30. decembra bugarsko Ministarstvo odbrane objavilo je tender za nabavku 12 mini i dva mala bespilotna sistema (UAS) između 2020. i 2024. po ukupnoj procenjenoj ceni od 12,66 miliona evra uključujući PDV.
Za nabavku mini UAS (svaki sastavljen od zemaljske kontrolne stanice i tri bespilotne letelice – UAV) odobren je ukupno 5,51 milion evra što omogućava nabavku tri sistema godišnje u 2020. i 2021. godini uz dalju nabavku od po dva godišnje u periodu 2022-2024.
Mini UAS koji zahteva Ministarstvo odbrane trebalo bi da ima bespilotne letelice mase ne veće od 7 kg i da bude opremljeno optoelektronskim sistemom koji sadrži kolor TV kameru i nehlađenu termalnu kameru, trebalo bi da ima autonomiju leta ne manje od 1,5 časova i operativni dolet od najmanje 10 km pri obezbeđivanju osmatranja i video prenosa u realnom vremenu. Kada radi u autonomnom režimu, dolet UAV bi trebao biti najmanje 20 km.
Nabavka malih UAS bi trebalo da se realizuje isporukom Ministarstvu odbrane po jednog sistema godišnje (jedna zemaljska stanica i minimum tri BPL) 2020. i 2021. godišnje i u tu svrhu obezbeđen je budžet od 7,15 miliona evra.
Tenderska tehnilka specifikacija za male UAS zahteva nabavku bespilotnih letelica koje imaju optoelektronski/infracrveni osmatrački sistem opremljen laserskim daljinomerom i minimum jednim sistemom SAR/GMTI (Synthetic Aperture Radar/Ground Moving Target Indicator). BPL bi trebala da ima maksimalnu poletnu masu od 150 kg, autonomiju leta ne manju od 5 časova i operativni dolet ne manji od 50 km pri osmatranju i video prenosu u realnom vremenu. Kada radi u autonomnom režimu, dolet UAV bi trebao biti najmanje 120 km.
Poziv za podnošenje ponuda i učešće u pregovaračkom procesu poslat je na adrese 24 lokalne i međunarodne kompanije, uključujući američke kompanije AAI Corporation, General Atomics Aeronautical Systems, Northrop Grumman Corporation, Boeing i Insitu; izraelske kompanije Innocon Innovative Controllers, Blue Bird Aero Systems, Israel Aerospace Industry, Elbit Systems i Aeronautics; italijanske kompanije Globavia i Leonardo Airborne and Space Systems; nemačku kompaniju EMT Penzberg; švajcarsku kompaniju UMS Skeldar; letonsku kompaniju UAV Factory i evropsku multinacionalnu vazduhoplovnu korporaciju Airbus Defence and Space.
Rok za podnošenje ponuda Ministarstvu odbrane u Sofiji je 13. februar.
Вирџил
Изгледа Бугари мудрији од нас. Схватили да је основна намјена БПЛ прије свега извиђање, надгледање, осматрање, навођење и корекција ватре. Борбена дејства тек под евентуално. Борбена дејства, интегрисано наоружање, то је за велике играче (читај Винг Лунг, Раптор, Рипер исл). Није то за сиротињу. За наше потребе, БПЛ поред опто-електронског система и ИЦ-камере, под обавезно мора имати и ласерски даљиномјер те ласерски маркер. Нарочито ласерски маркер с обзиром на развој оних ласерски вођених ракета за Орао. А наши дунђери ни након скоро 10 година нису макли од почетка. Узрок? Па нису схватила да БПЛ нису авиони.
Aleksa Radojičić
@Virdžil
Ne bih se složio, kod nas je najveći problem sistem upravljanje BPL, a ne njihova namena. Pegaz i kineska BPL su i dalje primarno letelice za izviđanje, a potom borbene letelice.
Mig-29
Virdzil
Izgleda vi niste shvatili sta je NATO odredio Bugarskoj, a to je receno u tenderskoj specifikaciji.Maksimalna poletna masa od 150 kg prelazi vam nosivost Hermesa 4 koji je igrom slucaja na slici koji ima poletnu masu 70 kg i maksimalnu nosivost 20 kg.
Dakle nagradno pitanje je sta se nalazi u toj izvidjackoj opremi i integrisanom datalinku ?
Nazalost vi kao i mnogi drugi niste upuceni, olako zakljucujete kako UAV nisu avioni – naprotiv jesu i to sa specijalno definisanom namenom od 2024.Integrisani u mrezno okruzenje pruzace zastitu ljudski kontrolisanim avionima, napadati VV i VZ mete u visoko tehnoloskom “kisobranu“.Jedino sto se sa sigurnoscu ne zna je otpornost na EMP sisteme koje rapidno razvija Rusija, Amerika Izrael, Velika Britanija, Francuska, Italija.
Slavke
Vojska ima BPL Orbiter vec vise od 10 godina, koji su se pokazali neprocenjivi tokom pozara, poplava, prelaska KZB, izbeglica…
Sada se ide na sledeci korak/nivo.. .
Водоинсталатер
@ MiG 29
Пошто сте упућени, били били љубазни да одвојите мало времена да нам објасните гдје је тежиште (центар масе) Пегаза а гдје је центар силе узгона, гдје су крила постављена у односу на труп (уздужно), однос дужине крила према укупној дужини БПЛ? Какав је АР? Има тога још… Стручњаци су кренули од концепта авиона и хтјели да дословно то пресликају на Пегаза, а заборавили да Пегаз нема пилота, па тако и центар масе није као у класичних авиона. Клипни 2-цилиндрични мотор није у носу, већ иза крила у правцу лета, да ли су то узели у обзир приликом прорачуна. Наравно, авиодинамика, механика исл. је иста и важи и за авионе и за БПЛ, али почетни концепт од ког се кренуло у развоју Пегаза је погрешан. То је проблем.
@ Aleksa Radojčić
Наравно да је систем управљања важан, али можете ставити 3 тоне најсавременије електронике у канту, али канта не лети. Види коментар горе.
П.С. 1 БПЛ по својој конструкцији и дефиницији НИЈЕ авион.
П.С. 2 Нико срећнији од мене да је овај Пегаз полетио и био у оперативној употреби још прије 5 година.
П.С.3. Предлог: Нека покушају да крила ставе отприлике на половину дужине БПЛ, а не као сада на 1/3 од носа (као што је случај код клипних авиона)
П.С.4 Комшији пукла цијев у гаражи, па морам хитно до њега. Иначе бих могао још да дам који савјет ;-)
BB
Vodoinstalater,
Kakve veze ima položaj krila sa definicijom BPL ili aviona? Recimo pronađi Piagio P180 pa vidi gdje su krila, i milion drugih primjera…
Mig-29
Vodoinstalater
Hajde malo vi ukljucite logiku kolika je tezina opreme na mestu gde se nalazi pilot i sve ce vam se samo kazati.
Nije aerodinamika ista posto pogon mora obezbediti vecu “duzinu leta“ zato je i izmesten “nazad“.
Kako bi skratili vas “RX fetis“, bas me briga koliko dizajn pegaza ne zadovoljava vase inzinjerske standarde.Takodje ne interesuje me koliko dizajnerskih resenja pozajmljuje od “Herona“.
Ovde je u pitanju namena ako niste shvatili, sto uludo trosite vreme kad mozete unovciti dobro tu cev kod komsije.Koncept koji vi spominjete je klasicna izvidjacka letelelica, pa verovatno dodatno zamisljate mogucnosti poput MQ-1 Predatora – samo vidite on ima 1,043 kg maksimalnu poletnu masu i koncept baziran na razmiljanjima iz 1990.
Danas su dronovi jos mocniji i borbeno opremljeni za autonomni let u Net-centric okruzenju.Sto se tice dizajna mogu biti podzvucni, nadzvucni.Ali od vajkada prvo neko osmili namenu, pa tek posle daje inzinjerima na realizaciju.
Водоинсталатер
@BB
Ко је рекао да положај крила дефинише шта је авион а шта БПЛ? ‘Ајде још једном прочитај мој претходни коментар.
БПЛ = безпилотна летјелица илити
UAV = unmanned aerial vehicle
Обрати пажњу на оно „безпилотна“ или на енглеском „unmanned“. Маљутка лансирана са газеле није авион само зато што лети кроз ваздух,зар не?
П.С. Нека „стручњаци“ повећају распон крила на 7,1 метара, уз постојећу површину крила, те нови мотор од 52-55 кс умјесто оног италијанског са Понте роса па да се нечему надамо.
Yrraf
Da li mi se čini ili bi se u ove specifikacije za mini bpl možda uklopio i naš Vrabac da je završen i uveden u upotrebu kako treba?
Što se tiče našeg razvoja i nabavke nije nama problem što hoćemo platformu koja je i UAV i UCAV već što nemamo tehnologiju za kontrolu letilice na 100-150km. To bi trebalo da je rešeno ovom nabavkom iz Kine i da, ni kod nas UAV neće biti dominantno borbena, već izviđačka platforma a uopšte nije loše imati i UCAV. To je budućnost, još kad vidim cene tih uređaja, stvarno mi nije jasno zašto ih i mi i druge manje vojske ne nabavljaju u većem obimu. Donose ogroman kvalitet u oblasti izviđanja i navođenja a jeftine su i potrošne. Samo se setim snimaka iz Sirije šta su radili sa običnim DJI Phantom u sadejstvu sa tenkovima. Zašto je komplikovano na svaki tenk dodati malu platformu i mali kvadkopter UAV poput onog koji je VTI predstavio sa ometačem na sajjmu, da ima bukvalno samo kameru, termoviziju i laserski obeleživač. Može da se programira da npr. lebdi na 40m iznad tenka i prati ga. Sve te tehnologije su čak i komercijalno dostupne.
Aleksa Radojičić
@Yrraf
Ideja da svaki tenk ima BPL je loša u praksi, jer će posada provoditi više vremena u izviđanju, a manje u borbi gde i treba da bude. Slična situacija se desila kada su u nekoj armiji stavili na kraju cevi kameru, kako bi posada mogla da gleda iza ugla. Cela priča se završila neuspešno, jer su posade postale previše preopterećene podacima, što je kao rezultat davalo neodlučne posade, a to je poslednja stvar koja ti treba na ratištu.
U prevodu, ako postoje izviđači, nek se njima daju BPL u KoV, kako bi mogli da obavljaju svoj posao i odgovarajuće informacije šalju jedinicama kojima je potrebno.
Вирџил
@BB
Ко је рекао да положај крила дефинише шта је авион а шта БПЛ? ‘Ајде још једном прочитај мој претходни коментар (под условом да си тријезан)
БПЛ = безпилотна летјелица илити
UAV = unmanned aerial vehicle
Обрати пажњу на оно „безпилотна“ или на енглеском „unmanned“. Маљутка лансирана са газеле није авион само зато што лети кроз ваздух,зар не?
П.С. Нека „стручњаци“ повећају распон крила на 7,1 метара, уз постојећу површину крила, те нови мотор од 52-55 кс умјесто оног италијанског са Понте роса па да се нечему надамо.
Beduin
Vodoinstalater….neke BPL nemaju ni motor s unutarnjim izgaranjem……sukladno tome, ne nose ni foslina goriva koja svojim izgaranjem tijekom leta mjenjaju CG letjelice…..
Sto mislis, da li su racunali na to 🤔
šućpur
Zbog radi zašto članak počinje sa brojem ? To sam mogao da očekujem od nekih ‘instant novinara ‘ ali ono evo i ovde se to pojavi ? Gramatika mora biti na dostojnom nivou ,barem kod novinara . Ajde u komentarima,tu čitam svašta. Dešava se . Ljudi pogreše ,pa ne mogu da isprave posle svoj komentar,ali zar T6 nema nekog ‘kolektora’ koji proverava članke pre objave ? Ako ima ,gde i od koga je taj ‘kolektor’ naučio da se članak (ili rečenica) započinje brojem ?
Opaska nije u skladu sa suštinom članka,ali da bi mogao da komentarišem sam članak ,on treba da bude dostojan toga.
Ne zamerite na ovom i primite poruku kao dobronameran savet . Čast je razlikovati se od drugih posebno ako ne podležete pritisku dnevne štampe i držite do sebe poštujući pravopis svog sopstvenog jezika.
P.S. čitam i članke Alena Šćurića i sem narečja ti tekstovi pravopisno su na vrlo visokom nivou . Negujmo taj Južnoslovenski :-)