelih. E sad druga je priča ko i kako to radi, da li pravim prikrivanjem brojki ili nečinjenjem, tj. veoma mali obuhvat testiranih, pa iz toga proizilazi i mali broj novo zaraženih, a oni koji su zaraženi a nisu otkriveni nečinjenjem, tj. malim obuhvatom broja testiranja, oni u papirima ne postoje, ali kao već zaraženi slobodno šetaju, ulicama, kafićima i prenose zarazu. Pa to je krucijalni razlog što Austrija poziva nazad sve svoje građane iz Hrvatske i radi im obavezno testiranje na ulasku u Austriju, da se ne bi nekontrolisano uvećao broj zaraženih u Austriji.
Za utehu, nije samo Hrvatska prikrivala stvarni broj novo zaraženih, isto to je radila i Grčka, Bugarska i Crna Gora, sve u nadi da tako privuku što više turista. A onda nagli porast broja obolelih u sve te 4 zemlje, zato što više nisu mogli da prikrivaju jer su se tamo zarazili stranci koji su to konstatovali ili dok su boravili kao turisti ili tek po povratku u svoju zemlju,pa su informacije o mnogo više zaraženih procurile u inostranstvu, tamo gde te države nemaju mogućnost prikrivanja i friziranja broja novo zaraženih.

Odgovori
ma

Milanović ga voli lupetati da to nije normalno. Ima on iza sebe cijelu kolekciju takvih i gorih bisera – sjetite se samo onih šaraj malo kad je zaratio sa Srbijom oko migranata, pa s vodovodnom cijevi, da ne nabrajam dalje. Srećom, sada je u ulozi predsjednika gdje nema nikakve ovlasti ni dužnosti a očito ni odgovornosti pa nikoga nije briga sta on lupeta. Nije bas neka referenca.

Al

Svatko ima svog pajaca, mi imamo Milanovića. Cirkusant koji zabavlja naciju. Ali da ga nitko ozbiljno ne shvaća to je činjenica. Pa eto prije manje od mjesec dana je lupao da „Covid nije teška bolest, nego je kao karijes“:

https://epodravina.hr/video-milanovic-ljudi-ce-poludjeti-od-korone-trebamo-ju-prihvatiti-kao-karijes-ne-kao-tesku-bolest/

Još jednom, zar stvarno mislite da je moguće u jednoj državi sakrit 80% bolesnih? Da ljudima odbijamo testiranja, primanje u bolnice? Ili mislite da one bolesne od Covida mi primamo u bolnice sa dijagnozama menstrualnih problema?

A ako to i činimo treba više tisuća ljudi zapovijediti da odbijaju testiranja i da Covid proglase menstrualnom tegobom. I zar Vi stvarno mislite da nitko od tih tisuća ljudi ne bi o tome progovorio u javnosti, ispričao to novinama koje bi jedva dočekale da povećaju tiražu (kod nas novine nisu pod kontrolom države), obratio se institucijama Europske Unije… Nego bi svih par tisuća zdravstvenih radnika, civilne zaštite, policije… o tome zakleto šutjelo?

Mi

@Alen:
S obzirom da medicinski stručnjaci domaći i inostrani kažu da oko 50% zaraženih koronom nema uopšte nikakve simptome ili veoma blage simptome, ali zato prenose zarazu. Oni sami neće otići da se testiraju i neće ni završiti u bolnici, pa prema tome neće imati ko ni da ih evidentira kao zaražene. Slično kao i za običan grip, 50-70% ljudi preleži grip na nogama i ne ide doktoru ali zato prenesu grip svojima u porodici, kolegama na poslu. E sad korona je očigledno poprilično ozbiljna i teška bolest za onih 50% koji imaju jače simptome i moraju se lečiti, pa se ne možemo igrati sa zdravljem kolega i familije, kao eto meni ništa nije, jer možda će neko od njih dobiti tešku komplikaciju.
Dakle, poenta je u malom obuhvatu testiranih građana Hrvatske, evo podataka broja testiranih na 1 milion stanovnika:
Iran 34637
Malezija 34370
Hrvatska 34246
S.Korea 33097
Irak 32339
Moldavija 31759
Ukrajina 30102
Većina su siromašne zemlje i testovissu skupi za njihove države, to mogu da razumem. Zar je Hrvatskoj državi mesto pored tih siromašnih zemalja? Osim S. Korea, koja nije siromasna.
Zar Hrvatska ne bi trebala da bude u društvu susednih država koje su radile puno više testova:
Austria 115153
Nemačka 110540
Switzerland 102771
Srbija 94028
Francuska 91894
Rumunija 80223
Češka 75209
Slovenija 69665
Poljska 63671
Slovačka 54378
Sad ćeš ti na ovo verovatno odgovoriti da su te države radile veliki broj testova jer su imali veliki broj zaraženih, a Hrvatska eto nema zaraženih, bolnice prazne, pa šta ćemo koji vrag testirati ljude!
E pa nusi u pravu. Slovenija ima di sada ukupno zaraženih 2456 i umrlih 129, Slovačka zaraženih 2922,umrlih 31, pa su ipak uradili skoro dupli broj testova. Zašto? Puno bogatiji nisu da bi se rasipali, nego su to radili zbog zdravlja svog naroda, a i nisu im prihodi od turizma toliko bitni u budžetu drzave.
A što Hrvatska nije uradila testova bar koliko Slovenija na 1 million stanovnika? Ako su štedeli budžet da se ne rasipaju, nije neko opravdanje, nije država toliko siromasna da stedi na zdravlju svojih građana. Pre će biti da je odluka s vrha države da se ne radi veliki broj testiranja, već da se rade samo nužna testiranja osoba koje su baš bolesne i koje će završiti u bolnici, da se nebi otkrili novo zaraženi koji uopšte nemaju simptome, a sve u svrhu promocije države kao korona free da bi privukli turisti iz bogatih Evropskih država.

Al

Ovo sa virusom koji nema simptom je vrlo novog datume, u Hrvatskoj je to praksa od prije tek nekih 7-10 dana (prvo je virus ima simptome temperatura + otežano disanje, pa glavobolja + proljev, pa gubitak mirisa i okusa, te sada je ovaj oblik).

Zašto Hrvatska nije testirala više? Iskreno ne znam, nisam epidemiolog. Ali znam da u mojoj neposrednoj okolini nikome nije osporeno testiranje, čak štoviše traženo je od njih 24 da se testiraju.

No, da Hrvatska ima prilično malo umrlih od Covida-19, i relativno malo njih na respiratorima to je činjenica, a tako što se bitno teže može „sakriti“ zar ne.

Konačno, kroz državu je prošlo 6 milijuna turista u manje od tri mjeseca. 1,5 puta više nego što ima stanovnika, skoro toliko koliko Srbija ima stanovnika. I to će sigurno imati posljedice po epidemiološku situaciju.

Ostalo sam već odgovorio u nekom od gornjih postova, pa da se ne ponavljamo.

P.S.
Ljubazno molim da smo na ovom portalu i dalje na „vi“. Nas dvoje se ne znamo, i samim time nije prihvatljivo da smo na „ti“.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Živojin Banković na: Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

Branko Србија 6 Хрватска 7 Словенија 1 Црна Гора три од којих се два нуде на продају

08. Feb 2025.Pogledaj

Dejanera na: Srbiji ostalo da se isporuči još 5 lakih višenamenskih helikoptera H145M

Logicno jeste ali je isto tako logicno da se to uradi kada na red dodje neki od vecih remonta. Tehnika napreduje, proizvodjac za dve godine moze da izadje sa D3, pa onda opet sa D4 za nekoliko godina, a mi onda samo da nadogradjujemoo sa jednog na drugi standard svako malo. Pa kad bi onda…

08. Feb 2025.Pogledaj

Branko na: Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

Od 17 nasledjenih aviona trenutno je u Srbiji 6 aviona, 7 u Hrvatskoj ovoj firmi, 1 je poklonjen Sloveniji za Muyej a 4 preostala su ovi koji se prodaju... I to je sve kada se sabere

07. Feb 2025.Pogledaj

Nenad na: Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

Možda neki bofors L70 ako imaju i prodaju. Mada sam ja mišljenja da ih mi sami imamo dovoljno. A sve ovo ostalo otpad.

07. Feb 2025.Pogledaj

Dejanera na: Komercijalne operacije „letećim taksijem“ u Srbiji sada i regulatorno definisane: Direktorat civilnog vazduhoplovstva objavio pravila za eVTOL letelice

A ko je lud da izda takav sertifikat i takvu dozvolu a da pre toga tu istu dozvolu ne izdajuFAA, EASA ili bar pojedinacno neka agencija iz zemlje proizvodjaca? I manite se pritisaka! Moze da te pritiska ko god hoce ako treba da potpises nesto to znaci da ces morati i da odgovaras za to…

07. Feb 2025.Pogledaj