Direktorat civilnog vazduhoplovstva inicirao je 15. septembra sastanak sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja, Ministarstva zaštite životne sredine, Er Srbije, Kontrole letenja Srbije i Crne Gore SMATSA i Aerodroma Beograd, radi razmatranja regulativnih i operativnih rešenja za smanjenje buke usled sve većeg broja žalbi građana (Bežanijske kose i Novog Beograda) sa predstavkama koje se odnose na povećanu buku vazduhoplova, saopštili su danas iz srpskog vazduhoplovnog regulatora.
Shodno zaključku sastanka formirana je Radna grupa za stručnu analizu operativnih predloga izmene procedure TISAK 3Z.
TISAK 3Z je SID procedura („Standard Instrument Departure“) poletanja sa „Nikole Tesle“ koja, kao i ostale SID procedure, precizno definiše prostorne parametre poletanja putničkih aviona – koji pravac, brzinu i visinu moraju držati odmah nakon odvajanja od zemlje. Jasno je vidljivo da lateralna putanja prelazi preko Bežanijske kose i Novog Beograda.
– Članovi radne grupe dogovorili su se da u narednom periodu prikupe informacije o svim letovima koji prelaze granične vrednosti buke definisane za industrijsku zonu u kojoj se nalazi aerodrom Nikola Tesla.
Informacije će biti prikupljene uz pomoć mreže mernih uređaja za merenje buke (mikrofona) koji su instalirani na različitim lokacijama po gradu, on-line aplikacije Aerodroma Beograd (Web Track), kao i detaljne analize karakteristika predmetnih letova od strane SMATSA-e, na osnovu kojih će biti odlučeno koje mere za smanjenje buke je neophodno dodatno propisati.
Na sastanku je predloženo da se u narednom periodu propiše privremena mera za smanjenje buke u vidu zabrane poletanja mlaznih aviona sa intersekcija u slučaju korišćenja procedure TISAK 3Z, za sve letove koji se obavljaju u periodu od 06:00-07:00 časova.
Učesnici Radne grupe intenzivno rade na prikupljanju detaljnih informacija o letovima koji prelaze granične vrednosti buke, sa ciljem unapređenja i pokretanja novih inicijativa za pronalaženje rešenja za smanjenje buke prouzrokovane operacijama vazduhoplova. – stoji u saopštenju DCV-a.
Marko
Nema lepšeg prizora (audio/vizuelnog) nego kad A330 krene na TISAK 3Z. Pozdrav iz blokova!
Vladislav Stepanov
Boing 727 je izbacen iz flote Jata iz vise razliga a jedan od glavnih je bila buka koju stvara prilikom poletanja i sletanja najvuse po EU air ports. Toliko je glasan bio da je imao zabranu za preko 80% EU aerodroma pa ga je Jat iznajmljivao Africkim zemljama i svima koji nisu imali noise restrection. A nekim 737 su modifikovali motore da bi prosli to pravilo. A/D su tiliko blizu naseljenih mesta da su mnoge linije ukinute za odredjene tipove aviona…
Vladimir Belovuković
Nije problem bučnog poletanja , već i sletanja, i ne samo NBG i Bež. Kosa već i Čukarica, tj. Julino Brdo i Cerak sa Žarkovom. Kao da su u poslednjih godinu ipo promenili pristupne putanje i visine, pa se mnogo više a i duže čuju pri hvatanju pravca za sletanje. A na sve to još je i učestanost povećana.
Daki
Dobro, a ko je odobrio ovakvu proceduru koja ide iznad grada? Nije ona valjda nastala tek tako.
Avioni direkto nadleću KBC Bežanijska Kosa. Da li je to normalno?
samotako
Naravno aerodrom je tu pre KBC Bezanijska kosa, jurite ministre koji otvaraju klinicke centre i grade naselja ispod avio koridora. Vi niste normalan narod.
pera
Procedura je uvedena 2017e godine, daleko posle izgradnje KBC B kosa, kao i celog naselja i NBG blokova. Tako da prijatelju ne lupetaj…
Boško Milinković
Ja na Ledinama živim 20 god, pratim to, išao na radiofar da posmatram sletanja i uzlet, ! Ranije je korišten kontra pravac prema severozapadu, tamo ima manje naselja te bi to bilo rešenje, čuo sam priče o nakom vetru koji navodno smeta taj pravac i mislim da to objašnj, ne pije vodu ?! problem je malo širi za objasniti, “ umetnuta pista“ daje sada rezultate, da bi avioni išli na zalet sa istoka treba više vremena te je za firmu ovo isplativije, a za nas koga briga, ne može me niko ubediti da je ranije moglo uzletanje i sletanje sa obe strane a sad samo ka Avali a pritom ne ideš u Atinu ili Stambol npr, već u Minhen ili Pariz i onda praviš zaokret na zapad, veće ludosti neviđoh, pritom da ne pominjem moguću nezgodu pa je bolje da avion prizemlji na zgradu nega na njivu, genijalcu su to svaka čast.
Voja
Poštovani gospodine ako kažete da na Ledinama živite 20 godina to znači da ste se tamo doselili posle 2000. god a aerodrom tu postoji od 1962. godine, pa prema tome znali ste gde se doseljavate. Kao putnik koji je mnogo puta poletao i sletao na surčinski aerodrom, primetio sam da svi avioni nekada poleću ili sleću iz pravca jugoistoka dakle iz pravca grada a, nekada iz pravca severozapada dakle iz pravca Vojvodine. Sigurno da postoji opravdan razlog kada kontrolori letenja ili piloti odlučuju koji će pravac za poletanje ili sletanje da koriste, da to nije stvar njihove slobodne volje. E sada što bi u nas svako da bude selektor fudbalske reprezentacije to je druga stvar.
Nenad
Boško, niste u pravu. Poletanje i sletanje diktira pravac vetra, a ne procedure i pojedinci. Uvek se poleće i sleće „u vetar“ a to je nešto na šta ne možemo da utičemo.
Golub
Poštovanje, nisam siguran iz vašeg komentara koliki je Vaš nivo poznavanja avijacije, ali pretpostavljam da je osnovni, pa ću tako i objasniti, bez namere da zvučim patronizirajuće.
Svaka poletno-sletna staza (PSS ili narodski pista) se vodi kao dve logičke piste, zato što poletanja i sletanja (obično) mogu da se vrše iz oba smera. Koji smer će se koristiti, najviše zavisi od meteoroloških uslova. Razlog za to je prosta fizika. Krila aviona generišu uzgonsku silu koja je u vezi sa brzinom vazduha koji protiče oko krila. Avion leti tako što kada postigne određenu brzinu, generisana sila na krilima je veća od gravitacione i avion se podiže. U slučaju da duva jak leđni vetar, avion prilikom poletanja mora to da kompenzuje svojom brzinom, odnosno potrebna mu je veća brzina, a samim tim i duža PSS da bi uspeo da poleti. Zbog toga, postoje jasno definisana pravila u avijaciji koja je maksimalna jačina leđnog vetra dozvoljena prilikom poletanja. U skladu sa tim, kontrola letenja (ili neka druga kontrola na aerodromu, nisam siguran u taj detalj) određuje u skladu sa meteorološkim uslovima koja će se PSS koristiti. U slučaju aerodroma BEG, to znači da li će avioni poletati/sletati u pravcu zapada ili istoka.
Ove stvari su veoma precizno definisane i tu nema nikakvog mesta za kreativnost neke „firme“. Ako odete na bilo koji sportski aerodrom, videćete da avioni uvek poleću „u vetar“.
Sa druge strane, ono što ne znam je da li je u neko skorije vreme došlo do promene procedura sletanja/uzletanja. Kao neko ko je donedavno živeo u Blokovima, moj subjektivni utisak je da se ne sećam da su pre avioni nadletali Blokove ovako. Ako neko zna, možda može da nam kaže kada je uvedena procedura TISAK 3Z? Može da bude da je to samo subjektivni doživljaj jer ima mnogo većeg prometa, pa nam se čini da je bučnije nego pre zbog jačeg saobraćaja.
Nenad
@ Golub
Procedura je uvedena 2017. godine kao TISAK 1Z
Golub
@Nenad
Hvala najlepše. To se nekako poklapa sa mojim subjektivnim doživljajem da nisam primetio ranije da avioni „zavrću“ na severozapad preko NBgd. Koje su bile procedure pre toga za uzletanje sa PSS 12 i dalje let na sever/zapad? Je l’ grešim ili se radio isključivo zaokret na desno?
Golub
Video sam dole da je bg_pilot odgovorio na moje poslednje pitanje. Hvala svakako.
Petronije
Svojevremeno je bila inicijativa stanovnika Ledina da se skrati!!!!???? pista….
Pritom sve kuće (sada i zgrade) su sazidane tamo gde se nekada nije smelo graditi. Ledine su jedan veliki nelegalni urbanistički haos, koji smeta aerodromu, a ne suprotno.
Trundle
Cuj smeta aerodromu, smeta i ocima :)
Ali tako je to u drzavi bez institucija, svako gradi sta hoce i gde hoce..
Stribor
A nesmeta im buka tramvaja autobusa motora automobila…… Kada odem negde van BG jedva čekam da se vratim zbog najlepšeg zvuka avion u poletanju ili sletanju (inače živim na tom koridoru), a ti nazovi Beograđani neka se vrate na njive tamo nema buke neka slušaju cvrčke…
bg_pilot
Ispravno je vecina primetila, pre godinu, dve je uveden novi SID koji u slucaju poletanja sa piste 12 (u pravcu Avale) vodi u levi zaokret, pa preko blokova i Bezanije. To nikada ranije nije bilo tako, jer se uvek islo u desni zaokret, bez preletanja grada. To je za odlaske ka severu i zapadu, stvaralo dosta dodatnog letenjea/vremena, a i kontrola je imala manje fleksibilnosti kod pakovanja saobracaja. Pretpostavljam da je povecani obim saobracaja doveo do ovih promena. Sto se tice pravca uzletanja i sletanja, kao sto je par ljudi navelo, uvek se uzlece/slece u vetar i kontrola o tome vodi racuna. Kod slabijeg vetra do 4-5 cvorova moze da dodje do izuzetka (u zavisnosti i od tipa aviona koji leti, veci su generalno fleksibilniji).
Nikola
Ništa lepše kad ujutru nadleću Bežanijsku kosu. Ti što se žale mrze sami sebe.
Pozdrav za B. Kose
Nebojsa
Pre nekoliko nedelja sam posla prilozenu poruku Direkciji na njihovu javnu adresu ( kl@smatsa.rs) ali nisam dobio odgovor. A poruka je da postoji besplatan software razvijen s ciljem da se prati i meri buka prilikom sletanja i uzletanja, vise informacija ispod.
Subject: Avionska buka….
Dobar dan,
Molio bih Vas da prosledite ovu poruku odgovarajucim sluzbama, unapred zahvalan.
Pre desteak dana sam na kratko video vaseg kolegu na TV koji je, cini mi se, govorio o polascima/dolascima sa Beogradskog aerodroma i buci koju prave avioni tom prilikom.
Da li ste znali da je Australiski „Department of Infrastructure, Transport …etc“ razvio software za merenje buke na i oko aerdroma prilikom poletanja i sletanja. Paket je inace dostupan svima na zahtev (besplatno) i koristi se na svim vecim aerodromima u Australiaji a i brojnim aerodromima u svetu (Bec, Milano, nekim Engleskim i Americkim? aerodromovima na primer).
Pogledajte vezu ispod za malo vise informacija:
Sydney Airport Australian Noise Exposure Index (ANEI) – AsA National Insightfull (airservicesaustralia.com)
Ja sam trenutno na odmoru u Bgd i nisam u mogucnosti da obezbedim kontakt detalje sluzbe koja se time bavi ali ako ste zainteresovani mogu Vam se javiti po povratku u Australiju.
Nebojsa
0677 365 706
Pozdrav,
Nebojsa
nikadviše
Ja ti samo zbog nepismenog „Australiski“ i „software“ ne bih odgovorio.
VJ
@Nebojša
Nisu ti odgovorili jer nisu hteli da ti objašnjavaju.
Veruj mi da ni predstavu nemaš koliko je merenje buke kompleksna stvar i kakvu opremu zahteva. Govorim o preciznom, validnom merenju. Zahtevaju se instrumenti klase 1, veoma precizni i skupi uz odgovorajuće softvere i kadrove. Sve je veoma precizno propisano u standardima SRPS ISO 1996 -1 i 2. To što govoriš je isto kao kada bi rekao da kontrolama leta je dovoljan Flightradar24 da regulišu aviosaobraćaj. Bukvalno.
Da znaš da se potpuno isto odnosi i na besplatne aplikacije koje „mere“ zagađenje vazduha.
Djuka
>> Da znaš da se potpuno isto odnosi i na besplatne aplikacije koje „mere“ zagađenje vazduha.
Mozda se ipak radi o simulaciji zagadjenja bukom na osnovu tipa vazduhoplova, trajektorije i ostalih parametara. Simulacija moze da se sprovede na bazi SID i STAR procedura ali postoje i projekti koji se oslanjaju na real time ADS-B podatke i prostiranje zvuka i njegov uticaj pokusavaju predstaviti na karti u realnom vremenu.
Nebojsa
Hvala na odgovoru.
Ne radi se o „tamo nekom paketu“ kojih ima na internetu kao i igrica, rec je o ozbiljnom projektu. Ako su neki veliki Australijski i svetski aerodromi korisnici tog paketa, mogao bi da bude koristan i Beogradskom. A nista ne kosta da se taj paket analizira. Nekoliko telefonskih poziva sadasnjim korisnicima paketa bi verovatno razjasnilo dosta toga. Potencijalno – velika usteda.
Gradjanin neopasnih namera
Nije prob;lem poletanje, nego zaokret, a tu je buka ogromna. I nije mi jasan naslov ovog teksta. Ipada da mi sa Bezanijske kose mrzimo avione. Nije tacno, samo je buka nenormalna. I da li je normalno, prema prilozenom srtezu, da avioni, koji mogu teoretski da polecu u oba smera, polecu u smeru ka stambenom naselju, pa onda prave zaokret. Nije li jednostavnije, da samo polecu u suprotnom smeru i resen problem. I problem je samo kos poletanja, ne kod sletanja
Miloš
Pogledajte odgovor na Vaše pitanje koji je dao bg_pilot.
Đokson
Neka crknu hejteri
Zbun
Šta je intersekcija?
Dusan
Aerodrom je postojao tu pre novoizgradjenih okolnih naselja i KBC B. Kosa. Znaci odgovornos je najpre na pojedincu i izboru lokacije a potom i ko je davao dozvole za tu gradnju. Sto se tice ostalih delova grada, mislim da je buka aviona znatno niza od gradske buke tj. drugih izvora buke. Ako nekome smeta gradska buka ( automobili, avioni, kamioni, vozovi, ljudi… ) uvek moze da donese odluku pa da se preseli u prigradsko ili seosko naselje.
Mungos
Ja ceo svoj život živim, nekako, pored aerodroma. Tako da ta buka mi i ne smeta toliko. Međutim, buka pored vojnog aerodroma je sasvim novo iskustvo za naša čula i telo. Kada MIG-21 poleće na forsažu prozori se tresu, kuća se trese, duša vam se trese. To je buka, a ne ovi aviončići koji se jedva čuju. E, tako je stanovnicima Nove Pazove koji žive na kraju sela tik uz ogradu aerdoroma pukovnik-pilot Milenko Pavlović u Batajnici gde sam živeo u stara dobra vremena kada se leteo i danju i noću svaki dan. Sada malo veću buku prave i migovi 29 ali njih ima daleko manje nego pre 40 godina koliko je bilo vojnih aviona na nebu. Naravno, vojska se sudila sa meštanima i opštinama godinama da se ne gradi uz aerodrom, ali naši političari baš i ne haju za to.
Nenad
Pitanje: A ko je zaduzen za buku sa Batajnickog aerodroma od vojnih zastarelih aviona u uzletanju. a i sletanju, mi ovde u Batajnici skoro pa ni spavati ne mozemo, dzaba im njihova nazovi lepota na oko, kada je buka nesnosna, blago receno.
Pera
Kad se pogleda na Google Earth (a i na street view), vidi se kako je Batajnica u novije vreme oštro rasla po njivama blizu aerodroma. Drugim rečima, tu su verovatno bile povoljne cene građevinskog zemljišta jer je blizu aerodroma, pa se rado kupovalo. E sad smeta vojni aerodrom.
Srbofil
@Pera
Čovek doseli se bukvalno pored aerodroma
Bučno zbog aviona.
Isti taj čovek: surprised Pikachu face.
PSA
Bilo jeftino jer i gradnja verovatno bila uglavnom nelegalna a zbog vojne infrastrukture dovuceni voda i struja. Kao u KG gde podigli naselje oko Zastavinog strelišta gde fabrički strelci i konstruktori stalno nešto isprobavaju (originalno van grada koji se proširio) i čude se što poneki metak svrati u dvorište (ima to bedeme ali valjda rikošetira ponekad šta li). Ne znam ni šta su očekivali da slušaju svaki dan, Lepu Brenu? Jeste i država odgovorna što nije blokirala i rušila na vreme takvu gradnju ali treba i čovek da razmisli kad gradi gde će da žive i on i njegova porodica. Sad kad prošlo par generacija, šta da se radi.
Voja
Vojni aerodrom u Batajnici postoji od 1955. godine. Vi ili Vaši, kada ste se doseljavali, znaliste gde se doseljavate. To nije „običan“ nego vojni aerodrom.
Buxi
Živim na Bežanijskoj kosi već 28 godina. Veliki sam ljubitelj vazduhoplova. Ono što je bilo karakteristično za B.Kosu je to da su avioni pri poletanju, godinama, da ne kažem decenijama, išli u desni zaokret nakon poletanja a buka je bila svedena na minimum. Negde posle onog Kovid zatvaranja, primetio sam prvi put ovu proceduru da avioni nadleću B. Kosu u levom zaokretu. Budući da sam ranije čitao primedbe stanara Čukarice i okolnih naselja i njihove žalbe civilnom direktoratu vazduhoplovstva, na buku kod sletanja i poletanja koji su im pravili avioni, posebno oni transportni, pomislio sam da je sada nama na BK uvaljen vruć krompir.
Ova gospoda što sole pamet zašto se nešto gradilo u blizini aerodroma, pa nije B.Kosa uz samu pistu aerodroma.
Elem, najteže za slušanje je poletanje u serijama od po par minuta razmaka, koje je učestalo baš u jutarnjem terminu.
Ujutru, između 6 časova i recimo 7:20, buka je na zaista visokom nivou, tolika da mi nije potreban alarm, koji navijam za 6:30h. Na primer, jedno jutro sam izbrojao 25 poletanja između 6 i 8 časova, sa avionima koji su nekad uzletali sa svega par minuta razlike. Nebo je treperelo. Preletanja na malim visinama iznad moje zgrade. Sa sve zatvorenim prozorima i novom PVC stolarijom sa dvoslojnim staklima 4mm+6mm i novom izolacijom, grmi kao da sam u kontrolnom tornju.
Recimo, automobilski saobraćaj, izuzetno prometan u blizini zgrade, jedva čujem. Čisto radi poređenja. Kada bi mogli samo ujutru da izuzmu to preletanje iznad naselja, po proceduri TISAK 3Z, nego da lome desni zaokret, bilo bi svima lakše.
Kao što je navedeno u tekstu, to treba da rešavaju guzonje iz civilnog direktorata i ministarstava.
Veliki pozdrav za komšije sa BK i NBGD, kao i za pilote, naše budilnike :-) .
Voja
Golub vam je sve stručno ovjasnio.
Grgur V
Buka po vertikali ne bi trebala da bude problem jer gotovo svi avioni danasnjice ispunjavaju uslove buke ANNEX 16, chapter 3.
Problem je buka po horizontali, tj. odstupanja od SID-a, ako ih ima.
Treba imati u vidu i subjektivni osecaj buke meren u EPNdB koji cesto zna da bude visi od izmerenog (nesto slicno realnoj temperaturi i subjektivnom osecaju iste). Subjektivni osecaj zavisi od mnogo faktora, duzine trajanja, frekventnog sastava buke, osetljivosti samog uha…
AGX je sa TU-134 cesto dobijao prijave za buku, ali je na merenjima bio u okvirima limita, npr.
Деспот
Сценарио: Држава ограничи радно време аеродрома (полетања/слетања) до нпр 22:30.
Шта ћемо сад? Нема касно-вечерњих одлазака/долазака, нема чартера у то доба, током дана још горе несносне гужве да би се испоштовао колико-толико планирани саобраћај
Сценарио: Бунт да се продужи радно време аеродрома јер је први сценарио неподношљив…и тако ..
Mike
https://imgur.com/a/hgP8SGp
Promenite jebeni SID.
Celo leto svako jutro mi avioni grme iznad kuce. Ja ne znam ko se bavi noise-abatement procedurama, ali buka je toliko glasna jer su avioni u penjucem zaokretu i naravno pod full-thrustom.
Moram da nosim slusalice za buku (ANC) u rodjenoj kuci, da li je realno…..
Bezanijska kosa elitni kraj al zamalo
Aca
Hvala vam mnogo na ovom resenju sada pored vojnih aviona u Batajnici koji svakodnevno prave buku imamo i ove putnicke. Imamo i glavnu Bolnicu za koronu a uskoro cujem cemo dobiti i fabriku za preradu otpadnih voda… Sve navedite na Batajnicu