BEG airport status
LYBE 1714:00 Z 320°09KT CAVOK 27/13 Q1012 NOSIG=
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Priština dobiva prvu Eurowingsovu bazu u regiji Ukoliko je Eurowings već tražio prvu bazu u regiji, Priština je, zapravo, najbolji izbor / Foto: Eurowings

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Priština dobiva prvu Eurowingsovu bazu u regiji

Gotovo svatko tko iole poznaje situaciju u regiji, rekao bi da će Eurowings napraviti svoju prvu bazu u regiji negdje u Hrvatskoj, moguće u Splitu, u kome ima 10 linija od čega 4 cjelogodišnje, ili Dubrovniku gdje operira 7 sezonskih linija, no najvjerojatnije u Zagrebu gdje ima 5 linija od čega 4 cjelogodišnje. Na svim ovim aerodromima Eurowings kao dio Lufthansa grupe imao bi sinergijski efekt sa ostatkom grupe, obzirom na brojne letove Lufthanse, Austriana, Swissa i Brusselsa, a može uspostaviti bolju suradnju sa Croatiom Airlines, najbližim mogućim partnerom Lufthansa grupe. Zagreb je najlogičniji izbor jer bi sa Croatiom imao konekcije prema Splitu, Dubrovniku, Puli, Zadru, Braču, Osijeku, Sarajevu, Mostaru i Skopju, tijekom zime Zagreb ima više Eurowingsovih letova nego Split, a i sinergija sa Lufthansom bila bi neusporedivo bolja obzirom na 5 dnevnih letova Lufthanse (FRA, MUC) i 3 Austriana (VIE), uz još 11 dnevnih letova Croatie prema Munichu (2), Frankfurtu (3), Zurichu (2), Beču (2) i Bruxellesu (2). I pisac ovih redova prognozirao bi bazu u Zagrebu ili u Splitu, a nikako ne u Prištini.

Iako Priština ima najviše cjelogodišnjih linija (dvije više od Zagreba i Splita), frekvencije ovih linija su vrlo skromne. Priština je imala manje Eurowingsovih letova ljeti nego Split, te jednako kao i Zagreb, no od Zagreba ima manje letova zimi.

No, kako će ovaj članak pokazati, ukoliko je Eurowings već tražio prvu bazu u regiji, Priština je, zapravo, najbolji izbor.

Osim otvaranja baze u Prištini sa dvije nove linije, Eurowings je u regiji otvorio nove linije iz Splita za Nuremberg (4.4.), iz Sarajeva za Berlin (3.6.), iz Ohrida za Stuttgart (1.7.) i Dusseldorf (2.7.). To je sveukupno 6 novih linija i velika povećanja postojećih frekvencija.

Priština za vrijeme SFRJ gotovo nije imala letova

Prištinski aerodrom otvoren je tek 1965. godine. Uz civilni dio aerodroma bila je i jedna od najvećih zrakoplovnih baza JRV-a, Slatina, koja je nakon Željave imala najveći podzemni kompleks na prostoru bivše Jugoslavije.

Za vrijeme bivše države Priština je imala tek simboličan promet. Tako je u ljeto 1989. JAT letio tek 6 tjednih letova na dvije linije, da bi u zimi 1990/91 i ljetu 1991. JAT imao tek 1 liniju sa samo 2 tjedna polaska.

Tijekom NATO napada 1999. godine aerodrom je bio bombardiran, a potom su isti zauzeli ruski padobranci. Od lipnja (juna) 1999. na aerodromu su međunarodne snage KFOR, koje su tamo još i danas.

Godine 2010. Priština je dana u koncesiju tursko-francuskom koncernu Limak Kosovo International Airport Sh.a. Indirektno, preko koncesije Lyonskog aerodroma, Vinci, koncesionar Aerodroma Beograd, postao je suvlasnik ove koncesije. Koncesija je dana na rok od 20 godina. Limak je 2013. u Prištini otvorio novi terminal kapaciteta 5 milijuna putnika, povećao je stajanku, izgradio novi kontrolni toranj, cestovnu infrastrukturu i parkiralište. Terminal je veličine 45.000 četvornih metara i ima 3 zračna mosta. Investicija Limaka je bila 130 milijuna EUR. Prošle godine najavljena je nova investicija od 30 milijuna EUR za proširenje piste sa 2.560 metara na 3.000 metara što bi omogućavalo slijetanje manjih širokotrupaca u Prištinu.

Od 2009. na Prištinskom aerodromu bio je baziran LCC Belle Air Europe koji je u floti imao dva aviona (A319 i A320) i letio na 12 linija u Albaniji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj. Belle Air je bio i najveći prijevoznik u Prištini. Uz to Belle Air je imao dobru konektiranost iz Prištine preko svoje glavne baze u Tirani, a jednako tako kompanija je konektirala putnike i preko prištinske baze. No, 26.11.2013. kompanija je bankrotirala i prekinula sve letove, zbog čega je Priština izgubila više od 220.000 putnika, a oporavak je trajao čak dvije godine.

Od zime 2010. na Prištini bazu ima i Adria sa jednim A319 (prošle zime iz baze je letio CRJ-900). Iako je već idućeg ljeta baza imala čak 7 linija (Ljubljana, Frankfurt, Munich, Dusseldorf, Bruxelles, Copanhagen, Paris), broj linija je konstantno padao, da bi danas prištinska baza imala samo tri linije sa 28 tjednih polazaka: Ljubljana (14 letova tjedno), Frankfurt (8) i Munich (6), a bazirani avion leti i Tiranske linije (po tri tjedna leta za Frankfurt i Munich).

U Prištini posluje i virtualna kompanija Air Prishtina, koja je u 2005. registrirana u Zurichu, Švicarska. Kompanija je nastala od turističke agencije Reisebüro Prishtina. Ova turistička agencija djeluje od 1981, a ima poslovnice u 15 europskih gradova. Air Prishtina je virtualna kompanija koja nema svoje avione i operacije, već je koristila avione Germanie, kao i Germanijin AOC, dok Air Prishtina prodaje karte na zakupljenim letovima. Germania je planirala i bazirati jedan avion u Prištini, no bankrotirala je par mjeseci prije realizacije ovog plana. Letove je umjesto nje nastavila mala grčka charter kompanija Orange2fly (u floti ima samo 4 A320), a Air Prishtina je ušla u vlasništvo preživjele švicarske podružnice Germania Flug. Preko ovih kompanija Air Prishtina trenutno obavlja 5 linija.

Na isti način je funkcionirala i virtualna kompanija Kosova Airlines. Kompanija je od 2003. do 2006. iz Prištine letjela sa avionima različitih kompanija, posljednje sa Boeingom 737-700 Hamburg Internationala. Iako nakon 2006. nisu imali vlastitih letova, 2009. su pokušali sa MD-82 slovenske Aurore, no isto se nije realiziralo zbog bankrota Aurore. Posljednjih godina Kosova Airlines se više ne pojavljuje.

U usporedbi sa drugim aerodromima regije, Priština ima vrlo slabu konkurenciju. U krugu 200 km ima tek jedan veći aerodrom (Sofija), tri aerodroma svoje veličine (Tirana, Skopje i Podgorica), te jedan manji aerodrom (Niš).

Ipak Skopski aerodrom ogromna je konkurencija Prištini i oba aerodroma doslovce vode rat za svakog putnika. Prištinski aerodrom je godinama imao više putnika od Skopja, no prošle godine ova razlika se smanjila na samo 7.491 putnika. U prvih tri mjeseca ove godine Priština je ostvarila 476.154 putnika, a Skopje 454.448 putnika.

No, Skopje tek treba povećati broj putnika baziranjem petog Wizz Airovog aviona i uvođenjem četiri nove linije, uz već uvedene linije Aegeana za Atenu (akumulirat će nove putnike prvih 10 mjeseci godine), te dvije charter linije Pegasusa za Dalaman i Izmir koje se pokreću 2.6. Ipak i Priština ima nove linije i to tri linije Wizz Aira, uvedene prošle zime, ali koje će akumulirati nove putnike cijelo proljeće, ljeto i jesen, jednu liniju Norwegiana (Stockholm Arlanda), te dvije nove linije baziranog Eurowingsa, uz povećanje frekvencija na postojećim linijama.

Ova dva aerodroma imaju bitno različitu strategiju. I dok Skopje ima baziranih 5 aviona Wizz Aira, koji akumuliraju najveći broj putnika, Priština nema dominantnog prijevoznika, već niz kompanija ima više linija iz aerodroma.*

Priština ima ukupno 38 linija, Skopje bitno više – 52 linije. Skopje ima nešto više LCC linija, i manje legacy prijevoznika.

No, Priština je bitno povećala udio LCC u svojim linijama u samo godinu dana, obzirom da je omjer sve tri vrste prijevoznika prošlog ljeta bio podjednak.

Očito je nova inicijativa za privlačenje kompanija koju je prošle godine objavio Prištinski aerodrom urodila plodom, pa je osim zimus uvedenih linija Wizz Aira, i niza drugih linija i povećanja frekvencija, i ovo baziranje Eurowingsovog aviona rezultiralo tom inicijativom. Da bi kompanije mogle dobiti popuste moraju koristiti avion od najmanje 21 tonu MTOW, što znači da je najmanji avion za ove linije ATR 72 (ATR 42 je manji od toga). Uz to nova linija ili nova frekvencija ne smije se obnašati najmanje godinu dana. Linija mora biti nonstop, tj. ne smije biti preko neke druge destinacije, a prijevoznik mora garantirati da će je održavati minimalno dvije iduće godine i da će pritom imati bar 90% ostvarenja linije. Za svaku novu liniju Priština odobrava dvije godine 100% oslobađanje od taksi za slijetanje, te 60.000 EUR za dvije godine za promociju linije, a za svaku novu frekvenciju postojeće linije jednu godinu 100% oslobađanje od taksi za slijetanje i 30.000 EUR za promociju linije (u oba promotivna slučaja i kompanija mora dokazati da promovira liniju). Aerodrom će davati i potpore prema količini putnika kojeg prijevoznik ostvari u kalendarskoj godini i to:

Tako kompanija koja bi imala 350.000 putnika (ekvivalent jednog baziranog aviona) u godinu dana može očekivati godišnju potporu od 825.000 EUR. Aerodrom je odlučio motivirati i baziranje aviona, što definiraju kao obvezu aviona da prenoći u Prištini, te da prvi jutarnji let bude iz Prištine, pri čemu avion mora obaviti minimalno 500 povratnih letova godišnje iz Prištine. U ovom slučaju aerodrom odobrava 100% popusta na prve dvije godine za parkirališne takse, te za 20 m2 prostora unutar airsidea. Aerodrom daje još popuste za letove izvan top sezone, te za letove u vrijeme dana kada nije vršno opterećenje u sezoni, kao i za još niz drugih opcija kojima se motivira povećanje putnika. Više nego motivirajuće za Eurowings.

Zašto se Eurowings bazirao baš u Prištini?

Već godinama govorim kako je Eurowings pokazao koje je njegovo strateško tržište. Potpuno je poharao Hrvatsku, gdje sa ostalim prijevoznicima Lufthansa grupe ima više tjednih letova nego i nacionalni prijevoznik Croatia Airlines. Osvaja BiH (ima tri linije iz Sarajeva i dvije iz Mostara), simbolično je prisutan u Crnoj Gori (samo jedna linija), kao i u Makedoniji (u srpnju otvara linije za Dusseldorf i Stuttgart). Iz Srbije se povukao, ukinuvši posljednju sezonsku liniju iz Stuttgarta za Beograd. No, u Prištini Eurowings je prisutan već vrlo dugo, konstantno raste po broju linija i frekvencija. U nizu članaka sam jasno naveo da će Eurowings prije ili kasnije otvoriti bazu u Prištini. No, bio sam uvjeren da će to prije učiniti u Zagrebu, Ljubljani i Splitu, a u Prištini u drugom valu zajedno sa Dubrovnikom.

Kao što sam u uvodnom dijelu rekao, ipak je niz faktora koji su ubrzali odluku Eurowingsa za baziranjem aviona u Prištini.

U prvom redu Eurowings ne želi da se posrnula Germania, tj. njen švicarski ogranak ponovo razvije. Učinit će sve da kompanija propadne kao i njena starija sestra u Njemačkoj. Naime, udio u švicarskom Germania Flugu kupila je upravo Albex Aviation (Reisebüro Prishtina), vlasnik brenda Air Prishtina. Trenutno posrnula kompanija ima samo tri aviona (A319) i leti na 24 leisure destinacije. I to ne bi bilo tako opasno po Lufthansa grupu da prije par dana u Germaniu Flug nije odlučila investirati i poljska kompanija Enter Air koja je kupila 49% udjela. Enter Air je ozbiljna charter kompanija koja ima flotu od 25 aviona (23 Boeinga 737-800 i 2 Boeinga 737MAX8), a ima naručenih još 4 MAX8 aviona. Enter leti iz 4 baze u Poljskoj na čak 74 destinacije u 19 zemalja. Novi vlasnici su najavili rebrendiranje kompanije i mijenjanje imena Germania Flug. U regiji Enter leti u Dubrovnik, Split, Ohrid i Podgoricu.

Sada je jasnije zašto je Eurowings uveo baš dvije linije u Švicarskoj. Na ovaj način oni udaraju na Germaniu Flug, te su preduhitrili možebitno reaktiviranje plana o baziranju aviona u Prištini koji je prekinut bankrotom njemačke Germanie. No, kako Germania Flug 2020. povećava flotu za 100% sa tri A320neo, vrlo lako bi mogla ponovo donijeti odluku o baziranju aviona, te preuzimanju svih linija od Orange2Fly. Nije li indikativno da na novouvedenim destinacijama Eurowings gotovo uopće ne leti. Tako za Basel ima tek jednu cjelogodišnju i jednu sezonsku liniju, a za Genevu tek jednu liniju. Vrlo indikativno!

Konačno ogromna većina putnika iz Prištine je dijaspora, koja prvenstveno živi u Njemačkoj i Švicarskoj. Više nego logično da stoga Eurowings pokuša preuzeti većinu tih putnika. I dok u Hrvatskoj Eurowings već dominira u prijevozu dijaspore iz Njemačke, a gdje i nema baš neke konkurencije, u Prištini to baš i nije tako. Tamo na svim linijama, osim na Cologneu, ima konkurenciju, a na nekima su i tri prijevoznika. Najveća konkurencija Eurowingsu su linije Air Prishtine koje operira Orange2Fly, a koje će vrlo brzo preuzeti Germania Flug. Orange2Fly i nakon povećanja Eurowingsa ima gotovo jednak broj letova tjedno.

Naravno, Swiss kao dio iste Lufthansa grupe, te Adriu koja leti kao feeder Lufthanse iz Prištine Eurowings ne doživljava kao konkurenciju, upravo suprotno.

Kako je ovaj prostor vrlo udaljen od Zapadne, Središnje i Sjeverne Europe, gdje se ta dijaspora nalazi, vrlo je demotivirajuće dugotrajno putovanje autobusima, vlakovima i automobilima, pa jeftine avionske karte i te kako mogu biti motivirajući faktor korištenja zrakoplova. Politička nestabilnost ove regije svakako je dodatan motivator na korištenje zračnog prijevoza. Stoga je i to jedan razlog da je Eurowings odabrao Prištinu umjesto Zagreba ili Splita koji su bitno bliže Zapadnoj i Središnjoj Europi, a potencijalni putnici daleko više koriste automobile, vlakove i brojne autobusne linije.

Ovim potezom Eurowings je napao i na easyJet i Wizz Air koji imaju zavidno prisustvo u Prištini, a posebno Wizz Air koji se ozbiljno počeo širiti, povećavši broj linija zimus sa dvije na pet, te ozbiljno povećavši broj frekvencija.

Ovaj potez bi mogao ozbiljno naštetiti Adriji. Njeni letovi iz Municha su i dalje u code-share sa Lufthansom, no, svi znamo kako rezonira Lufthansa. Nemalo je primjera kako je odbacila svoje dojučerašnje najbliže partnere i prekinula suradnju sa njima, što je izazvalo brze bankrote tih kompanija. Još su svježi primjer njemačkog Augsburg Airwaysa i Cirrusa.

U svakom slučaju Eurowings je na ovaj način ozbiljno uštedio. Em će baziranjem aviona dobiti ozbiljne uštede iz motivacijskog plana Prištinskog aerodroma (a uvjet od 500 letova godišnje je već odavno ispunjen), em će angažiranjem jeftine lokalne radne snage učiniti poslovanje bitno isplativijim barem na linijama iz Prištine. Iako, ne bih se čudio da Eurowings u budućnosti bazira i dodatne avione koji bi, po uzoru na Adriu, u budućnosti mogli letjeti i iz Tirane, a, zašto ne, i iz Skopja i drugih gradova.

Stoga ne treba čuditi da je upravo Priština prva baza Eurowingsa nakon Palma de Mallorce izvan Njemačke i Austrije.

U ovoj bazi Eurowings je bazirao svoj A319 sa 150 sjedala. Osim uvođenja dvije nove linije bazirani avion će značajno povećati i broj frekvencija postojećih linija.

Priština je baziranjem Eurowingsa napravila bitan iskorak. Svakako bitno bolje rješenje nego prvotno planirano baziranje Germanie. U svakom slučaju, ponavljam zadnju rečenicu iz komparativne analize o Prištini i Skopju od prije godinu dana: ostaje za vidjeti čija strategija jest uspješnija. Za sada je Skopje bolje na kratkim stazama, no pitanje je koliko je na duge pruge pametno „stavljati većinu jaja u jednu košaru“. Baziranje Eurowingsa u Prištini u prvom redu je ozbiljan udarac Skopju.

Pozdrav čitateljima iz Cluj Napoce, Rumunjska.

Komentari

M

Izvrstan članak.

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

D

E, Alene. Kratka ali ‘slatka’ analiza Prištinskog aerodroma. Pohvala!

Eurowings otvara novu bazu u Prištini? Super! Sve najbolje rukovodstvu prištinskog aerodroma. Očito je, da znaju svoj posao.

U medjuvremenu Adria gubi „bodove“ na „domačem terenu“. Sečam se, kad sam ja leteo iz Prištine za Ljubljano, svaki put sam se iznenadio „logiki“ tadašnjeg rukovodstva Adrie, jer je u špici ‘gastarbajterske’ sezone u Prištino slala mali CRJ umjesto A320, a van ‘sezone’ letelo se ponekad sa 3/4 ili manje popunjenim A320. A terminal i ljudi ‘žednih’ avionskih karata za letove prema Evropi i iz Evrope prema kuči, puno! Dobro, onaj terminal iz 2000 i kasnije, bio je stvarno mali, pa je i zato delovao pun ljudi. Ali svejedno. Adria bi mogla da dominira na tamošnjem tržištu. Isto važi i za Skopje. Ali…

Vidimo, kako idu stvari. Još malo pričekajmo i Eurowings če verovatno otvariti novu bazu u Ljubljani. Samo če, da rebrandira (prefarba) Adrijine avione, ‘e voila’! ;-)

Pozdrav iz Ljubljane!

p.s.: ovo je bio malo ‘lokal patriotski’ komentar ali šta čemo. malo sam sentimentalan kad je u pitanju Adria. Ipak mi je bila „prva“! :-)

Odgovori
A

Hvala puno Danilo.

Da, Adria je tu izgubila svoju šansu. Mogli su bit flag carrier u Prištini. 2010. kad su krenuli konkurencija nije bila pretjerana. Daleko manja nego danas. Da su se pozicionirali kroz suradnju sa Lufthansom (Frankfurt, Munich, Brussels) + neke linije koje nisu tada bile (a krenuli su sa Parizom, Copenhagenom). Posebno su šansu imali 2013. kad je propala Belle Air. Da su tad stisnuli, mogli su čudo napravit. Sve ono što je držao Belle Air, ili bar dobar dio toga (pogotovo gdje nisu imali konkurenciju) mogli su oni pokrit. I preduhitrit konkurenciju.

Sad je gro toga pokriveno, a ne možeš konkurirati Norwegianu, Wizzu, easyJetu, SAS-u… No, još uvijek nema Pariza, Bruxellesa, Amsterdama, Rima, Dublina, Praga, Varšave… sve bi se to moglo pokriti sa 2-4 frekvencije tjedno, poglavito što Adria ima mogućnost code share (Air France, KLM, Brussels, Alitalia, LOT, United). Ipak sad je prošla baba s kolačima! Gotovo je to, posebno nakon što je Eurowings postavio bazu. Adria, poglavito obzirom na svoje stanje, sad može skupljat krpice i ostat na liniji za Ljubljanu, i to je to.

Jednako tako su mogli, kao što ste rekli, i sa Skopjem, ali i sa Sarajevom.

Da, mislim da je Adria gotova, malo je vjerojatno da će preživjeti iduću zimu, a onda će Lufthansa preuzeti letove za Frankfurt i Munich, Austrian za Beč, Swiss za Zurich, Brussels za Bruxelles, a Eurowings bazirat jedan avion i preuzet Copenhagen, Prague, Prištinu, Sofiju, Manchester, te će sadašnji grčki i ostali charteri postati redovne linije. Sve u regiji će se ukinuti (Skopje, Tirana, Sarajevo, Podgorica), a Eurowings će uvest neke nove linije (Cologne, Stuttgart, Dusseldorf) + što će ostali povećat broj frekvencija (posebno Air France, Transavia, LOT, easyJet, Wizz). Ne bi se čudio da zbog toga Aegean ponovo uvede liniju da preuzme dio kolača.

n

odlicno kao i uvek samo nastavite

Odgovori
A

Hvala puno Nikola.

B

Odlican clanak, Alene.

Bilo bi interesantno cuti da li ce odluka Eurowingsa uticati na rad niskog aerodroma i planova Air Serbie da iz Nisa otvori nove linije prema Nemackoj, Austriji, itd.

Ne mislim da ce ljudi iz centralne Srbije dolaziti u Pristinu da bi leteli do Nemacke, ali sam cuo da Albanci sa KiM i Severne Makedonije cesto lete sa Konstantina Velikog do nekih gradova u Evropi.

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama Beli.

Naravno da će utjecati, jednako kao što je dolazak Ryanaira, Swissa i Wizza na Niš utjecao na Prištinu, a o čemu sam tri puta pisao. Jednako tako će i 12 novih linija Air Serbie utjecati na Prištinu.

M

Dobar članak Alene, koncizan.

Nego… A šta ako AS na PSO linijama odluči popratiti LCC cijene? Povratna karta cca 50-75 EUR. Bio bi to istovremeni udar i na Prištinu, i na Eurowings. Treba zaposliti taj A319 u Nišu. 12 liniija, pa ta cijena, mogao bi to biti logičan strateški potez, zar ne?

Odgovori
A

Hvala puno na pohvalama.

Pa o tome sam pisao kada sam pisao o novim linijama iz Niša. Ovo je evidentno udarac na LCC u Srbiji (i to ne samo u Nišu). Jer nema baš nikakve logike da Air Serbia leti većinu ovih linija, poglavito što je dobar dio njih čista konkurencija već postojećim linijama Ryanaira i Wizz Aira. Jasno da će to imati i utjecaja na prištinske letova i prijevoznike. To nimalo nije sporno.

M

Ja se ne sjećam konkretno tog pisanja, no nema veze.

Moja ideja nije iz perspektive Eurowingsa nego iz perspektive AS. Pogotovo vezano uz taj A319 u Nišu. Dobro će oni njega zaposliti. A u vremenu objave tendera za PSO pojavila se i vijest da uzimaju u wet lease i estonski Regional Jet CRJ-900.

Realno pa i strateški gledano, što bi se oni nekome sklanjali. Ja da sam AS, sigurno ne bih i bome bi mi bile uprte sve snage u to da ako ništa drugo ometam konkurenciju full blast. Ne bi ni u Rijeku došli da ne vode svoju ekspanzivnu utrku sa LCC po regiji.

A

Pa uguglate Tango 6 Alen Šćuric Aerodrom Niš, pa će Vam izači svi članci o Nišu, ima ih 5 ili 6.

Ja stvari uvijek promatram dvosmjerno. I kao što će Eurowings u Prištini imati utjecaja na Niš, tako će i Air Serbijine linije iz Niša imati utjecaja na Prištinu.

CRJ-900 nema veze sa Nišem nego će letjeti nove linije iz Beograda.

O niškim linijama Air Serbije će biti poseban članak, no dok se još neke stvari razjasne.

M

Ne pišem da je CRJ u Nišu, već A319. CRJ-900 ionako ne odgovara uvjetima iz tendera za PSO. Taj potez trebao je biti neki nagovještaj dok je tema bila aktualna.

AS linije iz Niša imat će utjecaja i na Banja Luku, i na Skopje. U kojem omjeru, vidjet će se.

A

Vijest o CRJ-900 sam već odavno objavio na Tango Six (26.3.), evo Vam i link članka:

https://tangosix.rs/2019/26/03/kolumna-alena-scurica-beograd-ponovo-odskocio/

To je stara vijest koju nema smisla ponvaljati. U istom tekstu smo nagovjestili nabavu još bar jednog aviona. O tome sam pisao i u članku o subvencijama u Nišu od prije par tjedana.

Linije iz Niša neće imati nikakvog utjecaja na Banja Luku. Naravno da će imati utjecaja i na Skopje. I na Beograd, moguće čak i na Sofiju.

M

Meni je to poznato i od prije tog datuma.

Vidim da ne razumijete zašto to spominjem, a i ovo ostalo, pa nema smisla da nastavljam o tome.

A

A izgleda da ne razumijem. Al bio bih Vam iskreno zahvalan na objasnjenju.

P

Pouka iz cijele priče je:
Planiranje za sve i svašta tj. forecasting sa puno ako,ili,i. Nijemci pedantni po običaju, propast prijevoznika odlazak u arhivu, vadi file PRN, postupi po planu.
Uz sve to postoji velika razlika dijaspore mediteranskih zemalja(u to ubrajam Srbiju odnosno Kosovo) u odnosu na istočnoeuropske a koja ide u prilog zračnom prometu. Kao temelj cijeloj ideji otvaranja linija za Prištinu se nalaze dva podatka vezana za demografiju a to su index starosti i prosječna starost( na kosovu debelo ispod 30 što je granica starosti odnosno starenja neke nacije). Konkretno ekspanzija broja stanovnika je zagarantirana u narednih 35-40 godina. Na ova dva brojčana indikatora izuzetnu važnost ima tradicija Albanaca(kosovara) – život u „plemenu“ i stupanje u brak isključivo s pripadnicima svog ili susjednog plemena, što znači da je rijetkost pojedinačno putovanje. Prevedeno na load faktor 10 obitelji (nije pretjerivanje ni stilska figura) napuni avion barem je tako bilo u ljetnim mjesecima na Zagreb-Priština DH8D.

Odgovori
A

Da potpuno ste u pravu. Potpisujem sve što ste napisali. Malo grubo, ali realno i istinito.

M

Kad bi ovakvu analizu izneo neko na boardu direktora Eurowings-a i ona dospla u javnost blo bi davanja ostavki samo tako…

A

Zašto?

A

Srijeda 15.5. u 16:00
Zagreb-Amsterdam
KLM E190
oko 95%

Odgovori
A

Srijeda 15.5. u 20:40
Amsterdam-Bordeaux
KLM 737-800
samo 65%

A

Petak 17.5. U 10:25
Bordeaux-Paris Orly
HOP! Air France CRJ1000
90%

A

Petak 17.5. u 15:15
Paris CDG – Zagreb
Air France A320
98%
Business klasa je pregradjena na samo jednom redu tj. 6 sjedala.

t

off topic, čitam da se razgovara o preuzimanju Air Transata od strane Air Canade, kakve bi bile moguće posljedice na Transat i Rouge letove za ZAG?

Odgovori
A

Smanjenje broja letova. Teško da bi tada Air Canada zadržala više od 4 tjedna leta, umjesto 7 koliko ih sada kompanije imaju zajedno.

Z

@touchmeduza
Upravo sam razmisljao da postavim komentar na istu temu. Flota im je relativno kompatibilna A330 + A321 + 737. Verovatno ce 310-ke otici u penziju. HQ je u istom gradu – Montreal.
Transat sada pokriva manjak kod AC-a zbog 737 flote koja je prizemljena.
Bila je prica za Transatov let za Split, ko ce ga znati sada.

A

Air Canada i sama prodaje dodatnih 24% udjela u vlasnistvu, tj. do 49% koliko mogu imati po novim pravilima Canade. Dobili su dozvolu suda za to.

Ait Transat im je trn u guzi vec jako dugo. Upravo su osnovali Rouge da uniste Transat. I uspjeli su. Sad ga kupuju da neki drugi jaci igrac ne postane konkurent.

U svakom slicaju rezultat ce biti smanjenje letova na kojima su letjele obje kompanije, ali i butno manja ekspanzija Air Canade Rouge. Ovaj brend ce ostati tamo gdje je jaka konkurencija poglavito LCC.

Stoga bi bilo logicno da 2020. ili 2021. Rouge smanji broj letova za Zagreb na 3 ili cak 4, te da liniju ne leti Rouge nego sama Air Canada. Prvo ce se desiti jako skoro, drugo besto kasnije.

t

@ZZ tako nešto sam i ja pročitao

@Alen to znači da je trenutno LF na tim letovima nezadovoljavajući, jer da nije, značilo bi ta postoji potražnja na ruti za 7 tjednih, a onda ne bi bilo smanjenja?

Kad ste ono u Bg, ja sam prekosljedeći tjedan i baš bi volio popit piće s vama, da ne velim maznut pljeskavicu

A

7 letova moze imat super LF i donosit gubitak ako se koljes sa konkurencijom po niskoj cijeni. A to jest Air Canada Rouge cinila na svim linijama gdje je duplala Air Transat.

I uporabom dumpingom unistis konkurenciju da mozes dic cijene i zaradit.

Dakle Air Canada ce dici cijene, vise zaraditi na manje prodanih mijesta, te koristiti veci avion koji donosi vecu zaradu po prodanoj jedinici. Sto veci avion to veca zarada po mjestu.

Znaci veci avion = manje tjednih letova za isti broj sjedala.

Nema konkurencije = visa cijena po sjedalu = manje putnika.

Manje putnika po visoj cijeni + veci avion = bitno manje tjednih frekvencija.

A tri tjedne frekvencije su vise nego dostatno i za turiste i za konektirane putnike via YYZ. Uz zaradu Air Canade.

U Beogradu sam sutra i prekosutra

Z

Ova nedelja je nedelja pretumbacja u Kanadskon avio sektoru. Onyx je kupio WestJet ove nedelje tako da WJ ide u privatno vlasništvo.

t

hvala na odgovoru, nešto sam pobrkao onda za Bg, nekom sljedećom prilikom onda

P

Prvi let Air transata izuzetno dobro popunjen, za Zagreb

A

touchmeduza:
Molim i drugi put.

ZZ:
Evo i moje vijesti koju sam napisao u utorak na tu temu:

KANADSKE KOMPANIJE MASOVNO PRODAJU UDJELE
Nakon što je Kanada dozvolila da strani investitori mogu imati 49% udjela u kanadskim zrakoplovnim kompanijama (umjesto 25% koliko je do sada bio limit), gotovo sve kanadske kompanije krenule su u traženje investitora.

Tako je Air Canada zatražila i dobila dozvolu suda da poveća svoj udio na 49%, te traži investitora za 24% vlasništva.

Istu dozvolu dobio je i Air Transat, te Chorus Aviation, vlasnik Jazz Aira. Transat pregovara sa više strana i očekuje više od jednog investitora za 49% suvlasništva kompanije. Među investitorima sa kojima se pregovara su TUI, Air Canada i West Jet (sa novim vlasnikom)

West Jet je već prodan za 3,75 milijardi USD Onex korporaciji, o čemu sam pisao jučer, što je bio indikator da će se krenuti sa akvizicijama i u ostalim kompanijama. Nedavno je 25% udjela je prodao i Flair Airlines, start-up Jetlines je osigurao invsticiju od latvijskog charteraša SmartLynx Airlinesa, dok je pompozno najavljivani Enerjet, projekt 49% vlasništva IndigoPartnersa, kao važna karika razvoja njihovih kompanija u Europi (Wizz Air), SAD-u (Frontier), Meksiku i Kostarici (Volaris), te Čileu (JetSmart), krenuo u realizaciju i pokrenut će se do kraja godine.

Prodaju dijela udjela najavio je i cargo specijalist Cargojet Airways.

P

Prvi let Air transata izuzetno dobro popunjen, za Zagreb

Odgovori
A

Puno hvala za info.

P

Kontekst Canade i transata treba promatrati i iz jednog specifičnog kuta a to su kanadske investicije u Hrvatskoj( lokalni pogled iz HR perspektive) O njima se malo zna jer su u pravilu preko raznih kombinacija a i posjet predsjednice RH tome govori u prilog. Transat za Split je trebao letit ali im nije nikako odgovarao ponuđeni slot… Inače kada su prve godine krenuli za Zagreb, procjena broja putnika od strane transata je bila diletantska, reklo bi se promašili ceo fudbal. Osobno mislim da bi im Split u drugoj godini bio jači od Zagreba

Odgovori
A

Split ima stvarno velik problem prekratke piste za širokotrupce (samo 2.550 metara). Tu je još ovu godinu mogao letjeti Air Transatov A310, no on nakon ljeta odlazi iz flote. I što onda? A321LR koji ga mijenja nema dolet do Splita. A Air Transat nema logiku letova poput Toronto-Split-Zagreb-Toronto koja bi se mogla obaviti sa A330. Otvarat liniju za samo jednu sezonu nema baš nikakvog smisla. Slot na Splitu? Ne, ne… Split bi pronašao slot da je trebalo jer intekontinentalna linija svakako je vrlo važna za razvoj Splita. To budite sigurni. Bojim se da je jednostavno bilo nemoguće usuglasiti operacije sa strategijom i rasploživom flotom u kontekstu splitskih ograničenja USS-a.

M

Postovani gospodine Scuric vase analize i komentari su za svaku pohvalu jer ocigledno vase znanje iskustvo i analiticki pristup su stvarno vise nego odlicni Samo ja licno kao covek sa dosta vazduhoplovnog iskustva moguvam reci kad je diaspora upitanju sa ovih Srpskih i Kosovskih prostora vazdusni saobracaj od njih nece mnogo dobiti a evo iz kojih razloga Prvo svako od tih putnika nosi prtljag koji prelazi sve dozvoljene norme kad je vazdusni saobracaj u potanu Da budem konkretan za 150 putnika iz diaspore za Pristinu trebaobi vam i jedan manji kargo avion da donese njihove prtljage jer to je taj sloj putnika Mozda nisam upravu ali razmislite i o ovo sto sam ja rekao i dajte vas komentar

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Aleksa Radojičić na: Vučić: Kupili smo 18 sistema Mistral sa 50 raketa

@vesko Po čemu je taj tužan događaj krivica pripadnika trupne PVO koja nije ni namenjena da obara B52. Tu je zakazala lovačka avijacija i pripadnici ARJ RViPVO, ali nije ni da je njima bilo baš lako tokom rata? Jednostavno, trupna PVO je svoj posao odradila, ali sve u životu ima svoje granice mogućnosti. Em što…

17. Jul 2019.Pogledaj

Aleksa Radojičić na: Vučić: Kupili smo 18 sistema Mistral sa 50 raketa

@Strela Problem je što ljudi to ili ne znaju ili neće da shvate. Većina ljudi smatra da mi kupimo S-300 i mirna Bačka. A što taj sistem traži gomilu drugih sistema PVO i lovačke avione da bi se iz njega izvukao maksimum izgleda svi svesno zaboravljaju. U osnovi, priča je ista kao sa nosačima aviona.…

17. Jul 2019.Pogledaj

Aleksa Radojičić na: Vučić: Kupili smo 18 sistema Mistral sa 50 raketa

@125 Mislim da ne shvatate o kojoj PVO ja i ovaj članak govori. Trupna PVO ne brani pripadnike ARJ RViPVO. Trupna PVO brani pripadnike brigada KoV-a. Tako da mi u našoj vojsci imamo dve paralelne organizacije koje se bave PVO različitih ciljeva. Za odbranu pripadnika KoV-a mi i veliki broj vojski širom sveta koriste jedinice…

17. Jul 2019.Pogledaj

Aleksa Radojičić na: Vučić: Kupili smo 18 sistema Mistral sa 50 raketa

@Dead1 Pa ovo je rezultat veoma optimističnog i nerealnog plana. Stvarno ne znam šta su u MORH očekivali od ovakvog procesa. Na kraju na MORH je da izvede prave zaključke i pobrine se da se ovo više nikad ne ponovi.

17. Jul 2019.Pogledaj

vesko na: Vučić: Kupili smo 18 sistema Mistral sa 50 raketa

Strela na Kosarama su 1999 11 maja ,izginuli vojnici u velikom broju od bombi koje je na njih bacio B52 nisu ih pobili Apaci i A10.Objasni njihovim porodicama zasto nisu imali zastitu od vazdusnih napada tada.

17. Jul 2019.Pogledaj

Send this to a friend