[EKSKLUZIVNO] „Flying Bulls“ ispod mosta Mala Rijeka u Crnoj Gori: Negativna petlja Gripen pilota jer im je Red Bul to organizovao

24. okt 2024

Avioni Utva-75 u nepriznatoj afričkoj državi Somalilend, u projektu učestvuju i stručnjaci iz Srbije

24. okt 2024

[INTERVJU] Kanadska komercijalna korporacija: Pomoć zemljama Balkana u finansiranju kupovina aviona i helikoptera

22. okt 2024

Isporuka privatnog Air Tractora za Osijek preko Kanade, Grenlanda i većeg dela Evrope

14. okt 2024

Nakon pozajmice Skoplju radi restauracije i izlaganja jedrilica Ilindenka vraćena u Beograd

1. okt 2024

Bili smo na otvaranju novog hangara „Prince Aviationa“: Nova etapa u rastu srpskih bizjet eksperata

1. okt 2024

[NAJAVA] Trodnevni vazduhoplovni događaj u Trsteniku: Šesti po redu „Blanik Kamp Kup“ i otvoreni Letački dan

28. avg 2024

Direktorat civilnog vazduhoplovstva zabranio poletanja i sletanja ultra-lakih aviona sa „operativnih mesta na vodi“

22. avg 2024

[NAJAVA] Fly-in na aerodromu Ćuprija u subotu 7. septembra

19. avg 2024

Egzotične registracije vazduhoplovnih vatrogasaca u Makedoniji: Nakon južnoameričkih, pomogli i australijski Er Traktori

15. avg 2024

[ANALIZA] Crnogorska dilema: Treba li ukinuti policijsku helikoptersku jedinicu i šta kupiti – „mali“ ili „veliki“ Kanader?

9. avg 2024

Direktorat civilnog vazduhoplovstva izdao prvi AOC za komercijalne letove hidro-aviona u Srbiji kompaniji GAS Aviation

7. avg 2024

[ANALIZA] Pomažemo premijeru Milojku Spajiću: Treba li Crna Gora da kupi „makar jedan“ Kanader, ima li alternative i kako to sve platiti?

7. avg 2024

[REPORTAŽA] Kako je tekla velika međunarodna operacija gašenja šumskih požara iz vazduha u Makedoniji – 3. deo

2. avg 2024

[POSLEDNJA VEST] Ponovo veliki požari u Makedoniji, u pomoć stigli i Er Traktori registrovani u Južnoj Americi

1. avg 2024

[REPORTAŽA] Kako je tekla velika međunarodna operacija gašenja šumskih požara iz vazduha u Makedoniji – 2. deo

1. avg 2024

[REPORTAŽA] Kako je tekla velika međunarodna operacija gašenja šumskih požara iz vazduha u Makedoniji – 1. deo

31. jul 2024

Vučić ponovo o „letećim taksijima“: Predstavljanje „Grande Pande“ na kraju događaja dobilo vazduhoplovnu dimenziju

23. jul 2024

Slovenija prvi put koristi avione Er Traktor u protivpožarnim operacijama

20. jul 2024

Požari u Makedoniji: Zbog čega vazduhoplovni kapaciteti za gašenje požara iz vazduha nisu bili spremni?

18. jul 2024
[ANALIZA] Crnogorska dilema: Treba li ukinuti policijsku helikoptersku jedinicu i šta kupiti – „mali“ ili „veliki“ Kanader?
"Mali" ili "veliki" Kanader, minimum samo jedan ili više aviona? Buduća glavolomka crnogorske Vlade / Foto: "De Havilland Canada"

[ANALIZA] Crnogorska dilema: Treba li ukinuti policijsku helikoptersku jedinicu i šta kupiti – „mali“ ili „veliki“ Kanader?

Ovih dana aktuelna je izjava crnogorskog premijera Milojka Spajića koji se zauzeo za ideju da se za Crnu Goru nabavi bar jedan avion tipa Kanader.

Tango Six je prekjuče započeo seriju analitičkih osvrta na ovu potencijalnu nabavku.

Crnogorski premijer je, dajući odgovore na Tviteru, napomenuo i da crnogorski MUP radi sjajan posao, kao i da se Er Traktori popravljaju, ali da isti nisu dovoljni za ono što se svakog leta dešava u Crnoj Gori.

Istom prilikom stavku sa letačkim kadrom popratio je gifom podignutog palca.

Mnogima nije jasan značaj tog podignutog palca naročito ako se zna da je stanje sa letačkim kadrom u Crnoj Gori, kao i svuda na Balkanu, manje više očajno, jer stare generacije odlaze, a mlađe nisu nešto preterano impresionirane letačkim pozivom – naročito ne za novac koji nude balkanski državni vojni i civilni avijacijski operateri.

Da li je pod tim gestom Spajić smatrao da se slaže sa datim problemom te da priznaje da je to zaista aktuelno pitanje, te je samo palcem to i označio sa obzrom da za dato pitanje nema trenutno rešenje, ostaće, za sada, enigma.

Unutrašnja politika

Kad smo kod Crne Gore, očito je da ne manjka energija da se “udari po svome”, odnosno da se krene putem koji podrazumeva (samo)uništenje svega što je prethodno građeno decenijama. Tako je i penzionisani admiral Dragan Samardžić, komentarišući na temu, uspeo izrekne ne samo jednu jako pametnu, već i jednu jako diskutabilnu, kao i jednu jako lošu izjavu.

Dok moram da kažem – svaka čast za izjavu da „jedna letilica Kander ne rješava, već usložnjava problem, a dvije su preskupe za Crnu Goru“, konstatciju da je „kupovina Er Traktora bila velika greška“ moramo da svrstavamo u grupu ekspertskih mišljenja moreplovaca na teme iz oblasti vazduhoplovstva. Demokratija, hvala Bogu, dozvoljava luksuz da svi mi možemo ne samo da imamo svoje mišljenje, već i da ga javno iznosimo, bez posledica.

Svakako, zvuči katastrofalno da nekada prvi čovek crnogorske vojske vidi razvoj vojne avijacije na način da „prvo i najvažnije što treba uraditi jeste, da se ukine helikopterska jedinica u MUP-u i kapaciteti objedine u okviru Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore“.

Mučno je čitati izjave takvog tipa u kojima se razvoj jedne vazduhoplovne jedinice temelji na bazi pretpostavke da treba da se uništi i nestane neka druga vazduhoplovna jedinica. Najtragičnije je što umesto da admiral zagovara da se Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore (VVCG) fokusira na svoju primarnu misiju, i da gradi borbene kapacitete kroz nabavku borbenih aviona (koliko puta Embraer treba da dođe u Podgoricu sa Tukanom?) i helikoptera, ovde se zagovara da se u pogledu svojih misija VVCG orijentiše primarno na protivpožarne misije.

Da problemi u MUP Crne Gore postoje, odavno nije tajna. Isti treba sistemski da se rešavaju, a da se pritom ne ulazi u proces uništenja vazduhoplovnih kapaciteta MUP-a, koji nesporno imaju svoju specifičnu namenu i važnost za državu Crnu Goru, njenu bezbednost i bezbednost njenih građana.

U svom tvitu od 6. avgusta, crnogorski premijer Milojko Spajić kaze: „Svako ko smatra da svojim znanjem i iskustvom može da doprinese, dobrodošao je da doda ruku i pomogne u pronalaženju trajnih i sistemskih rješenja.“ Tango Six je oduvek bio tu da bude provokativni činilac na teritoriji Balkana i da doprinese razvoju avijacije na pomenutom prostoru. U tom smislu, pokušaćemo da i danas damo pogled na aktuelno avijacijsko pitanje koje trenutno muči Crnu Goru.

Izbor tipa letelice

Krenimo redom. Za gašenje šumskih požara iz vazduha širom sveta koriste se avioni i helikopteri. Avioni su obično usko specijalizovani za ovu svrhu, dok su helikopteri višenamenske platforme koje se mogu koristiti za različite misije, uključujući i gašenje požara. Postavlja se pitanje: kakve mogućnosti ima Crna Gora u pogledu budućeg razvoja vazduhoplovne vatrogasne flote?

Ovom prilikom ću fokus staviti na vatrogasne avione, među kojima su najpoznatiji i dokazani avioni Kanader (Canadair) i Er Traktor (Air Tractor) te ću se na njima i zadržati. Postoje tu i druge letelice koje ćemo zbog korektnosti da pomenemo, ali koje, iz raznih razloga, nisu realna opcija za Crnu Goru: C295 Water Bomber, C-27J Spartan, C-130 Hercules, DC-10 Air Tanker, ShinMaywa US-2, Grumman S-2T, Beriev Be-200, Antonov An-32PP.

Treća generacija Kanadera, DHC-515 / Ilustracija: „De Havilland Canada“

Kanader je dvomotorna amfibijska letelica koja dolazi u dve verzije: stariji model (koji se serijski proizvodio u periodu 1969-1990 i proizveden je u 125 primerka) nosi oznaku CL-215 i pokreću ga dva klipna motora i nosivosti je 5.450 litara vode, dok je noviji i poslednji serijski proizveden model (proizvedena su 95 aviona u period 1993-2015) označen kao CL-415 ima dva turboelisna motora i kapacitet od 6.140 litara vode. Postoje avioni CL-215 koji su naknadno opremljeni turboelisnim motorima i oni se obično prepoznaju po modificiranoj oznaci CL-215T (gde „T“ u oznaci stoji kao indikacija za turbinski pogon). Posadu Kanadera tipično čine 2 pilota kao minimum, mada se u kokpit bez problema može smestiti i letač-tehaničar na takozvani „jump seat“ sa kojim nisu standardno opremljeni svi Kanaderi.

U našoj regiji, dugogodišnji operator aviona Kanader CL-415 je hrvatsko ratno vazduhoplovstvo koje, po mom mišljenju zasnovanom na višegodišnjem izveštavanju o ovoj temi, važi za primer ekstremne efikasnosti na ovom tipu. Kako u samostalnoj upotrebi tih fantastičnih aviona za gašenje požara, tako i u sadejstvu sa „malim Kanaderima“ kako hrvatski mediji vole zvati avione Er Traktor, koji isto tako opremaju, za Hrvate herojsku, zadarsku 855. vatrogasnu eskadrilu (855. protupožarna eskadrila Hrvatskog Ratnog Zrakoplovstva, baza Zadar-Zemunik) koja svako leto neumorno gasi požare duž obale Jadranskog mora.

Hrvatski avioni Kanader pored jadranske obale često odlaze da pomognu i ostalim državama: kao na primer Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Izraelu. A kad gori, niko ne pita za cenu. Pa ipak, dobro je znati da borba protiv požara zapravo i ima visoku cenu: „Samo jedan sat leta Kanadera košta sedam i pol hiljada eura,“ obelodanio je nedavno hrvatski brigadir (pukovnik) Krešimir Ražov. Autor ovih redova, ipak, pozivajući se na relevantne izvore iz vazduhoplovne industrije veruje da su realni direktni operativni troškovi (Direct Operating Cost, DOC) aviona Kanadera kreću u rangu između 4.000 i 5.000 eura za jedan sat ostvarenog naleta.

Serijska proizvodnja aviona Kanader CL-415 obustavljena je 2015. godine, te su danas jedino dostupni polovni avioni CL-215, CL-215(T) i CL-415, iako skoro i niko da ne prodaje ove skupocene i obično jako korišćene i ozbiljno amortizirane mašine. Tu su i izazovi u vezi sa njegovom logističkom podrškom, naročito nakon sto je kanadski „Bombardier“ tokom druge polovine prošle decenije prodao brend Kanader kompaniji „Viking Air“ koja je nastavila rad sa tim brendom preko svoje kompanije „De Havilland Aircraft of Canada Limited“.

Poboljšana verzija Kanadera, oznacena kao DHC-515 Firefighter (Vatrogasac), trenutno je u razvoju i imaće dva turbinska motora i veći kapacitet od 7.000 litara vode. Očekuje se da će prototip DHC-515, koji u ovom trenutku košta oko 52 miliona evra (bez logistike i obuke letačkog i tehničkog osoblja), poleteti najranije 2026. godine. Očekuje se da isporuka zemljama Evropske Unije (EU kofinansira kupovinu 12 aviona za upotrebu u sistemu rescEU) krene sa Portugalom za koji je planirano da dobije prvi DHC-515 tokom 2029, te drugi istog tipa 2030. godine.

Za sada je potvrđena kupovina ili ozbiljni interes za DHC-515 od strane Portugala (potpisan je ugovor za 2 aviona vredan 100 miliona evra), Grčke (potpisan je ugovor za 7 aviona vredan 361 milion evra), Hrvatske (potpisan je ugovor za 2 aviona vredan 105 miliona evra), Francuske (planirana je nabavka 16 aviona), Španije (planirana je nabavka 7 aviona), Indonezije (planirana je nabavka 6 aviona), Maroka (planirana je nabavka 3 aviona), a interes i narudžbe se očekuju i od više drugih zemalja, uključujući: Italiju, Kanadu, SAD i Maleziju.

Imajući u obzir navedenu listu čekanja i očekivani spori tempo serijske proizvodnje od oko pet aviona DHC-515 godišnje, realno je reći da ne postoji slobodni proizvodni slot za eventualni crnogorski DHC-515 pre 2035. godine.

Povrh svega, a to je već potpuno jasno, Kanader je letelica koja ni finansijski ni operativno nije pogodna za potrebe Crne Gore. Osim toga, ako bi se ovaj avion i stvarno kupio, a logika kaže da Podgorica treba kupiti tri da bi konstantno imala dva operativna Kanadera, isporuka prvog aviona bi bila tek za nekih 10 godina od danas. Do tada, u smislu logične alternative, ostaje jedino američki vatrogasni avion Er Traktor AT-802.

„Mali Kanader“

Er Traktor AT-802 je namenski razvijen jednomotorni i turbinski amfibijski avion za gašenje požara kojim upravlja jedan pilot i koji ima nosivost od 3.104 litara vode. Veoma jednostavan za korišćenje i održavanje. U izvedbi sa točkovima (tricikl) ili u amfibijskoj izvedbi „Fire Boss“ (koja je opremljena plovcima sa uvlačećim stajnim trapom) može da se puni vodom na zemlji na međunarodnim i sportskim aerodromima u Crnoj Gori. Amfibija „Fire Boss“ je još korisnija jer može operirati sa Skadarskog, Plavskog, Pivskog, Krupačkog i Bilećkog jezera, kao i Jadranskog mora.

Er Traktor ima mogućnost da koristi retardant i sa njim da napadne i „uguši“ vatru (smanjenjem njenog intenziteta i napredovanja), ali i da pomoću kompjuterizovanih vrata izbaci teret tako što „povuče“ dugačke (obično jarko crvene boje) retardantske odbrambene linije, koje služe da ograniče perimetar požara i spreče njegovo dalje napredovanje, pri čemu se letelica može koristiti za odbranu ugroženih gradova, sela i drugih objekata od posebnog značaja: crkvi, manastira, vojnih skladišta, visokonaponske instalacije, gasne instalacije i slično. Avion Er Traktor nije osetljiv na spoljašnje temperature kao helikopteri i može da radi na velikim nadmorskim visinama i pri atmosferskim temperaturama do 49°C.

Jedan od tri Er Traktora sa kojima raspolaže makedonska Direkcija za zaštitu i spasavanje / Foto: Dragan Cvetić

Er Traktir predstavlja prvi izbor gotovo svih evropskih zemalja kada je u pitanju gašenje požara iz vazduha. Pored Crne Gore, danas Er Traktor AT-802 imaju ili aktivno koriste: Grčka, Turska, Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Kipar, Italija, Španija, Portugal, Švedska, Nemačka, Francuska, Izrael, SAD, Kanada i Brazil. Avion se serijski proizvodi u Teksasu, a do sada je proizvedeno više od 1.100 AT-802.

Tango Six je nedavno izvestio da je u Hrvatskoj nedavno i privatna kompanija nabavila svoj Er Traktor.

Iskustva iz ovogodišnjih katastrofalnih požara u Makedoniji (najnoviji podaci ukazuju da je samo ove godine izgorelo oko 5% ukupne površine ove države) mogu da se preslikaju na Crnu Goru. Naime, pokazalo se u Makedoniji da je idealno kada više aviona Er Traktora zajedno deluje na određeni požar. Ovo je posebno došlo do izražaja kada su u julu tri makedonska aviona-amfibije „Fire Boss“ radili zajedno sa dva „Fire Bossa“ iz Turske, i sve to u operacijama u kojima je bio uključen i jedan hrvatski CL-415. Bila je to neverovatna koncentracija vazduhoplovne vatrogasne snage koja je u jednom jedinom naletu „bombardovala“ selektirane požare sa 21.660 litara vode.

Proteklih dana su tri makedonska Er Traktor AT-802A „Fire Boss“ operirala zajedno sa dva amfibijska Er Traktora iz Švedske i dva Er Traktor točkaša koje je Makedoniji poslala Nemačka (realno jedan argentinski i jedan čileanski AT-802). Kada su švedski „Fire Boss“ avioni napustili Makedoniju ranije ove nedelje, zamenjeni su sa dva australijska Er Traktor točkaša koja su u Makedoniji doletela iz Kipra 7. avgusta rutom Pafos-Rodos-Skoplje.

„Trenutni rok za isporuku novih aviona Er Traktor je najviše 1,5 godina od trenutka potpisivanja kupoprodajnog ugovora.“ / Foto: Dragan Cvetić

Sumirano, Makedonci uz pomoć aviona AT-802 koji obezbeđuje „rescEU“ sistem Evropske Unije konstantno već nedeljama „udaraju“ na požare sa 5-6 aviona ovog tipa, ali i sa dva helikoptera makedonske policije i nekoliko helikoptera ex-Yu prijateljskih država koje su pritekle u pomoć. Rezultati tako koncentrirane flote jesu vidljivi, mada su požari toliko intezivni i svuda gori, pa je jako teško pričati o bilo kakvom uspehu kada ti izgori 5% drzave.

Kako god, u prošlosti su makedonski, ali i crnogorski avioni Er Traktor isto tako leteli zajedno i sa avionima-točkašima AT-802 u vlasništvu države Izrael. I tada, kao i sada u Makedoniji, pokazalo se da 3 aviona Er Traktor, sa koliko danas raspolažu i Makedonija i Crna Gora, nisu dovoljna da odgovore pozivu da savladaju veliki požar koji izmakne kontroli ili da obuzdaju više požara istovremeno.

Rešenje?

Uzimajući u obzir stečeno iskustvo, Crna Gora bi trebalo da neodložno pristupi procesu povećanja flote Er Traktora na minimum pet ili optimalno šest aviona, ali što je još važnije i da se opet vrati na amfibijsku konfiguraciju „Fire Boss“ koja nudi mogućnost da avioni daleko efikasnije i brže napadaju požare, puneći vodu sa Skadarskog, Plavskog, Pivskog, Krupačkog i Bilećkog jezera, kao i Jadranakog mora. Opcija da pune vodu na kopnu sa crnogorskih aerodroma je svakako takođe moguća kod amfibijske verzije.

Drugim rečima, Crna Gora ima potrebu za nabavkom namanje tri nova amfibijska aviona AT-802 „Fire Boss“ kao i dva seta plovaka za tri postojeća aviona (jedan set plovaka za avion 4O-EAB postoji i čuva se od strane AHJ MUP CG u hangar jedinice u Golubovcima). Cena novog amfibijskog AT-802 „Fire Boss“ je oko 5 miliona evra i u tu cenu je uključena obuka za dva pilota.

Procena je da bi za oko 18 miliona evra Crna Gora mogla da izgradi flotu od šest amfibijskih aviona AT-802 „Fire Boss“ i imala bi obučenu i spremnu solidnu grupu pilota (najmanje šest). Flota bi imala ukupni kapacitet nosivosti od 18.624 litara vode.

Ovakvom investicijom država bi stekla ozbiljne kapacitete za gašenje požara iz vazduha za jako karatak period imajući u obzir da je trenutni rok za isporuku novih aviona Er Traktor je najviše 1,5 godina od trenutka potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

Opremljena sa šest aviona „Fire Boss“, Crna Gora bi mogla da gasi veći broj požara istovremeno. Kupovina samo jednog jedinog novog Kanadera, kapaciteta 7.000 litara, bila bi ne samo tri puta skuplja, već dati Kanader ne bi mogao ni da bude isporučen tokom ove decenije, što bi takođe značilo i da bi tokom tog perioda Crna Gora nastavila da bude suočena sa problemom devastirajućih požara.

Odgovor na crnogorske probleme i očigledno postojeću dilemu „da li kupiti mali ili veliki Kanader?“ je jako jednostavan: Država treba fokusirati svoje vreme i pare na „mali Kanader“. Na brzu konsolidaciju postojeće flote aviona Er Traktor, njihovu neodložnu (do leta 2025.) konverziju u amfibijske letelice „Fire Boss“, i na kupovinu dodatnih nekoliko aviona „Fire Boss“ koji će paralelno omogućiti obuku novih pilota u periodu 2025-2026. Ovakav pravac rešavanja problema dao bi prve rezultate već iduće godine, a puni efekat takvog dejstvovanja pokazao bi se tokom 2026. i 2027. godine, kada bi Crna Gora već posedovala respektabilni vazduhoplovni kapacitet koji bi trebalo svakako nadopuniti ne tako velikom investicijom potrebnom za opremanje policijskih i vojnih helikoptera familje Bel 212/412 sa vedrima tipa „Bamby Bucket“ ili podtrupnim sistemima „Fire Attack“ kapaciteta 1.420 litara, od kojih je jedan već u posedu AHJ MUP CG.

Makedonski Bel 412EP sa „Fire Attack“ sistemom / Foto: Dragan Cvetić

Paralelno, treba da se značajno poveća budžet AHJ MUP CG koji sada iznosi 3,04 miliona evra (od toga 1,1 milion evra alociranih za tekuće održavanje opreme), a poštujući zakonske propise, sa proizvođačima ili ovlašćenim organizacijama za održavanje koje su u stanju da servisiraju i logistički podrže različite vazduhoplove koji su trenutno u upotrebi u Crnoj Gori, treba potpisati višegodišnje ugovore za integralnu logističku podršku. Ovo bi trebalo da omogući uspostavljanje efikasnog logističkog sistema koji bi zamenio sadašnje veoma neefikasne, dugotrajne i skupe procese javnih nabavki za obezbeđivanje usluga održavanja, potom rezervnih delova, potrošnog materijala, alata i posebne opreme za AHJ MUP CG.

Kupovina novih aviona treba da bude prioritet. Potom bi onda sledio i proces modernizacije helikopterske flote AHJ MUP CG te nabavka novih helikoptera. U zavisnosti od klase, cena helikoptera se kreće od 12 do 15 miliona evra za srednje dvomotorne helikoptere (primer: Erbas H145, Subaru-Bell 412EPX, Leonardo AW169) koji imaju kapacitet da ponesu 1.000-1.500 litara vode. Veći dvomotorni helikopteri zapadne proizvodnje, u zavisnosti od toga da li koriste „Bambi Bucket“ ili podtrupne rezervoare, mogu da ponesu od 2.500 do 4.500 litara vode, ali je cena jednog takvog helikoptera paprena i u rasponu od 30-40 miliona evra. Nabavka ruskih helikoptera Mi-17 ili Ka-32 nije opcija za Crnu Goru iz dobro poznatih razloga.

Nabavka novih helikoptera za MUP doprineće povećanju kapaciteta za gašenje požara, ali, što je još važnije, predstavljaće dodatni kapacitet za prevoz ljudi (uključujući i vatrogasaca), opreme, hrane i vode, zatim kapacitete za vertikalni manevar i spašavanje ugroženih civila, kako u uslovima požara, tako i u poplavama ili drugim elementarnim nepogodama ili na otvorenom moru. Helikopteri su takođe idealni za obavljanje različitih policijskih i bezbednosnih misija koje su na listi zadataka koje obavlja helikopterska jedinica crnogorskog MUP-a.

Kao zaključak ove analize nije loše pomenuti mišljenje koje je crnogorski vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević izneo 7. avgusta u izjavi za lokalne medije:

– Novi model aviona DHC-515 „Firefighter“, kanadske kompanije „De Havilland“, nosivosti 6.000 litara, košta oko 50 miliona evra. Avion Er Traktor, nosivosti 3.000 litara, košta četiri miliona eura. Za jedan Kanader mogu se kupiti deset Er Traktora, koji će nositi 30 tona. – rekao je Boljević gostujući i u emisiji 24 sata Televizije E.

– Er Traktori su vazduhoplovi sa kojima mi imamo iskustvo, imamo pilote, instruktore. Za Kanadere nemamo ništa od toga. Za sve vrste požara u Crnoj Gori, Er Traktor je dovoljan. Zapravo, kada bi koordinisano djelovala serija od četiri do osam takvih vazduhoplova, nema tog požara u Crnoj Gori koji ne bi za dan ugasili. Konfiguracija zemljišta u Crnoj Gori je takva da je više pogodna za Er Traktor nego Kanader.

Zamolio bih premijera Spajića da ne baca pare na Kanader, već ga preusmjeri na Er Traktore, koje možemo dobiti za godinu, dvije, a Kanader, i sve da imamo te novce prije 2030. godine ne možemo dobiti. – elaborirao je Boljević.

Operativnost dva Er Traktora duplo je veća od operativnosti jednog DHC-515 Kanader, jer prekid funkcionisanja (isticanje plovidbenosti, kvar, incident ili ozbiljan udes/nesreća) jednog Er Traktora momentalno smanjuje operativni kapacitet za 50%, dok prekid rada jednog jedinog DHC-515 u potpunosti (100%) suspenduje operacije, pojasnio je Boljević.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Nj

Svaka vam cast na detaljnoj analizi! Sve lijepo objasnjeno, no plasim se da ovi trenutni politicari na vlasti u Crnoj Gori nijesu dorasli zadatku, jer svake godine na ljeto isti problemi i uvijek isti odgovori politicara! Samo zelim da vi recem da vas uvijek rado pratim i HVALA VAM NA TOME STO STE JEDINI PRAVI PROFESIONALNI VAZDUHOPLOVNI PORTAL NA OVIM PROSTORIMA!

Odgovori
Sp

Bilo bi lepo, da se ovako jedna stručna i detaljna analiza uradi i za Srbiju.

Ovakav koncept, gašenja je nama dobro poznat. Radila ga je JAT Pa, sa pet do šest M18 (Dromader). Još kada se uvede i izviđanje uz pomoć aero klubova, prvi napad je rešen i požar blagovremeno ugašen.

I M18 i AT 802 nisu samo namenjeni za gašenje, njihova primena može se naći, u zaštiti šuma od gubara koja je isto važna kao i zaštita od požara, u komunalnoj higijeni prskanja komaraca i larvi, dezinfekciji prilikom poplava……

Krajnje je vreme da Srbija zameni svoje M18 za AT802 i da se postara o svom kadru i generalnoj avijaciji.
Avijacija nije samo putnički saobarćaj i taxi, ako nema generalne kao osnova neće postojati u budućnosti ni druga.

Odgovori
ma

Pored same nabavke Air Tractora bilo bi dobro opremiti i logističku podršku za njih. Srbija za razliku od Crne Gore nema toliko velikih vodenih površina (u poređenju razlike veličine) pa bi bilo dobro nabaviti još cisterni i privremenih bazena da bi Air Tractor mogao da se napaja brzo sa najbližih aerodroma kojih ima u solidnom broju.

Kompleksan je to sistem, za sada kao što je T6 već pisao Slovenija ima dobar sistem gde avioni patroliraju u rizičnim predelima pa kad primete ili dobiju dojavu reaguju na požar u njegovoj ranoj fazi koji se lakše gazi.

Sp

Samo neka država uradi svoj posao.
Za ostatak postojimo mi koji se bavimo tim poslom.

Spale, pilot JAT PA

Ve

Smatram da je za Crnu Goru dovoljno nabavit helikoptore poput naseg,oni nemaju financijska sredstva da bi kupili avione za gasenje pozara niti ih mogu servisirat

ra

Treba inicirati ovakvu nabavku tako što nadležni u određenim državnim sektorima moraju biti informisani o važnosti ovakve avijacije i njenoj primeni u zaštiti životne sredine i gašenju požara, stručni kadar u ovoj avijaciji je još uvek tu doduše treba ga podmladiti ali iskustvo koji on ima je nešto što se mora iskoristiti i preneti na mlađe generacije što na mehaničare i tehničare tako i na nove pilote, sve dosadašnje nabavke helikoptera su dobre i za pohvalu ali ovaj vid avijacije služi za druge namene i nije mu primarni zadatak gašenje požara to treba da radi gore pomenuti tip aviona a on se treba nabaviti za PA Vršac kompaniju koja je po svom osnivanju bila namenjena za ovakve zadatke i kroz istoriju svog postojanja ih je izvršavala sa velikim uspehom, šta god ko pisao i mislio PA Vršac mora nastaviti sa svojim radom a država mora stati iza nje kroz modernizaciju flote i obnovu kadrova a kao primer takvog pravca delovanja su Poljska Grčka i Turska zemlje koje veliku pažnju posvećuju ovom vidu avijacije i njenoj primeni u zaštiti životne sredine od raznih faktora.

kr

DHC 515 i AT 802 FireBoss iako služe istoj svrsi uopće nisu usporedivi zrakoplovi. DHC – 515 donosi revoluciju u gašenju požara iz zraka ne sa povećanim kapacitetom nošenje vode od 7 tona koji se često spominje već sa novim paketom avionike i NVG koji će omogućiti korištenje zrakoplova u svim vremenskim uvjetima. AT-802 je dobar i priuštiv zrakoplov, ali gašenje požara na brdovitom-planinskom terenu, u uvjetima nikakve vidljivosti na temperaturama od +50 u avionu te precizan udar vodenom bombom sa visine od 10 m od tla te nakon toga uzimanje vode sa valovitog jadrana nisu jednostavni zadatci pogotovo kad ih moraš sam ponoviti 20-30 puta u par sati… to zahtijeva prije svega iznimno obučenog pilota/pilote… Cl-415 je tu sa 6 pari očiju u kabini neusporedivo bolji, brojčanost posade, 2 motora, konstrukcija amfibijskog trupa u usporedbi sa plovcima… sve su to stvari koje uz samu cijenu zrakoplova i njegove eksploatacije ova dva tipa aviona iako slična po namjeni zapravo čine neusporedivima….
CG pod prvo mora osigurati financijske sredstava da se postojeća flota At 802 osposobi, nakon toga treba osigurati dovoljan broj kvalitetno obučenih pilota…. u tekstu spominjete privatnu kompaniju iz Osijeka, oni na jedan AT-502 imaju 3 pilota, Makedonija na 3 AT-802 ima 1 u radnom odnosu i 2 penzionera, a što je sa CG… na ovom portalu se pisalo da su 2022 imali 2 pilota za AT 802, koliko su sati naleta ti piloti imali u zadnje dvije godine, koliko bačenih bombi i koliko sletanja za vodu… usporedbe radi 855 eskadrila koju hvalite ima kapetane kanadera koji imaju 20-25 tisuća bačenih bombi… isto toliko sljetanja i poljetanja sa vodene površine…. to je jednostavno tako, bez cijelog sustava nema adekvatne zaštite kad su požari i njihovo gašenje iz zraka u pitanju, a taj sustav košta puno više nego što se želi prikazati… probajte iznajmit CL-415 pa čete vidjeti da su komercijalni troškovi po satu puno veći od ovoga što navodite vi ili bojnik Ražov…

https://firebossllc.com/cost-comparison/

Odgovori
Ne

Ehh moj Boljevic, blage vi veze nemate o zivotu a najmanje o pozarima!

„Zapravo, kada bi koordinisano djelovala serija od četiri do osam takvih vazduhoplova, nema tog požara u Crnoj Gori koji ne bi za dan ugasili.“

Od Grcke do Spanije imaju flote od desetke veci aviona a tesko da gase vece pozare u vise dana.
A ovaj navodni strucnjak gasi sve u jednom 😂🙈

Sta tu sve ne citam, gdje stancaju te strucnjake?

Odgovori
Pr

Dragi prijstelju trebas poznavati teritoriju CG i njenu konfiguraciju i biti upoznat sa velicinom i obimom pozara u poslednjih 15 godina u CG kao i ocekivanim obimom buducih, te brojem i lokacijom poletno sletnih staza u CG i njihovom infrastrikturom pa mi uputit kritiku. Sa dva Dromadera smo pocetkom 2000-tih i profesionalcima gasili 99% pozara. Samo dva puta u tih 9 godina bila nam je potrebna pomoc Kanadera koju smo naravno dobili od komsija hrvata. Znaci sa dva Dromadera i 3000 litara uz efikasno upravljanje i logistiku uspijevali smo se nosit sa pozarima a kazes sa 4 Air tractora i 12.000 litara nebismo uspjeli. Ja ne govorim o teoriji vec na osnovu dosadasnje prakse i iskustva kao i realnih ctnogorskih potreba za ovim tipom letilica. S postovanjem.
Predrag Boljevic penz.vazd.insp.

Mi

@Nestručnjak
@krunch

Naravno da je Kanader daleko bolji avion, ali poenta teksta jeste (ako ste ga pažljivo čitali) da se Kanader još ne proizvodi, da ne može stići za manje od 10 godina čekanja čak i ako ga sada iskeširaju, i da se po ceni jednog Kanadera može dobiti i do 10 FireBoss mašina.

5-6 FireBoss-ova u „voziću“ verovatno mogu efikasnije da gase nego jedan Kanader. Dva puta po 3-4 FireBoss mogu da rade na dva udaljena požara.

Plus, kako koristiti Kanader u sledećih 10-ak godina (dok ga nema)?!?

Izvesno je da idu još žarkija i suvlja leta. CG treba da kupi još FireBoss, bolje organizuje postojeće, te krene da uplaćuje rate za bar jedan Kanader.

Odgovori
kr

Poanta teksta je da C.G. u zraku ne može držati AT-802 FireBoss, a kupila bi Kanader… nisu avioni problem, problem je u sustavu, trebaju ti dovoljna sredstva da možeš imati dovoljno pilota, minimalno 2 po avionu, i tehničkog osoblja, dovoljno dijelova i adekvatan hangar za avione koje koristiš, da su piloti i tehničari dobro obučeni i plaćeni, kad to imaš onda razmišljaš ,jel bolje sustav proširiti pa požar napasti sa 5 aviona umjesto sa 3 ili kupiti bolji avion…. lijepo je Arsovski rekao, vozač kamiona ima 3000 eura, a ja iz penzije da sjedam u avion za manje od 5000 i to na 3 mjeseca… pa neću…

Mi

@krunch

Aha, to jeste…

Ali ajd’, pričamo o tehničkoj strani, šta bi bilo najbolje, i šta je tehnički izvodljivo i realno.

Šta CG organizaciono, kadrovski, logistički i finansijski može, hehe, pa vrv možda može da se napravi opšti cirkus.

Be

Po mojem skromnom misljenju, kanader I mali kanader su skladni par.

Omjer bi trebao biti 3 na 1 u korist malog kanadera.
Dakle, u HR slucaju, 18 malih I 6 velikih.

Odgovori
Op

Crna Gora je prije više godina gledala da kupi BE-200, tj. dolazio je u obzir.
Kamovi su dolazili često da pomažu, pa je i o njima bilo priče. Ne možemo isključiti mugucnost da ih ikada bude u sastavu CG PP avijacije.

Ako Crna Gora želi da gradi svoju PP avijaciju, najbolje bi bilo da pogleda da je popuni vojnim višenamenskim letelicama. Teret tako silazi sa MUP-a na Ministarstvu Odbrane, koje je svakako zaduženo da minimalno 2% BDP-a izdvoji, a možda uskoro i 3%.
NATO je partner, pa se mozda pomoći njima može neki dil napraviti.

Kupiti vece zapadne višenamenske helikopter ili naprimjer par (tj. 2) KC-390 sa dodatnom PP instalacijom koji bi takodje izigravali transportu avijaciju za NATO članice i napr. Srbiju, kojoj svakako treba nesto veće za izvoz oružja. Kao neka Sozina, al kroz oblake. :D

Odgovori
ma

BE-200 apsolutno nije primjeren za ovakav brdovit teren, niti ga se više može nabaviti. Kamov sličan problem s nabavkom, plus jako skup i velik helikopter za nabavu/održavanje i korišćenje.

Op

I Azerbejdžan ga ima, a to je svakako brdovit teren. Naravno da ga nisu proizveli samo za niske površine. Azerbejdžan ima Kaspijsko More, Crna Gora Jadransko.

Sta se nabavke tiče, tada je moglo i bilo je price. Došlo je Srbiji ponesto iz Rusije a možda uskoro opet kako priče kreću. Kamov nije jako skup u poređenju sa drugim alternativama, finansijski gledano čak vrlo atraktivan.

ma

Hrvatski političari su 2005te dogovorili nabavu 2kom BE-200 (Mesić za Klirinški dug) nakon čega je struka išla u Rusiju na testiranje aviona.
Struka je bila apsolutno protiv nabave tog aviona jer je prebrz i previsoko te je nemoguće s njim gasiti požare po priobalju gdje se mogu zavući do svake kuće i izbaciti vodu točno gdje treba. Be-200 izbacuje sa veće visine pri većoj brzini i efikasnost na takvom terenu je nikakva jer se sva ta voda pretvori u maglicu do tla.
Tako je otklonjena mogućnost da se klirinški dug Rusije prebije nabavom višenamjenskih zrakoplova Beriev Be-200 protiv kojih je bila cjelokupna struka unutar Ratnog zrakoplovstva i vatrogastva.
To što ga ima Azerbejdžan ne znači da je efikasan na tom terenu ili uopće, uostalom sam broj prodanih primjeraka Be-200 govori koliko je tražen – nije ga kupio nitko mimo diktata politike (tako su i hr političari dogovarali nabavu pa je srećom struka uspjela doći na svoje).

Op

Ma dobro, 2005-ta je daleko, mnogo se toga danas izmjenilo. Iskustva, potrebe, itd. Može biti da sada ono sto što je tada kod vas u HR presuđeno, više ne važi. Jer eto anno 2020-tih I dalje ima zemalja koju su zainteresovane za ovaj vazduhoplov i njegove PP kapacitete a to nisu sigurno samo diktature.

Sami spomen diktatura, indicira ništa drugo osim bezveze i neopravdano pljuvanje na sve što je Rusko. A niko neće bacati novac u neefikasna sredstva.

Medju zainteresovanim su i dalje Amerikanci. Oni svakako nemaju prave PP avione, već dorađene kargo i putničke, čiju efikasnost (tj. doradjenih) i sami upitkuju. Nećeš valjda da tvrdiš da Amerikanci nemaju pojma? Ili hoćeš da odeš kod Grca da im javiš da ne žale Be-200, jer eto ništa ne valja, a žale ga već od 2022?

ma

Nije se ništa promijenilo od 2005te, avion ima iste karakteristike a konfiguracija Mediterana je ista.
Grčka nije nikad iskazala interes za beriev niti ušla u bilo kakve pregovore, osim par kurtoaznih medijskih napisa zahvale. Ali su zato potpisali ugovor za 7kom DHC515 – to sve govori.
Amerima bi BE200 itekako imao smisla za velike šumske požare ali takav posao sad ne dolazi u obzir iz očitih razloga.

Op

Naravno da se jest nešto promjenilo od 2005-te pa nadalje. Kadrovi postaju sve bolji u usavršavanje upravljanjem (raznoraznih) aviona, i samim tim oni problemi koje navodiš postaju premostljivi, nemojmo se praviti blesavi. Ima čak i dodatnih supstanca koji rijesavaju navođenje probleme.
A HR kadar može biti međuvremenu drugačijeg sastava i mišljenja šta se ovog aviona tiče, iako je to za HR završena priča.

Šta se Grca tiče, niko nije rekao da su htjeli da ga nabave. Da jesu, nisu imali vise priliku da ista ozbiljno uspostave u vezi Be-200 zbog ovoga 2022 rata. Naravno da se kaju što ga nema, jer se požari bez njega teže i duže gase.

Lako je potpisati sada za DHC515, kad drugog izbora gotovo nema. Ne bih to baš uzeo kao argument kvaliteta.

Stvarno ste više dosadili sa tim pljuvanjem na svaki član o Ruskoj tehnici.

ma

Ne pljujem po „ruskoj tehnici“, imali su sovjeti vrlo uspješnih modela. Već u prethodnom komentaru sam napisao Be200 bi bio odličan za velike šumske požare u americi (kao što se uspješno koristi i u Rusiji).
Ali za ovakve požare po klisurama na mediteranu je struka zaključila da takav tip aviona nema smisla, i svi su se opredijelili za Kanadere još davno dok nije bilo političkih prepreka kao sada.

Op

Ovaj EU program za PP avione je počeo krajem 2022-te godine. To nije tako davno i tada je već bilo tih političkih prepreka.

A ta struka je samo Hrvatska struka. A zaključak tih stručnjaka je star 19 godina, mnogo je to. Nadam se da znaš da ima više stručnjaka na Jadran osim Hrvatskih.

ma

Sve te zemlje Mediterana u 20tak godina prije rata nisu kupile nijedan beriev za vrijeme dok su itekako nabavljale protupožarni flotu, dakle svi ti stručnjaci su odlučili da taj avion ne odgovara njihovim uvjetima.
Uostalom be200 je završena priča, nema više nabave od Rusije. Da i netko želi Rusi ga ne mogu proizvesti jer nema Ukrajinskih motora još od okupacije Krima, i postojeće flote je teško servisirati.
Hoće li be200 uspjeti prebaciti na PD8 i kada će uopće PD8 biti u serijskoj proizvodnji i eksploataciji je veliko pitanje.

Op

Be-200 nije ni postojao prije rata početkom 90-tih, pa se nije mogao nabavljati. A njegov predhodnik nikad nije bi bio na tržištu, niti je postojao 20 godina prije rata.

Za zapadni svijet je Be-200 možda završena priča (osim Ameriku koja radi što hoće), za Istočni, Afrički, Južno Američki i Blisko-Istočni svijet sigurno nije.
Šta se PD-8 tiče, moraće zbog njihove (buduće) civilne flote i nezavisnosti od zapadne tehnologije, da ga proguraju naprijed svavako. To sigurno nije veliko pitanje.

Ik

Gledam ovaj pozar na Tjentistu, ovi u BiH su lud narod svadjaju se koji ce helikopter gasiti pozar a stogodisnja suma gori vec zadnjih par dana…:(

Odgovori
pp

BE 200 su Rusi došli prezentirati u Zemunik i Novigradsko more u rujnu 2004. Njihovu delegaciju je predvodio tadašnji minsitar za izvanredne situacije ,kasnije ministar obrane Šojgu.
Zaključak struke je bi oda je preglomazana i slabo upravljiv na mediteranskom šumsko brskom pejsažu a a je izvanredan za ravnice i tajge/tundre. Zato su ga Rusi i konstruirali.
Hrvatska je tražila nakon prezentacije i demonstracije aviona, da ne kupi dva Be 200, nego 10 helikoptera Mi 171 za klirinški dug (cijena helikoptera 63 M $), uz opremu za TE elektranu Sisak blok C i opremu za naftovod Donji Miholjac-mađarska granica . Ukupna vrijednost potpisanog ugovora s Rusima 2007. godine bio je iznos od 105 M $ ili 185 M klirinških dolara.
Dakle, Be 200 po mišljenju hrvatskih stručnjaka, nije prikladan za gašenje požara na obali i priobalju istočnog Jadrana.
Zato nije niti kupljen iako je predugovor bio sastavljen.

Odgovori
Ai

Slika i ilustracija:
Treća generacija Kanadera, DHC-515 / Ilustracija: „De Havilland Canada“

Taj avion NE POSTOJI, onaj gore UPGRADE je CL-215T dokaz su dvoja vrata za odbacivanje vode, svi CL-415 imaju 4 vrata

Dok azijski radnici zakivcima spoje prvi trup DHC-515 ima da se načekamo

Odgovori
Ai

Zašto ni jedan avion ne može konkurirati CL-415 ?
Zato jer je napravljan namjenski u maloj seriji za idrešeni posao
STOK jarajteristike i adejvatba nosivost da bi bio makar koliko toliko rentabilan proizvoditi ga
Svi ostali avioni MTOWa istog ili većeg su konstruirani za druge svrhe pa prepravljani
Kljulč je u krilu koje se nikome na prvu ne isplati Be-200 je origonalno
namjenjen patroliranju i borbi protiv podmornica npr o ostalim bombarderima i transporterima u svijetu prepravljanim da ne pričamo

Krila su im optimalizirana za brzinu efikasan dugi let dok CL-415 svakako nije on je radni stroj koji leti nisko sporo nosi teret odbacuje ga udara o valove i tako čitav dan. samo zamislite 20ak puta na sat u pravac uddarati u more 13 skundi pri 100 kt zato CL ima pregled svakih 50 sati !! I nakon svakog rada uzimanje slatke vode ako može u jezeru ispiranje pa ispiranje turbina i aviona slatkom vodom iz cisterne na stajanci i tako SVAKI LET !!

Zato ima godišnji C check zato Hrvatska od 6 komada ima jednog na godišnjem i jednog od 5 na 50 satnom koji ako treba rade dan noć ali dobrim planiranjem naleta maximalizirali smo flotu na 4 svakodnevno spremnih + 1 nedaj Bože a šesti dolazi kao nov jednom godišnje.

I što bi Crna Gora s JEDNIM !?!? Eventualno ga dati u EU fond pa pomagati drugimaa i onda od EU dobiti 4 kad treba CG ali Trenaža Nalet obuka KAPETANA ? 300 sati na požatima i 3 sezone kao kopilot pa polaganje a sat košta 7000 eura !?

Talijanski operater naplaćuje letenje na požar svojoj Republici Italiji
1600 eura po bacanju ! Zato i Hrvatska drži svjetske rekorde jer se to računa u redovan posao.

Jasan prikaz krila i zašto samo krilo kao CL-415 valja u klasi i iznad
I AT je tu ali je manji

https://ibb.co/KNmPVRy
https://ibb.co/JjkyPSt
https://ibb.co/KD76M3B
https://ibb.co/3djD8bk

Odgovori
ma

Sjajna analiza kao i uvek, hvala T6!

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor