[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] U rujnu (septembru) velika rezanja u regiji

Iako je kolovoz (august) izgledao optimistično i stvarao je nadu da sve kreće bitno nabolje, rujan (septembar) je diljem Europe, pa i svijeta, te u našoj regiji postao hladan tuš. Rezanja su izuzetno velika, bitno veća od prvotno planiranih. Samo Srbija i Crna Gora imaju bolju situaciju nego što je bila prije Covida-19, i to u prvom redu radi pokretanja letova između ove dvije države, a što je akumuliralo čak 67 tjednih letova (skoro 10 dnevno).

Prošla analiza pokazala nam je stanje u prvom tjednu kolovoza, a ova pokazuje stanje u tjednu od ponedjeljka 14. do nedjelje 20. rujna. U prošloj analizi najavio sam velik pad linija i frekvencija u rujnu, što se desilo, te najavio još veći pad u listopadu (oktobru), za što je već evidentno da će se desiti sukladno vrlo pesimističnim najavama.

Beograd se ponovo vratio na vrh

U samo mjesec i pola, od početka kolovoza (augusta) do sredine rujna (septembra) regija je izgubila čak 386 letova, što je gubitak od 28,1%. Početkom kolovoza regija je imala 1372 tjedna leta, a sada tek 986.

Iako je Beograd početkom kolovoza (augusta) bio tek na 3. mjestu po broju tjednih letova, sada je skočio na uvjerljivo prvo mjesto. Zagreb je ostao na 2. mjestu, dok je Split sa superiorno prvog mjesta pao tek na 3.

Najveće povećanje ima upravo Beograd, 67 novih letova za Crnu Goru, dok su ostali letovi akumuliraju ukupno 4 leta više nego početkom kolovoza. Povećanje su imali Tivat i Podgorica. Isti broj letova imaju Niš, Banja Luka, Osijek i Brač. Najveće smanjenje ima Split, koji je smanjio broj letova na više od pola, pa Priština i Dubrovnik.

Evidentno je da je pad ogromna upravo na Jadranu, uz izuzetak Tivta. Hrvatske primorske luke ukupno su izgubile čak 272 tjedna leta. No, to ne treba ni čuditi. Em je broj turista u cijeloj Europi rapidno pao u rujnu (septembru), em je epidemiološka situacija u Hrvatskoj bitno lošija nego u tri mjeseca nakon lockdowna. U samo dva mjeseca kroz Hrvatsku je prošlo više od 6 milijuna turista koji su ostvarili 47 milijuna noćenja, što je jedan i pola puta broj stanovnika države. Velik dio ove brojke desio se u kolovozu (augustu) kada je Hrvatska dostigla čak 63% prošlogodišnjih turističkih brojki, tj. imala čak 2,7 milijuna turista i 21,1 milijun noćenja. Isto je rezultiralo ogromnim povećanjem linija, frekvencija i putnika od sredine lipnja (juna) do sredine kolovoza (augusta), no i naglim povećanjem zaraženih, te mjerama koje su zbog toga uvele države prema putnicima iz Hrvatske. Zbog tih mjera krenulo je smanjivanje frekvencija, suspenzija i ukidanje linija, te naglo smanjenje broja putnika.

Priština je početkom kolovoza bila bitno ispred Skopja, no sredinom rujna je pala ispod Skopja. Ipak vrlo ozbiljna rezanja u Skopju kreću od ovog tjedna, tako da bi broj letova ova dva aerodroma trebao biti podjednak u idućih par mjeseci.

Ljubljana, koja je doživjela totalni potop, tone i dalje. I pala je na tek 35 tjednih letova, kada maknemo chartere, na svega 4 dnevna leta. A ova brojka će u idućim tjednima padati i dalje. Ljubljana i dalje ima bitno manje letova od Zadara, Tivta i Podgorice, te je na razini Sarajeva i Pule. Doslovce fijasko.

Početkom kolovoza daleko najviše linija imao je Split, njih 94, Dubrovnik je bio drugi sa 57 linija, a treći Beograd sa 56 linija. I ovdje se situacija bitno izmijenila. Split je izgubio velik broj linija, no još uvijek je prvi sa 62 linije, drugi je Beograd sa 57 linija, treći Dubrovnik sa 42, dok je Zagreb sa 7. došao na 4. mjesto sa 32 linije.

I ovdje je najviše linija izgubio hrvatski Jadran, njih čak 86. Pritom je najviše linija izgubio Split (32), pa Pula (22), te Zadar i Dubrovnik (po 15). Priština je izgubila čak 17 linija. Više linija nego početkom kolovoza imaju Beograd i Zagreb (svaki po 1), te Tivat (2).

Po broju frekvencija u korelaciji sa brojem linija i dalje je na 1. mjestu Zagreb, iako je pao sa 6,9 na 5,7 letova po liniji. Beograd je sa visokofrekventnim linijama za Podgoricu i Tivat skočio sa 4. na 2. mjesto (4,7 leta po liniji), Tivat iz istog razloga sa 11 za čak 3. mjesto, te Podgorica sa 10. na 5. mjesto. Najveći pad doživio je Zagreb (1,2 leta po liniji), Split (0,9) i Skopje (0,6). Najveće povećanje ima Tivat (1,8), Beograd (1,2) i Podgorica (0,9).

Krajem kolovoza (augusta) daleko najviše tjednih polazaka u regiji imala je Croatia Airlines (njih 231), pa easyJet (161), Wizz Air (159), Air Serbia (144) i Austrian (57). Croatia je i dalje prva sa 173 tjedna leta, samo četiri manje ima Air Serbia koja je sa 4. izbila na 2. mjesto, Montenegro je izbio sa 16. na čak 5. mjesto, dok je easyJet sa 2. pao na 4. mjesto.

Najveći porast broja tjednih letova ima Air Serbia (28), potom Montenegro (27), a jedino je porastao još Turkish sa 1 tjednim letom. Najveći pad ima easyJet (-111), Croatia (-58), Wizz Air (-35), LOT (-26) i British (-25). Od kompanija koje su više prisutne u regiji letova više nemaju dva leisure prijevoznika: Jet2 i Volotea.

Najveći postotak letova u prošlom tjednu u regiji ima Croatia koja se sa 17,2 popela na 17,6%, pa Air Serbia koja je sa 10,7 skočila na 17,2%, a 3. je Wizz Air koji se popeo sa 11,9 na 12,6%.

Po broju linija početkom kolovoza uvjerljivo je bio najbolji Wizz Air (64 linije), pa easyJet (49) i treća je bila Croatia. I dalje najviše linija ima Wizz Air, 2. je Croatia (40), slijedi Air Serbia (38)

Prema broju linija uvjerljivo je najbolji početkom kolovoza bio Wizz Air (64 linije), pa easyJet (49), Croatia (44), Air Serbia (37), a 5. je bio Ryanair (29 linija). I ovdje se ništa nije promijenilo osim što je easyJet pao sa 2. na 4. mjesto. Najviše linija zatvorio je easyJet (25), pa LOT (13) i Ryanair (9). Montenegro ima 3 linije više, a Air Serbia jednu manje. I Trade Air ima više linija, no radi se o charterima u Ljubljani.

Wizz Air ima najviše tjednih polazaka i linija iz Skopja, potom iz Tuzle, pa iz Beograda, a isti je raspored gradova i po broju linija koje operira.

Po svim kriterijima easyJet je najviše rezao u regiji, kako linija, tako i frekvencija po linijama koje su opstale. Tako je easyJet u Splitu sa 83 pao na samo 28 letova, u Dubrovniku sa 27 na 9, u Prištini sa 20 na 4 itd.

Croatia Airlines i dalje leti u 8 od 9 zračnih luka Hrvatske (ne leti samo na Lošinj), te u Sarajevo i Skopje, iako u posljednja dva grada u rujnu (septembru) ima tek simboličan broj letova. Najviše linija i letova ima iz Zagreba, pa iz Splita i na 3. mjestu je Dubrovnik.

Air Serbia ima 33 linije iz Beograda (kao i početkom kolovoza), 8 tjednih polazaka na 4 linija iz Niša, a i dalje ne leti iz Kraljeva.

Montenegro je povećao broj linija sa 9 na 12, a vrlo skroman broj letova iz početka kolovoza je, zahvaljujući prvenstveno linijama iz Tivta i Podgorice za Beograd (32 tjedna leta), povećao sa 19 na 45.

Uvođenjem linija iz Beograda za Tivat i Podgoricu Beograd je postao broj 1 po regionalnoj povezanosti, povećavši broj letova u regiji sa 24 na čak 85. Slijedi Zagreb koji je smanjio broj letova u regiji sa 78 na 66, pa Tivat sa 36 letova.

Po broju dnevnih frekvencija najfrekventnija linija je Beograd-Tivat, pa Beograd-Podgorica, a treći je Zagreb-Dubrovnik. Najviše tjednih polazaka ima Croatia na liniji Zagreb-Frankfurt i Zagreb-Dubrovnik (po 19), potom Air Serbia i Montenegro na liniji Beograd-Tivat (po 18), Croatia na liniji Zagreb-Split (16) i Montenegro na liniji Podgorica-Beograd (15).

Beograd odskočio zbog Crne Gore

Kao što sam rekao u prošloj analizi Beograd je početkom kolovoza (augusta) bio ozbiljno hendikepiran nedostatkom letova ka svoja dva glavna tržišta: Crnoj Gori i Rusiji. Iako se Rusija još nije otvorila za redovne letove prema regiji, Crna Gora se otvorila za letove prema Srbiji od 19.8. Od tada broj letova rapidno raste, da bi ovog tjedna dostigao brojku od čak 67 tjednih letova na 5 linija: iz Podgorice i Tivata za Beograd koje leti Air Serbia i Montenegro, te Air Serbia obnaša liniju Niš-Tivat. Zemlje Europske Unije i dalje imaju zabrane ili velika ograničenja za putnike iz Srbije što i dalje ograničava promet iz Beograda.

U prošloj analizi sam rekao da Beograd sigurno neće dugo biti iza Zagreba i Splita, i to se desilo. Prešao ih je i to ozbiljno već u rujnu (septembru). Beograd već sada ima bitno više od milijun putnika, a preći milijun putnika u regiji ima šanse jedino Zagreb, iako vrlo teško. U srpnju (julu) i kolovozu (augustu) Split je imao bitno više putnika od Beograda, no isto se neće desiti i u rujnu.

U rujnu (septembru) velika rezanja imao je Wizz Air, no i Air Serbia je smanjila frekvencije na nekim linijama. U promatranom tjednu Air Serbia nije imala letove za Barcelonu koje je imala prije mjesec i pola, Transavia nije letjela za Amsterdam, a easyJet za Genevu. Naravno, najveći nedostatak je izostanaka sa letova za Moskvu od strane oba prijevoznika (Aeroflot i Air Serbia). Velik nedostatak je i dalje prekid letova LOT-a za Varšavu, Aegeana za Atenu i Alitalie za Rim.

Air Serbia je i dalje dominantna, no dolaskom Montnegra, koji je preuzeo 12,4% svih letova, Air Serbia je smanjila udio sa 69,2% na 60,9%. I Wizz Air je smanjio udio sa 12,3% na 8,3%.

Svi ostali prijevoznici imaju ispod 5 tjednih letova. Najveći iznenađenje je Lufthansa koja i dalje ima tek simboličnih 3 tjedna leta za Frankfurt, ali je prekinula letove za Minhen gdje je početkom kolovoza letjela 4 tjedna leta. Ovima Beograd više nije povezan sa ovim velikim hubom.

Osim Air Serbie, za Beograd leti još 14 stranih prijevoznika, od čega najviše Montenegro (33), Wizz Air (22) i Swiss (10).

I dalje su linije niskog broja frekvencija, uz izuzetak Tivta i Podgorice, što je koncepcijski bitno drugačije nego strategija Croatie Airlines. Samo Istanbul ima više od dva dnevna leta u code-share Turkisha i Air Serbie (15), te Zurich koji ima 24 leta, no isti nisu u code-share. Beograd je izgubio svakodnevne letove za Skopje (sada 5) i Atenu (sada 4), a broj svakodnevnih linija je tek 8.

U listopadu je letove najavio SkyUp za Kijev (27.10.), Eurowings za Stuttgart (25.10), i LOT za Varšavu (25.10). Od proljeća ogromnu ekspanziju najavio je Wizz Air, koji planira bazirati čak i 3. avion u Beograd.

U Zagrebu ništa novo

Kao što sam napisao u prošlotjednom tekstu, Zagreb nije iskoristio svoju šansu da se postavi kao dominantna zračna luka i hub regije. A za to je imao i te kakve predispozicije. Beograd je vratio vodeću ulogu već u rujnu (septembru).

Broj putnika u Zagrebu nije prešao 100.000 niti u jednom mjesecu od poremećaja izazvanog Covidom-19, za razliku od Splita, Dubrovnika i Beograda. Split je u kolovozu (augustu) Zagreb preskočio za 3 puta, što se još nikada u povijesti nije desilo. Ovim trendom Zagreb će teško dostići milijun putnika u ovoj godini, za razliku od Beograda koji ga je već odavno prešao.

Od početka kolovoza (augusta) u Zagrebu se nije desilo ništa posebno novo. Croatia i drugi prijevoznici su smanjili broj frekvencija, a letove je prekinuo samo British za London Heathrow. No zato je letove započeo Israir, koji leti tri tjedna leta za Tel Aviv.

Croatia Airlines je i dalje dominantan prijevoznik. Od 181 tjednog leta u promatranom tjednu rujna, Croatia ih je obavila čak 126. Ipak broj letova su povećali Lufthansa, Eurowings i KLM. Croatia je smanjila tržišni udio sa 74,4% na 64,9%, dok je Eurowings povećao sa 3,8 na 4,6%.

Croatia ima velik broj code-share ugovora sa prijevoznicima iz Zagreba, a strategija je da Zagreb bude povezan sa što više frekvencija prema najvećim hubovima. Frankfurt je cijelo ljeto imao 4 dnevna leta radnim danom kroz tjedan, te 3 vikendom, a sada je isto smanjio za jedan let (3 kroz tjedan i 2 vikendom). Zagreb je izgubio svakodnevne letove za Copenhagen (sada 5 tjedno), London Heathrow (sada 2 tjedno Croatia) i Rim (sada 6 tjedno). Croatia je povećala broj letova za Pulu i Zadar na 10 tjedno. Zagreb istime ima 11 zračnih luka sa kojima je povezan sa barem svakodnevnim letom, a 9 od toga ima  više od jednog dnevnog leta.

Glavna kritika managementa Croatie je bilo olako prepuštanje tržišta Sarajeva i Skopja, koje je obnašala sa 4 i sa 2 tjedna leta. No, sada je ova brojka još i prepolovljena, na 2 leta za Sarajevo i 1 za Skopje. U usporedbi sa 4 tjedna leta za Skopje, te 3 za Sarajevo Air Serbie, Croatia je potpuno izgubila bitku za ova dva tržišta od glavnog konkurenta. Realnost je da nema putnika na ovim linijama poglavito radi ograničenja koje imaju državljani BiH i Makedonije za putovanja u Hrvatsku, te ostatak Europske Unije, no ipak, Sarajevo i Skopje bi trebali imati bitno više frekvencija, minimalno 5 tjedno, barem u kombinaciji Skopje-Sarajevo-Zagreb.

Nove linije za Zagreb je najavio Windrose (od 4.10.), te TAP Portugal (28.3.2021), a od proljeća niz kompanija vraća linije i frekvencije, među njima i long-haul linija Emiratesa sa Boeingom 777-300.

Split nakon bajkovitog ljeta naglo pao

To da će Split ozbiljno pasti u rujnu (septembru) je istinski bilo za očekivati, to sam i najavio u prošloj analizi. Ipak brojka pada je u postocima bitno veća spram Dubrovnika. Split je izgubio 50% letova i 1/3 liniju u samo mjesec i pola.

U prvih osam mjeseci Zagreb je postigao 719.358 putnika, Split 554.031, a Dubrovnik 266.097 putnika. I Split i Dubrovnik su u kolovozu postigli skoro isti broj putnika kao cijeli ostatak godine zajedno.

Iako je u kolovozu za Split letjela čak 31 kompanija, u rujnu leti manje kompanija, no još uvijek respektabilan broj, njih 24. Ove kompanije ukupno ostvare 163 tjedna leta. Croatia je preskočila easyJet po broju linija. Sada ih Croatia ima 12 (u kolovozu 15), dok easyJet ima 10 (u kolovozu 16). Eurowinga je i dalje na 3. mjestu sa istim brojem linija (6).

I po broju frekvencija Croatia je ozbiljno prešla easyJet i zasjela na prvu poziciju. Velik gubitak letova ima SAS, LOT i Vueling, a Jet2 je prestao letjeti za Split.

Najviše tjednih polazaka i dalje ima Croatia za Zagreb, no London je, usprkos ograničenjima putovanja, i dalje 2. destinacija po broju letova.

Po danima Split ima 11 do 23 dnevna polaska, no u subotu (19.9.) je imao fascinantnih 52 dnevna polaska.

Dubrovnik 100 tjednih letova

Dubrovnik je bio bitno iza Splita po broju polazaka, linija i putnika početkom kolovoza. No, u rujnu je izgubio „tek“ 1/3 letova i 26% linija. Istime se razlika spram Splita smanjila. U kolovozu (augustu) Dubrovnik je postigao preko 100.000 putnika, te je preskočio čak i Zagreb.

EasyJet je bio najveći prijevoznik po broju linija u Dubrovniku, no od 12 linija u rujnu je preživjelo njih tek 5. Stoga je vodeću poziciju preuzela Croatia koja je zadržala isto broj linija, njih 8.

Po frekvencijama na prvom mjestu je i dalje Croatia, bitno ispred easyJeta, koju razliku je još i pojačala spram kolovoza.

I dok IAG u kolovozu letio za Zagreb, Pulu, Split i Dubrovnik, u rujnu British leti još samo za Split, Vueling za Split i Zagreb, dok u Dubrovniku i dalje lete sva tri prijevoznika British, Iberia i Vueling, sa 8 tjednih letova. Još jedan dokaz da je IAG-u Dubrovnik primarno tržište u regiji.

Najfrekventnija linija iz Dubrovnika je Zagreb sa 19 tjednih polazaka, slijedi Frankfurt gdje u code-share lete Croatia (5 letova) i Lufthansa (3), te Pariz sa 6 tjednih letova, gdje po tri leta lete Air France i Transavia.

Ljubljanski fijasko i dalje tone

Upravo je Ljubljanski fijasko pokazao važnost nacionalnih prijevoznika, a svima onima koji su zagovarali propast Adria (i drugih nacionalnih prijevoznika u regiji) izbio svaki argument iz ruku. Stavimo li višemilijunske pomoći čak i krajnje neracionalnim nacionalnim prijevoznicima, to je još uvijek daleko manje nego gubitak koji stvara prometna izoliranost Slovenije u ovo vrijeme Covida-19.

I da stvar bude gora, takvo katastrofalno stanje i dalje pada. Pa je Ljubljana spala na samo 35 tjednih letova, a kad maknemo 5 chartera, redovnih letova ima tek 30, malo više od 4 dnevno. Ni jedna linija nema dva dnevna leta (Frankfurt ima radnim danom, no ne i vikendom). Sve ostale linije imaju manje od svakodnevnog polaska, London ima tek 2 tjedna polaska, a sve ostale linije su simbolično prisutne sa tek 1 tjednim letom. Čak i Turkish za Istanbul leti tek jedan dnevni let.

Od letova su odustali LOT (Varšava), Transavia (Amsterdam), za koji dan odlaze Wizz Air i easyJet, od letova su odustali British, Swiss, Brussels, Windrose i Israir. Na putu da ode je i Turkish. Ljubljana je zapravo slabašno povezana sa Frankfurtom, Parizom i Beogradom, sveukupno sa tek malo više od 3 dnevna leta. Jedino slabašno svjetlašce na kraju tunela je najava Air Francea da će od listopada (oktobra) letjeti 10 tjednih letova iz Ljubljane. Sve u svemu Ljubljana više nije na dnu, ona je debelo ispod njega.

Ostale zračne luke regije

Priština je ozbiljno nastradala u rujnu (septembru), čak 63 leta manje nego prije mjesec i pola. Početkom kolovoza aerodrom je imao 116 tjednih letova na 37 linija. Sada ima samo 53 leta na 20 linija. Najviše letova ima Wizz Air (14), pa Eurowings (9), Austrian (7), te Turkish i Air Mediterranean (po 5). Najviše linija ima Eurowings (6), Wizz Air (5) i Air Mediteranean (2).

Skopje nije toliko stradalo, obzirom da je za sada izgubilo tek 16 letova. Početkom kolovoza Skopje je imalo 76 letova, sada ih ima 60. Broj linija ostao je isti (27). Veliki tržišni udio drži Wizz Air koji ima 32 od 60 letova, slijedi Austrian (6), Turkish (5) i Air Serbia (4 tjedna leta). Croatia Airlines leti simboličan 1 tjedni let. Ipak najave Wizz Aira su da će ozbiljno reducirati linije i frekvencije u idućim danima.

Ohrid je imao 7 tjednih letova na 5 linija Wizz Aira. Vrlo skromno. Idući tjedan Wizz Air neće operirati London, a ostat će sa po jednom tjednom frekvencijom na 4 linije, tj. 4 tjedna leta.

Podgorica je „procvala“ sa 29 tjednih letova za Beograd, 14 Air Serbie i 15 Montenegro Airlinesa. Iako je broj linija pao sa 22 na 19, broj frekvencija, radi Beograda, se popeo sa 50 na 61 tjedni let, tako da Podgorica ima više letova danas nego u top sezoni. Najviše letova ima Montenegro (njih 27 tjedno), pa Air Serbia (14), slijedi Turkish (6) i Ryanair (5). Istime Podgorica ima skoro duplo više letova od Ljubljane.

Tivat je zbog Beograda još više skočio, čak 35 dodatnih letova u usporedbi sa početkom kolovoza. Tivat je povećao broj linija sa 12 na 14, te broj frekvencija sa 25 na čak 60. I ovdje najviše letova ima Air Serbia (19), te Montenegro (18). I dalje je fascinantan broj letova za Ukrajinu, njih 13 tjedno za čak 6 aerodroma. Ništa manje fascinantan nije ni broj letova Belavie za Minsk (svakodnevno).

Zadar je smanjio broj linija sa 34 na samo 19, te tjednih polazaka sa 63 na 43, što je čak 20 tjednih letova manje. Najviše tjednih letova ima Croatia (20). Ryanair je ostao na samo 8 linija, koje imaju tek 12 tjednih polazaka.

Pula je jednako kao i Zadar izgubila 20 letova, te ih sada ima 32, na 14 linija, 22 manje nego početkom kolovoza. Nema dominantnih prijevoznika, osim što Croatia ima 10 letova prema Zagrebu od čega je dio preko Zadra. Ryanair je drugi prijevoznik po broju frekvencija pošto ima 5 tjednih letova na 3 linije.

Tuzla je jedna od zračnih luka koje su imale drastična smanjenja u rujnu. Wizz Air, jedini prijevoznik na aerodromu je smanjio broj letova sa 35 tjedno na samo 23, a broj linija sa 14 na 12. Wizz Air je najavio i dalje redukcije linija.

Sarajevo u ovom momentu ima 8 prijevoznika na isto toliko linija. Najviše letova ima Austrian (8), pa Turkish (7) i Pegasus (4). Prema Bliskom Istoku Flydubai leti 3 leta. Air Serbia leti 3 leta, a Croatia samo 2. Domaći prijevoznik, FlyBosnia ima tek jedan simboličan tjedni charter let prema Antalyji.

Niš je izgubio letove Ryanaira, te je ostao na 9 letova Wizz Aira na 5 linija, i 8 tjednih letova Air Serbie na 4 linije. Evidentno, Ryanair nije sretno rješenje za Niš, Banja Luku i Zadar.

Banja Luka ima tek 6 tjednih letova, 2 linije Ryanaira i jednu Air Serbie, sve sa po dva tjedna polaska, jednako kao i prije mjesec i pola.

Rijeka je pala sa 10 na 8 linija, i sa 17 na 12 tjednih polazaka. Samo jedan do dva tjedna leta operiraju Croatia, Ryanair, Eurowings i Transavia na po jednoj liniji. PSO Trade Aira leti 2 tjedna leta prema Osijeku, te 2 prema Splitu i Dubrovniku.

Osijek je zadržao isti broj destinacija (7) i frekvencija (18) iako je izgubio Eurowings. Većinu letova ima Trade Air sa letovima prema Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, a Croatia ima po jedan tjedni let prema Splitu i prema Dubrovniku.

I u Braču se ništa nije promijenilo, 4 leta na 3 linije, osim što su dvije destinacije (Graz i Linz spojene jednim triangl letom.

Kao i cijelo vrijeme od koronakrize Mostar, Maribor, Portorož, Mali Lošinj i Kraljevo nisu imali redovnih letova.

Rujan (septembar) je neusporedivo lošiji od kolovoza (augusta). Najave za listopad (oktobar) su vrlo loše. A ova zima će biti istinski tragična. Za očekivati je tek znatniji, ne i velik, broj letova iz Zagreba i Beograda, a sve ostale zračne luke će imati tek pokoji tjedni let, uz minimalnu konektiranost. Prvi znaci oporavka vidjet će se na proljeće, a ozbiljno povećanje letova očekuje se idućeg ljeta. Naravno, ako pandemija neće ponovno uzeti maha ove zime, u vrijeme koje je daleko povoljnije za širenje virusa od ljeta.

Jedino povećanje koje bi se moglo desiti ove zime su cargo letovi za distribuciju cjepiva, koje bi moglo izaći na tržište tijekom zime. Isto bi moglo značiti bitno više cargo letova poglavito prema Beogradu i Zagrebu, no i distribuciju istih redovnim linijama ili cargo letovima dalje diljem regije. No, i sa time čeka nas nimalo maštovita i vrlo mršava zima, u kojoj dobar dio zrakoplovnih igrača u Europi i svijetu neće preživjeti, a nimalo lagan posao nije ni pred prijevoznicima i zračnim lukama regije.

Pratite Tango Six i na društvenim mrežama. Na Instagramu, Jutjubu, Tviteru i Fejsbuku.