Kako su iz kompanije Belgrade Airport, operatera i koncesionara aerodroma „Nikola Tesla“ rekli u dužem intervjuu za Tango Six portal, dubinska rekonstrukcija originalne poletno-sletne staze kreće uskoro, jedino (kratkotrajno) ograničenje koje će imati umetnuta staza biće operacije u smanjenim uslovima vidljivosti za najveće letelice a otkrili su nam i da će struktura materijala od koje je izgrađena umetnuta pista doprineti sprečavanju incidenata izletanja letelica tokom protrčavanja. Menadžment aerodroma kaže i da beogradskom aerodromu ni nakon dostizanja cifre od 15 miliona putnika godišnje neće trebati druga pista, odnosno dve piste u operacijama u isto vreme.
Naš portal takođe saznaje da je novougrađeni ILS za novu 12R/30L pistu kupljen od francuskog konglomerata Thales (čije smo jedno od postrojenja u Francuskoj obišli pre dve nedelje). Kako smo već ranije prvi izvestili, sistem nije bio zahtevan u prvobitnim uslovima koncesije i Vansi ga je kupio o svom trošku.
Tango Six ovim intervjuom nastavlja sa detaljnim izveštavanjem o genezi, procesu odluka i tehničkoj izvedbi izgradnje umetnute piste koja je otvorena pre tri nedelje. Tako smo već pričali sa Direktoratom civilnog vazduhoplovstva iz kojeg su nam pojasnili regulatorne uslove za izgradnju i operacije ove specifične infrastrukture a razgovarali smo i sa institucijom koja je zadužena za strukovnu kontrolu koncesionara, Akcionarskim društvom „Aerodrom Nikola Tesla“ o istoriji odluka vezanih za uslove koncesije.
Novi ILS iz Francuske, ograničenja u upotrebi
Kako je prilikom ceremonije svečanog puštanja u rad nove umetnute piste tada kazao ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, Vansi je o svom trošku (što se nije nalazilo u ugovorenim obavezama koncesionara), u iznosu od 600.000 evra, finansirao instalaciju ILS sistema. Tango Six saznaje da je ILS sistem kupljen od, takođe francuskog, Thalesa i da je tipska oznaka sistema koji obezbeđuje „glide path“ i „localizer“ na pisti 12R/30L – „ILS 420“.
Iz kompanije Belgrade Airport nam potvrđuju da će ILS biti osposobljen za sletanja u kategoriji IIIb (čija realizacija takođe zavisi i od opremljenosti letelica i obučenosti posada koje sleću). Jedino ograničenje zbog blizine nove infrastrukture i marži bezbednosti (opet, regulatorne prirode) biće prilikom sletanja aviona klase E u LVP uslovima (Low Visibility Procedure), što praktično znači svi širokotrupni putnički ili kargo avioni. Ograničenje se, kako tvrde sa aerodroma, neće manifestovati kroz obustave ili kašnjenje saobraćaja:
– Kao što je u ovom trenutku definisano, nijedan širokotrupni avion ne bi trebalo da taksira preko rulne staze A u uslovima smanjene vidljivosti, dok je u toku sletanje aviona i obrnuto. Na osnovu istorijskih podataka, ne vidimo da ovo ograničenje značajno utiče na saobraćaj, imajući u vidu činjenicu da, kada se glavna PSS (poletno-sletna staza) rekonstruiše, umetnuta PSS će postati alternativna pista.

Ono što je najvažnije, održavamo isti nivo bezbednosti vazduhoplova sa novom PSS. Pažljivo smo slušali šta naše vazduhoplovne institucije, avio-kompanije i civilne vlasti imaju da kažu o različitim aspektima konfiguracije ove piste, koordinirali smo svaki korak razvoja projekta i tako smo došli do trenutnog rešenja. Stoga smo uveli određena operativna ograničenja, ali, na osnovu trenutnog saobraćaja, ništa što će sprečiti kontinuirani rad aerodroma „Nikola Tesla“. Sada, kada je umetnuta PSS puštena u rad, kreću i procesi nadgledanja i dalje optimizacije. Mi verujemo u naše inženjerske timove da procene i predlože gde i kako možemo da otklonimo neka od ograničenja, kako bismo dobili još operativniju konfiguraciju.
Što se istovremenog korišćenja umetnute i originalne PSS tiče, u ovom trenutku ne postoji ta mogućnost korišćenja, niti je predviđena, a obim saobraćaja nije takav da za njom ima potrebe. Takođe, kao što smo već pomenuli, postoje i neka operativna ograničenja za taksiranje. Kada obe PSS budu u funkciji, otvoreni smo da ponovo razmotrimo naše stavove, ako i kada bude potrebno. – kažu iz kompanije Belgrade Airport za Tango Six.
Odluka o izgradnji
Što se koncesionara tiče, odluka o umetnutoj pisti bila je, iz operativnih razmatranja toka gradnje opravdana ali je, kako smo već mogli da čujemo i od Akcionarskog društva „Aerodrom Nikola Tesla“ bila nešto čime su oni bili uslovljeni u procesu nadmetanja za koncesiju, dakle nisu mogli da biraju. Sada je već evidentno, ukrštajući izjave svih učesnika u procesu koncesije, da je država iskoristila priliku. Definisala je potrebu za izgradnjom umetnute piste kako bi eliminisala mogućnost obustave saobraćaja i za jedan dan zbog rekonstrukcije originalne. Da ne govorimo da bi prebacivanje današnjeg obima saobraćaja na Batajnicu bilo operativno i infrastrukturno nemoguće:
– Izgradnja umetnute PSS bila je jedna od ključnih stavki u okviru Minimalnih tehničkih uslova koje je koncesionar beogradskog aerodroma morao da ispuni, a koji se odnose na Ugovor o koncesiji.
Kako bi se obezbedila potpuna operativnost i otklonila bilo kakva mogućnost operativnog uticaja na postojeću poletno-sletnu stazu, „Nikoli Tesli“ je bila potrebna dodatna PSS, jer smo do sada imali samo jednu PSS i jedini smo aerodrom u Srbiji koji funkcioniše u režimu CAT III. Ovo je dobro rešenje, aerodrom je otporniji snažniji sa umetnutnom PSS. – kažu iz kompanije Belgrade Airport.

Kada je reč o opciji rekonstrukcije originalne piste noću, sa aerodroma za naš portal kažu da se metodologija noćnog presvlačenja piste radi na nekim aerodromima u svetu, ali se uglavnom odnosi na lake rekonstrukcije, dok je zadatak na „Tesli“ dubinska rekonstrukcija:
– Izabrali smo najpogodnije rešenje, s obzirom na činjenicu da operativni vremenski okvir našeg aerodroma ne ostavlja na raspolaganju više od nekoliko efektivnih sati, tri do četiri, za takve radove, čak i noću. Dakle, da, noćno presvlačenje je bilo moguće, ali smo se opredelili za rešenje koje ublažava sve uticaje na saobraćaj. –
Na komentare o postojanju planova iz prethodnog vremena da aerodrom pored Surčina dobije drugu pistu na suprotnoj strani njegovog perimetra, iz kompanije Belgrade Airport kažu da beogradskoj vazdušnoj luci nisu potrebne dve odvojene piste, kako kažu, čak i kada se na kraju koncesije dostigne projektovani promet od 15 miliona putnika godišnje:
– Izgradnja PSS sa suprotne strane zahtevala bi, praktično, izgradnju paralelne infrastrukture, i ne bi imalo smisla izmeštati putnike i avio-kompanije dalje od terminala. Sa umetnutom PSS, beogradski aerodrom će u potpunosti biti u stanju da se efikasno nosi sa povećanim saobraćajnim zahtevima.
U budućnosti će umetnuta PSS služiti kao rulna staza ili alternativna pista glavnoj PSS 12L/30R i doprineće povećanju operativnih kapaciteta aerodroma – optimalnom broju sletanja i poletanja aviona na sat, kao i njihovoj bržoj i efikasnijoj opsluzi, što će obezbediti neophodnu operativnu fleksibilnost, kada može poslužiti kao rezervna PSS u hitnim slučajevima. – kažu sa „Nikole Tesle.“
Interesantne tehnikalije
Kako su za Tango Six naglasili iz kompanije Belgrade Airport, tenutni režim rada trajaće sve dok se ne završe radovi na rekonstrukciji piste oznake 12L/30R i dok ta pista ne bude povo u funkciji, što bi trebalo da se dogodi do sredine 2024. godine. Radovi su počeli.
Metodologija izgradnje 12R/30L nije se toliko razlikovala od izgradnje bilo koje druge piste, ali su uslovi pod kojima je primenjena „izuzetni“, kažu sa aerodroma.
– Bezbedno obavljanje zahtevanih radova dok su u toku sletanja, poletanja i taksiranja na samo nekoliko desetina metara oko vas, to je bio izuzetan napor.

Od interesantnjih detalja vezanih za izgradnju, možemo pomenuti da smo postavili oko 2300 svetala kako bismo obezbedili odgovarajući sistem osvetljenja piste. Takođe, što se tiče dimenzija, nova pista je izgrađena od 50.500 m3 kolovoznog materijala.
Za pistu smo koristili fleksibilni kolovoz, koji je pokazao bolje karakteristike trenja, što je ključna prednost u sprečavanju izletanja aviona sa piste.
Oštećenja tokom upotrebe umetnute PSS mogu se očekivati ranije nego na krutim kolovozima, ali su popravke jeftinije i brže. Imajući u vidu veoma kratke vremenske intervale za intervenciju na operativnoj PSS, ovo poslednje predstavlja ogromnu prednost u slučaju naše konfiguracije. – rekli su sa aerodroma „Nikola Tesla“ za Tango Six.
Miloš
Znači ILS CAT3 košta ispod milion evra i to nisu našli za shodno da ugrade na sve međunarodne aerodroe u Srbiji (nije da ih imamo baš mnogo)
Stojko
Jel neko pravio analizu koliko ti „medjunarodni“ aerodromi zarade para i da li se to isplati? Da li pokrivau operativne troskove i plae zaposlenih ili je to iz dzepa poreskih obveznika?
Svetozar
A šta ćemo sa bazenom koji se stvara na preseku nove piste i TWY D? Tu pista toliko propada u dubinu i tako naglo da ako a321 tu rotira može lako da udari repom.
Pera
Da li „o svom trošku“ možda znači i „nosimo sa sobom kad/ako odemo“?
Đorđe
Vreme će pokazati kakva je planerska greška napravljena odlukom o izgradnji „umetnute piste“ , umesto nezavisne piste koja je egzistirala u svim dosadašnjim planskim dokumentima. Priča veoma slična odluci iz 1984., umesto da se nastavi sa aktivnostima na planiranju i izgradnji metroa, da u 21. vek uđemo tramvajem. Troškovi izgradnje „umetnute piste“ su skoro istovetni sa troškovima izgradnje nezavisne piste. Razlika je u otkupu zemljišta koje je delom već otkupljen krajem osamdesetih prošlog veka. Izgradnjom nezavisne piste dugoročno bi se rešio problem odvodnjavanja kompleksa aerodroma i infrastruktuno opremio prostor između dve piste. U tom prostoru bi mogao da se izgradi industrijsko poslovni kompleks koji bi državi doneo značajna sredstva, a prihod uveliko nadmašio troškove otkupa zemljišta. Sa ekološkog aspekta operativna upotreba nezavisne piste bi značajno smanjila avio buku u najvećem delu Novog Beograda. Na osnovu statističkih podataka, poslednjih godina povećava se broj incidenata nastalih tokom rulanja aviona, pa i sa operativnog aspekta rešenje sa umetnutom pistom je zbog velikog broja „konflitnih“ tačaka mnogo nepovoljnije od sistema dve nezavisne piste.
Nikola P.
Potpuno ste u pravu…ali kada nam „stručnjaci“ upravljaju državom, treba samo da molimo boga da sve prođe bezbedno, jel sve više od toga bi bilo previše za očekivati…
PSA
Poredite troškove izgradnje dve klot piste. Međutim, koliko sam pratio tu se radi o problemu troškova izgradnje kompletne dodatne infrastrukture koja je praktično ista kao postojeća i zapošljavanja ljudi, kao još jedan aerodrom Nikola Tesla, ili grešim?
Đorđe
Sistem odvođenja kišnih voda aerodromskog kompleksa je izgrađen 1962. godine, i od tada nije bilo intervencija na povećanju kapaciteta glavnih kolektora, trako da je odavno dostignut kapacitet ovog sistema. Uz sve veće intezitete padavina realno je očekivati češće plavljenje dela aerodroma. Izgradnjom infrastrukture za nezavisnu pistu rešio bi se ovaj problem i komunalno opremilo zemljište između pista (uz desnu stranu puta ka surčinskom putu) gde bi se razvio novi poslovno industrijski kompleks. Prihod od takse za komunalno opremanje ovog prostora bi nadmašilo troškove otkupa preostalog zemljišta i dugoročno rešilo prostorne potrebe razvoja aerodroma.
Nikola P.
Da rezimiramo, ispada sledeće:
1. Država je propisala uslovima koncesije da mora umetnuta PSS. U prevodu „stručnjaci“ iz države, kako bi dobili što više novca za budžet (501 mln. EUR je dobijeno za budžet), su dugoročno oštetili državu Srbiju i Aerodrom Beograd, pa mi za našeg života nećemo videti pravo proširenje aerodroma i izgradnju novih terminala za novu – pravu PSS.
2. Posle rekonstrucije glavne PSS, ova umetnuta će biti najskuplja rulna staza na svetu… dobra je noću. za trke, da se malo našalim :)
3. Umetnuta PSS je toliko dobro izgrađena da ostaje voda na njoj
4. Postoje razna bezbednosna ograničenja za korišćenje umetnue PSS i istovremenog izlaska aviona na rulnu stazu.
5. Što se Vanci-ja tiče, i njihove stručnosti, sve se vidi iz trenutnog stanja na aerodromu Beograd. Primera radi juče ni jedan, ali ni jedan avion nije poleteo na vreme….Air Srbija, skoro svaki let kasni drastično (ponovo su naravno „stručnjaci“ u pitanju iz države koji imaju udela u takvom stanju kod Air Serbia), a strane avio kompanije u manje obimu, ali ponovo ni jedan let nije poleteo na vreme. I sada zamilite kako će to da funkcioniše sa duplo ili troduplo većim brojem putnika…a kažu ne treba druga PSS, ne trebaju drugi terminali….
6. Što se kvaliteta radova tiče …uveravali su nas kako će sve biti bolje, pa evo vidimo…jeste lep je laminat koji su stavili na nove terminale, samo je počeo da puca posle svega godinu dana korišćenja, a krov je počeo da prokišnjava posle prve jače kiše.
Ali ponovo sve j u pitanju matematika…kada daš koncesiju za 501 mln. EUR, onda je stvarno bezveze da očekuješ od koncesionara da posle uradi nešto kvalitetno ili plati stručne ljude da upravljaju…..
Dragan
Pukao laminat? Gde bas laminat da pukne. Au zemljo Srbijo, propali smo. Ko ode zadnji nek ugasi svetlo.
Boris Vukadinovic
Rwy 30L nema precizni prilaz. ILS postoji samo za 12R. Za rwy 30L RNP ili VOR prilaz, pri tome VOR nije straight in. Sve pise u AIP-u
Petar P. Petrović
Da li se zna zbog čega je prag 12R toliko pomeren u odnosu na prag 12L?
Djordje
Zbog postojećih objekata (Terminal 2 i finger C) koji bi bili prepreka u zaštitnoj prelaznoj površi za RWY 12R.
Daki
A i zbog dužine prilaznih svetala, jer bi u suprotnom Vansi morao da otkupljuje zemljište i svetla da idu preko prilaznog puta ka aerodromu.
Braca
A da se tu ne radi o planskom održavanju trećerazredne pozicije beogradskog aerodroma u okviru aktuelnog i budućeg projekta evropskog vazdušnog saobraćaja po sistemu „Tu si di si a bole ti ne damo i nemoj da smetaš drugima“ ?