BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kao što sam najavio – Mariborska bajka se nije ostvarila Nije ostvareno doslovce ništa od najavljenog / Foto: Aerodrom Maribor

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kao što sam najavio – Mariborska bajka se nije ostvarila

U prošlogodišnjim pisanjima višekratno sam isticao kako su mariborske najave SHS-a ili VLM-a samo pusta naglabanja, te da se najavila desetina od bajkovitih planova bilo bi puno previše. Kada nešto zvuči savršeno onda se to u velikoj većini slučajeva ne desi. No, ovo nije bilo čak ni savršeno, ovo je jednostavno bilo toliko nerealno da se jasno vidjelo da od toga ne može biti ništa.

Konstantne najave linija koje se ne ostvaruju

VLM je krajem veljače (februara) prošle godine obećao čudesa. Od Maribora je u kratko vrijeme obećao napraviti veliki aerodrom, veći od Ljubljane. I tresla se brda, rodio se miš, ma zapravo nije se rodio ni miš, rodilo se jedno veliko ništa. Knjiga nije spala ni na dva slova, nego na jedan zarez.

VLM je najavio čak 11 linija iz Maribora do 6. mjeseca prošle godine. Najavili su da će letjeti za Beograd, Podgoricu, Split, Berlin, Barcelonu, Hamburg, London i Zurich, te, pazite sad ovo, ni više ni manje nego za čak tri kineske destinacije, za Xi’an, Chongqingi i Nanchang. Prošlo je godinu dana od kada su se te linije trebale letjeti, a ne leti se ni jedna od njih.

VLM je umjesto 11 linija 8. kolovoza (avgusta) otvorio tek dvije linije za Split i Dubrovnik sa prastarim Fokkerom 50. No, umjesto dvije linije VLM je vrlo brzo tu liniju spojio u jednu Maribor-Split-Dubrovnik-Maribor. Iako su najave bile da bi linija mogla letjeti sve do listopada (oktobra) ostvareno je tek 6 letova sveukupno i letovi su ukinuti već istog mjeseca od pokretanja, prevezavši tek par desetaka putnika usprkos vrlo niskim cijenama. Aljkavost se posebno ogledala u tome da je prodaja karata za ove letove počela tek 5 dana prije prvog leta. Sa takvim diletantizmom ne može se očekivati nikakva ozbiljna prodaja. Em ljudi ne kupuju avio karte toliko u zadnji čas, em su već isplanirali putovanja na godišnji za tu godinu. Ove godine nema najava za ponovo otvaranje linije prema hrvatskim aerodromima.

Tijekom promocije letova za Dubrovnik i Split ponovo su ispaljene bombastične najave sa zimskim redom letenja. Zimski red letenja je došao, no ne i sami letovi. Od prvotno velikih planova najave su se svele na jednu liniju Maribor-Beograd, koja se najavljivala nekoliko puta tijekom jeseni. Na kraju se ni ona nije ostvarila, ni jedan jedini let na ovoj liniji nije ostvaren.

Najnoviji biser kompanije bio je let Antwerpen-Munich-Maribor-Munich-Antwerpen. Ovo su u stvari bila dva leta, prvi Antwerpen-Munich-Antwerpen i drugi Maribor-Munich-Maribor, no kako je avion bio baziran u Antwerpenu moguće je bilo ostvariti i let Maribor-Antwerpen preko Municha. Linija je ovaj puta najavljena nekih mjesec dana prije. Ajd bar nešto. Jest da kompanije kreću sa najavama i prodajom karata bar 3 mjeseca prije, a najozbiljnije i 6 mjeseci prije leta, ovaj puta bar se nije krenulo tek 5 dana prije, kao u slučaju letova za Jadran. Letovi su krenuli 12. veljače (februara) i to frekvencijom od 5 tjednih letova, od ponedjeljka do petka.

U startu sam bio vrlo skeptičan sa ovom linijom, obzirom da za Munich postoji čak 11 dnevnih letova u aerodromima koji su na samo sat vremena vožnje od Maribora:

Putnik iz Maribora do aerodroma Graz putuje malo više od 30 minuta autoputom, između Slovenije i Austrije više ne postoji granica. I tamo može birati 5 dnevnih letova, pouzdanom svjetskom kompanijom (Lufthansom) i suvremenim avionom (CRJ-900). Zašto bi umjesto toga letio prastarim avionom i nepouzdanom kompanijom? Cijena? Lufthansina cijena nije toliko visoka da bi se isplatilo riskirati.

I nakon što je prošla mrtva sezona veljače (februara) i ožujka (marta), te su avioni trebali biti bitno bolje popunjeni, fijasko. Linija se sa pet polazaka od 16.4. smanjuje na samo dva. Dva tjedna polaska? Pa tko će koristiti liniju ako se leti samo dva puta tjedno? Sa strukovne strane ovo je totalni nonsens. Linija za Maribor, posebno u okruženju Graza, Ljubljane i Zagreba morala bi imati bar dva dnevna polaska kroz tjedan i po jedan vikendom da bi imala poslovnog rezona. Sa dva tjedna polaska bolje da se ukine, jer na toj liniji putnika će biti toliko malo da će donositi samo ozbiljne gubitke.

Tijekom promocije ove linije ponovila se najava letova za Beograd, te pokretanje linije za Zurich. Od tada je prošlo četiri mjeseca, ali letova nema, nema prodaje karata, niti postoje u sustavu. No, ovo ne treba čuditi jer još u ožujku (martu) se višekratno naglašavalo da će letovi za Munich biti sa pet tjednih letova cijele godine, no par tjedana kasnije linija se reducirala na samo dva tjedna leta. U VLM-ove izjave i najave jednostavno se ne može pouzdati.

Koliki je diletantizam u VLM-u govori i jedna više nego smiješna izjava Carla Rougea, COO VLM-a koji je prilikom inaugurativnog leta medijima izjavo da će kompanija otvoriti letove Maribor-Zagreb. Letove između gradova koji su udaljeni samo 120 km, nekih sat i pola vožnje automobilom. Ili gospodin Rouge ne zna gdje je Zagreb, ili ne zna ništa o avio businessu.

Iako je već lipanj (jun), još nema najava nikakvih letova osim dva tjedna leta za Munich. Više nego simbolična prisutnost na Mariboru. I tako je, godinu dana od kada se trebalo ostvariti 11 linija prema najvećim europskim i kineskim gradovima, sve spalo na tek dva tjedna leta jedne linije.

Andrej Fištravec, gradonačelnik Maribora, prošle je godine opravdao kašnjenje letova time što je izdavanje slovenskog AOC-a umjesto u travnju (aprilu) kasnilo mjesec dana, pa je AOC dobiven „tek“ u svibnju (maju). Volio bih čuti koje opravdanje bi naivni gradonačelnik godinu dana kasnije mogao dati za projekt koji je toliko hvalio prošle godine.

No, VLM iz Antwerpena leti i to sa Fokkerima 50. I tamo su najave bile daleko veće od realizacije, no ipak kompanija u ovom momentu leti čak 38 tjednih letova, za koji dan počinje letjeti za Aberdeen, te od listopada (oktobra) za Manchester iz Antwerpena i iz Ostenda. Ako se ostvare ove tri linije od lipnja (juna) kompanija će letjeti 50 tjednih letova iz Antwerpena.

Znači li to da VLM svoje limitirane kapacitete koristi u Antwerpenu i potpuno je zanemario Maribor ili je neka druga, bitno veća priča iza svega toga, pokazati će vrijeme.

No, najave da će Maribor u 5 godina dostići 1,5 milijuna putnika ne samo da se ne ostvaruje, nego je aerodrom u prvoj godini operiranja od strane SHS-a smanjio broj putnika i sveo ga na brojku majušnih sportskih aerodromčića. Promet je pao 32,5% u usporedbi sa godinom prije SHS-a a koja je bila više nego skromna.

Maribor bi, po SHS-u, trebao imati i 82.000 tona tereta godišnje, duplo više nego sve zračne luke regije zajedno, te bitno više nego cargo zrakoplovni centri šire regije poput Linza (44.400 tona) ili Venecije (50.961 tona). Koliko je realno da Maribor preskoči jedan Linz ili Veneciju?

Umjesto najavljenih 27 samo 6 aviona u floti

VLM u ovom momentu na raspolaganju ima 6 Fokkera 50, prosječne starosti 28,2 godine. Od tih Fokkera dva su uskladištena i ne koriste se (OO-VLO i OO-VLZ), a jedan je iznajmljen belgijskoj kompaniji Vizion Air (OO-VLN). Stoga kompanija zapravo koristi tek tri Fokkera 50 (OO-VLS, OO-VLQ i OO-VLI).

VLM Belgium ima i dva A320 (OO-TCT i OO-TCX), oba 17,5 godine stara, no isti su iznajmljeni Thomas Cook Airlines Balearic. Interesantno je da su oba aviona prije pripadali Thomas Cook Belgium, koji je zatvoren 27.10.2017. U ovom momentu nije jasno je li OO-TCX još uvijek u vlasništvu VLM-a.

VLM je najavila da će u floti imati 6 Fokkera 50, 6 Airbusa A320 i čak 15 Airbusa A330, te je izjavila da će ih sve upisati u slovenski registar. No, kompanija u ovom momentu ima 8 aviona, od kojih su 2 skladištena, a 3 su iznajmljena drugim kompanijama, dok koristi samo 3 Fokkera 50. Nema najava nabavljanja daljih A320, niti A330. No, kao što ćemo vidjeti kasnije i ovih 8 aviona zapravo ne pripadaju jednoj floti.

Komplicirano vlasništvo VLM-a

No, da biste shvatili što je to VLM morate ozbiljno zakopati u ovaj „kompliciran“ sustav. Iz objavljenih informacija belgijska kompanija SHS Antwerp Aviation N.V. od rujna (septembra) 2016. je podružnica (subsidiary) nizozemske investicijske kompanije SHS Aviation B.V. koja je 60% u vlasništvu nizozemskih investitora i 40% u vlasništvu kineskih investitora. Slovenska kompanija VLM Airlines d.d. je pak podružnica belgijskog SHS Antwerp Aviation N.V, a obije ove kompanije lete pod jedinstvenim brendom VLM Airlines.

Postoji i četvrta kompanija VLM Airlines (Brussels) koja drži AOC za A320 operacije i koja operira Airbusevima. Svi radnici i oba A320 VLM Airlinesa (Brussels) su prije radili u Thomas Cook Belgium, koja kompanija je zatvorena 27.10.2017. U veljači (februaru) 2018. nepoznata danska investicijska kompanija je preuzela VLM Airlines (Brussels) od SHS Avaiaton B.V. Ne zna se hoće li ova nova kompanija i dalje koristiti ime VLM.

No, lokalno je stvar i još kompliciranija. Osim VLM Airlines d.d. koja pripada SHS Antwerp Aviation N.V, a koja pak SHS Aviation B.V, a koja je registrirana u Sloveniji 29.11.2016. sa sjedištem u Ljubljani, postoji i kompanija SHS Aviation d.o.o, registrirana 7.11.2016. sa sjedištem u Mariboru. U prvoj je član Upravnog odbora bio Harm Jan Prins. U Mariboru postoji i još jedno poduzeće sličnog naziva SHS Villa Mari, koje se bavi turizmom. SHS Villa Mari ima iste vlasnike kao i SHS Aviation d.o.o.

Nizozemski poduzetnik Harm Jan Prins, bio je CEO tvrtke SHS Antwerp Aviation N.V, poznat je zrakoplovnoj javnosti po umiješanosti u projekt Holland Exel (Nizozemska) i Air Exel (Francuska). Holland Exel je nastao preuzimanjem flote od jednog Boeinga 757-200 i četiri 767-300 bankrotirale kompanije Air Holland. Kompanija je počela sa letovima 2004, a već iduće godine je prekinula sa operacijama. Holland Exel je imala sestrinsku kompaniju Belgium Exel koje je bankrotirala u 1. mjesecu 2005. manje od godine dana od početka letenja. Harm je povezan i sa tvrtkom Air Exel koja je također nastala 2004. godine, preuzimanjem flote KLM Exela a koja je imala 2 ATR-a 42, 2 Embraera EMB 120 Brasilia, 3 Embraera ERJ 145, te jedan ATR 72 cargo. I ova kompanija je nakon manje od godine dana prestala sa operacijama. Par godina kasnije Harm je bio posrednik u kupnji Opel Antwerp tvornice od strane kineskih businessmena, no od plana se odustalo. Harm Jan Prins je bio predsjednik i suvlasnik, uz kineske investitore, a potom i glavni direktor mariborske kompanije TAM-Durabus, da bi se na iznenađenje javnosti nakon 2 godine povukao iz kompanije i prodao svoj udio kineskim investitorima. Potom je kao osnivač i direktor 2014. upisan i u mariborsko poduzeće Vinmar, gdje su osnivači još i Tamura Natsuki, Wei Sang i Pan Shun Nsin Robin. Portal Maribor 24.si piše da je Vinmar 20.1.2017. bez likvidacije ispisan iz sudskog registra. Vinmar je imao u najmu poslovni kompleks Vinag, no od istih je odustao zbog visokog najma. U slovenski registar se 7.4.2016. upisuje poduzeće Vinag International d.o.o. kojeg je osnivač gore spomenuti Wei Sang, a kojeg je direktor David Pu, stručnoj javnosti poznat kao predstavnik Chen Yinshena kod kupnje Aerodroma Maribor. Prema pisanju „Večeri“ ljudi povezani sa kupovinom Aerodroma Maribor povezani su i sa neuspješnim projektom Tvornice baterija Maribor.

SHS nema snage provesti investiranje u Aerodrom Maribor / Foto: Aerodrom Maribor

I kao po obrascu gornjih primjera, Harm Jan Prins u listopadu (oktobru) prošle godine odlazi sa čelnog mjesta SHS Antwerp Aviation N.V. a na njegovo mjesto dolazi Karl Rickard. No, ni Rickard u veljači (februaru) nije bio na promotivnom letu iz Maribora za Munich jel je 14.2. i on otišao iz kompanije. Stoga je u Mariboru na inaugurativnom letu kompaniju predstavljao COO Carl Runge. No i Runge odlazi sa mjesta člana uprave 26.3.2018. a na njegovo mjesto dolazi slovenka Anja Poštrek iz Marjete na Dravskem Polju.

Tog 14.2. u upravu SHS Antwerp Aviationa N.V. su imenovani kinez Rui Yang i slovenac Boris Bobek. Kada je Aerodrom Maribor kupljen to je učinjeno preko kompanija Rim projekt, a u kojoj je na čelu bio  Boris Bobek, tada nadzornik općine Maribor. Rim projekt je kompanija upisana u registar Općinskog suda Maribor 24.6.2016., dakle par mjeseci prije kupnje, a osnivač joj je Sheng Yi Investments Limited BVI, kompanija registrirana na Britanskim Djevičanskim otocima. Na stranicama Mariborskog aerodroma kao direktor vode se Lingkun Meng i upravo Boris Bobek. No, tijekom 2017. na čelu aerodroma bio je gore spomenuti Carl Runge, dok je Harm Jan Prins vodio sigurnost i razvoj aerodroma. U listopadu (oktobru) Carl Runge je otišao iz aerodroma.

SHS i kineski investitori su najavili i investiciju od 660 milijuna EUR u širenje aerodroma, iako novi nedavno izgrađeni terminal sa kapacitetom od 600.000 putnika zjapi prazan. Naravno, nikome u lokalnoj vlasti tada nije palo na pamet da je to investicija duplo veća od novog zagrebačkog terminala, svi su pljeskali i naslikavali se pred medijima hvalivši projekt i slavivši svoje političko vizionarstvo i poslovni sluh. Vlast je poduzela sve da se riješi komplicirana administracija i izdaju potrebni dokumenti, požurivši sve svoje službe i doživjevši ovaj projekt kao prioritetan. Sama dokumentacija će koštati porezne obveznike 125.000 EUR.

I onda hladan tuš. Slovenski ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju Zdravko Počivalšek izjavo je da SHS ima volje investirati u Aerodrom Maribor, no da SHS nema snage provesti ovu investiciju. Ne dvojivši u mogućnosti kineskih investicija koje jesu ogromne ipak ne mogu pronaći nikakvog ekonomskog rezona u toliko ogromnoj investiciji spram potencijala koje ima mariborski aerodrom. I ponovo se vračamo na prvu rečenicu ovog članka „Kada nešto zvuči savršeno onda se to u velikoj većini slučajeva ne desi”. Toliko novaca niti ima potrebe investirati, niti isto ima strukovnog rezona, niti se investicija može vratiti. To jednostavno nema nikakvog smisla.

Stavivši u kontekst obećanja i najave koje su date, te činjenice da nije ostvareno doslovce ništa od najavljenog, iskreno više ne treba dvojiti u realnost ovog projekta. Sada treba tražiti odgovorene za to što je Maribor izgubio svoju ogromnu šansu postati LCC alternativa Grazu, Ljubljani i Zagrebu, aerodromima koji nisu skloni LCC. Nažalost nerealni i neostvareni projekti Maribor su nepovratno vratili mnogo godina unazad i potpuno uništili šansu koju je ovaj aerodrom imao.

Komentari

G

Prica sablon nasih prostora. Ukoliko se jos pojavi neverovatno hipotekarno zaduzivanje aerodroma a potom proglasi bankrot, prica je zaokruzena. Bilo da se pokazu kineski, ruski, ili arapski investitori iza svega stoje lokalni opstinski misevi.

Odgovori
A

Nemalo je primjera gdje su takvi megalomanski i krajnje nerealni primjeri zapravo bili teška prevara, posebno uz kinesko-djevičanski otoci-nizozemsku ili neku sličnu vezu. U članku, za koji u uvodu ovog članka imate link, dao sam primjer njemačkog aerodroma Parchim, gdje je bombastična obečanja i nula realizacije proveo kinez istog prezimena kao i ovaj u Mariboru. Nakon 11 godina mega-bombastičnih obečanja jedino se dio aerodromskog zemljišta prodao.

D

Postoji malo more belosvetskih prevaranata. Za one koji su vodili recimo Etihad su govorili da su grupa anglosaksonskih prevaranata udruženih u cilju otimanja para od šeika. Takvih koliko hoćeš. Šta reći kad je Hogan imao svoja dva aviona koja su iznajmljena Air Srbiji (kao iznajmljeni od Etihada). Tek čekam da vidim šta će biti od velike priče sa Vinci-jem oko Beograda. Kako će taj dogovor izgledati sada kada Air Srbija i Etihad nisu više ono što su bili prilikom pregovora.

A

Da prevaranata ko u prici! Ali da je netko tolko naivan da ovako nesto nije vidio. Pa od prvog dana urlam kako ovo bljesti od prevare!!!!

S

Čitajući o Mariboru, nekako sam ponosan na Banja Luka intl.

Odgovori
A

Biti će i članak o Banja Luci. Nije baš nešto za ponositi se, ali hajde, bar je bolje od Maribora. Nažalost, samo od Maribora.

d

Za Banjaluku trebaju dva termina. Jedan prije oktobra i jedan poslije oktobra.
U oktobru su izbori :-)

A

Pa je Ryanair naletio „baš u pravi trenutak“. Hahahaha… koji likovi. A vjerujte da je Ryanair pritome opako omastio brk.

V

Ne bih da ispadnem advokat Ryanaira, ali ugovor sa Banja Lukom je drugi najbolji ugovor po neki Aerodrom koji je je Ryanair ikada u svojoj istoriji potpisao sa Aerodromima.
Prvi najbolji je ugovor sa Aerodromom Niš.

A

No, bolje da se ne upličemo u ovu raspravu. Kao što si mogao pročitati u mojim brojnim tekstovima o LCC nisam negativistički ustrojen prema Ryanairu i drugim LCC, ali što se tiće „dobrih“ ugovora sa Ryanairom to je posebna tema koja će prije ili kasnije doći na red.

Imam pristup informacijama o tome koiko je Ryanair tražio i dobio od pojedinih aerodroma. I mogu samo reči, majko mila!

V

Alene,

Nisam rekao da je ugovor dobar, rekao sam da je drugi najbolji od ugovora koje je Ryanair potpisivao do sada sa svim Aerodromima. Velika je razlika u tim rečima.

Nije Ryanair Kolo Milosednih Sestara, ali za Banja Lukju, a posebno za Niš su bili veoma korektni za jednu LCC.

A

He, znao sam da ćeš to napisati.

Gledaj, onda nije najbolji nego su drugi ugovori „štetni“ a ovaj je „najmanje štetan“. Ali nije najbolji. Jel ako je „najbolji“ preumijeva je da je naj od svih „dobrih“. I potpuno se slažem, velika je razlika u tim riječima.

Naravno da Ryanair nije sestra milosrdnica. I to je OK. Da se razumijemo kapitalizam smo htjeli – kapitalizam smo dobili. I sad nema cendranja. Svatko bi iskoristio ono što Ryana radi, da može. Ryanair je uložio gro novaca, imao viziju, znao da će doći do toga da njemu plačaju da leti, i ozbiljno radio na tom planu. I sada žanje plotove tog rada.

No, to što je dobro za nekoga ne mora biti dobro za drugoga. Nemalo je zračnih luka koje su bankrotirale sa Ryanairom. No, ako netko uz Ryanairove uvjete može poslovati, zašto ne? Onda je to dobro za obije strane.

Mene više smeta sustav ucjena Ryanaira. Prvo krenu umjereno, pa aerodromi zagrizu, podigne se promet za 100, 200, 300 i više posto, pa zbog toga moraju dizati kredite da ulože u infrastrukturu i logistiku, pa zaposle kamaru novih ljudi, a onda Ryanair krene sa sve gorim uvjetima i ucjenjuje ih. Aerodromi znaju da će Ryanair ako ne prihvate idući dan skupiti krpice (koje stanu u jedan kofer), odvesti bazirane avione i dati otkaz ljudima. Jel to su napravili na više aerodroma. Kada su to napravili na velikim aerodromima svim majušnima su pokazali što ih čeka ako ne prihvate njihove ucjene (daleko teže uvjete). I aerodromi se dalje zadužuju… Kao što rekoh nemalo ih je pritom i propalo.

No, naglašavam, Ryanair nikome ne zavrče rukav, aerodromi sami prihvačaju takva pravila igre. A Ryanair samo koristi ono što može.

d
V

Dembelan,

Kada bi novinari proučili sve do kraja možda bi i napisali ponekad tačnu informaciju.

To što su objavili kao dokaz o prodaji samo dve karte nije tačno. Jer ti sitting conditions su samo što ime i kaže, sitting conditions.

Ukoliko putnik pri kupovini karte plati određeno sedište ta informacija je prikazana na sitting conditions. Ukoliko ne plati za određeno sedište sve do vremena online check in, ta prodata karta nije prikazana na sitting conditions. Drugim rečima, ukoliko je ceo avion prodat, a samo dva putnika platila određeno sedište, biće identična slika. Tek na sam dan leta će se popuniti sitting conditions i to onim tempom kojim putnici budu radili online check in.

Opet ponavljam, Ryanair nije Kolo Milosrdnih Sestara, već mašina za pravljenje novca.

V

Alene,

Ukoliko, recimo, svi ugovori zahtevaju plaćanje za određeni broj letova mesečno, a jedan ugovor takvu klauzulu nema, da li je to manje štetan ugovor ili je najbolji?

A

Vladimire rekao sam ti da su mi poznato ugovori Ryanaira u regiji.

I da to je najmanje stetan ugovor, ali jos uvijek stetan.

B

Pa taj dio „štete“ treba posmatrati kao investiciju. A svaka investicija u početku ide u minus. Mene interesuje kako će se Aerodromske i gradske vlasti snaći u organizovanju ostale logistike: prevoz do i od aerodroma (ne samo Banjaluka), da li će se kopirati primjer Niša… Malo su autoputem poremetiti prilaz aerodromu, nešto su govorili da će praviti direktnu pristupnu saobraćajnica… Kako su riješili cijenu goriva (ranije je bio problem da su rezervoari od vojske pa da aerodrom nije mogao dobiti dozvole za prodaju goriva bez teritorijalnih nameta – pdv, akcize, putarine)…

Sve te stvari su važne koliko i sam let…

A

Ivesticija je uloge u nešto (logistika, infrastuktura, IT, merketing…) što će povećati prodaju ili smanjiti troškove. Problem sa LCC, a ponajviše sa Ryanairom je u tome što oni:

1. Traže novac da lete, a potom svoje zahtjeve povećavaju na jedna perfidan način ucjene u kojem zračnu luku stave u krug u kojem se ne može izvući. Tako da je to „never ending investicija“.

2. Istovremeno „uništavaju“ mogućnost dolaska konkurencije koja ne može postaviti takve uvjete, a uz takve pogodnosti Ryanaira ne može biti konkurentna. Niz kompanija koje su letjele na takve aerodrome odlaze ili pak ne dolaze na aerodrom jel ne mogu biti konkurentne.

3. Istovremeno Ryanair se u roku od jednog dana pokupi sa aerodroma (najčešće zato što aerodromi ne mogu pratiti povećane zahtjeve), te je u stanju ukinuti i baze sa par aviona u jednom jedinom danu, otpustiti ljude i prekinuti svaku suradnju. Aerodrom tada ostaje bez putnika, ali sa milijunskim investicijama u logistiku, infrastrukturu i zaposlene ljude koje je investicije radio radi povećanja prometa akumuliranog Ryanairom.

I aerodrom ne može doći na zelenu granu. Aerodromi sa 500.000 putnika bi morali biti samoodrživi. No, oni to nisu ako je tih 500.000 putnika isključivo ili pretežno LCC, posebno ako je to Ryanair. Ima primjera aerodroma koji imaju prko 2,5 milijuna putnika i pred bankrotom su. Frankfurt Hahn npr. ima 2,5 milijuna putnika, Ryanair tamo ima 41 liniju, Wizz Air 6, a 6 cargo kompanija ima čak 16 cargo linija. Broj putnika im konstantno već 9 od 10 posljednjin godina pada (2007. su imali 4 milijuna putnika). I pred bankrotom su. Aerodrom istinski razmatra mogućnost da se zatvori i postane shoping centar i poslovna zona. Aerodrom je akumulirao 125 milijuna EUR gubitka.

P.S.
2016. aerodrom je kupila neka kineska kompanija i obečala u njega investirati enormnu svotu novaca. No, nakon što nisu ništa od toga ispunili ugovor je raskinut, a pokrenut je i postupak odgovornosti političara koji su potpisali ovakav ugovor.

V

Polupuna ili poluprazna čaša! Večita dilema.

U slučaju Aerodroma Niš dilema je sledeća:

Sa LCC kompanijama prihod od skoro milion evra.
Bez LCC kompanija prihod od skoro nula evra.

Manje štetan ili najbolji, dilema je sad!

A

No, Niški primjer je ipak spacifičan, zar ne? Prvo ne bi bio toliko profitabilan bez subvencije grada, nego bi bio na nuli. A ne bi bio ni na nuli da nema sinergije sa cargo cestovnim terminalom koji je eto „bogom dana“ prednost (ne ulaganje nego zatečeno stanje).

I svaka čast za Niš da je to znao iskoristiti. Ali da to nije imao, ili da je to morao izgraditi ne bi došalo na zelenu granu još dugi niz godina. Prednost koju druge zračno luke koje rade sa Ryanom nemaju, zar ne?

V

Alene,

Ovakvo tumačenje o tome kakve su prednosti Niša, se u mom starom kraju gde sam odrastao, zvalo:

„Da moja Baba ima trolu, zvala bi se tramvaj!“

Ne pišem o tome kakve su okolnosti bile kod raznih aerodroma, već kakav ugovor je Ryanair ponudio Nišu. Činjenica je da takav ugovor nije ponudio nijednom drugom Aerodromu.

Da podsetim gledaoce da je Niš jedini aerodrom koji nije Ryanairu dao nikakve subvencije, pare, ili kontrausluge za letove koji se obavljaju, nego je kao svi drugi prevozioci na Nišu plaćao i plaća po važećem cenovniku. Malo li je to danas na ovu skupoću?

A

Vladimire hajde malo provjeri podatke o tome kakve ugovore diljem Europe ima Ryanair. Posebno u Frankfurtu, Barceloni, Brusselsu, Cologneu, Lisbonu, Madridu, Rimu FCO… pa da se baš ne razbacujemo ovakvim izjavama kako je Niš najbolje prošao.

Znam i ugovore nekih zračnih luka u regiji koje imaju bolje ugovore od Niša, no obečao sam da ih neću navoditi, jel dobro znaš kako Ryanair reagira kada se iznose detalji ugovora, a oni ne bi da dobiju promptan raskih ugovora. A ti se sad sjeti na kojem sam kongresu prije manje od mjesec dana držao predavanje pa ti se zapali lampica o kome se radi.

Onako usput kolko ZL Pula plaća za Ryanairovu liniju Frankfurt-Pula? Nemoj me povlačiti za jezik.

V

Nema šta da te vučem za jezik. Svaki aerodroma na tlu bivšeSFRJ osim Niša, a sa koga Ryananir, leti plaća na ovaj ili onaj način neke pare. Full stop.

A

Ne, to nije točno.

Uzgled, mislim da uprava Ryanaira ne bi nikako bila sretna da zna da se iznose podaci iz njihovih ugovora.

V

Voleli, ne voleli, tako je kako je.

A

Vlado kad cemo nas dva popit Bodington?

d

Analiza je sasvim OK, ali šta je ovde čudno?
Ništa!
Slovenija je isuviše mala sa mnogo aerodroma u svom okruženju. da bi postojala dva aerodroma. Još kad se na to uključi trapavost u megalomanskim projektima bez ikakve osnove…
Mene više zanima dal sevrade, ko uopšte radi i da li neko odgovara za studije izvodljivosti koje su neizvodljive.

Odgovori
A

Ministar napada projekt SHS/VLM.
Gradonačelnik tvrdi da je sve super i brani ga. Ne vidi sukob interesa svog prvog nazornika koji je financijski involviran u projektu SHS/VLM i direktor aerodroma Maribor.

Maribor je, kao što sam napisao u analizi od prije godinu i pola, trebao iskoristiti svoju savršenu poziciju na sat vremena vožnje od Zagreba i Ljubljane i pola sata od Graza i otvoriti se za LCC koji „nisu dobrodošli“ na ova tri aerodroma. To bi sigurno stvorilo bar 600.000 putnika bez ikakvih investicija u infrastrukturu koja je novoizgrađena. Terminal je novi i velik, pista više nego dovoljna, manevarske površine i aproni bitno veći od tolikog prometa. Bez rizika su mogli imati ozbiljan promet.

Ovako imaju „ogromne planove“ i dva tjedna leta prastarim avionom, minijaturne i financijski nesigurne kompanija do Municha.

P

Alene,
Ovde zasigurno ne treba biti vazduhoplovni strucnjak da bi se znalo da je ovaj „projekat“ od pocetka bo osudjen na propast.
Koliko li su samo sirokotrupnih aviona (mislim da su bili A332) nedeljno najavljivali da ce leteti iz Maribora za Kinu?
Presmesno

A

Od prvog dana urlam i iznosim argumente da taj projekt nema baš nikakvog smisla. Niz slovenskih medija me prenio i intervjuirao oko toga. No, svejedno lokalni političari i dalje podržavaju projekt. Totalni nonsens.

A i dio javnosti je, kao i uvijek, jako naivno vjerovao još jednoj bajci. Kao da ih do sada nije bilo gomila u regiji, pa i u Sloveniji. No, ne brine mene što je nastručni i najivni puk progutao ovu priču. Brine me što su i neki ljudi iz struke, te politički decision-makeri to progutali. Ili nisu, ali onda u tome moraju imati neke nelegalne koristi. Iskreno ne znam koji je gori scenarij.

U svakom slučaju na kraju će izgubiti stanovnici Maribora i okolice, kako kroz uludo potrošen novac, tako i kroz nepovratni gubitak potencijala mariborskog aerodroma.

d

Da, to bi bilobsasvim OK da su išli na varijantu LCC koja bi bila potpomognuta lokalnom zajednicom. Da se stvori aerodrom koji bi mogao biti minimalno profitabilan sa 500 000 plus putnika. Ali bi sa tim projektom lokalna zajednica imala koristi od „usputbih“ djelatnosti. Doduse ako bi posao i krenuo pitanje je kako bi reagova Zagreb, Grac ili Ljubljana. Doduše vjerovatno ne bi mogli ići sa cijenom usluge nižom od Maribora.
Ovde, kao i na još mjesta na Balkanu nedostaje odgovor zašto, čemu, odakle potreba za ovolikom dozom bespotrebnog petljanja, laži i izmišljanja poslova za koje iole pismen čovjek zna da ne mogu i da nikad neće biti realizovani. Ko ima koristi od svega ovoga?

A

Upravo tako dembelan. Mogao je to biti uspješan projekt. Naravno da bi Zagreb, Graz i Ljubljana reagirali, no Maribor ima svojih ogromnih prednosti spram njih. Kao i niz drugih aerodroma koji posluju u sjeni velikih luka.

Mislim da je upravo ovo glavno pitanje: „tko ima koristi od svega ovog“, baš zato šo se i iz aviona vidi da je ovo scam!

J

Nije mi jasno zašto se Maribor ne proda Ryanairu ili Wizzairu kao što su to napravili neki drugi aerodromi u regiji.?
Catchment area je ogroman, dva glavna grada su odaljena cca 100 km, stanovništvo je dobre kupovne moći. Ako već low costera nema nigdje u okruženju zašto ne pokušaju dati ekstra povoljne uvjete navedenim kompanija i na taj način okrenuti cijelu priču u svoju korist.
Ne znam kako su se uopće mogli pouzdati i nadati da će VLM biti prekretnica…

Odgovori
P

Maribor je „nacrtan“ da bude aerodrom za LCC.
Pored argumenata koje ste naveli postoji jos i seoski turizam tog dela Slovenije kao i banjski turizam.
Stvoreno za LCC

A

Koji aerodrom u regiji je prodan Ryanairu ili Wizz Airu? Ni Ryanair, ni Wizz Air ne kupuju aerodrome i nisu vlasnik ni jednog jedinog aerodroma.

O potencijalima Maribora napsiao sam članak: https://tangosix.rs/2017/24/01/moze-li-maribor-nastetiti-zagrebu-ljubljani-grazu/

I evo samo manji dio tog članka:
No, kako Graz ima zanemariv broj LCC (tek dvije linije Nikia i Eurowingsa), a vrlo malo LCC linija ima Ljubljana (5) i Zagreb (8), Maribor bi mogao postati LCC aerodrom i privući putnike ova tri aerodroma. Tuzla i Niš su pokazali kako se to može napraviti, tj. sa manje od 10.000 putnika u vrlo kratko vrijeme skočiti na preko 300.000 putnika. Uz to Maribor ima daleko veći potencijal od ova dva aerodroma jer unutar 150 km ima više od 4 milijuna stanovnika, standard potencijalnih putnika je veći, a i broj potencijalnih turista je bitno veći. Maribor bi svakako bio daleko jeftiniji od Zagreba, Ljubljane, pa i Graza, što je ogroman poticaj LCC. Trenutna nepokrivenost ovog tržišta, a ogromna potražnja, te putovanje LCC putnika na aerodrome u Veneciju, Treviso, Bratislavu, Zadar, Budimpeštu (3-4 sata puta), svakako otvara Mariboru nevjerojatne mogućnosti. Imati tri velika aerodroma i grada u radijusu od stotinjak kilometara koji ne trpe LCC prilika je koju Maribor mora iskoristiti. A za isto mu nisu potrebne nikakve investicije obzirom na novi terminal velikog kapaciteta (za razliku od Tuzle i Niša koji nakon rasta moraju investirati u terminale) i velik broj parkirnih pozicija. U Mariboru ne bi bio baš nikakav problem bazirati nekoliko aviona jedne ili više LCC, konačno avioni su već bili bazirani na Mariboru. Maribor bi mogao privući jednu ili čak dvije velike kompanije da baziraju svoje avione (Ryanair, Wizz Air, nešto manje vjerojatno Transaviu, easyJet ili Vueling). No, svakako bi sa jednom ili nekoliko linija uz navedene mogao privući još i Eurowings, Norwegian, Pegasus, Voloteu, Pobedu, Air Arabiu. I time bi Maribor u dvije godine bez puno truda mogao preći brojku od 300.000 putnika.

Tome dodati još par charter linija, business i sportske letjelice, mogućnost dugoročnog parkiranja (skladištenja) aviona posebno zimi (za manje navaca, a vrlo blizu hubovima velikih kompanija koje zimi žele jeftino stacionirati avione) i aerodromčić bi mogao dobro funkcionirati.

No, sa projektom VLM samo gubi vrijeme i svakim danom ozbiljno gubi potencijale i svoju šansu.

J

Alene, ono o prodavanju je bilo u prenesenom smislu. Zaboravio sam navodne znakove staviti. :)
Uglavnom mislio da sam isto što i vi, a to je da se ugledaju na Tuzlu ili Niš.

B

Smisao što je Josip napisao nije da Maribor proda aerodrom nego da „proda sebe“, tj. da pristane na uslove (kad već prevodim sa hrvatskog na hrvatski, to su uvjeti 😀) koje traže kompanije kao Ryan ili Wizz…
U suštini isto pišete 👍

M

Bravo Josip….To bi znacilo prekopirati politiku Niskog aerodroma….sa svega 3 eura aerodromske takse po putniku doslo se do uspeha…ali treba imati u vidu da mora postojati strategija razvoja koju ce kvalitetno razviti saobracajni inzenjeri…Oni znaju kako zapravo treba pregovarati i privuci niskotarifne kompanije ( jer njih dovesti nije bas tako lako)…Nikako da pojedini aerodromi i gradovi razumeju da je najmanja i najoblja investicija uloziti u znanje i ljude koji to mogu….Mi inzenjeri zapravo sedimo kod kuce, nemamo posla i ko zapeta puska cekamo da iskazemo ono za sta se i jesmo skolovali 5 godina…dok nase pozicije politicki i rodbinski zauzimaju ljudi koji ne znaju kako i od dobre pozicije aerodroma napraviti uspeh….kvalitetan inzenjer treba da pronadje prednosti i da na osnovu toga razvije celu pricu i onda se zapravo moze ocekivati neki uspeh….sve price politicara i gradonacelnika nemaju svoje pokrice i dovode do neuspeha ako se postupa kao na gore pomenutom aerodromu

D

Kao i uvijek, super i realna analiza, g. Alene! Ovog puta tragikomedije „našeg“ MBX.

G. Josipe, Maribor je prije više od 10 godina več imao šansu, da se „proda“ Ryanair-u ali kako to ide kod nas (u SLO, a i drugdje u bivšoj SFRJ), zbog svakojakih lokalnih i drugih interesa sve je otišlo u ….

Ryanair več je leteo za MBX (članak: https://avto.finance.si/183721), a kao lokalna ispomoč (ili bolje, da kažemo promotor i subvencioner) bilo je ustanovljeno Gospodarsko interesno združenje (Privredno interesno udruženje) Rast d.o.o. Ovo udruženje brinulo se je za promocijo Ryanaira u Sloveniji (koliko to oni uopšte trebaju) i radilo je sve pregovore u vezi visine cena karata i ostalih stvari. Mislim, da je g. Alen nekoliko kolumna unazad prikazao kako se to uspešno radi u Nišu. No, kod nas je nakon pola godine (od 7. 6. 2007 do 27. 3. 2008) letenja s MBX i prosečnom 70 – 90% punim avionima, Ryanair završio sa letovima i otišao.

No, treba i napomenuti, da je to bilo za vrijeme, kada je MBX bio u vlastništvu tadašnje firme Prevent Slovenj Gradec (danas u stečaju).

Kako god uzmemo, tadašnje rukovodstvo MBX i udruženje Rast nekako su se trudili, da MBX naprave atraktivan za LCC ali računica se nije izašla. A koliko se sečam, ni tadašnja vlast nekako nije imala interesa, da LJU dobije konkurenciju u Mariboru ili se barem nije ažurno odazivala na kretanja tržišta i pregovore ili da bolje kažem ucjenjivanje sa strane Ryanaira.

To je bilo prije 10 godina, a kako bi bilo danas, da je Ryanair ili neki drugi LCC pokazao interes da leti sa MBX,… Živi bili, pa videli! ;-)

A

Marina:
U ovim pregovorima vas ništa ne uče na fakultetu. Vjerujte mi. Za tako nešto morate imati jako mnogo vještina, i pravničke, i ekonomske, i sociološke, i debatske, i retoričke, i analitičke, i poznavati situaciju u zrakoplovstvu, kako globalno, tako i lokalno. I imati tonu iskustva. Jel sa druge strane su mega-plaćene najveće lisice i stručnjaci na svijetu. Cijeli tim njih. I da, iznenadit ćete se, ali najveće svjetske avio kompanije ne vode zrakoplovni inžinjeri. Proguglajte malo, pa ćete vidjeti kojih su oni struka, da neki od njih nemaju ni završen faultet (Richard Branson npr., a svi ćemo se složiti da je on jedan od giganta zrakoplovstva).

Danilo:
Hvala puno na pohvalama Danilo.

Da, Maribor nije iskoristio svoju šansu. Ryanair je bio tamo i Maribor odabrao među prvim aerodromima u regiji. U svakom slučaju šteta „da se računica nije izašla“. Da je, Maribor bi danas mogao biti bitno jači nego što je Tuzla.

B

A gdje li su ti zrakoplovni inzinjeri zavrsili?

A ha da……evo jednoga vodi odrzavanje petrokemijskog postrojenja…..

Reklo bi se, nidje veze.

A

Iskreno prvo se treba ozbiljno pozabaviti sustavom obrazovanja i zaostalog programa tih studija. A tek potom treba očekivati od zračnih luka da zaposle te klince pa da ih tešu dok od njih nešto ne bude za 10-tak godina.

A svaki student koji misli da nakon što primi diplomu može otići u Dublin i pregovarati sa vodećim ljudima Ryanaira u potpunom je bunilu i nema ni najmanjeg pojma što govori. Upravo takve izjave govore kako ih uče na tim fakultetima i kolko to veze sa realnošću nema.

B

@Marina

Sjećam se profesora geografije iz srednje škole kada nam reče: Ja ne ocjenjujem ono što vi znate već ono što kažete!!!

Od sjedenja kući nema koristi. Na našu nesreću na fakultetima (bilo kojim) se ne uči kako uspjeti, već te nauče pomalo od onoga kako stoji u nazivu samog fakulteta a i to samo teoretski (u idealnim uslovima). I onda se čudimo kako neko sa srednjom (ili čak osnovnom) školom ima više uspjeha nego neko sa fakultetom… Jednostavno, oni su došli do funkcionalnih znanja koja, iako nisu akademski priznata, imaju svoje uporište u praksi. A sve se uči pa i hrabrost (misliš da je vuku od 30 kg lako ganjati jelena od 300?). Moraš naći u sebi energije da pokažeš svijetu da postojiš i da imaš znanje. Pokreći neki blog, kolumnu, novinski članak, kucaj na razna vrata, prebaci se sa „ja to ne mogu“ na „ja to moram“.
Pozdrav od „nezrakoplovnog“ ekonomiste…

A

Upravo tako.

No, uz to fakulteti imaju zastarjele programe, profesori (posebno oni stariji) nisu u trendovima, ostali su u razdoblju od prije 20 godina, a svi znamo koliko se zračni promet mijenja svake godine, a kamoli u 20 godina. O tome sam i članak napisao.

1

Izgleda da je trenutno zatišje na evropskom „ratištu“, pa imamo dve regionalne analize. U svakom slučaju, dobra analiza.

Što se aerodroma Maribor tiče, da li ovo znači da neće moći da bude ni pomoćni aerodrom za Graz, Ljubljanu i Zagreb?

Odgovori
A

Ma nije zatišje uopće, imam dvije teme na lageru, samo red je kombinirati teme i svako toliko vratiti se na „domaće tržište“. Konačno, to je i daleko interesantnije čitateljima, zar ne?

1

Po mom mišljenju, čitateljima su i jedno i drugo „tržište“ podjednako interesantni. Isto tako mislim da je samo pitanje vremena kad će evropski rat doći i u ovaj kraj, pa da se spoje dve teme. U svakom slučaju, čekamo dalje analize, Alene.

P.S. Da se vratimo na Maribor. Ukratko, šansa propuštena, budućnost nepredvidiva. Šta će dalje bit? Zatvaranje, preživljavanje tipa „jedva spajanje kraja s krajem“ ili neko čudo?

A

Ma znam da je interesantno i jedno i drugo, ali po broju komentara vidljivo je da su domaće teme interesantnije.

Europski rat je već krenuo na našem prostoru. Što mislite da je nagla ekspanzija Ryana i Wizza u Nišu slučajna? I da je Tuzla slučajna, i Skopje, i Banja Luka, i Lufthansa grupa koja ima 340 tjednih letova iz Hrvatske, i Turkish…

Bojim se da je Maribor svoju šansu propustio. Bilo što nakon ove bedastoće sa VLM-om značilo bi više uloženih novaca.

H

Hvala g. Šćuric na ovoj analizi! Vrlo dobro napisano! Hvala još da ste izabrali ovu tematiku još jednom.

Potpuno se slažem da ovdje sva posla nisu čista i da sam Bože zna što se ovdje u stvari događa u ozadju.

Što je tiče prošlogodišnjih letova iz MBX proti Dalmaciji. Mislim da so isti bili više radi operativnih razloga. VLM je tada letio na charter letovima iz nekoliko talijanskih aerodroma prema Hrvatski. Sustavno su imali jedan F50 prost jedan dan. Isti je ujutro sletio u SPU i imao večerni let od tamo. Zbog toga su ljeteli za MBX u tome vremenu. Da zrakoplov cjeli dan stoji na SPU i nije optimalno. Zbog toga je bio let:

SPU – MBX – DBV – MBX – SPU

Rezervacija letova tada bila je potpuno improvizirana jer internetna stranica VLM-a još nije bila dovršena. Mislim da su bili letovi i propagandne nature jer je bio tada VLM pod pritiskom, jer nije još ništa letio iz MBX ali imao slovenski AOC.

Najava bilo je stvarno monogo i 99% od onih bilo je potpuno nerealnih. Najave su dolazile od puno izvora/ljudi u kompaniji. Ali one najave, koje su bile obijavljene na VLM-ovoj službenoj press platformi bile su sve ostvarene. Ona se nalazi ovdje:
pr.flyvlm.com

Runge najavi da se razmišlja o letovima MBX – ZAG. Mislim da je ovdje Runge mislio na BEG ali napravio krajnje neprofesionan fiasko.

Što se tiče mogučih letova MBX – ZRH isti bili bi ljeteni po principu linije ANR – MUC – MBX. Dakle:
ANR – ZRH – MBX – ZRH – ANR.
Ne vjerujem da če se ovi letovi uskoro ostvariti jer linija MBX-MUC nije bila uspešna, jer konektiranje letova (iz MUC ili ZRH) nije moguče i jer VLM evidentno razvija „hub“ isključivo u ANR (tamo i zaposluje i traži 3 tipe novih saradnika).

Gradonačelnik dr. Andrej Fištravec sada priča da je za neuspjeh MBX kriva država zbog toga jer je počasna pri ureditvi dokumentacije za produženje piste (sa 2500m na 3300m) i pripravi DPN-a (Državni prostorski načrt).

Flota VLM-a je stara i finansijski nikada isplatljiva. F50 u Europi? Stvarni endemit. OO-VLZ uskoro nakon mjenjave motora ulazi u promet. Več je odletio nekoliko test-letova.

Kad je bila pokrenuta linija iz MBX prema MUC i ANR. Cene karata bile su smješno niske. To je bila akcija samo prvih 48 sati.
Tadašnja cjena povratnih karata uklučujuči 23kg prtljaga iz MBX:
MUC … 58€
ANR … 36€
Tada je bio plan letenja još sa 5 letovima nedeljno. Za nekoliko ljudi sam tada kupio karte jer je bila cjena stvarno smješna (za ukupno 8 letova ako MBX-ANR brojim za jedan let). A onda je VLM promenio plan na letove srjedom i petkom. Nikome od onih kojima sam prijateljski ponudio pomoč kod kupnje karte nije novi plan letenja bio povoljan. Ali stvar se sredila, jer je customer service kod VLM-a reagirao (ovdje moram da jih malo pohvalim jer takošto nisam očekivao) vrlo dobro i potpuno (u kratkom vrjemenu) refundirao sve karte. Puno ljudi ima puno takvih problema sa velikim kompanija ali VLM me pozitivno iznenadio.
Nakon toga sam u vremenu VLM-ove akcije za uskrs kupio povratnu kartu za MUC i platio 78€ (cjena uskoro nižja od Flixbusa). Sa LH iz GRZ bi platio minimalno 130€ (bez 23kg prtlaga, koji je kod VLM-a uvjek u cjeni). Ovdje je bilo zo i zbog velikog vazduhoplovnog entuziazma. Nadam se da neču nikad zaboraviti ova dva leta sa F50, koja me (ako ne dođe opet do promjena) čekaju.

Odgovori
H

Hvala g. Šćuric na ovoj analizi! Vrlo dobro napisano! Hvala još da ste izabrali ovu tematiku još jednom.

Potpuno se slažem da ovdje sva posla nisu čista i da sam Bože zna što se ovdje u stvari događa u ozadju.

Što je tiče prošlogodišnjih letova iz MBX proti Dalmaciji. Mislim da so isti bili više radi operativnih razloga. VLM je tada letio na charter letovima iz nekoliko talijanskih aerodroma prema Hrvatski. Sustavno su imali jedan F50 prost jedan dan. Isti je ujutro sletio u SPU i imao večerni let od tamo. Zbog toga su ljeteli za MBX u tome vremenu. Da zrakoplov cjeli dan stoji na SPU i nije optimalno. Zbog toga je bio let:

SPU – MBX – DBV – MBX – SPU

Rezervacija letova tada bila je potpuno improvizirana jer internetna stranica VLM-a još nije bila dovršena. Mislim da su bili letovi i propagandne nature jer je bio tada VLM pod pritiskom, jer nije još ništa letio iz MBX ali imao slovenski AOC.

Najava bilo je stvarno monogo i 99% od onih bilo je potpuno nerealnih. Najave su dolazile od puno izvora/ljudi u kompaniji. Ali one najave, koje su bile obijavljene na VLM-ovoj službenoj press platformi bile su sve ostvarene. Ona se nalazi ovdje:
pr.flyvlm.com

Runge najavi da se razmišlja o letovima MBX – ZAG. Mislim da je ovdje Runge mislio na BEG ali napravio krajnje neprofesionan fiasko.

Što se tiče mogučih letova MBX – ZRH isti bili bi ljeteni po principu linije ANR – MUC – MBX. Dakle:
ANR – ZRH – MBX – ZRH – ANR.
Ne vjerujem da če se ovi letovi uskoro ostvariti jer linija MBX-MUC nije bila uspešna, jer konektiranje letova (iz MUC ili ZRH) nije moguče i jer VLM evidentno razvija „hub“ isključivo u ANR (tamo i zaposluje i traži 3 tipe novih saradnika).

Gradonačelnik dr. Andrej Fištravec sada priča da je za neuspjeh MBX kriva država zbog toga jer je počasna pri ureditvi dokumentacije za produženje piste (sa 2500m na 3300m) i pripravi DPN-a (Državni prostorski načrt).

Flota VLM-a je stara i finansijski nikada isplatljiva. F50 u Europi? Stvarni endemit. OO-VLZ uskoro nakon mjenjave motora ulazi u promet. Več je odletio nekoliko test-letova.

Kad je bila pokrenuta linija iz MBX prema MUC i ANR. Cene karata bile su smješno niske. To je bila akcija samo prvih 48 sati.
Tadašnja cjena povratnih karata uklučujuči 23kg prtljaga iz MBX:
MUC … 58€
ANR … 36€
Tada je bio plan letenja još sa 5 letovima nedeljno. Za nekoliko ljudi sam tada kupio karte jer je bila cjena stvarno smješna (za ukupno 8 letova ako MBX-ANR brojim za jedan let). A onda je VLM promenio plan na letove srjedom i petkom. Nikome od onih kojima sam prijateljski ponudio pomoč kod kupnje karte nije novi plan letenja bio povoljan. Ali stvar se sredila, jer je customer service kod VLM-a reagirao (ovdje moram da jih malo pohvalim jer takošto nisam očekivao) vrlo dobro i potpuno (u kratkom vrjemenu) refundirao sve karte. Puno ljudi ima puno takvih problema sa velikim kompanija ali VLM me pozitivno iznenadio.
Nakon toga sam u vremenu VLM-ove akcije za uskrs kupio povratnu kartu za MUC i platio 78€ . Sa LH iz GRZ bi platio minimalno 130€ (bez 23kg prtlaga, koji je kod VLM-a uvjek u cjeni). Ovdje je bilo zo i zbog velikog vazduhoplovnog entuziazma. Nadam se da neču nikad zaboraviti ova dva leta sa F50, koja me (ako ne dođe opet do promjena) čekaju.

Odgovori
A

Hvala na pohvalama Haplek.

Improvizacija, improvizacija i improvizacija… samo to je vidljivo oko VLM-a i SHS-a.

Ja ne znam što je mislio Runge, ali znam što je rekao. No, kao i kod svih čelnih ljudi VLM-a, SHS-a i Mariborskog aerodroma jako su „kratkog vijeka trajanja“, pa je eto i Runge nakon 5 mjeseci pri vrhu kompanije otišao u ropotarnicu povijesti.

Fištravec stalno traži izgovore. Koji su sa pozicije struke u najmanju ruku blentavi. Pa tako i ovaj. Mariboru ne treba produženje piste. Osim za onih 15 A330 koji „samo što nisu došli“.

O gluposti letenja sa F50 sam pisao u prošlom članku. Svatko tko iole zna nešto o zračnom prometu zna da to nema baš nikakvog rezona.

L

Sjajna analiza Alene….Diletanske izjave i obecanja pa me cudi kako nisu odavde hehe….mislim da svako normalan bi posle recenice za 15 A330 pitao da li salite?

Odgovori
A

Hvala na pohvalama.

Svatko normalan bi. No, dio strukovne javnosti, a bogami i najveći broj političara je bio „siguran“ da će se sve to obistiniti. I nisu slušali argumente, koliko god oni bili razumni. Ljudi su ovce, jednostavno vole čuti bajkovite priče vedre budućnosti. Što nevjerojatnija i veća to oni sretniji.

Bojim se da gradonačelnik Maribora i slični i dalje misle da je pitanje dana kada će Mariborski aerodrom procvasti i uloviti Bečki.

F

Gospodine Purger, ovo je itekako uspješna priča sa sretnim završetkom…točno onako kako je i planirano.

Novac je opran i na sigurnom je, a za VLM već sutra više nitko neće pitati niti ga se sjećati…

Odgovori
A

No, da, samo je pitanje što je cilj cijele priče. Ako je to ovako kako ste Vi napisali onda je to „sretan završetak“ za one koji su novac trebali oprati. No, za Aerodrom Maribor i za porezne obveznike…. Well, who cares?

A

Poštovani g. Purger,

Vašom izvrsnom analizom samo još beznadnim slučajevima nije jasno kako se dogodilo nešto skoro neshvatljivo i groteskno. Uz puno poštovanje dobrih i finih ljudi Maribora i okoline, ovo nije trebalo da se desi. Samo još dve fusnote: gradonačelnik Maribora nije naivan nego je klovn ili još nešto gore, i kada če doči prvih nekoliko hiljada inženjera, liječnika i astrofizičara preko Kupe i Sutle granica sa Austrijom bit če hermetski zatvorena.

Odgovori
A

Da, istinski je groteskno. Ne znam je li gradonačelnik Maribora naivan ili ne, ali ispada smješan ovim podržavanjem Maribora i traženjem izgovora.

V

Kad pominjemo Maribor i Ryanair, evo iz prve ruke i foto aparata mog druga Milana Korbara. Bilo je to 07 juna 2007.

https://imageshack.com/a/qm7o/1

Odgovori
A

Hvala puno Vladimire na ovim fotkama. Ogromna šteta da se ta linija ukinula. Orgromna.

S

G-din Alen, kakvu sudbinu predvidjate novoj kompaniji FlyBosnia?

Odgovori
A

Ne baš najbolju iz nekoliko razloga:

1. Za sada je to totalni fijasko. Treali bi početi letjeti za 10 dana, a još nema ni AOC, niti se išta zna o letovima, cijenama, prodaji… Ne prodaju se karte 10 dana prije prvog leta? Čak im ni ineternet stranica ne radi nego piše „coming soon“. Totalni diletantizam.

2. A320, a za sada samo jedna linija? A ostatak tjedna (i ostatak dana kada lete) će avion biti prizemljen? Pa tko to može platit?

3. Nema to ni strategije, ni vizije, ni plana, samo želja! Ako i to, ako nije to još jedno u nizu pranja novaca kroz fiktivne avio kompanije u regiji.

4. Na koncu isti ljudi to vode kao i potpuno propali projekt Bosnian Wand Airlines, i sa istim planom linija.

Nema tu kruha.

S

Odlična analiza Alene, ali pre će biti da ovaj slučaj nema baš neke veze sa avio delatnošću.

Pre je reč o proverenom modelu isisavanja novčanih ekvivalenata ili gotovine kroz kupovinu privrednog subjekta od društvene zajednice //vlasništva svih tj. po njima nikoga//, opterećivanjem kreditima, slanjem te gotovine na devojačka ostrva/otoke gde su stvarni vlasnici, a potom vraćanjem istog tog subjekta društvenoj zajednici sve skupa sa dugovima i svim opterećenjima. Sloveniju je to do sad reklo bi se zaobišlo, ali se spasioci i kod njih pojavljuju.
Bajka ili šta već svakako će proći kao većina sprovedenih „modela“ na administrativnim teritorijama okolnih plemena.

A Ryanair se svakako ponaša kako bi i svako od nas, ako bi se ukazala prilika, e sad što to državnim činovnicima i upravnicima MBX-a nije odgovaralo, verovatno su i oni očekivali svoj deo iskazan u %, koji su lakše dobili od ekipe iz SHS – avio, nebo… company // interesantan naziv//.
Po meni je % ili vrednost data/plaćena Ryanair-u, moralno prihvatljivija ili opravdanija, da je sreće bilo da je do toga ranije došlo u INI, npr. kao kada je Vladimir leteo za MBX 2007. godine, mogao je Ryanair i tada leteti za INI, OK.dobro tada su bile vize, ali da je moglo, moglo je, svakako je vrednost novca bila veća, a i bilo ga je malo više tih godina.

Odgovori
V

Slobodane AR,

Mogao je leteti od 2006, nudio je Ryanair letove, odbila tadašnja vlast sa izjavom da oni ne žele neki LCC koji ugrožava JAT.

Šta je sve Ryanair tada nudio Srbiji, sramota me da pišem ovde, prvenstveno me sramota kao Srbina.

A

Hvala puno na pohvalama Slobodane.

Bojim se i ja da ovo nema veze za avio-djelatnošću. Samo, nažalost, imat će posljedice po nju, zar ne?

Vladimire, jasno da je Niš mogao bitno bolje uvjete iskamčiti prije 10 godina nego danas. I isreno mogu samo pretpostavljati što ovo znači „sramota me da pišem ovdje“, jer mogu si misliti kako je Srbija reagirala zbog JAT-a tada. Prije ili kasnije i to će izači van, a obični ljudi će se po 100.000 puta udariti u glavu i reči „koje smo sve prilike izgubili“ zbog nesposobnih/korumpiranih/obojanih političara.

A

Pozdrav dragim citateljima iz Sarajeva. Ubili crvape u Zelji, sad nargila i kahva, pa burek…

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Banja Luka na: [VIDEO] Padobranci 63. brigade sinoć izveli grupni skok sa preletom i ličnim naoružanjem sa 4500 metara

@Tedy Sure, it's similar...Only in the day and at a 1000m altitude, directly above the destination area. Sshhhhh - don't tell anybody, but I think that the pilot is a Yankee, maybe that’s why the guy was so scattered all over the field? It’s almost the same like jumping from 4500 m in the night,…

06. Jun 2020.Pogledaj

AL-41F1 na: [VIDEO] Padobranci 63. brigade sinoć izveli grupni skok sa preletom i ličnim naoružanjem sa 4500 metara

@Aleksa Radojcic Obzirom da je Albanija kupila nove AESA AN/FPS-117 osmatracke radare od Lokida, izgledi da se na ovaj nacin desantiraju snage cak i na KiM, a da ih pravovremeno ne primete, su bas mali, a to onda gubi poentu. Iz vazduha, jedino helikopterima da se leti jako nisko, sleti ili fast-rope sa male visine.…

06. Jun 2020.Pogledaj

Banja Luka na: [VIDEO] Padobranci 63. brigade sinoć izveli grupni skok sa preletom i ličnim naoružanjem sa 4500 metara

@resurs Jeste, kad zagusti, kad se bude pucalo, helikopter ćemo po tebe samog poslati, dovesti na liniju, dati ti laptop i pustiti da neprijatelju udariš "dislike"? Nemoj samo ti da mi se brineš koliko košta obuka i sprema ovih ljudi na godišnjem nivou, molim te. Oni su se isplatili gdje god da su radili. Dao…

06. Jun 2020.Pogledaj

Adolf Napoleon na: [VIDEO] Padobranci 63. brigade sinoć izveli grupni skok sa preletom i ličnim naoružanjem sa 4500 metara

Zadatak za dežurne hejtere i tapšače. Ako bi ova grupa padobranac bila izbačena iz aviona An-26 iznad Prikuplja sa visine H=6000m.n.v. I pri brzini V=250км/ч koliko bi im trebalo da izvrše nečujni desant na Jarinje i Brnjak padobranom tipa krilo pri prostim meteo uslovima i noću, te da nakon obezbeđivanja i zaposedanja iste i zadrže…

06. Jun 2020.Pogledaj

AL-41F1 na: [EKSKLUZIVNO] YU-MUP uskoro stiže: Prve fotografije četvrtog Erbasovog helikoptera za MUP Srbije

@mr.bean Za vreme policijskog casa videli smo spremnost policije da se angazuje kao i njihovu najvecu sposobnost: okretanje glave na drugu stranu. Dzabe FLIR, dzabe radari, dzabe NVG i helikopteri. Pilotima svaka cast i obicnim policajcima, ali ne vredi kad komanduju neljudi

06. Jun 2020.Pogledaj

Send this to a friend