BEG airport status
Hogan o Alitaliji: Smanjeni gubici, profitabilnost tek 2017. Sumiranje rezultata investicije vredne 560 miliona evra

Hogan o Alitaliji: Smanjeni gubici, profitabilnost tek 2017.

Nedavno održani Okrugli sto u Riminiji, na kome je uobičajeno da se razgovara o pitanjima od značaja za kulturu i privredu Italije, bio je prilika da se govori i o učinku italijanskog nacionalnog avio-prevoznika, saopštila je kompanija Etihad ervejz (Etihad Airways).

Etihad je investirao 560 miliona evra u sporazum na više nivoa koji obuhvata vlasnički udeo od 49 % u Alitaliji (Alitalia), 75 % učešća u “loyality program“ Alitalije, Mille Miglia, kupovinu i iznajmljivanje Alitaliji pet pari dolaznih i odlaznih slotova na aerodromu Hitrou u Londonu i kredite akcionara koji su odmah smanjili finansijske obaveze italijanskog prevoznika.

Etihadovo ulaganje je najveći deo šire investicije zajedno sa drugim zainteresovanim stranama koja iznosi ukupno 860 miliona evra, navodi se u saopštenju ove kompanije.

Prema rečima generalnog direktora Etihad ervejza, Džejmsa Hogana, prošlogodišnja investicija ove kompanije u Alitaliju oživela je italijanskog prevoznika, saopšteno je iz Etihada.

Hogan je objasnio da je investicija Etihad ervejza u Alitaliju bila isplativ način da obe kompanije napreduju.

– Nemojmo zaboraviti da niko drugi nije želeo da investira u Alitaliju. Ali mi predviđamo veliku budućnost za ovog avioprevoznika i privrženi smo tome da u saradnji sa drugim akcionarima i sa samom avio-kompanijom, pomognemo da se ona obnovi kao premijum brend i profitabilan posao – obrazložio je Hogan dodajući da je Alitalija suštinski važna za Italiju jer bez nje vazdušna povezanost ka, iz i u okviru Italije, bi bila značajno smanjena i ostavljena drugima, koji nisu u istoj meri posvećeni Italiji i Italijanima.

Hogan je rekao da bi Etihad ervejz kao strateški akcionar morao da predvidi povraćaj svoje investicije i da je zajedno sa menadžmentom Alitalije postavio trogodišnji plan za ostvarenje održivog profita.

U prvoj godini poslovanja, cilj je da se smanje gubici. Zatim da rashodi u 2016. godini budu jednaki prihodima i da se u 2017. godini postigne profitabilnost.

– Mi nismo banka. Neophodno je da finansijski stabilizujemo poslovanje tako što ćemo doprineti svežim kapitalom. Takođe, bilo je potrebno da sarađujemo sa Alitalijom, njenim sindikatima i partnerima kako bismo identifikovali sve neposredne mogućnosti za smanjenje troškova. To je podrazumevalo ostvarenje veće efikasnosti, restrukturiranje mreže linija i reda letenja i smanjenje kratkolinijske flote kako bi se maksimizirala upotreba letelica. To su bili neposredni rezultati – izjavio je Hogan.

U saopštenju se navodi da je Etihad pomogao Alitaliji u nabavci novih širokotrupnih aviona kako bi se uvećao broj dugih linija.

– Ne samo da smo obezbedili da Alitalija ostane u vazduhu, već smo takođe investirali u zaštitu i stvaranje novih radnih mesta u Italiji – zaključio je Hogan.

O saradnji sa partnerima i položaju Etihad ervejza na evropskom tržištu Hogan je u više navrata govorio u proteklom periodu.

Prema njegovim rečima, investiranja u jedinstveni poslovni model – uspostavljanje kod-šer partnerstava i učešće u vlasništvu nad avio-kompanijama iz drugih zemalja jesu način na koji se Etihad pozicionira na tržištu kao konkurentni avio-prevoznik.

Pozivajući se na istraživanje koje je sprovela kompanija Oksford Ikonomiks (Oxford Economics), on je izjavio da je svojim osnovnim poslovanjem u Evropskoj uniji tokom 2014. godine Etihad ervejz doprineo sa jednom milijardom američkih dolara zajedničkom BDP-u 28 zemalja članica EU i podržao više od 11.000 radnih mesta.

Hogan je istakao ida su ulaganja u avione i vazduhoplovnu opremu premašila 11 milijardi američkih dolara, kao i da je  Etihad tokom 2014. godini prevezao 3,3 miliona putnika ka državama EU i iz njih.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Dina Đorđević Novinarka, Zamenica glavnog i odgovornog urednika dina.djordjevic@tangosix.rs

Komentari

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

mr na: [ANALIZA] Zabaležena upotreba rakete AGM-88 HARM u Venecueli – šta nam to govori o PVO aktivnosti u noći napada?

Nama treba analiza kako se odbraniti od harm-a a ne kako harm dejstvuje. Nikad se pvo ne može odbraniti bez podrške rv.

12. Jan 2026.Pogledaj

Djordje na: [ANALIZA] Zabaležena upotreba rakete AGM-88 HARM u Venecueli – šta nam to govori o PVO aktivnosti u noći napada?

ocigledno da svaka pvo ratuje ne protiv aviona kao nosaca, nego protiv raketa vazduh,-zemlja.sad pomzi i saberi kolko jedna eskadrila aviona moze da ponese raketa vazduh-zemlja. ili primer 150letelica koliko su amerikanci imali u vazduhu. koliko sistema pvo kratkog eventualno srednjeg dometa moras da imas.

12. Jan 2026.Pogledaj

Pytorch na: [ANALIZA] Zabaležena upotreba rakete AGM-88 HARM u Venecueli – šta nam to govori o PVO aktivnosti u noći napada?

Growler prvo triangulacijom i slicnim metodama odredi GPS koordinate radara, potom posalje raketu na njega. Raketa leti inercijalno navodjena, potom pokusva uhvatiti izvor zracenja. Sto je raketa bliza radaru, to je njegov signal dominantniji, a signal ometanja slabiji (kvadratna zavisnost). Osim toga, radarsko je zracenje usmereno, kao i zracenje ometaca, a raketin senzor selektivan, te…

12. Jan 2026.Pogledaj

DW na: [ANALIZA] Izveštaj Dasoa za 2025. godinu: Minimalno premašen plan isporuka Rafala, spoteri ipak primetili više aviona

Naravno da je preplaćeno, jer se kupovala politička podrška, a cena (i sposobnosti aviona) bila u drugom planu. Pitanje i šta će od naoružanja nositi? Da je lepo bio raspisan tender, možda bi sve bilo drugačije. U ovom trenutku svaka kupovina osim NATO aviona bi bilo sabotirana. Možda bi bio dobar izbor i KF-21 boramae.

12. Jan 2026.Pogledaj